Copvright © 2003., Golden marketing.

Zagreb
Sva prava pridržana Mate Suić
Nakladnik
Golden marketing
Jurišićeva 10, Zagreb

Urednica
Marina Šegvić

Suradnici
Mašta Begović Dvoržak
Bruna Kuntić-Makvić
ANTIČKI GRAD
Krešimir Ronćević
Marina Šcgvić

Recenzenti
Igor Fisković
NA ISTOČNOM
Petar Selem

Recenzent prvog izdanja

| Milan Prelog ] JADRANU
2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Knjigu objavljujemo u suradnji s Institutom za arheologiju u Zagrebu

GOLDEN MARKETING
ISBN 953-212-068-8 Zagreb, 2003.

7. Katalog gradova u predrimsko i rano
rimsko doba
Oslanjajući se na iznesene kriterije te na podatke što ih daju izvori, literarni i epig-
rafski, moguće je dati popis urbanih centara na istočnom jadranskom obalnom po­
jasu (si. 1), imajući, naravno, na umu i one rezerve što smo ili istakli pri definiciji
antičkoga grada. Podijelit ćemo ih po kategorijama.
A) Grčki gradovi i zajednice
Što se tiče istočne jadranske obale, grčko naseljavanje nije uzelo većega zama­
ha pa tako i nije osnovan veći broj polisa.Treba razlikovati polise koje su organizi­
rali grčki doseljenici od.greciziranih naseobina autohtonog stanovništva. Na istoč­
noj obali Jadrana gradovi grčke urbane fizionomije nastali su na oba načina.
Issa (Vis), sirakuška kolonija (apoikia, ktlsis), koju je Dionizije Stariji osnovao oko
389. god. pr. Krista. Nakon Dionizijeve smrti, osamostalila se i bila nezavisan
pćlis do građanskog rata između Cezara i Pompeja. Pristavši uz ovog posljed-
AaNTIČKI G R A D
njeg, izgubila je god. 46. samostalnost, a za Augusta je postala oppidum civium
Romanorum. Nakon osnutka salonitanske kolonije, vjerojatno njezina auto­
nomna prefektura (Novak 1940.; 1949.; 1953.; 1961.; Gabričević 1958.; 1970.;
Kirigin 1996.).
Pharos (Stari Grad na o. Hvaru), grčka kolonija koju su osnovali jonski Parani s oto­
ka Para u Egejskom moru (Novak 1960.;Rendić Miočević 1952.; 1962a, 1973.;
Pharos 1995.'.Adriatic islands 1997.); izgubila je samostalnost i bila porušena
za ilirskih ratova krajem 3- st.pr. Krista, opet se pridigla i sačuvala urbani karak­
ter. U rano rimsko doba prefektura salonitanske kolonije.
Corcyra, grčka naseobina koju su osnovali Kniđani na nekom do danas neutvrđe­
nomu mjestu o. Korčule (K6rkyra he Mela ina, iat. Corcyra Nigra - "Crna Kor­
čula”, jer je bila pošumljena). U rimsko doba nije bila grad, inače bi joj se spo­
men bio sačuvao (Lisičar 1951; Renđič-Miočević 1980.; Mastrocinque 1988.;
Korčula i Lastovo 2001.).
Lumbarda na istom otoku, isejska dorska naseobina agrarnoga karaktera kao i Pha­
ros (Rendić-Miočević 1952.; 1962a; 1973.; Korčula i Lastovo 2001.). Ime joj ni­
je sigurno utvrđeno. U rimsko doba nema status grada, vjerojatno je bila u do­
meni naronske kolonije kao i susjedni Ston.
Tragurium (grč. Tragurion,Trogir), isejska kttsis i važan emporij, sastavni dio isej-
ske zajednice (koinon) sa zajedničkim civitetom (sympoliteia). Nakon pro­
pasti isejske samostalnosti i on je došao pod rimsku vlast. Bio je kao i Isa oppi­
dum civium Romanorum i vrlo vjerojatno u sastavu šire zajednice salonitan­
ske kolonije.
Epetium (grč. Epčtion, Stobreč), imao je istu vezu s Isom kao iTragurij, ali u rim­
sko doba nije postao oppidum civium Romanorum nego je kao i Far bio sre­
dištem jedne prefekture salonitanskog agera.
B) Rimski gradovi i zajednice
Ovdje moramo izdvojiti nekoliko užih kategorija, i to po kriteriju stjecanja ci-
viteta i municipalne konstitucije.
a) Gradovi i zajednice s italskim pravom
Alutae (koruptela za naziv pripadnika zajednice kojoj je središte bilo u Labinu -
Alvona).
Flanates - pripadnici zajednice kojoj je centar bio Flanona (Plomin).
Lopsi - pripadnici zajednice kojoj je središte bila Lopsica (Jurjevo kod Senja).
Varvarini - pripadnici zajednice sa središtem Varvaria (Bribir kod Skradina).
Neditae - središte Nedinum (Nadin).
Asseriates - pripadnici zajednice s centrom Asseria (Podgrađe kod Benkovca). K to­
me su stekli i imunitet (bili su immunes, tj. oslobođeni nekih fiskalnih obveza).