T EM EL J NE KO N ST R U KC I 1

JE
Pod pojmom temeljenja u visokogradnji podrazumijeva se sistem efikasnog prenošenja svih opterećenja
putem temeljne konstrukcije na temeljno tlo. Temeljno tlo predstavlja slojeve zemlje na kojima leži
zgrada i čija nosivost ne smije biti prekoračena. Temelji predstavljaju osnovicu konstrukcije zgrade koja
se gradi na površini ili ispod površine terena. Izbor temeljne konstrukcije zavisi od osobina tla, obima i
karaktera opterećenja te vrste konstrukcije zgrade. Stvarno opterećenje u temeljima treba biti u
granicama koje osiguravaju dozvoljeno i ravnomjerno slijeganje i koje neće dovesti do oštećenja na
konstrukciji zgrade.
Vrste temeljenja
U zavisnosti od vrste i osobina tla te drugih faktora, temeljenje može biti plitko i duboko. Plitko
temeljenje podrazumijeva direktno oslanjanje temeljne konstrukcije na nosivo tlo. U slučajevima kada
između nosivih slojeva i temelja postoji nepodesno tlo, vrši se posredno ili duboko temeljenje. Ovakva
vrsta temeljenja podrazumijeva primjenu dubokih i vitkih konstrukcija koje prodiru kroz nestabilne
slojeve i prenose opterećenja na nosive slojeve. Pored temeljenja na nepovoljnim terenima, često se
primjenjuje i u relativno dobrim uslovima ukoliko se radi o visokim i zgradama sa velikim opterećenjima.
Temeljna stopa općenito označava svaki oslonac na kojem leži zid ili stub. Osnovni oblici temeljnih stopa
su trake i samci. U principu, nosivi zidovi se oslanjaju na temeljne trake, dok se stubovi oslanjaju na
temelje samce. Uloga temeljne stope je prenošenje i rasprostiranje opterećenja na temeljno tlo.

Slika: 1 – temelj samac, 2 – temeljna traka

Veličina temelja općenito zavisi od opterećenja i dopuštene nosivosti tla. U principu, opterećenje koje
djeluje u stubu ili zidu (F), podijeljeno sa nosivošću tla (σ) rezultira površinom temeljne stope (A).

Slika: odnos između opterećenja F, nosivosti tla σ i

površine stope A.

U mnogim slučajevima temeljne stope od betona bez armature ne bi mogle pružiti stabilne i
zadovoljavajuće oslonce. Veća opterećenja zahtijevaju i veće površine temeljne stope. Ukoliko
pretpostavimo nearmiranu stopu izduženog presjeka sa odnosom širine i visine znatno većim od 2:1,
njeni krajnji dijelovi djeluju kao dvije konzole opterećene momentima savijanja. Pri tome se u donjoj zoni
temeljne stope javlja zatezanje a u gornjoj pritisak. Na presjeku stope u ravni zida javljaju se smičuća
naprezanja čiji je krajnji stadij slom stope. Momenti savijanja i smicanje izbjegli bi se promjenom
izduženog oblika, odnosno primjenom masivnog presjeka. S druge strane, postavljanjem armature koj
prima napone zatezanja i smicanja, temeljna stopa zadržava relativno malu visinu. Armiranjem temeljnih
stopa postižu se ekonomičnija rješenja sa manjim presjecima, odnosno uštedom u količinama betona.
 T EM EL J NE KO N ST R U KC I 2
JE

Slika: temeljne stope od nabijenog

(nearmiranog) betona. 1 – pravokutni
presjek, 2 – trapezni presjek, 3 – stepenasti
presjek.

Slika: princip armiranja betonske stope. 1 – idealzirana slika betonske stope nedovoljne visine koja je
opterećena momentima savijanja i usljed čega se u donjoj zoni javlja zatezanje a u gornjoj pritisak; 2.
pored momenata savijanja u istoj stopi javljaju se i naponi smicanja izazvani suprotnim smjerovima
dejstvujuće sile i otpora tla; 3 – kod armirane stope čelične šipke postavljene u donju zonu primaju
napone zatezanja i smičuće sile.

Oblici temeljnih stopa

Izbor oblika temeljnih stopa
proizilazi iz vrste konstruktivnog
sistema, opterećenja i osobina
tla. Kako je gore navedeno,
osnovni oblici stopa su trakasti
temelji i temelji samci. Samci su
najčešće kvadratne masivne
ploče u čijem centru se oslanjaju
stubovi. Nihov najlogičniji oblik
ima trapezni presjek, međutim
on iziskuje više vremena za
izvedbu. U slučaju ekscentrično
opterećenog stuba, potrebno je
prilagoditi oblik stope. Samac sa
nadvišenjem izvodi se u slučaju slika: 1 - niz stubova oslonjen na trakasti temelj; 2 - dva bliska stuba
izuzetno velikih smičućih nejednako opterećena na zajedničkoj stopi različite širine
napona. Ukoliko se dva noseća elementa, koja su različito opterećena, nalaze na tolikoj udaljenosti gdje
im se rasprostiranje uticaja na tlo poklapa, oni će, premda pravilno dimenzionirani, izazvati različita
naprezanja u temeljnom tlu. U takvom slučaju izvodi se zajednička stopa koja može biti iste ili
promjenjljive širine.
Bliske i velike stope jako opterećenih stubova u nizu mogu se zamijeniti jedinstvenom temeljnom trakom.
Ukoliko su naponi koje izazivaju opterećenja takvih stubova toliki da je debljina trake nedovoljna, ispod
stubova se u sastavu trake formira se pravokutna kontragreda.
Kod gradnje skeletnih sistema u trusnim područjima kao i u cilju onemogućavanja nejednakih slijeganja,
temelji samci se povezuju temeljnim gredama. Grede se mogu izvoditi u istoj ravni sa stopama ili u nivou
gornje ravni samaca. Najčešće su kvadratnog presjeka dimenzija koje su jednake širini stubova.
Ukoliko se betonski stubovi nalaze u istoj ravni sa nosećim zidovima, te su uz to i više opterećeni u
odnosu na zid, temeljne stope se izrađuju proširene a nekad i veće visine u odnosu na dimenzije trake.
Međutim, ukoliko su proračunom dobivene neznatne razlike u dimenzijama stope i trake, onda je
ekonomičnije rješenje izvesti traku jedinstvenog presjeka.
 T EM EL J NE KO N ST R U KC I 3
JE

slika: 1 - ekscentrično opterećen samac sa nadvišenjem (grebenom); 2 - centrično

opterećena stopa trapeznog presjeka; 3 - stubovi sa zidom oslonjeni na traku sa samcima
čija je visina jednaka; 4 - stubovi sa zidom oslonjeni na traku sa samcima veće visine.

slika: Temeljenje skeletne konstrukcije u principu podrazumijeva temelje samce povezane temeljnim
(aseizmičkim) gredama.
 T EM EL J NE KO N ST R U KC I 4
JE

slika: temeljenje skeletne konstrukcije na "roštilju" od temeljnih traka sa kontra-gredama. Izvode se

kod većih opterećenja ili slabije nosivosti tla.

Temeljne ploče
Najpodesnije rješenje temeljenja većine visokih ali i drugih zgrada je jedinstvena betonska ploča na kojoj
leži cjelokupna konstrukcija. Poredeći je sa međuspratnim pločama opterećenje djeluje u suprotnom
smjeru te se često naziva kontra ploča. Temeljna ploča može biti dodatno ojačana gredama. Grede se
obično postavljaju u oba ortogonalna pravca. Ukoliko su okrenute prema gore nazivamo ih još i
kontragrede. Kako njihova izrada predstavlja dodatnu fazu u betoniranju temeljne konstrukcije, u nekim
se slučajevima grede produžavaju prema dole što isključuje dodatnu oplatu i omogućava jednovremeno
betoniranje. Grede unutar temeljne ploče prihvataju u najvećoj mjeri napone savijanja i smicanja. Osim
kontra greda stubovi se mogu oslanjati na ploču preko stopa u obliku obrnutog kapitela.

Slika: ravna temeljna

ploča na koju se
oslanjaju stubovi i
zidovi.

Slika: temeljna ploča na koju se oslanjaju stubovi sa stopama –

kapitelima. Kapiteli se izvode radi umanjenja smičućih sila u ploči.
 T EM EL J NE KO N ST R U KC I 5
JE

slika: 3 - temljna ploča sa temeljnim gredama koje su upuštene u tlo; 4 - temeljna ploča sa
temeljnim kontra-gredama koje su nadvišene u odnosu na ploču.

Plutajući temelj
Višekatnice sa nekoliko podzemnih etaža oslanjaju se na tlo
sa takozvanim “plutajućom” temeljnom konstrukcijom. Ona
ima oblik betonske kutije koja “pluta” ispod same površine tla
i unutar koje je uronjena konstrukcija zgrade. Oblik plutajućeg
temelja trebao bi biti takav da težina iskopanog tla teži isto ili
više od tereta koji nosi.

Slika: “Plutajući” temelj visokih zgrada

Temeljenje na kosom terenu
Kod temeljenja na kosom terenu temeljna konstrukcija prati oblik terena i formira se u stepenastom
obliku. Pri tome dno stope u svakoj tački mora biti ispod dubine mržnjenja. Stubovi se oslanjaju se na
stope u različitim niovima a zidovi na stepenaste trakaste temelje. Kod većih opterećenja temeljenje se
može izvesti i na stepenastoj temeljnoj ploči. Forma stepenastog temelja mora zadržati pretežno
horizontalan oblik pri čemu vertikalni dio ne treba iznositi više od 3/8 dužine horizontalnog dijela.
Debljina vertikalnih dijelova traka ili ploče treba biti jednaka visini ali ne manje od 15cm.
 T EM EL J NE KO N ST R U KC I 6
JE

Slika: temeljenje na nagnutom terenu: formiranje odnosa visine i dužine stepenastih traka (lijevo), 1 –
temljenje sa samcima na različitim dubinama; 2 – temeljenje na temeljnoj ploči ili trakama.