Professional Documents
Culture Documents
MOJEÑO T.
YEMBOE RENDAGUASU TEKOÑOMAIPE
BESƗRO
QUECHUA
OIKORETAVAE MBORIVIAPE KUAE
MAROPA
MOVIMA
ÑEMBOE RENDAGUASU UNIBOL GUARANIPE
MOSETTEN
MORE
JAEKO OPAETE TËTAÑOMAIPE OIKO
MOJEÑO I.
PUKINA
RETAVAE KUAE IVIAPI ˮ̋APIAGUAIKI TÜPA
TACANA
TAPIETE
PEVAEˮ
TOROMONA
PACAWARA
WEENHAYEK
YAMINAWA
YUKI
YURACARE
YEMBOE POKI: ITANEKƗRAU MOTIMBOA
ZAMUCO
GWARAYU
REGUA
GUARANI
SIRIONO
AYMARA
ARAONA
ÑEMAEPOKI OYEOPIA ANI OÑEMOTƗNƗE
BAURE
CHACOBO
VAERÄ MBAERƗRU YEPOKOI REGUA OITƗO
CHIMAN
ESE EJJA
VAERÄ OYEMOMBOGUE IKAVIMBAEVAE
ITONAMA
LECO
CAMPO GUAIRUY PEGUA
GUARASUWE
MACHINERI
CAYUBABA
CAVINEÑO
CANICHANA oimevaerä anoi tupapire yemboeapɨ poki: ITANEKƗRAÜ
URU-CHIPAYA MOTIMBOA REGUA
MACHAJUYAL
Ñemaepoki oyeopia ani oñemotɨnɨe vaerä mbaerɨru yepokoi regua oitɨo vaerä oyemombogue
ikavimbaevae campo Guairuy pegua
Ipokivae. Katherin Sejas Velasco MSc. Ipokivae. Henry Milton Espada Romero
Mbaravɨkɨ mosɨmbika karai ñee pegua Mbaravɨkɨ mosɨmbika karai ñee pegua
i
ÑEEMBOPOTA
Kuae mbaravɨkɨ ñeembieka pegua arokuavëe ñanderu Tüpape, omee rambueve cheve yekou
aupitɨ vaerä kuae cheyemboe jare chereroata ara ñavo rupivae.
Opaete cherëta pegua reta Machaca jare Barrerape, jae retako yoguɨreko cheɨpɨ rupi aeka yave,
jae retako chemborɨ jare cheyoko opaete rupi aupitɨ vaerä chepau kuaepe.
Chepɨaguietei cheru Ernesto Machacape, jaeko cheyoko kuimbae rami aiko vaerä añave; jeta
mbae ikavigue aupitɨvae jaeko chemborɨ. Jese chepɨakañɨ amae javoi chemoatangatu jekuaeño
aja vaerä tenonde, yasoropai iyemborɨre jekuaeño aiko kavita ara ñavo rupi.
ii
YEROVIAECHAUKA
Cheru jare chesɨpe opaete mboroau chepɨaguietei oëvae ndive, echako oime yave ñemboavai
oiko che ndive, jae reta jekuaeño chemboe aja vaerä tenonde mbaeti reve ayemboakɨ. Mbaeti
yave jae reta iyemborɨ opaete aikoa rupi, mbaetitako chepuere añave kuaepe aï. Ameevi
yasoropai ñemboerendaguasu UNIBOL Guarani y Pueblos de Tierras Bajas Apiaguaiki
Tüpape, javoi Ñemboeruvicha, Oporomborɨvae jare Mosɨmbia reta chemborɨvae ipuere vaerä
amboapɨ kuae ñeembieka ayapo aikovae. Chepɨagui kavi yasoropai tuicha opaete cheyemboïru
kuae arasape yoguɨreko che ndivevae reta chemboatangatu ramo ayapo kuae ñeembieka.
iii
MBARAVƗKƗAPO POVEË ECHAUKA
I. MBAEAPO RƗPƗAPO...................................................................................................1
3.4. 5 ñemboavai mbaeti yave oñeovatu kavi kuaenunga ɨtɨ ikavimbae reta.....................13
iv
3.4.4. Oyemombogue jayasɨvae.....................................................................................16
3.6. Ñembojee ɨtɨ ikavimbaevae oñeñonota celda ani ñemotɨnɨeapevae América Latina
pegua............................................................................................................................20
4.3. Imaëyeupitɨ..................................................................................................................31
v
4.4. Ñemae ñeembieka pitɨ regua.......................................................................................31
V. ÑEEMBIEKAGUI OËGUEVAE................................................................................35
VIII. MBORƗKA..................................................................................................................41
vi
POVEË PƗYOVAKE REGUA
Pɨke 1 Residuos peligrosos que pueden ser dispuestos en celdas o rellenos seguros................20
vii
POVEË MOIÄ REGUA
Moiä 1 o Ɨtɨ yeapo ïtane motimbo kɨraupe...................................................................................5
Kuae ñeembieka oyeapovae imaepitɨ jaeko oyeeka vaerä kiräi rupi oñemotɨnɨe kuae mbaerɨru
yeopia pegua jokuae oyemboɨru mbaeɨtɨ reta ikavimbaevae oyopia vaerä, tenonde oyeapo kuae
mbaepitɨvae jaeko oyeeka opaete ñemboe reta ñeerɨru rupi jare ñepɨamongeta oyeapo yekura
rupivae, jokope oñevae chupe kiräita ipuere mborookuai ambiental pegua jare norma
internacional reta ndive, jokope oyeechavae jaeko mbaerɨtɨ reta ndei rambueve oñemboatɨ
jendape, oyemboyaotako mbaenunga ɨtɨ oñerenoi rupivae.
Oñemae yave mbaerɨru oñerenoivaere jaeko mokoi yemboyao rupi, jenda oyeokendavae jare
jenda oyepeavae rupi, oyeecha reve jese físico-químico regua, oñemotɨnɨevae celda reta jaeko
oï kavita jenda rupi 4 km tëta retagui, jaenungavi ɨvɨ oyeporutavae omotɨnɨe ani celda reta
oyeporutavae regua.
Oyeecha yave mbaenunga ñemboavai reta ɨvɨipo regua jaeko oñemaeta kiapeteirako oïvae
jaema ɨvɨipo reta aguɨye vaerä oikomegua jaeko ñanoi Campo Guairuype, jokope oyeekata
oñeñono oñepoano vaerä opaete mbaenunga ñemboavai reta omeeta ɨvɨipo reguavae.
Oñemae kuae jeseguavae jaeko oipota ramo oyekuauka Tëtatɨ Santa Cruz pegua industria
petrolera Bolivia YPFB Andinape, echako jaeko jokuae reta oparavɨkɨ kuae mboaguɨye
itanekɨrau ndivevae, Campo Guairuype, jaeramoko ikɨrëɨyae oechaka reta kuae ɨvɨipo regua
oguɨrokomegua kuae mbaeɨtɨ ikavimbaevae regua.
Normativa Nacional Bolivia pegua Ley N° 1333, 27 araɨvi 1992 pegua, Ley del Medio
Ambiente jeivae kuae ɨtɨ ikavimbaevae reta regua mbaetiko opaetei oyeapo, ïru rupi, mbaetivo
oñerenoi metei mborookuai jeseguatei oñemoiävae, oyeapo vaerä ñemotɨnɨe jare mbaerɨru
oyeporu vaerä kuae ɨtɨ ikavimbaevae reta, jaenungavi norma internacional reta omborɨ vaerä
oñemae kuae mbae ikavimbae reta oñeovatuvae regua jare oyopia kuae celda jare oñemotɨnɨe
kavi vaerä.
Jokuae retare oñemae rambueve oëgue jaeko oyeechauka kiräitako oyepao kuae jeseguavae
yavaimbae oyeangareko jare oñeñovatu vaerä kuae ɨtɨ ikavimbae retavae javoi ipuere vaerä
oyopia mbaemongɨa ara retagui ani ramo opaete Campo Guairuy iyɨpɨ rupi oikovevae reta
ñoguɨnoivaere.
ix
I. MBAEAPO RƗPƗAPO
Jokuae mbae ikavimbae reta oñeñovatu vaerävae michi ani tuicha retavae, jaenungavi jokuae
oparavɨkɨ jae reta ndive mborookuai rupi kuae ikavimbae retarevae, jaeko oyepɨsɨ jare
oyemboɨruvae, opaete jokuae reta oñemondota ñeovatuape, jokpe oikota jreta ova yasɨ rupi.
Kuae ñeovatua mbovɨ ara pegua mbae ikavimbaevae reta peguarävae, jaeko oimeta metei
ipokivae oyangareko jese javoi oikuatai vaerä oëguevae ikotɨä rupi yave. Mbaetita
oipotagueño oike jokope. (Gonzalez, 2017)
Ɨvɨkua oyeapo oñeñono vaerä ɨtɨ retavae jaeko oñeñono vaerä pɨpe mbaeyeyoorendagui oëgue
reta, kuae oitako jenda mombɨrɨ katu aguɨye vaerä oyepɨyere jokope ikavimbae reta,
jaenungavi oñeovata opaetevaere, forros sintéticos ani natural reta rupi, jayaveko mbaetita
oike ɨ jese. Mbaetɨgue reta jembɨregue kuae ɨvɨkuape oyemondotako kuae sistema ɨ
jembɨregue oïape. (Castañeda, 2019)
Opaete ikɨague ikambae reta jaeko tätaguevae reta, ikapiivae, mbaetɨgue ani mbaetimbo oeya
kuae mboaguɨye peguavae, oyepoepɨvae, oyeporuyevae, ani oyeporu jare oyeapo jokopevae
ipuere vaerä oñerenoi reactivas, inflamables, corrosivas, infecciosas, tóxica, kuae reta ipuere
omombaerasɨ kuimbae reta, kuae ɨtɨ reta oñerenoivae jaeko oñemae jese mborookuai
oñerenoivae rupi (acuerdo ministerial N° 026 del MAE, 2008). Jokuae pɨtepe, ipuere
yaechavae jaeko; sustancia química jare mbaekɨa ɨvɨipo omongɨavae. (Chalco, 2015)
Ɨ oyemombaravɨkɨvae oimeko oguɨnoi jeta rupi yukɨ, mbaetimbo oñemoaiguevae (CO, C02,
H2S), javoi mbaetäta oyeupivae kuae metal ipoɨgue reta ndive jare jetaete overa jembipevae
regua. Jaenungavi, ɨ mboaguɨye pegua ndei rambueve oñemee ñemaepoano jese kuae
itanekɨrau reguavae jaeko oyeupi jare oyeapo emujlsificada jeivae. Jaeramoko, ñamaetako jese
1
jokuae iyemboyoya regua jaeko oechaka ñandeve kiräiko ikɨa oñerenoi kuae ɨ
oyemomboguevae mbaeti kia omae jesevae, ipuere ɨ jëevaegui, ɨvɨ kotɨ ani ecosistema kotɨ,
etc. Jokoräi oechaka ñandeve Convenio de Cortolimape, jaeko ipuere ñanemboavai yekou teko
kavi rupiguape. (Ortiz, 2016)
Ɨ oñerenoivae jaeko oime oguɨnoi jetague jembochɨvae, jeta rupi oguɨnoivi itanekɨrau ikɨra jare
ikɨratɨkuivae, jaeko ipuere oyuka jeta rupi pira reta jare omboata chupe ipɨtuë, oguɨkomegua ɨ,
pira reta oyuka jare opaete mbaenunga reta oiko jokoropivae mbaeti yave oñemae ani
oyeangareko jese. (Ortiz, 2016)
Yeangareko mbaeyeyoo iñepɨsäaguere: Oñemotɨnɨe rami metei piscina tuyuapo retape. Kuae
mbaepoki ipuereko oyeporu jetavae Colombiape javoi jokuae reta ndive oñeñono piscina rupi
mbaeyeyoo regua jaeramo opa oyeokenda. Erëi katu, jaeñoko opaetevae reta oiporuvae,
echako mbaeti omombo jeta rupi ɨvɨ ñepɨsäague javoi oyeapovi yemboyoya mbaekavi oñono
normativa reta kuaepe jare tëtaguasu reta rupivae. (Arevalo, 2018)
Ïru mbae reta oyeapo yeparavo vaerä kuae ñemotɨnɨe mbaravɨkɨ peguarä jaeko oyemombo
vaerä ɨtɨ retavae jaeko korepoti rupi oñemaevae regua. Jetavae kuaenunga ñemotɨnɨe reta jaeko
oñemotɨne mbae ikavimbae reta pɨpe jare oyeporu yave jeta oikomegua mbae kuae arasa reta
rupi. Amogue mbae ikɨavae reta ïru tëta rupi mbaeti oyekua kavi kiräiko oyepaovae kuae
refinería rupi oyeparavo vaerä kiräita omokañɨtei kuae retavae. Relleno reta jaeko oyeporu
añave rupivae oitɨo vaerä oipotague mbae reta, jokuae ɨtɨ reta yogueru ikotɨäguivae jare
omongɨa mbaetɨgue reta ñoguɨnoivae. (Joximar, 2011)
Campo Guaruy pe jetayae oyemombo ɨtɨ reta ikavimbaevae, jaeramoko oñemae oyeeka vaerä
mbaepoki rupi oyeapo kuae emplazamiento de relleno jare celda de seguridad jeivae. Jokuae
oasa mbaeti ramo oyeangareko jare oñemae kavi kuae ɨtɨ reta oyemomboguevaere, opaete
oikovae reta jokoropi yoguɨrekovae reta omboavai jare omombaerasɨ, jaeramo kuimbae reta
ipuere imbaerasɨ opɨta mbaeti yave oñemae kuaenunga ɨtɨ retare kuae mbaeyeyoorendape.
Kuae mbaekɨa ikavimbae reta jaeko yavaeteyaevae ipuereta jeta rupi oikomegua mbae oyapo
echako i jeteka físico química guɨnoivae rupi. Jokoräiñovi oñemaeko jese kuae ɨtɨ reta
ikavimbaeyaekovae: opaete mbaerɨru, empaque, ani oñeovavae reta oime jae ndive
2
oñovaitivae. Industrialización oyapovae jaeko oyokuai oñeñono kavi vaerä opaete kuaenunga
ɨtɨ reta oñevaegue ikavimbaevae, jokuae oipota jei ikaviäko oñerenoi vaerä ñandepɨte rupi
kuaenunga reta echako ipuere omombaerasɨ opaete oikovevae, oiko ramo corrosiva, reactiva,
explosiva, tóxica, inflamable, ovakatuyave reta ramo opaete ɨvɨipo retare.
Jaeramoko kuaepe oyeeka oñemae kavi vaerä kuae mbaekɨa reta ikavimbaevae omboyao reve
celda ani oñemotɨnɨe reve ikavi rupi. Kuae tembiporu reta oyeapotako mborookuai jei rami
kavi Ley N° 1333 medio ambiente (mborookuai mbae ikavimbaevae reta pegua). Fichas
técnicas oyeapo oyeporu vaerä kuaenunga ɨtɨ ikavimbae retavae, itanekɨrau regua, jokuae reta
jaeko yaikatu vaerä yayangareko jese, oñepoano jare oyemoenda oñeñono aguɨye vaerä oime
ñemboavai kuae mbae ikavimbae reta oyapo.
Kuae ñembotɨnɨ ani celda de seguridad jeivae oechakako ñandeve ñemongeta ipokivae rupi,
ɨvɨipo jare arakuamae korepoti rupivae, jaenGungavi ñemae jare yeangareko regua, aguɨye
vaerä oime ñemboavai ɨvɨipo reta regua.
Jaeramo, oyeeka oyeecha vaerä mbaenunga retara ikavita kuaenungape oyeporu vaerä jare
ombokavi vaerä celda jare oñemotɨnɨe oyeangareko ani oñemae vaerä ɨtɨ ikavimbae reta javoi
jokuae ndive oyeecha vaerä opaete ñemae norma kuae pegua reta ñanoivae ani ramo tëtaguasu
iyɨvɨri rupi oyeporuvae, oñemoiä, oyeapo, mbaravɨkɨ, yeokenda jare yeokenda jaɨkueri oñemae
vaerä metei celda ani relleno de seguridad jeivaere, ani vaerä oime ñemongɨa ani
ñererokomegua kuae mbaravɨkɨrenda rupi.
Kuae mbaravɨkɨ ñeembieka pegua oechakata mbaekuatia opaete oyeeka ani oyeecha ñeerɨru
reta rupivae rami, opaete Oñemboevae reta UNIBOL Guarani y Pueblos de Tierras Bajas
“Apiaguaiki Tüpape”, ñemboe Ingenieria de Petróleo y Gas Natural. Jaeramoko kuae oñembo
jupi ipuere vaerä taɨkuegua reta ouvae omaevi jese jare omborɨ oyapovi i ñeembieka taɨkue
rupi.
3
II. MAËPITƗ RETA
Kuae mbaravɨkɨ ñeembieka pegua oipota oechakavae jaeko mbaenunga ñeovatuka retare oime
oñeovatu vaerä ɨtɨ ikavimbaevae reta ipɨchɨi oyekua rupi, corrosiva, toxidad, añave rupi
oñemomiari ojo oiko jesevae mbaenunga ɨtɨ retako oñerenoi kuae rupi empresa petrolera reta
oyapovae.
Jaeramo kuae mbaravɨkɨ ñeembieka pegua oipota oguɨnoi maepitɨ ipuere vaerä ovaë kiräiko
oyeapota kuae ñemotɨnɨe celda de seguridad retavae, jayaveko oyeangareko kavita kuae ɨtɨ
ikavimbae retare Campo Guairuype.
Metei ñemae ikavi jeseguavae oñeovatu kuae ɨtɨ ikavimbae retavae regua jaeko ñemotɨnɨe ani
celda de seguridad jeivae mbovɨ ara pegua (6 yasɨ d1 arasape) aguɨye vaerä oime lixiviado ani
oñevae ɨtɨ ikavimbae reta.
Oyeapo vaerä kuae mbaravɨkɨ ñeembieka pegua oyeapo kavitako oñemae reve mbaekavi rupi
oyekuauka reve mbaepoki oyeporutavae jokuae ndive oyeepɨ vaerä oikovevae reta ñoguɨnoi
jokoropivae. Jaeramo oyeapo kuae maepitɨraɨ reta jesegua jaeko kuae:
Oyekuaukata mbovɨrako oyeapo ɨtɨ reta oñeovatu vaerä celda ani ñemotɨnɨe
oñemoikavi vaerä.
4
III. MBARAVƗKƗAPO ÑEEMBIEKA YEOKOKA REGUA
Ɨtɨrɨru reta – jokoräi oñembo jee kuaenunga mbaravɨkɨrendapevae – jeta rupi oñemombovae,
cuttin (tuyuapo mbaeyeyoo pegua). Flowblack (ɨ oyerovaye fracking (jare jokuae tanque
ijugua retavae jare ïru ɨtɨ reta. Kuae retako jae ɨtɨ ikavimbaevae guɨnoi guire quimico oyeporu
ipuere vaerä ombaeyoo jare oyoka ɨvɨ, jokuae ndive oyeeki ɨvɨ juguape oïvae sustancia reta,
jaenungavi material radiactivo oikoñoivae reta – urani, torio, radio jare radón ani ramo metal
ipoɨvae reta – mercurio, cromo, plomo, cadmio, arsénico jare ïru reta. (Talcahuano, 2017)
Moiä 1
o Ɨtɨ yeapo ïtane motimbo kɨraupe
Nota. Moiä 1pe oechaka mbaekɨa reta industria petroleragui ouvae oñeovatu relleno seguropevae jaeko mombɨrɨ
oïta tëtaipo ani koo mbaravɨkɨ retagui.
Metei ñemboetɨpɨ oyapo mokoi norteamericano retavae ñepɨamongeta laboratorio rupi ombo
certifica oyeapo guire “mbaetɨgue hidráulico oyoka vaerä ɨvɨ aditivio químico ndive (ácido,
5
bactericida, inhibidores de corrosión, emulsiones, floculantes, agentes espumantes, inhibidores
incrustaciones, tensioactivos)” (Rich & Crosby, 2013)
Kuae relleno sanitario jeivae jaeko metei mbaepoki oñemokañɨtei vaerä opaete oyemombogue
reta itätavae ɨvɨre oïvae, mbaeti omboavai ani ombosusere tekoroɨsä jare opaetevae, mbaetivi
ñemboavai omee ɨvɨipope.
Oimetako oguɨnoi: Oñeñono kavita opaete tätavae reta oyemombogue, ndei rambueve jare
oyemboapɨ guire ɨvɨ ani ïru tembipo reta ndive. Jaenungavi ikavi omae vaerä ɨvɨ oñemakɨvae
regua jare ïru mbaeapoki reta mbaetɨkui ani oyembogua ani motimbo reta oyeapo kuaepevae,
jokuae ndive oyeapo kavi vaerä mbaravɨkɨ jare oyeepɨ ɨvɨipo. Oyeopiata canal jare drenaje reta
rupi ama okɨvaegui oike vaerä kuae relleno sanitariope. Oñemaeaveitako jese, jokuae
oyangareko jese retavae jaenungavi tëtara reta. (Towerandtower, 2019)
Moiä 2
Relleno sanitario
6
Nota. El relleno sanitario es una técnica de eliminación final de desechos sólidos en el suelo que no causa
molestias ni peligros para la salud y seguridad pública, tampoco perjudica el ambiente. (Flickr, 2011)
Kuae relleno sanitario jaeko metei método opaete oguɨnoi javoi ikaviete oyeepɨ vaerä opaete
mbaenunga ɨtɨ tätavae retagui.
Yaiko vaerä tëta urbana rupi, mbaeti jepɨ oyererokavo vaerä javoi yavaiävi omaeavei jese
tëtaipo reta.
Ipuere yaiporu ɨvɨ mbaeti oñemaetɨ pɨpevae, jokuaegui oyeapo vaerä vɨakarenda ani
yuvangareda. (Towerandtower, 2019)
7
Moiä 3
Relleno sanitario iparaviki regua
Nota. la operación de los rellenos sanitarios está compuesta por capas para la disposición final de los residuos
sólidos. (BlogVise, 2018)
Metei relleno de seguridad jeivae jaeko jokuae oñeñono kavi mbae pɨpevae ipuere vaerä
oyemboɨru jokope sustancia ikavimbae oyapo tekoroɨsä jare ɨvɨipopevae. Iñemoia jare iyueapo
ikavivae jaeko oyeoko oï opaete normativa tëta jare tëtaguasu reta oyapo kuaenunga
peguarävaepe javoi mbaetitako oguɨnoi mbaenunga ñemboavai oë vaerä jokogui kuae
sustancia reta. Jaeko metei ñemoiä oñemee oyeapo vaerä ñemaepoano jare oñeovatu vaerä
jokope opaete mbaenunga ɨtɨ mbayachivae reta ou industriaguivae. Kuaenunga ñeovatu reta
oñeñono vaerä ikavi rupi, jaeko oñemaeta jare oyekota opaete mborookuai reta ɨvɨipo reguare.
Jaeko, opaete mbaravɨkɨ pɨau reta oyeapovae tenonde oyeapotako ñemboe jese räri. Oyeporuta
ɨvɨ kuae peguarävae oguɨnoita opaete mborookuaipe jei rami, mbaravɨkɨ iyapo reta omeevae
Municipio Localgui. Oyeapoeterako kuae mborookuai rupivae regua omaetako jese Ministerio
de Salud jare Medio ambiente kuae pegua. (Towerandtower, 2019)
8
Moiä 4
Relleno de seguridad
Nota. los residuos sumamente peligrosos deben estar en envases cerrados para ser almacenados en los rellenos o
celdas de seguridad. (Flickr, 2011)
Moiä 5
Impermeabilización de rellenos
9
Nota. Uno de los materiales que se ocupa para la impermeabilización de los rellenos o celdas de seguridad es el
polietileno. (Flickr, 2011)
Kuae polietileno jaeko metei tembiporu omɨimbaevae, jokuae oipota jei mbaetita ipuere
oparavɨkɨ mbaenunga química oñeñono jese yave ïru tembiporu ndive, jokoräiovi polietileno
mbaetiko täta ani oñemomɨräta arakuvope. Ijakuvovae oñevaeko 110° C rupi. Oñeñono yave
mbaenunga gradación térmica mbaetima täta jare ovevɨima.
10
III.3.2.Drenaje de lixiviados
Jaeko oyeporu omboasa vaerä mbaetɨgue relleno jeivae iarambo rupi, jokuae peguarä oyeporu
ita ani ɨvɨkuitï ani itaräɨ oyeambaevae, mbaeräɨ reta ipuere oguɨnoi 35 mmvae jare iopɨgue
iarambogua mbaetita oasa 30 rupi. Oñeñonota jese tubería oyemombugue reta oyovake
ipoguasu ndivevae ani oyovake 30 cm ndivevae. Tubería reta jovaɨvaävetako (1 gui 3%) rupi,
oyembosɨrɨ oyouguivae jaeko 10 ani 12 m rellenogui (Towerandtower, 2019)
Moiä 6
Drenaje de lixiviados
Nota. El sistema de drenaje para lixiviados se le debe implementar al principio, instaladas con tuberías perforadas
con una inclinación pendiente. (CleanGarden, 2015)
Jaeko metei tembiporu ikaviguevae oyeporu ɨma ara rupivae ipuere vaerä omomi
mbaeñakɨgue oasa ama okɨ yave relleno japɨpe rupivae javoi mbaetivi omaeño oyeapo
yemboyea oyeokenda guire rellno jeivae. Ipuereviko, oñeñono metei sistema oyepɨsɨ vaerä
motimbo. Yeopia ñakɨgui ɨvɨ iarambo rupivae jaeko oguɨnoita ikuague 3% rupi.
Impermeabilización iarambo, oñeñonota metei yoarambo ɨvate rupi, ipuere vaerä oipɨsɨ ama
11
okɨ yave ɨ, mbaetita iñeja oasa 30 cmgui. Iyapɨpe, oyeasoitako kuae relleno ɨvɨ irambo ɨvɨ
jüuvae ndive mbaeti reve oasa iñejaa 30 cm rupi. Kuae jenda rupi oñeotɨtako temitɨ reta japo
iaramboño oguatavae, ñamojaanga grama. Mbaetita oñeñotɨ jokope ɨvopeɨ reta echako
oguɨrokomeguatako relleno iarambo, echako jae reta japɨ tɨpɨko. (Towerandtower, 2019)
Moiä 7
Celdas de seguridad para disposicion de residuos peligrosos
Nota. toda el área de recubrimiento del relleno de seguridad esta cultivada con plantas de raíces superficiales y
también cuenta con un tubo vertical que tiene como función ventilar gas. (Antioquia, 2010)
Kuae celda de seguridad jeivae jaeko mbaeapo ñeñono oñeñovatu vaerä opaete ɨtɨ reta
ñoguɨnoi ɨvɨpevae, mombɨrɨ oï ɨvɨipoguivae jare jokuaevi omae kavita tekoroɨsäre aguɨye vaerä
oñeñonoiño kuae ɨtɨ reta jaekaviä reve, oñemaetako jese mbaenungavae, ipoki rupi kavi
oñemoiä vaerä jare oñeñono ojo jese ïru reta jei rami moiä 7pe.
Oñemee ñemongetavae jaeko oyeapo katutako kuae celda de seguridad jeivae mbaetita iñejaa
oasa 20 cm gui, oikota oyeporu reve 5 arasa rupi javoi oñemoenda rupi javoi oyemboapɨtako
oyeapo ova yasɨ rupi.
12
III.3.4.Tubería mbaetɨgue reta peguarä
Metei celda ani relleno de seguridadpe, ikaviko oyeapo jese metei ñejaa tubería reta regua
oyeporuta kuae mbaetɨgue oñeñono jesevaepe, oipota jei, oñejaata ipɨrätarako oime yave oa
täta mbae jese yave, echako ipuereko oyeka oiko rambueve ɨvɨkua reta, ani ramo opa guirema
oyeapo mbaeapo.
Moiä 8
Tuberia en polietileno para vertederos y captación de lixiviados
Nota. la tubería de polietileno es el material más recomendado para la captación de lixiviados ya que no tiene
reacción químicamente al tener contacto con otro material (Sustraiak, 2021)
Oyemboyekavae jaeko 1/3 (33%), 2/3 (66%) ani 3/3. (100%), tubo iarambo rupi, oyeyoka 8
mm ipoguasgu jare ipueke oyeapo 115 mm jare 190 mm metei ñavo, jokuae tubo ipoguasugue
rupi. (Sustraiak, 2021)
13
III.4. 5 ñemboavai mbaeti yave oñeovatu kavi kuaenunga ɨtɨ ikavimbae reta
Tembiporu ikavimbae reta ñavaeko ara ñavo rupi, javoi ñanoi yave jeta rupi jeta rupivi
ñemboavai omee ñandeve mbaeti yave yaikatu ñanoi ani ñañovatu jenda rupi. Ikaviko oñemae
kavi kuaenunga tembiporu retare, mbaeko oguɨnoivae jare iparavɨkɨ, yaikua vaerä kuae
ñandepuere ñañemboe siglas CRETIB jeivae ɨtɨ mbaeyeyoo pegua retagui oyeapovae jare
yamboyao ñañono oipota equipo reta ndive oñemae kavi vaerä mbaetätavae retare ajvoi
oyeoupi vaerä oñeñono jenda rupi, jaeko Corrosivo, Reactivo Explosivo, Tóxico, Infeccioso,
Biológico jeivae. Kuaenunga ñemboavai oñevaeko tembiporu ikavimbae reta ñoguɨnoi yave
opaete mbaembae reta iyɨvɨri rupi. (Aparicio, 2019)
Moiä 9
Mbaeapo pɨchɨï yeapo pegua
Nota. Moiä 2pe oyeechaka mbaenunga retako sustancia ikavimbaevae iyɨgua rupi oyekua ombo suserevae ɨvɨipo
reta, oyekua oï yave. Recuperado de (Eu-Osha, 2019)
III.4.1.Oyemombogue iyukɨrɨpotavae
Oyeecha yave kuae ɨtɨ ani oyemomboguevae jaeko oyeapo química rupivae, ipuere
oguɨrokomegua opaete oikovevae reta oya ani oyea jae ndive yave, ipuere oasa ani oyepɨyere
14
Ipomo katu jare i pH mbovɨye ani oyovake 2 ndive ani ramo oasayeta ani oyovaketa 12.5 gui
meteia reta.
Itɨguetako jare osɨrɨta acerore oasayeta 6.35 mm arasa rupi javoi iarire oñemae jese yave jaeko
guɨnoita 55° C (Gutierrez, 2012)
Moiä 10
Pictograma de sustancia corrosivo
Nota. la sustancia corrosiva indica que causa daños graves en los tejidos de los seres vivos que entren en contacto
con la sustancia mencionada. (Eu-Osha, 2019)
III.4.2.Oyemombogue reactivovae
Jaeko jokuae ɨtɨ ani oyemombogue reta oyea yave ïru ndive ani ramo oya yave jese reta,
oyeavae, sustancia ani ɨtɨ reta oime oguɨnoi kuaenunga jesegua retavae:
Oimeta oguɨnoi, iyɨvɨte rupi, sustancia reta cianuro, sulfuro, peróxido orgánico reta, iparavɨkɨ
rupi, omombo otimbovae, jakuvo ani jatäti jayasɨvae, jeta rupi omombo yave ipuereta
omboavai ñandeɨvɨipo ani omombaerasɨ tëtaipo reta.
Ipuereta oyapo mbaerɨapu ani ipuvae oipotague oime yave täta rupi oyeapo iyɨpɨ yave
arakuavae, ani ramo ikotɨä oñeñonogue reta.
Jaeko jokuae oyapo ñemomɨi enodtérmica ani exotérmica oyea yave pɨtuë ndive, ɨ ani ïru
sustancia reta oguɨnoi jokopevae. (Gutierrez, 2012)
15
Moiä 11
Pictograma de sustancia reactivo
Nota. la figura 11 indica que las sustancias reactivas al tener contacto con otros elementos por reacción generan
humos tóxicos en cantidad suficiente para poner en riesgo la salud humana o al medio ambiente. (Eu-Osha, 2019)
III.4.3.Oyemombogue ipuvae
Ñamae yave oyemomboguevae jaeko (yemboyea ɨtɨ retavae) ipu täta oime yave mbaetätague
ani mbaetɨgue oñerenoi jokope, química oguɨnoi ramo, ipuere omombo mbaetimbo täta araku
yave, yeumbiri jare iñakuague oguɨnoi yave, jaenungavi ipuere omboavai ani omombaerasɨ
kuimbae ani oikovevae reta. (Gutierrez, 2012)
Moiä 12
Pictograma de sustancia explosivo
Nota. La sustancia explosiva de la figura 12 indica que por reacción química ocasiona daño a la salud humana y
al medio ambiente. (Eu-Osha, 2019)
16
III.4.4.Oyemombogue jayasɨvae
Yae yave ɨtɨ ani oñemombogue jayasɨvae jaeko jokuae mbaembae oguɨnoi mbaepuere
omombota mbaenunga oikoveguere mbaenunga jayasɨvae ipuereta omombaerasɨ ani
oguɨrokomegua ɨvɨipovae. Kuae peguarä oñemaeko jayasɨvae opaete ɨtɨ ani oñemombogue
retavae javoi oyemboyaoko jae retavi (jasɨkatu aramoetevae, ɨma rupi oyekuavae crónico jare
eco tóxico reta).
Oyeechaka añave jeseguvae, oyeporuta rupi, opaete mburuvicha reta omaetako jese aguɨye
vaerä oyeavɨ oyeapo mbaeapo: (Gutierrez, 2012)
Moiä 13
Pictograma de sustancia tóxico
Nota. La sustancia toxica indica que pueden provocar efectos biológicos indeseables causando daños a la salud
humana inclusive la muerte (Eu-Osha, 2019)
Metei ɨtɨ ani oyemombogue ova katu mbaerasɨ jesevae jaeko yavaeteyae ipuereta mbaesusere
gueruvae opaetevae retape, iyapoa reta jaeko: microorganismo (bacteria, parásito, virus jare
hongo reta) javoi ïru mbaerasɨapoa reta ñanoivae jaeko priones, jeta mbaembae viru oguɨnoi
jare jeta omboatɨ mbaerasɨ reta ipuereta ombova kuimbae ani mɨmba retarevae. (Gutierrez,
2012)
17
Moiä 14
Pictograma de sustancia infecciosa
Nota. La figura 14 indica que la materia o sustancia infecciosa es por contener agentes patógenos, tales como
virus y bacterias que causan enfermedades a los seres humanos y animales. (Eu-Osha, 2019)
Moiä 15
Ñeovatua mbovɨ ara peguavae
Nota. El almacenamiento temporal de los residuos se los puede ubicar de tres maneras dando cumplimiento a las
normas establecidas. (elaboración propia)
18
III.5.1.Ɨvɨkua ɨtɨ jɨru
Maerako oyemboatɨ kuae ɨtɨ reta mbaeyeyoorendagui ouavae, jaeko kuae ɨvɨkua reta
oñemoikavitako jenda rupi oñeñono aguɨye vaerá oyepɨyere jokoropi ɨtɨ reta, jaenungavi
oñeovatako oipotaguegui, ipuere forros sintético ani jokoraiñovaepe, aguɨye vaerä ɨ oasa jese.
Mbaetɨgue reta jembɨregue kuae ɨvɨkuapevae jaeko oyererajata oñeñono sistema ɨ
jembɨreguepe. (Martinez, 2019)
III.5.2.Mbaerenda yeokendavae
Kuae mbaerenda oyeokenda ovapete rupivae jaeko oyeapota tembiporu yakamambumbae reta
ndive. Oimeta oguɨnoi ipɨtuë oë vaerä oyeokendape. Oime vaerä pɨtuë oë jokogui ipuereko
oyekua jese oyepɨsɨvae ova yepoepɨ arajaɨ ñavo pɨtuë rupi regua. Oyeokendata jare oñeovata
opaete mbae ikavimbaegui javoi oyemboesape kavita oime yave mbaeipuvae ipu jokope.
Mbaetita oasa mbaepuere ñeovatuarendape oñerenoivaegui. (Gonzalez, 2017)
Moiä 16
Almacenamiento de residuos peligrosos en área cerrada
Nota. Oñemae vaerä sustancia ikavimbae retare jaeko oñemaeta protocolo de seguridad jare oyeapota jei rami
kavi ani vaerä oime susere. Recuperada de (Mundivan, 2019).
Kuae ñemotɨnɨe jare celda segura reta oñeñono kavitako jenda ɨvatepe kavi, michimi yave
ipuereko oñerenoi jesegua 1.5; ɨ oupitɨ regua, jokuae ɨvɨapɨ rupi oñeñonovae regua. Piso reta
19
ɨchɨi kavitako jare tembiporu mbaeti ɨ oasavae ndive, jokope oñemoiata kuae ɨtɨ reta
ikavimbaevae oñeovatu vaerä jatembiporu reta antierrapante jeivae ndive. Oime kuae
mbaerenda mbaeti oyeasoi oï yavevae, kuae ɨtɨ ikavimbae reta oñeovatako mbaenunga
tembiporu ɨ oasambae jesevae ndive aguɨye vaerä oñemoai ɨvɨtu ou yave jaenungavi ɨvate
ñoguɨnoivae reta, mbaetitako oñemboɨru ɨtɨ ikuiguevae, oime yave oñererokomegua ɨtɨ eta
ñanoi jokopevae. (Gonzalez, 2017)
Moiä 17
Ɨtɨ mbaepɨchɨieteyaevae reta
Nota. Ɨtɨ reta imbayachi jare ikavimbaevae oñeovatuko jendape kavi oñemae reve mborookuai rupi jese aguɨye
vaerä oime susere. Recuperado de (El Periodico México, 2010)
Ɨtɨ reta ikavimbaevae, oyemboatɨ jare oyemboɨru guire, oyemondotako ñeovaturendape, jkope
mbaetita oasa oiko ova yasɨ rupi. Kuae ñeovatua jaeko mbovɨ ara peguaño oiko vaerä jokope
ɨtɨ ikavimbaevae, oimetavi metei oyangareko jesevae jare oikuatia kiräiko oike jare oyemombo
oñerenoigue ɨtɨ retavae. Opaete mbaerɨru reta oñemoinge jokuae ñeovatu rendapevae
oñemokañɨmaa kavitako jokuae mbae ɨtɨ oguɨnoivae ndive. Jokoräiñovi, mbaerɨru reta
oñerenoi jokuae japɨpevae jaeko oñemaeta jese jenda jare oyembo jee rupi kavi ani vaerä
oyembojopa reta jese. (Gonzalez, 2017)
Ñemotɨnɨea reta oñemoikavita jenda rupi kavi jayaveko mbaetita omboavai opaete mbaenunga
reta oñerenoi jokoropivae, oyepɨyerevae, mbaerendɨ ani okɨrai yave ipuereta omondoo jare
20
oyepɨyere jesevae, ovapetea, yeopiaka ani ɨvɨkua oñeovatuvae pegua, jaema ipuere omoata
ikotɨ mbaetkavimbae tɨguevae.
III.6. Ñembojee ɨtɨ ikavimbaevae oñeñonota celda ani ñemotɨnɨeapevae América Latina
pegua.
Pɨke 1
Residuos peligrosos que pueden ser dispuestos en celdas o rellenos seguros
TRATAMIETOS
TIPOS DE RESIDUOS PELIGROSOS
PREVIOS
Emulsiones de aceites disposición
Residuos de lavadores de gas de incineradores
Suelos contaminados
Escombros contaminados
Material de filtros usados con contenidos nocivos
Lodos minerales con residuos peligrosos Solidificación
Filtros de aceite
Acumuladores (baterías) de níquel-cadmio Encapsulamiento
Baterías con mercurio Encapsulamiento
Lodos de zinc, plomo, estaño Encapsulamiento
Lodos galvánicos con cromo III, cobre, zinc, cadmio, níquel,
Solidificación
cobalto, plomo, estaño
Otros lodos de hidróxidos metálicos Solidificación
Sales para endurecimiento del acero Encapsulamiento
Cloruros y sulfuros con metales pesados Encapsulamiento
Residuos químicos de laboratorios Depende del residuo
Residuos sólidos empapados de aceite y grasa
Lodos con combustible
Lodos con lubricantes
Residuos de la refinación de aceites usados
Residuos plásticos no endurecidos
Ablandadores no halogenados Encapsulamiento
Lodos del plástico o caucho con solvente Encapsulamiento
Lodos y emulsiones de látex Encapsulamiento
21
Paños textiles con sustancias peligrosas
Nota. Pɨke 1pe oyekuauka kiräiko mbaekɨa ikavimbaevae oñeovatu ani ramo oñemae jese i química rupivae
(Gutierrez, 2012)
Kuae ñemboavai regua oñemae yave jaeko jeta rupi omokañɨtei korepoti ani ramo oime susere
opaete kuae reta oasavae rupi. Industria itanekɨrau pegua rupi, oyeapota jese metei arakuamae
mbaepapa regua, echako jokope oime jeta mbaravɨkɨ reta javoi ñemboavai oipotague
mbaravɨkɨ rupi oñemeevae, kuae ecuación mbaesusere regua jare arakuamae mbaepoki rupi
oyeapovae oechaka ñandeve mbaeko oasa oime ara ñavo yave oasa susere jokope. Kuae
Ecuación oechakako mbaeko oipota jei suserevae (Castañeda, 2019)
Moiä 18
Tembiporu reta guasaete yae ikaviä ñandeve vae reta
22
Nota. Moiä 5pe oechaka tembiporu reta ikavimbaevae reta regua oyekuaka oñemokañɨmaa iyɨgua rupivae
(Campos, 2014)
Opaete ñemboavai omee ɨvɨipo reta reguavae kuae mbaekɨa mbaetɨgue mbaeyeyoogui ouvae,
jaeko ñamae kavita mbaenunga aditivo reta ndiveko oyeporuvae oyeapo vaerä kuae mbaetɨgue
mbaeyeyoo reta oyeporuguemavae, jokope oyekuako oñeñono pɨpe química retavae, físico
química, jokuae reta omondo ɨvɨipo jare oyerero yakavo yave, biodegradación oñemae yave
kuae aeróbica jare aneróbica jeivae reta ndive, bio acumulación jeivae imbapuere reta javoi
jokuae oipɨsɨvae ñande ɨvɨipo reta rupi. (Castañeda, 2019)
Mborookuai GTC 74, jeiko kuae ɨvɨipo reta regua jaeko oyemboyoavɨ oñeñono jenda rupivae,
biótico, abiótico jare korepoti teko rupivae kuae ecosistema reguavae. Kuae yepoepɨ ipuereko
ombosusere ani omboyekou opaete mbaeatɨ reta oyeapovae jesegua, jokope ñanoi ramo ɨ,
pɨtuë, ɨvɨ, ɨ, ñanapo reta, kaapo jare opaete oikovevae reta. (Castañeda, 2019)
Moiä 19
Ñemonguɨa oyeapo kuae sustancia toxica rupivae
23
Nota. Industriagui oyepɨyereguevae oeya reve mbaekɨa opaete oikovevae reta rupi. (Alamy, 2017)
Mbaeyeeya oyapo kuae jendapevae, jaeko oyekuauka kuae ñeembiekape, ouko kuae tuyuapo
jare ñepɨsäa reta mbaeyeyoogui, echako jokope oyeporu tembiporu reta tóxico jeivae
mbaetɨgue retare, jokope ñemboavai omeevae jaeko oime ramo oyeapo ɨtɨ reta ipuere omongɨa
mbaerenda oikovevae reta jenda. Ïru mbaeyeeya jaeko ipuere omokañɨtei oikovevae reta
jokoropi, kaapo ñemokañɨtei, ɨäka yeapo, oyeporu kavimbae kaapo reta, ɨ oñemotini jendape
jare mbaerɨapu jetague oime yave. Oyekuavae jaeko oyetɨo guire kuae mbaeñepɨsäa reta,
oimeñoi jekuaeño opɨta mbaenunga ɨtɨ reta jaeko orgánico jare inorgánico, erëiko jokuae
oyekuako tuyuapo oiporu mbaekɨratɨkui reguavae. (Castañeda, 2019)
Ñemotɨnɨvae reta regua jaeko metei método oyeporuñoi omombo vaerä ɨtɨ retavae refineriagui
yogueruvae. Erëi katu, ñemambeko jaeko ɨ oguɨrokomeguavae regua jouae lixiviado reta
oyeapovae tenonde rupi oñemomboa rupivae, mbaeti jaekavi oyeapo jare jokogui ou kuae
ñemboavai oyeporu vaerä añave kuae método, añave ïru mbaepoki reta oyemombo vaerä
24
kuaenunga ɨtɨ ipuere ovaëma iarire. Iru mbae oyeapovae oyeparavo vaerä kuae relleno jaeko
oñemombo vaerä opaete ɨtɨ reta korepoti rupi oñevae regua. Amogue tëa rupi mbaeti vɨteri
kuaenunga oyeporu ipuere vaerä refinador reta rupi oyeparavo mbaenunga métodoko
oyeporutavae. (Joximar, 2011)
Moiä 20
Disposición de residuos peligrosos
Nota. Relleno ani celda de seguridad jeivae jaeko método opaetevae reta oiporu omombo vaerä mbaekɨa
ikavimbaevae, oñevaeye kuae (Towerandtower, 2019) jeivaegui
Kuae ñemotɨnɨevae reta jaeko añave rupi oyeporu oï oyemombo vaerä kuaenunga ɨtɨ reta,
jokuae ɨtɨ reta oñevae ani oyemombo mbaravɨkɨ jendaguivae.
Ikaviko yayopia oñeñono vaerä mbaenunga mbaetɨguevae kuae relleno segurope, echako
jokuae ipuereta omojäve opaete mbaembae reta. Oñemee yeokuaivae jaeko kuae mbaetɨuge
reta oñemboɨru vaerä metei relleno kuae taɨkueri oyeapo vaerä javoi oñeono mbaerɨru retape
tenonde ndei ramueve oyemombo. Kuae mbaetɨgue reta oyemombovae jaeko oñeñonota
ikavimbae reta metei ñemotɨnɨepe javoi oyeapo jokuae peguaräi jɨruar reta, jokuae ndive ani
pɨpe oñeñono vaerä kuae mbaetɨgue ikɨavae. (Joximar, 2011)
Jokuae omae rellenorevae jaeko oikuata mbaenunga reta oyeagueko oñeñono vaerä mbaekɨa
reta mbaeti jaekavivae ndive, ñanoivae reta jaeko araku, tata, explosión, mbaetimbo tóxico
jare mbaetimo yakamambumbae reta. Jokuae ñemongeta tuichavae, refinería regua jaeko
ombogueyɨta jese rupi kuaenunga ɨtɨ ikavimbaevae mbaravɨkɨrenda rupi, jaenungavi
oyekuaukata jaekaviko oïtavae ndei rambueve oyereraja oññeono relleno jeivaepe. (Joximar,
2011)
25
III.10. Ñemoenda iyapɨpevae kuae ɨtɨ ikavimbae reta regua
Oñeñono iyapɨpe vaerä kuaenunga reta jaeko oyembosɨrɨ jare oñeñono ikotɨavae kuae ɨtɨ
ikavimbae retavae, mbaetitama oyeporuyevae, oyeparavotako jendarä, oñemoia jare ikotɨä
jaeiño oïta, aguɨye vaerä oñererokomegua ani omombaerasɨ oikovevae reta ani ɨvɨipo. Kuae ɨtɨ
ikavimbaevae reta ipuereko oyeangareko jese koräi:
Oyeapɨvae oñeñono yave kuaepe mbaekɨratɨkui oyeporu revevae jaeko ikavita ñandeve ani
vaerä oguɨrokomegua ɨvɨipo reta. Jaenungavi kuae mbaerapɨ arakae guive oyeapo gasóleo
ndive, ombaerapɨvae oñeñonoko öke taɨkueuga kotɨ jaema jokogui oñeñono jese combustible
omoi reve depósito gasóleo oiape mbaerapɨka mbaekɨratɨkui ndiv eoyeapo rami jaema
oyemboakua javoi ipuere jokogui oyeporuye kuae ɨtɨ reta. Oñemae rambueve jesegua estándar
jeivaere, kuae mbaeyeapo jenda oipota jeta rupi mbaravɨkɨ ipuere vaerä jeta rupi oyeapo
mbaravɨkɨ ara ñavo rupi. (Addfield, 2021)
Moiä 21
Incinerador de residuos de aceite
26
Nota. Mbaereapɨ mbaekɨratɨkui campo petrolerope jare mbaetimo oyapovae ikaviko oñemokañɨtei vaerä ɨtɨ
ikavimbaevae. Recuperado de (Addfield, 2021)
Campo Guairuy ñanoiko extremo meridional ɨvɨtɨguasu Sararenda kotɨ, bloque Camiri oïape,
jaeko iɨvɨ oiko Tëtatɨmi Cordillera Tétatɨ Santa Cruzpe. Campo Guairuy oïko 30 m sur este
Campo Camirigui (45 km tapeguasugui), Tëtatɨmi Cordillera Tëtatɨ Santa Cruz. Oñevae
karamboe yave YPFB iparavɨkɨa rupia rasa 1947 pozo GRY – XI jokope jetague oñevae
itanekɨrau oñemee vaerä kaue formación Iquiri jeivae sistema devoniano ɨvate rupiguape.
Oime oguɨnoi 21 ɨvɨkua oyeyoogue, jokope oime ñanoivi 9 otinimavae jare oyeeyaguevae, 2
oñearo oï oyeeyatavae. Campo Productor Itanekɨrau 51° API, jare motimboa regua. Opaete
kuae mboaguɨyevae reta oyemboatɨko batería #1 jare #2 javoi oyemondo Camiri kotɨ camión
cisterna rupi oñemee vaerä jokogui. (Salas, 2018).
YPFB Andina S.A. oipɨsɨ guirema kuae mbaravɨkɨ oyapotavae mbaeyeyoo regua jare
mboaguɨye, jaeko omae ijepɨ jeseguavare, ɨvɨipo imbaeyeeya jare ñemboete opaete oikovevae
retare oparavɨkɨa rupi, oyopia ani oepɨ reve oikovevae reta legislación ambiental oporookuai
rami. Metodología oyeapo medio ambiente reguavae jaeko oñemaeaveita jese mborookuai
oipota oyeaop ramivae.
27
Ley de medio ambiente Nro. 1333 y sus regulaciones.
Kuae mbaekɨa ikavimbae reta oñeovatutako opaete jenda rupi kavi, oñemoendata jare jesegua
ikavivae rupi oime oguɨnoi opaete mbaembae ñemboavaimbaevae rupi, jokuae jei rami
Reglamento de Prevención y Control Ambiental. Kuae jekope, oñemaetako kuae Artículo 52°
re mbaeko jeivae:
b) Ñemoikavi ɨvɨapɨ mbaeti ñemboavai peguape, oime yave oyekuavo, osɨrɨ ani mbaerendɨ.
c) Mbaeti oguataa rupi, oyemboyao oñerenoi yave jokuae mboaguɨye jendagui, yeangarekoa
jare ñeovatua regua ïru tembiporu reta oñerenoi jokopevae ani mboaguɨye oyeapovae regua.
d) Oñemojaangata cartel reta rupi, letrero jare ïru mbaembae reta oyekuauka
ñeovatuarendapevae, oechaka vaerä kia rupiko ñemboavai oimevae jare aguɨye vaerä oike
jokoropi oipotaguevae reta.
e) Oyeapota canaleta jare ɨvɨkua reta oime vaerä oñeñono jokope ɨtɨ ani mbae
oyemomboguevae reta ani oyepɨyerevae jokuae ñeovatua iarambo.
f) Iñemoiäpe, oñemeetako oguata vaerä jokoropi tëtaipo reta jare opaete equipo reta omae
vaerä mbaravɨkɨre, jaekavi rupi jare oindaivi oime susere pegua.
28
g) Oyeparavo vaerä tembiporu reta impermeable ani yakamambumbaevae, sustanciape
josätavae ipuere vaerä oñeovatu, oyeechavoita jese reactividad oime oguɨnoi tembiporu
retavae javoi sistema de ventilación ani tembipe regua.
h) Equipo reta oñeñono jokopevae ipuere vaerä oyeaop kavi mbaravɨkɨ, oecha vaerä kia rupi
opu ani oë mbaenunga suserevae, mbaerendɨ, ɨ yepɨyere ani opaete ïru mbaesusere reta
oasavae jeta ani oipotague rupivae.
Artículo 53º Oñeovatua japɨpe rupi, oime oï mbaerɨru ani mbaerenda retavae sustancia
ikavimbaevae peguarä, oyeechatako jese jare oñemokañɨmaata, jaema oyekuatia yave ani iru
mbae oñeñono jese yave oyekuata oñemeevaeko, científico ani fórmula oyeporu jesevae,
jesegua jare kiräieteiko ñemboavai ogueruvae, jokoräi yave oyepoɨu reve kavi oyepɨsɨta
kuaenunga mbaravɨkɨ reta.
Artículo 54º Opaete mbaeapo oapo jare oparavɨkɨvae planta de tratamiento ani oñemondo
ikotɨavae kuae ɨtɨ ikavimbae ani oyemombogue, oipotako oyeapo jese metei Ñemboe
Arakuamae Impacto Ambiental – EEIA regua, jokoräi jei kuae Reglamento de Prevención jare
Control Ambiental regua.
Artículo 55º Oyemondo vaerä ikotɨä oñeñono kuae mbaekɨa ikavimb ae reta, jokuae kuimbae
ani oipotague oparavɨkɨvae reta, pública ani privada, oiparavo kavitako opaete mbaekɨa reta,
jokuae ikavimbae guɨnoivae, javoi omboɨru kavita oñono, norma téncia oyeapovae rami
oñemomiari reve Mburuvicha Ambiental Competente pegua retavae ndive.
Artículo 56º Mbaerenda oñeñonota kuae ɨtɨ ikavimbae retavae oñemojaangatako oñeñono,
jayaveko opaetevae reta oechata jare ɨma rupi oikota, echako oikuaukata mbae ikavimbae
oguɨnoi jokopevae.
Artículo 57º Jaeko ñamaeta jese yayopia vaerä oipotague susere, ñemboatɨ jare ñemaepoano
lixiviado reta regua ipuere vaerä oñeñono oñembosɨrɨ kuae mbae ikavimbaevae reta, oñemae
reve norma técnica oñeñono jeseguavaere.
29
Artículo 58º Oñemoitee oñeñono kuae mbaekɨa ikavimbaevae mbaetitako oyeporu oipotague
jenda ani ɨvɨapɨ atɨ ñoguɨnoivae rupi, koo mbaravɨkɨ ani jetague omaetɨa rupi, ɨupa, ɨsɨrɨ jare
capas freáticas jeivae rupi.
Artículo 59º Oyeopiatako opaete mbaenunga ñemae oipota yave oñeñono mbae ikavimbaevae
jokuae opaetevae reta oguataa rupi. Jokoräiñovi, oyeopiata oñemondo vaerä ikotɨä jokuae
ikavimbaevae oñeñonoarä.
Kuae gestión operativa jeivae jaeko mbaekɨa ɨtɨ reta ikavimbae oyapovae jaeko jokuae
oguɨnoevae jare oñemaetako jese reglamento jeivae Ministerio omoeevae rupi.
b) Oyeapota tenonde rupi ñemae jesegua, ndei rambueve oñemee oñemboatɨgue reta jare
oyereraja ikotɨä.
c) Oyeapota ñemboatɨ jare oyerero yakavota mbaekɨa ikavimbae reta jokuae oguɨroatatavae
rupi, aguɨye vaerä oime ñemboavai oñevae.
f) Oyeapo kavita mbaepoki segurida jare tekoroɨsä rupi, opaete oyeapo rambueve ojo oiko
kuaenunga mbaravɨkɨ mbae ɨtɨ regua.
Pɨke 2
Mborokuaiguasu tëta Argentina pegua reta jaeko
NORMA DESCRIPCIÓN
30
Establece las disposiciones para el manejo de residuos
Ley N°24.051 de enero de peligrosos, dando solución a la problemática generada como
1992 consecuencia del crecimiento industrial que comenzó a
mediados del siglo pasado.
Ley N°13.577 de2 de Obras sanitarias de la nación, establece el control de la
noviembre de 1949 contaminación provocada por vertidos industriales
Contaminación atmosférica, regula a todas aquellas fuentes
Ley N°20.284 capaces de producir contaminación atmosférica ubicadas en
jurisdicción federal.
Nota. Oyeechaka rami pɨke 2 pe normativa yeangareko jare ñemongɨavae mbaekɨa ikavimbaevae Argentinape.
(elaboración propia)
Pɨke 3
Mborokuaiguasu tëta colombiana pegua reta jaeko
NORMA DESCRIPCIÓN
Código de los recursos naturales y de protección del medio
Ley 2811 de 1974
ambiente
En la cual se definen los residuos especiales, concibiéndose
Resolución 2309 de 198 como “residuos peligrosos o envases que los hayan
contenido como también los lodos.
Su objetivo fundamental es impedir o minimizar de la
Política para la Gestión
manera más eficiente, los riesgos para los seres humanos y el
Integral de Residuos Sólidos
medio ambiente que ocasionan los residuos sólidos y
1997
peligrosos
Por la cual se establecen directrices y pautas para el cierre,
Resolución 1390 de 2005 clausura y restauración o transformación técnica a rellenos
sanitarios de los sitios de disposición final
Nota. Oyeechaka rami pɨke 3 normativa oyeangareko jare oñeñono mbaekɨa ikavimbaevae Colombiape.
(elaboración propia)
Pɨke 4
Mborokuaiguasu tëta uruguaya pegua reta jaeko.
NORMA DESCRIPCIÓN
Ley N° 16221 Convenio de Basilea e ingreso de residuos peligrosos.
Ley N° 17220 17 de nov de 1999. Medio ambiente y desechos peligrosos.
Decreto N° 252/989 30 de mayo de 1989 Desechos o residuos peligrosos.
Decreto N° 499/992 del 26 de Protección de la salud humana y el medio ambiente.
noviembre de 1992 movimientos de desechos peligrosos y su eliminación.
Nota. Oyeecha rami pɨke 4pe normativa oechaka yeangareko jare convenio reta mbaekɨa ikavimbaevae
Uruguaype. (elaboración propia)
31
IV. MBAEAPO POKI ÑEMOÑESƗROÄ REGUA
Oñemoenda kuae relleno jare celda de seguridad jeivae jaeko Campo Guairuype, oïko 30 km
sur este Campo Camirigui (45 km tapeguasu rupi), Tëtatɨmi Cordillera Tëtatɨ Santa Cruz,
jaeko i coordenadas Latitud-20.2624066, Longitud -63.5706114
Moiä 22
Mbaeapo oïavaepe jaeko campo Guairuype
Nota. Imagen satelital oechaka kiapeko oï Campo Guairuyevae regua. (elaboración propia)
Kuae mbaepo ñeembiekapo jaeko oyeapo Guairuy pe oïko 30 k sur – este kotɨ Campo
Camiripe (45 km tapeguasu rupi), Tëtatɨmi Cordillera Tëtatɨ Santa Cruzpe.
Opaete tëtara reta jokuae tëta pegua reta guaraní yepeiko, jae reta jekuaeño imiari iñeepe,
iparavɨkɨ oiko jesevae reta jaeko guaka ñemoña (omoñemoña guaka, ovecha) oñemoai rupiño
javoi koo mbaravɨkɨpe (oñotɨ reta avati jare soya) mbovɨmiño.
32
Ɨvɨ jokuae ɨvɨapɨ rupi oñerenoivae jaeko jeta rupi oguɨnoi kaapo reta, oime jeta kapii ipuere
vaerä guaka reta jou, erëi katu, kuae ɨvɨapɨ jaenungavi okɨä yave oime opaetevae reta oguɨnoi
ñemboavai.
IV.3. Imaëyeupitɨ
Añave rupi, kuae ɨtɨ reta ikavimbaevae jaeko oñemae jese oyapo susere ɨvɨipo jare
tekoroɨsäpevae. Jaeramoko, oyeeka oñemae vaerä jese mbaembae retako oguɨnoivae ipuere
vaerä añave rupi oyeapo katu jesegua relleno ani celdas de seguridad jeivae, jokoräiko oñevae
ipuere vaerä oñeovatu kuae mbaekɨa ikavimbae reta, oyeapo guire ñemae opaete normativa
vigente jare mborookuai reta omae jesevaere, oñemae vaerä ñemoiä, yeapo, yeparavɨkɨ,
ñeokenda jare yeeya metei relleno ani celda de seguridadpevae, jokuae reta ndive mbaetitako
oime ñemboavai oñevae kuae mbaravɨkɨ jendape.
Kuae mbaravɨkɨ ñeembieka pegua oyeapoko metei ñemae cualitativo ndivevae, ñeembieka
regua jaeko ñepɨamongeta yekura rupi oñevae kuae mbaekɨa ikavimbaevae regua oñeñono
vaerä ñemotɨnɨe jare mbaerɨruraɨpevae regua.
IV.5.1.Mbaeapo yechauka.
Kuae ñeembiekape oyeapovae jaeko oyeparandu opaete jeseguavae rupi, jokoräiko oyeapo
oñevae vaerä.
Tenonde oyeparandu opaete ñembaekuatia jare ñemomiari jesegua retare imiarivae ïru
tëtaguasu rupiguare jaenungavi Boliviape oyeapovae rupi.
Oyeparanduvi página web empresa boliviana rupi yavaimbae omboasa vaerä miari reta
javoi oyeapo reve normativa 1333 medio ambiente regua javoi kiräitako oñeovatu kuae
mbaekɨa ikavimbaevae regua.
Oyeparanduvi Ipokivae mbaekuatia reta jeseguare, jokogui oyeeka vaerä miari jare
ñemboe reta ɨvɨipo regua jare mbaekɨa ikavimbaevaere imiarivae, jokogui oyeekavi
UNIBOL Guaraní y Pueblos de Tierras “Apiaguaiki Tüpa” iñeerɨrurenda oïape.
33
IV.5.2.Mbaeapo yechauka jaanga regua
Oñevae opaete miari reta ñemoenda web rupi oïvaepe; miari, ñeerɨru, ñeembieka jare ïru reta,
opaete imiari mbaekɨa ikavimbaevae regua. Jokope oñevae jetague miari jare oyeparavo koïete
imiari ñeembieka reguavae javoi jokuae ndive oyeparavɨkɨ oyeapo vaerä metei diagrama de
flujo jeivae, oyemboɨpɨ guive oñevae regua iyapɨpe kuae mbaekɨa reta regua, jokuae
oñemoesäka kiräiko oyeapo kuae miari retavae oñemoenda vaerä kuae ɨtɨ ikavimbaevae metei
ñemotɨnɨevae regua ani ramo metei celda Campo Guairuy oñemoenda oïape.
Moiä 23
Disposición general de los residuos peligrosos en el campo Guairuy
Nota. Ñemoia 10pe oñemojaangako kiräi ñoguɨnoi mbaekɨa ikavimbae reta normativa nacional jare Ley 1333
rupi oñeñonovae. (elaboración propia)
34
Pɨke 5
Mbaeapo yecha ñeekura Ɨtɨ yeupi mono kaviapo regua
CRITERIOS DE
ÓPTIMO ACEPTABLE INADECUADO
EVALUACIÓN
Poblaciones ˃ 4 km 1 - 4 km ˂ 1 km
aledañas
225 cm/s² ˂
Aceleración
Aceleración máxima
Aceleración máxima ˂ máxima > 250
˂ 250 cm/s².
Geología y zonas 225 cm/s2. Amenaza cm/s². Amenaza
de riesgo Amenaza por
por remoción de masa. por remoción en
remoción en masa
masa alta.
media.
1 km - 5 km de
Dentro del área
˃ 5 km de cuerpos de cuerpos de agua
considerada como
agua superficiales para superficiales para
ronda hidráulica.
potabilización. ˃ 1 km potabilización. 500
Sobre acuíferos
Aguas desde la orilla para m - 1 km desde la
superficiales y para
lagos y lagunas donde orilla para lagos y
subterráneas potabilización.
el uso del agua sea otro lagunas donde el uso
Índice de
diferente a del agua sea otro
vulnerabilidad de
potabilización. diferente a
acuíferos > 0.5
potabilización.
Precipitación
Precipitación media Precipitación media
media anual
Condiciones anual predominante ˂ anual predominante
climáticas predominante >
1500 mm 1500 - 3000 mm
3000 mm
˃ 1 km de los límites de Fuera de los límites
Ecosistemas En áreas protegida
sostenibles ecosistemas sensibles de áreas sensibles
Suelos destinados para
Suelos destinados Suelos destinados
Usos de suelo uso industrial de alto
para uso industrial para otros usos
impacto
Nota. Pɨke 5pe oechaka jenda ikaviguevae, jokope oyeapo vaerä ñemotɨnɨe ani celda de seguridad jeivae
oñeovatu vaerä mbaekɨa ikavimbaevae. (Elaboración propia)
35
Pɨke 6
Sellado, clausura y posctlausura de un relleno de seguridad
Final de la vida útil del Finaliza cuando los estratos superiores de los residuos se
relleno o celda acerquen a los 2 m de la superficie de coronación
Drenaje similar a los vasos Sobre la geomembrana se instalará un drenaje mediante una
de deposito capa de grava de 0,3m de espesor
Nota. actuaciones que se deben tener como mínimo al terminar la vida útil del relleno. (elaboración propia)
36
V. ÑEEMBIEKAGUI OËGUEVAE
Kuae mbaravɨkɨ ñeemb ieka pegua oyeapoko mokoi yemboyao ɨtɨ reta regua ipuereta
oñeñovatu rellno seguropevae campo Guairuype, jokuae oyeko reve normativa añave oïvae
ñanerëta guasupevae. Mborookuai N° 1333, 27 araɨvi 1992, Mborookuai Medio Ambiente
regua.
Pɨke 7
Mbaeapo poki oyeapo vaerä ɨtɨ vaepɨchɨ reta regua
ESTRATEGIAS DESCRIPCIÓN
Mbaravɨkɨ yeokenda, yeeya jare taɨkue rupigua kuae mbaekɨa ikavimbaevae regua oyeapoko
mboapɨ pɨke jesegua, oechaka vaerä yemboyoya reta oñemae vaerä jese ani vaerä oime
ñemboavai oñevae ɨvɨipo rupi.
37
Mboapɨa jaeko arasa pañandepo ova guive mboapɨpa arasa regua.
Pɨke 8
Oyeapota ñemaë jaanga ɨtɨ reta regua
PARÁMETRO A MONITOREAR FRECUENCIA
Pɨke 9
Oyeapota ñemaë pokiapo kuae mokoia ñemaëpe
Pɨke 10
Ñemaë poki kuae Ɨtɨ yeapo regua kuae mboapɨape
38
VI. ÑEEMBIEKAPO YEAPƗ
Mbaeti ramo ñanoi miari ani mbaekuatia yeangareko mbaekɨa ikavimbaevae Campo Guairuye
peguare ramo, oyeporu ipuere vaerä oñemae jese jendapete mbaepoki rupi, oyeapo vaerä
ñemomiari jare jokogui oyeeki vaerä ñemboe reta jeseguavae ñeembieka peguarä. Jokuae
oyeapota tëivae mbaeti ipuere oñevae Campo Guaruype jokuae ara oñeñonoape oyeapo vaerä
mae téncia, oyepoepɨ ramo jese katu Gerente javoi mbaerasɨguasu oyekua ramo. Jaeramo,
kuae mbaravɨkɨ ñeembiea regua oyekoko miari oyeapovae opaete rupivaegui Campo Guairuy
regua, oñemae ramo jesegua mbaekuatia reta rupi YPFB Andina epgua javoi oime ramo
yemborɨ Ipoki jare Ñemboeruvicha reta ndive oyeapo ramo, oyemboatɨ vaerä opaete ñemboe
reta oyeapo jeseguarevae.
Kuae mbaravɨkɨ ñeembieka rupi oyeechakavae jaeko mbaekɨa ikavimbae reta mbaeti oñemae
ani oyeangareko ani oyembosɨrɨ oñeñono ikotɨä, jokuae gueru tuichague ñemboavai ɨvɨipo jare
omongɨa opaete oikovevae reta kuae sustancia ikavimbaevae reta ndive ñoguɨnoi ramo.
Jaeramoko, tëtaguasu oñono mborookuai reta, oyeepɨ ani oyeopia vaerä kuae ñemboavaigui.
Oyeapo ñeemboaguɨye jesevae jaeko kuae mbaekɨa ikavimbae reta meteia jendape
oñeovatuavae relleno ani celda segura rupi, oasa rambueve ojo oiko arire oyeapoko iyukɨrɨvae
jaema jokuae peguarä oñemaetako jese mboapɨ yasɨ ñavo javoi mokoi jendape oñemaetama
jese kuaraɨtɨ ñlavo. Jokuae peguarä jaenungavi oyeapotako normativa nacional, Ley N° 1333
Medio Ambiente jare Ley 755 Mborookuai gestión integral de residuos jeivae oyokuai rami.
Iyapɨpe yaechatavae jaeko oyeapo rambueve ñeepɨamongeta yekura rupi jesegua ndive
oyeechakako mbaepoki oyeapovae emplazamiento de relleno jare celda seguro Campo
Guairuye peguare, jayave mbaetita ñembvaovai, jare oyopia oime vaerä mbaenunga susere
oasa kuae mbaekɨa ikavimbavae oyapovaegui opaete oikovevae retape. Jekuaeño oyeapo vaerä
kuae ñeembieka ikaviko jeta rupi oñemboatɨ miari ani ñemboe reta ñanoi kuaenunga ñeovatu
regua jare mbaekɨa ikavimbaevae iñeovatu regua kuae ñemotɨnɨe seguro jeivae Campo
Guairuyepe. Echako oñemae yave normativa tëtaguasu peguare oimeko omosɨmbi ani
omoikavi kuaenunga ñeovatu ani yeangareko mbaekɨa ikavimbaevae regua oñono ñandeve,
jaeramo yaikuavi kuae rupi mbaeti oikua reta kuae mborookuai jesegua, oñemoiä, yeapo,
yeparavɨkɨ, yeokenda jare yeeya regua kuae ñemotɨnɨe ani celda segurapevae, jokuaeko
oyekuata kuae ñemaepoanore javoi iyapɨpɨpe kiapeko oñeñono oyeeyavae regua.
39
VII. ÑEERƗRU OYEPORUVAE RETA
Alarcón, J. H. (s.f.). Criterios básicos para normar los recortes de perforación generados por
la industria petrolera en el estado de Veracruz. Recuperado el 12 de diciembre de
2021, de www.google.com: Recuperado de https://www.google.com/url?
sa=t&source=web&rct=j&url
Castañeda, A. (2019). Riesgos ambientales sobre el agua y suelo por disposción de cortes de
perforación en el campo Castilla. Bogota.
40
CleanGarden. (2015). Sistema de drenaje. Obtenido de (imagen): Recuperado de
http://cleangardensgreens.com/instalacion-de-sistemas-con-geosinteticos/sistemas-de-
drenaje-ampliacion-de-laguna-tratamiento-lixiviados-relleno-sanitario-2/
Martinez, A. C. (2019). Riesgos ambientales sobre agua y suelo por disposición de cortes de
perforación en el campo Castilla. Bogota: Universidad de América.
41
Perez, E. (2011). Procedimientos para gestión y disposiciónde los residuos solidos y
peligrosos. Colombia: COLMENA. Recuperado el 10 de agosto de 2021
Rich, A. L., & Crosby, E. C. (2013). Analysis of reserve pit sludge from unconventional
natural gas hydraulic fracturing and drilling operations for the presence of
technologically enhanced naturally occurring radioactive material (TENORM).
Recuperado el 24 de julio de 2021, de Pubmedncbi.nlm.nih.gov: Recuperado de
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23552651/
42
VIII. MBORƗKA
Mborɨka 1
Cart de visita técnica al campo Guairuy
43
Mborɨka 2
Plano de ubicacion del campo Guairuy
44