AN TIČKI GRAD

ran, Vizače i dr., dok su na salonitanskom području bili ponešto degradirani centri
kaoTragurij, Epetij, Far, a vjerojatno i Isa. Rim je mogao i izravno destimulirati ili
sprječavati urbanizaciju. Tako se pretpostavlja da je August mogao zabraniti dodje­
ljivanje civiteta centrima na teritoriju starih Japoda, dakle i formiranje samouprav­
nih municipaiiteta, što je imala biti njegova odmazda zbog neugodnih ratnih iskus­
tava. Možda bi i to mogao biti jedan od razloga što je to područje bilo slabo urba­
nizirano, što je malo naselja steklo atribute grada, a i om koja su ih stekla nisu bila
na visini naselja u drugim, primorskim regijama.
Već je rečeno kako i prirodni uvjeti mogu ne samo utjecati na izbor mjesta za
naselje već i odrediti njegovo ekonomsko usmjerenje i time pridonijeti njegovoj ur­
banizaciji. Pri tome su važnu ulogu odigrale komunikacije, kopnene i morske. Sus­
tav komunikacija na našem primorju počinje se izgrađivati za namjesnika Dola-
bele.'2 Nema sumnje da su trase što ih je on dao izgraditi u temeljnim crtama pos­
tojale i prije konačne uspostave rimske vlasti. Prometnica može dvojako utjecati na
razvitak naselja: njezina trasa može odrediti pravce kretanja i temeljno usmjerenje
gradskog prostora, pa će u novoformiranom gradu često njezin dio biti jedna od
glavnih gradskih komunikacija, S druge strane komunikativna konvergencija nekog
položaja uvjetovat će izrastanje naselja na tako povoljnoj lokaciji (Laessig et al,
1968.; Mumford 1968., 77 i d.). Kolonija Aequum izrasla je na važnoj raskrsnici u
unutrašnjosti (si. 75), dok su gradovi na obali redovito mjesto susreta i raskršća ma­
gistralnih cesta (usp. si. 45-48). Posebno je zanimljiv primjer kako važne promjene
političkih i ekonomskih prilika mijenjaju hijerarhiju prometnica. U doba svoje sa­
mostalnosti i ekonomskog prosperiteta Isa je upravljena u dva smjera prema kop­
nu: prema Traguriju i Epetiju, a Salona između njih je pomoćni (ilirski) emporij (si.
34-1), S dolaskom pod rimsku vlast situacija se mijenja: Isa i druga otočna naselja
komuniciraju s novim centrom - Salonom, a stara prometnica na kopnu stječe prio­
ritet i određuje usmjerenje grada Salone (si. 34-11). U to doba Salona je na rijeci Sa­
; Abramič 1927.: Maver
1940.: Sergejevski 1955; Pa- lonu posjedovala lokalitet posebne namjene što ga Strabon (Strah Geo.VII, 5, 5; v.
šalić 1960.; Bojanovski ovdje 412) naziva eptneion Delmateon, čega bi latinski ekvivalent bio navale, od­
1974.; 1988.. 66 - 67: Matija-
Si<] 1998.. 414 - 431; Škegro nosno s upotpunjenim sadržajima navalio.. Tim terminima (grč. epineion, lat, na­
1999.. 275-277. vale, navalio) označuje se mjesto za opremu brodova.

T. III. Slavoluk Melije Anijane u Zadru, Lavallee - Cassas 1802,

170
 IV. dio

OSTVARENJA GRADA
KLASIČNOGA SVIJETA
NA ISTOČNOM JADRANU

Još smo daleko od vremena kad će biti moguće sustavno obraditi naš antički grad
u njegovoj cjelokupnoj objektivizaciji. Da bi se to postiglo, bit će potrebne mnoge
predradnje, studije i istraživanja na terenu. Ograničenja što smo ih istakli na počet­
ku vrijede i ovdje. Sustavna istraživanja uopće, a istraživanje naselja posebno, zah­
tijevaju dugotrajan, strpljiv i ustrajan rad i često je potrebno poduzimati više kam­
panja da bi se došlo do novih spoznaja i većih rezultata. Pokušaj sistematizacije i
sinteze koji slijedi temelji se na istraživanjima koja na hrvatskoj obali imaju stoljet­
nu tradiciju.

1. Nova iskustva

U doba uspostave rimske vlasti i razmaha procesa urbanizacije u nas sve strukture
i tehnike rimskoga graditeljstva bile su uglavnom dorađene. Kasnije promjene u do­
ba Carstva samo su varijacije prijašnjih iskustava, a promatrane u njihovu povijes­
nom trajanju tijekom čitave antike, moglo bi se reći da su na mnogim poljima de­
kadentne.
Naše je primorje imalo u antici, kao i danas, važnu prednost nad mnogim dru­
gim provincijama u tome što je bogato temeljnim građevnim materijalom - kame­
nom. Iskustva građenja u kamenu ovdje su veoma stara jer potječu od najranijih
prethistorijskih epoha, pa tako neke tehnike i strukture koje su kodificirane u rim­
skoj graditeljskoj disciplini susrećemo u rudimentarnoj formi i prije prihvaćanja
stranih tekovina na tom polju, a i do dana današnjega u domaćoj seoskoj graditelj-

173