Jezik Predikatne Logike

Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III.
gimnazija, Zagreb
Jezik predikatne logike ili jezik logike prvoga reda
Jezik iskazne logike nije dovoljan da obuhvati sve ono što je logički relevantno u naravnom jeziku.
Promotrimo zaklučak
Ana je spretna.
Netko je spretan.
Zaključak je očito valjan. No ako se naša analiza zaključka zaustavi na razini elementarnih rečenica,
onda ona neće moći pokazati da je zaključak valjan.
Neka za rečenicu Ana je spretna stoji simbol B, a za rečenicu Netko je spretan simbol S. Sada imamo
zaključak
Zaključak je očito nevaljan, jer je moguće misliti svijet u kojem B jest, a S nije. Mi u zaključku B,
dakle S mislimo da kad god je B, mora biti i S, a to nije slučaj.
Zato je potrebno izvršiti tananiju analizu rečenica, odnosno zaći u strukturu elementarne rečenice.
1. Jednostavni iskazi predikatne logike
Promotrimo rečenicu
a) Ana je spretna.
b) Borna je viši od Ane.
c) Cvijeta je visinom između Ane i Borne.
U rečenici pod a) iskazuje se nešto o pojedinačnom predmetu (osobi) koji imenujemo imenom ‘Ana’.
Preostali dio rečenice ‘je spretna’ iskazuje se o Ani. Taj dio rečenice koji je sam za sebe nepotpun
nazivamo predikatom.
Dakle, analizom rečenice ‘Ana je spretna’ uočavamo dva logička izraza:
(1) pojedinačni predmet označen vlastitim imenom ‘Ana’
(2) predikat (prirok) – nepotpuni izraz ‘___ je spretna’
U rečenici pod b) govori se o dvama pojedinačnim predmetima – Borni i Ani – označenima vlastitim
imenima ‘Borna’ i ‘Ana’. O njima se iskazuje predikat ‘___ je viši od ___’.
1
Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III. gimnazija, Zagreb
U rečenici pod c) govori se o trima pojedinačnim predmetima. O njima se iskazuje predikat ‘___ je
visinom između ____ i ____‘.
Dakle, predikati mogu biti višestruko nepotpuni, odnosno mogu vezati ne samo jedan, nego i više
predmeta.
Predikat ‘___ je spretan‘ je jednomjesni predikat.
Predikat ‘___ je viši od ___’ je dvomjesni predikat.
Predikat ‘___ je visininom između ___ i ___’ je tromjesni predikat.1
Jednomjesne predikate nazivamo i svojstvima, a višemjesne relacijama. U rečenici pod a) kaže se da

Ani pripada svojstvo da je spretna, u rečenici pod b) se kaže da Borna i Ana (tim redom) stoje u
relaciji ‘je viši od‘, a u rečenici pod c) da Cvijeta, Ana i Borna (tim redom) stoje u relaciji ‘je visinom
između’.
Da bismo mogli zapisati stvari do kojih smo došli analizom navedenih rečenica, potrebno je proširiti
jezik iskazne logike. Taj prošireni jezik nazivamo jezikom predikatne logike ili jezikom logike
prvoga reda.
U jezik uvodimo:
(1) predmetne konstante - simbole kojima označujemo pojedinačne predmete, a koji stoje umjesto
vlastitih imena.2 Za predmetne konstante uporabit ćemo mala latinična slova: a, b, c, d, ... v.
(2) predikatni simboli – simboli koji stoje za predikate. Uporabit ćemo velika latinična slova s
gornjim indeksima koji označuju broj praznih mjesta pojedinog predikata: A1, B1, C1, ... A2, B2, C2 ...
Da bismo tri naše rečenice preveli na jezik predikatne logike potrebno je dati tumačenje simbola:
a: Ana
b: Borna
c: Cvijeta
S1: ‘___ je spretan‘
V2: ‘___ je viši od ___’
V3: ‘___ je visinom između ___ i ___’
1
Predikat može biti i nul-mjestan, odnoso takav da ne veže nijedan pojedinačni predmet. Elementarne iskaze
iskazne logike razumijemo kao nul-mjesne predikate.
2
U naravnim jezicima (hrvatskom) pojedinačne predmete označujemo ne samo vlastitim imenima, nego i
konačnim opisima, npr. ‘glavni grad Hrvatske’, ‘Anin jedini brat‘, ‘Anina majka‘ i sl.
2
a) Ana je spretna.
Prijevod: Sa
Uočimo da smo izostavili gornji brojevni indeks jer je iz samoga zapisa jasno da je riječ o
jednomjesnom predikatu – veže samo predmet označen konstantom ‘a’.
Čitamo jednostavno: Sa
Iskaz kaže da je predmet označen predmetnom konstantom ‘a’ obilježen predikatom ‘S1’.
b) Borna je viši od Ane.
Prijevod: Vba
Čitamo: Vba
Iskaz kaže da su predmeti koji su označeni predmetnim konstantama ‘b’ i ‘a’ (u tom poretku)
obilježeni predikatom ‘V2’.
c) Cvijeta je visinom između Ane i Borne.
Prijevod: Vcab
Iskaz kaže da su predmeti koji su označeni predmetnim konstantama ‘c’, ‘a’ i ‘b’ (u tom poretku)
obilježeni predikatom ‘V3’.
O istinitosti jednostavnih iskaza predikatne logike
Sa, Vba i Vcab su jednostavni (elementarni iskazi) predikatne logike.
a) Iskaz ‘Sa’ istinit je ako predikat ‘S1’ obilježuje predmet označen predmetnom konstantom ‘a’, u
protivnom je neistinit.
S obzirom na tumačenje, ako je Ana spretna, onda je iskaz ‘Sa’ istinit.
b) Iskaz ‘Vba’ je istinit ako predikat ‘V2’ obilježuje predmete označene predmetnim konstantama ‘b’ i
‘a’ i to baš u tom poretku kako su one zapisane iza predikata. S obzirom na tumačenje, ako je Borna
viši od Ane, onda je iskaz ‘Vba’ istinit. Iskaz ‘Vab’ iskazivao bi da je Ana viša od Borne, a onda bi
ako je Borna viši od Ane, taj iskaz bio neistinit. Tako pak razumijemo predikat ‘__ je viši od __’,
odnosno relaciju ‘viši‘. Smatramo ju asimetričnom.
Simetrična bi npr. bila relacija ‘susjed’ (ako zanemarimo rod). Ako je Ana susjeda Borni, onda je i
Borna susjed Ani.
3
Neki dvomjesni predikati nisu ni simetrični ni asimetrični, npr. predikat ‘__ voli __’, odnosno relacija
‘voli’. Ako Borna voli Anu, onda može biti da Ana voli Bornu, ali može biti i da Ana ne voli Bornu.
c) Iskaz ‘Vcab’ je istinit ako predikat ‘V3’ obilježuje predmete označene predmetnim konstantama ‘c’,
‘a’ i ‘b’ i to baš u tom poretku kako su one zapisane iza predikata. Ako je Cvijeta po visini između
Ane i Borne, onda je iskaz istinit, u protivnom je neistinit.
S obzirom na razumijevanje predikata ‘__ je visinom između ___ i ___’ istinit bi u slučaju da je
‘Vcab’ istinit bio i iskaz ‘Vcba’, ali bi iskazi ‘Vbca’ ili ‘Vabc’bili neistiniti.
Općenito i pojednostavljeno
Jednostavni iskaz predikatne logike je istinit ako i samo ako dotični predikat obilježava skup predmeta
označenih predmetnim konstantama i to u poretku u kojem su konstante zapisane nakon predikata.
2. Sastavljeni iskazi predikatne logike
Od jednostavnih iskaza pomoću logičkih veznika tvorimo sastvaljene iskaze predikatne logike. Npr.
Sa Ana nije spretna.
Sa  Vab Ana nije spretna i viša je od Borne.
(Vab  Vca) → Vabc Ako je Ana viša od Borne, a Cvijeta nije viša od Ane, onda Ana
visinom nije između Borne i Cvijete.
Istinitona vrijednost sastavljenih iskaza predikaten logike ovisi o vrijednosti sastavnica i to na način
kako je definirano značenje logičkih veznika.
4
3. Kvantificirani (pokoličeni) iskazi predikatne logike
Promotrimo rečenice.
a) Svi su pravedni.
b) Netko je pravedan.
Neka se te rečenice odnose na Anu, Bornu i Cvijetu. Ana, Borna i Cvijeta u tom slučaju čine
predmetno područje ili domenu na koje se odnose naše rečenice. To možemo zapisati na sljedeći
način:
D: Ana, Borna, Cvijeta
ili
D: a, b,c
Neka je P1 stoji za predikat ‘___ je pravedan’.
Prijevodi rečenica na jezik predikatne logike:
a) Pa  Pb  Pc
b) Pa  Pb  Pc
3. 1. Kvantifikatori
Kada bi se navedene rečenice odnosile na sve ljude, na prethodni način bilo bi ih nemoguće zapisati u
jeziku predikatne logike. Stoga je potrebno u jezik predikatne logike uvesti simbole za
kvantificirajuće (količiteljne) izraze ‘svi’ i ‘neki’, odnosno simbole koji će biti pokrate za dugačke
konjunkcije i dugačke disjunkcije.
Budući da se izrazi ‘svi’ i ‘neki’ odnosi na predmete o kojima je riječ, dakle na predmete predmetnog
područja, onda je potrebno uvesti i nove predmetne oznake, to jest takve oznake koje se odnose na bilo
koji predmet predmetnog područja, odnosno predmetne varijable.
(1) količiteljni simbol za ‘svi’: 
(2) količiteljni simbol za ‘neki’: 
(3) predmetne varijable: x, y, w, z
Odatle imamo dva nova logička operatora:
Univerzalni kvantifikator: x (Čitamo ‘za svaki predmet x’, pri čemu se ‘x’ odnosi na predmete
predmetnog područja ili domene.)
5
Egzistencijalni kvantifikator: x (Čitamo ‘za barem jedan predmet x’ ili ‘postoji barem jedan
predmet x’ , pri čemu se ‘x’ odnosi na predmete predmetnog područja ili domene.)
Prijevod rečenica:
a) xPx
Čitamo: Za svaki predmet x vrijedi da ga obilježava predikat ‘__ je pravedan’. Ili jednostavno: Svaki
je x takav da P.
b) xPx
Čitamo: za barem jedan predmet x vrijedi da ga obilježava predikat ‘___ je pravedan’. Ili jdnostavno:
Barem jedan x je takav da P.
3. 2. Istinitost pokoličenih iskaza
Objašnjavamo na našoj početnoj domeni (Ana, Borna i Cvijeta)
Iskaz ‘xPx’ je istinit ako i samo ako za svaki predmet predmetnog područja vrijedi da ga obilježava
predikat ‘P’, to jest ako su i Ana i Borna i Cvijeta pravedni.
Malo drukčije, iskaz ‘xPx’ je istinit ako i samo ako je istinito ‘Pa  Pb  Pc’, a to je istinito ako i
samo ako je istinito ‘Pa’ i ‘Pb’ i ‘Pc’.
Iskaz ‘xPx’ je istinit ako i samo ako za barem jedan predmet predmetnog područja vrijedi da ga
obilježava predikat ‘P’, to jest ako je barem netko do Ane, Borne i Cvijet pravedan.
Malo drukčije, iskaz ‘xPx’ je istinit ako i samo ako je istinito ‘Pa  Pb  Pc’, a to je istinito ako i
samo ako je istinito barem jedno od ‘Pa’ i ‘Pb’ i ‘Pc’.
3. 3. Neistinitost pokoličenih iskaza
3. 3. 1. Neistinitost univerzalnog iskaza
Iskaz ‘xPx’ je neistinit ako i samo ako za barem jedan predmet x vrijedi da ga ne obilježava predikat
‘P’.
Svi su pravedni je neistinito ako i samo ako vrijedi Netko nije pravedan.
xPx je neistinito ako i samo ako vrijedi xPx
Pa  Pb  Pc je neistinito ako i samo ako vrijedi Pa  Pb  Pc
6
Pogledajmo tablicu:
Pa Pb Pc Pa  Pb  Pc Pa  Pb  Pc

i i i i n
i i n n i
i n i n i
i n n n i
n i i n i
n i n n i
n n i n i
n n n n i
Budući da Pa  Pb  Pc i Pa  Pb  Pc u svakom retku međusobno imaju različitu vrijednost,
vrijedi:
(1) Pa  Pb  Pc ⊥ Pa  Pb  Pc a kako vrijedi (2)
(2) Pa  Pb  Pc ⊥ (Pa  Pb  Pc) slijedi (3)
(3) (Pa  Pb  Pc) ≡ Pa  Pb  Pc (De Morganov zakon)
Na isti način:
(1) xPx ⊥ xPx
(2) xPx ⊥ xPx
(3) xPx ≡ xPx (De Morganov zakon za negaciju univerzalnog kvantifikatora)
Odnosno:
(1) Svi su pravedni. ⊥ Netko nije pravedan.
(2) Svi su pravedni. ⊥ Nije tako da su svi pravedni.
(3) Nije tako da su svi pravedni. ≡ Netko nije pravedan.
7
3. 3. 2. Neistinitost egzistencijalnog iskaza
Iskaz ‘xPx’ je neistinit ako i samo ako za svaki predmet x vrijedi da ga ne obilježava predikat ‘P’.
Netko je pravedan je neistinito ako i samo ako vrijedi Nitko nije pravedan.
xPx je neistinito ako i samo ako vrijedi xPx
Pa  Pb  Pc je neistinito ako i samo ako vrijedi Pa  Pb  Pc
Pogledajmo sljedeću tablicu:
Pa Pb Pc Pa  Pb  Pc Pa  Pb  Pc

i i i i n
i i n i n
i n i i n
i n n i n
n i i i n
n i n i n
n n i i n
n n n n i
Budući da Pa  Pb  Pc i Pa  Pb  Pc u svakom retku međusobno imaju različitu vrijednost,
vrijedi:
(1) Pa  Pb  Pc ⊥ Pa  Pb  Pc a kako vrijedi (2)
(2) Pa  Pb  Pc ⊥ (Pa  Pb  Pc) slijedi (3)
(3) (Pa  Pb  Pc) ≡ Pa  Pb  Pc (De Morganov zakon)
Na isti način:
(1) xPx ⊥ xPx
(2) xPx ⊥ xPx
(3) xPx ≡ xPx (De Morganov zakon za negaciju egzistencijalnog kvantifikatora)
Odnosno:
(1) Netko je pravedan. ⊥ Nitko nije pravedan.
(2) Netko je pravedan. ⊥ Nije tako da je netko pravedan.
8
(3) Nije tako da je netko pravedan. ≡ Nitko nije pravedan.
3. 3. 3. Negativno definirana istinitost pokoličenih iskaza
3. 3. 3. 1. Iskaz ‘xPx’ je istinit ako i samo ako nema x za koji vrijedi da nije pravedan.
(3) xPx ≡ xPx jer
(2) xPx ≡ xPx a
(1) xPx ≡ xPx De Morganov zakon (primijenjen na xPx)
Odnosno:
(3) Svi su pravedni. ≡ Nije tako da netko nije pravedan.
(2) Svi su pravedni. ≡ Nije da nije tako da su svi pravedni.
(1) Nije da nije tako da su svi pravedni. ≡ Nije tako da netko tko nije pravedan.
3. 3. 3. 2. Iskaz ‘xPx’ je istinit ako i samo ako ne vrijedi za svaki x da nije pravedan.
(3) xPx ≡ xPx jer
(2) xPx ≡ xPx a
(1) xPx ≡ xPx De Morganov zakon (primijenjen na xPx)
Odnosno:
(3) Netko je pravedan. ≡ Nije tako da nitko nije pravedan.
(2) Netko je pravedan. ≡ Nije da nije tako da je netko pravedan.
(1) Nije da nije tako da je netko pravedan. ≡ Nije tako da nitko nije pravedan.
4. Kvantificirani iskazi i zaključak
4. 1. Univerzalni iskaz
Svi su pravedni. Pa  Pb  Pc xPx

Ana je pravedna. Pa Pa
9
Odatle i pravilo izvođenja – isključenje univerzalnog kvantifikatora – i 
1 ..... Iz univerzalno pokoličenog iskaza slijedi bilo koja njegova instancija.

2 xPx
3 Pa 2/ i
Očito je da iz Pa ne slijedi xPx, kao što iz Pa ne slijedi Pa  Pb  Pc. Ipak postoje uvjeti pod kojima
možemo uvesti univerzalni kvantifikator. To je složenije pravilo i obradit ćemo ga nakon što
uvježbamo jednostavnija pravila.
4. 1. Egzistencijalni iskaz
Ana je pravedna. Pa Pa
Netko je pravedan. Pa  Pb  Pc xPx
Odatle i pravilo izvođenja – uvođenje egzistencijalnog kvantifikatora – u 
uvođenje egz. kvantif. Ako predikat ‘P’ obilježuje određeni pojedinačni predmet, onda on
1 ..... obilježuje barem jedna predmet. Egzistencijalni iskaz slijedi iz bilo koje
2 Pa instancije tog iskaza.
3 xPx 2/ u
Očito je da iz xPx ne slijedi Pa, kao što iz Pa  Pb  Pc ne slijedi Pa. Ipak postoje uvjeti pod kojima
možemo isključiti egzistencijalni kvantifikator. To je složenije pravilo i obradit ćemo ga nakon što
uvježbamo jednostavnija pravila.
5. Kategorični sudovi
Kategorični sud tradicionalne logike jest sud priricanja (predikacije). Sastoji se od dva pojma – pojam
o predmetima o kojima se nešto izriče (subjekt) i pojam koji se pririče (predikat). Forma tog suda je:
S je P
Budući da se P može potvrđivati ili odricati i to svima ili nekim predmetima u opsegu subjekta,
razlikujemo četiri vrste kategoričnih sudova:
A sud – univerzalno afirmativni sud - Sve su žene pravedne.
E sud – univerzalno negativni sud - Nijedna žena nije pravedna.
I sud – partikularno negativni sud - Neki su žene pravedne.
O sud – partikularno negativni sud - Neki žene nisu pravedne.
10
Promislimo te sudove u našoj domeni - D: Ana, Borna, Cvijeta uz dodatno tumačenje:
Z1: ʽ___ je ženaʼ
a) Sve su žene pravedni.
Rečenicom ʽSve su žene pravedneʼ ne izričemo da su svi predmeti iz naše domene pravedni, nego to
tvrdimo samo za one predmete naše domene koji su žene, odnosno koje imaju svojstvo da su žene.
Zato prijevod ne može biti: Pa  Pb  Pc, odnosno xPx
Potrebno je domenu ograničiti na poddomenu predikatom ʽ___ je ženaʼ.
Tvrdimo: Ako je Ana žena, onda je ona pravedna, i ako je to Borna3, onda je i ona pravedna i ako je to
Cvijeta, onda je i ona pravedna.
Dakle: (Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc)
Odnosno: x (Zx → Px)
Za svaki predmet x (iz predmetnog područja) vrijedi to da ako je on žena, onda je on pravedan.
b) Nijedna žena nije pravedna.
Slično kao i prethodno s tim da predikat odričemo svakom predmetu za koji vrijedi da je žena:
(Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc)
Odnosno: x(Zx → Px)
Za svaki predmet x vrijedi to da ako je on žena, onda on nije pravedan.
c) Neke su žene pravedne.
Rečenica izriče da je barem jedan predmet iz predmetnog područja žena i da je taj predmet ujedno i
pravedan.
Dakle: (Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc)
Odnosno: x (Zx  Px)
d) Neke žene nisu pravedne.
(Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc)
Odnosno: x (Zx  Px)
3
Primijetite da je ime ʽBornaʼ takvo da može označiti pojedinačnu osobu ženskog i muškog spola. U našem
primjeru nije posve jasno je li riječ o muškoj ili ženskoj osobi.
11
Za barem jedan predmet x vrijedi da je žena, ali ne vrijedi da je pravedan.
5. 1. Istinitost kategoričnih sudova
Ako bismo htjeli provjeriti za koje je pojedinačne uvjete ili moguće svjetove s obzirom na našu
domenu iskaz x (Zx → Px) istinit, onda bismo morali načiniti tablicu sa 64 retka. Ovdje prikazujemo
samo za neke retke tablice, odnosno neke zanimljive svjetove. Radi lakšeg praćenja istinitosnih
vrijednosti konjunkte ćemo povezati zagradama.
Za Zb Zc Pa Pb Pc ((Za → Pa)  (Zb → Pb))  (Zc → Pc) x (Zx → Px)

1. i i i i i i i i i i i i i i i i i i
2. i i i n i i i n n n i i i n i i i n
3. i n i i n i i i i i n i n i i i i i
4. n n n n i i n i n i n i i i n i i i
1. svijet
Svi predmeti domene su žene i svi su pravedni, stoga je sud istinit.
2. svijet
Svi su predmet domene žene, ali Ana nije pravedna. Stoga je konjunkt Za → Pa neistinit pa je i cijela
konjunkcija neistinita. Odnosno, neistinit je iskaz x (Zx → Px) jer ne vrijedi za sve predmete koji su
žene da su ujedno pravedni budući da za barem jedan predmet x vrijedi da je žena, a ne vrijedi da je
žena (Ana je žena, a nije pravedna).
3. svijet
Nisu svi predmeti žene (Borna nije žena), ali bez obzira na to vrijedi da su sve žene pravedne, jer su za
Anu i Cvijetu, koje su žene, vrijedi da su pravedne.
4. svijet
Nijedan od predmeta nije žena. Stoga nijedan od predmeta ne zadovoljava uvjet da je žena. Stoga će
svi konjunkti Za → Pa, Zb → Pb i Zc → Pc biti istiniti bez obzira je li netko od njih pravedan ili nije.
Stoga će i konjunkcija biti istinita.
Iskaz x (Zx → Px) je u tom slučaju istinit jer formula Zx nije zadovoljena niti za jedan predmet x iz
predmetne domene.
Zaključno:
a) Iskaz x (Zx → Px) istinit je ako i samo ako za svaki predmet x vrijedi formula (Zx → Px).
12
Iskaz x (Zx → Px) neistinit je ako i samo ako postoji barem jedan predmet x za koji ne vrijedi
formula (Zx → Px), odnosno ako i samo ako postoji barem jedna predmet za koji vrijedi formula (Zx
 Px).
Promislite sljedeće:
(Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc) ⊥ ((Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc))
Pogledajmo što kaže negacija naše rečenice (Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc)
(1) ((Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc))
(2) (Za → Pa)   (Zb → Pb)  (Zc → Pc) iz (1) De Morgan
(3) (Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc) iz (2) svođenje pogodbe P → Q  P  Q
(4) (Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc) iz (3) De Morgan
(5) (Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc) iz (4) dvostruki nijek
Budući da:
(Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc) ⊥ ((Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc))
((Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc))  (Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc)
slijedi
(Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc) ⊥ (Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc)
Budući da za našu domenu vrijedi:
(Za → Pa)  (Zb → Pb)  (Zc → Pc)  x (Zx → Px)
(Za  Pa)  (Zb  Pb)  (Zc  Pc)  x (Zx  Px)
onda s obzirom na prethodne uvide vrijedi sljedeće:
x (Zx → Px) ⊥ x (Zx  Px)
x (Zx → Px)  x (Zx  Px)
Sve su žene pravedne. ⊥ Neke žene nisu pravedne.
Sve su žene pravedne.  Nije tako da neke žene nisu pravedne.
b) Iskaz x (Zx → Px) istinit je ako i samo ako za svaki predmet x vrijedi formula (Zx → Px).
13
Iskaz x (Zx → Px) neistinit je ako i samo ako postoji barem jedan predmet x za koji ne vrijedi
formula (Zx → Px), odnosno ako i samo ako postoji barem jedna predmet za koji vrijedi formula (Zx
 Px).
Ovdje izostavljamo izvođenja koja smo načinili pod a).
Vrijedi:
x (Zx → Px) ⊥ x (Zx  Px)
x (Zx → Px)  x (Zx  Px)
Nijedna žena nije pravedna. ⊥ Neke su žene pravedne.
Nijedna žena nije pravedna.  Nije tako da su neke žene pravedne.
c) Iskaz x (Zx  Px) istinit je ako i samo ako za barem jedan predmet x vrijedi formula (Zx  Px).
Iskaz x (Zx  Px) neistinit je ako i samo ako niti za jedan predmet x ne vrijedi formula (Zx  Px),
odnosno ako i samo ako za svaki predmet vrijedi formula (Zx → Px).
Vrijedi:
x (Zx  Px) ⊥ x (Zx → Px)
x (Zx  Px)  x (Zx → Px)
Neke su žene pravedne. ⊥ Nijedna žena nije pravedna.
Neke su žene pravedne.  Nije tako da nijedna žena nije pravedna.
d) Iskaz x (Zx  Px) istinit je ako i samo ako za barem jedan predmet x vrijedi formula (Zx  Px).
Iskaz x (Zx  Px) neistinit je ako i samo ako niti za jedan predmet x ne vrijedi formula (Zx  Px),
odnosno ako i samo ako za svaki predmet vrijedi formula (Zx → Px).
Vrijedi:
x (Zx  Px) ⊥ x (Zx → Px)
x (Zx  Px)  x (Zx → Px)
Neke žene nisu pravedne. ⊥ Sve su žene pravedne.
Neke žene nisu pravedne.  Nije tako da su sve žene pravedne.
14
15

Jezik Predikatne Logike

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Jezik Predikatne Logike

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Jezik predikatne logike (I) šk. god. 2020/2021 Petar Runje, III.

Jezik predikatne logike ili jezik logike prvoga reda

1. Jednostavni iskazi predikatne logike

b) Borna je viši od Ane.

c) Cvijeta je visinom između Ane i Borne.

Dakle, analizom rečenice ‘Ana je spretna’ uočavamo dva logička izraza:

(1) pojedinačni predmet označen vlastitim imenom ‘Ana’

(2) predikat (prirok) – nepotpuni izraz ‘___ je spretna’

Predikat ‘___ je spretan‘ je jednomjesni predikat.

Predikat ‘___ je viši od ___’ je dvomjesni predikat.

Predikat ‘___ je visininom između ___ i ___’ je tromjesni predikat.1

Jednomjesne predikate nazivamo i svojstvima, a višemjesne relacijama. U rečenici pod a) kaže se da

S1: ‘___ je spretan‘

V2: ‘___ je viši od ___’

V3: ‘___ je visinom između ___ i ___’

b) Borna je viši od Ane.

c) Cvijeta je visinom između Ane i Borne.

O istinitosti jednostavnih iskaza predikatne logike

Sa, Vba i Vcab su jednostavni (elementarni iskazi) predikatne logike.

S obzirom na tumačenje, ako je Ana spretna, onda je iskaz ‘Sa’ istinit.

2. Sastavljeni iskazi predikatne logike

Sa Ana nije spretna.

Sa  Vab Ana nije spretna i viša je od Borne.

3. Kvantificirani (pokoličeni) iskazi predikatne logike

D: Ana, Borna, Cvijeta

Neka je P1 stoji za predikat ‘___ je pravedan’.

Prijevodi rečenica na jezik predikatne logike:

(1) količiteljni simbol za ‘svi’: 

(2) količiteljni simbol za ‘neki’: 

(3) predmetne varijable: x, y, w, z

Odatle imamo dva nova logička operatora:

3. 2. Istinitost pokoličenih iskaza

Objašnjavamo na našoj početnoj domeni (Ana, Borna i Cvijeta)

3. 3. Neistinitost pokoličenih iskaza

3. 3. 1. Neistinitost univerzalnog iskaza

xPx je neistinito ako i samo ako vrijedi xPx

Pa  Pb  Pc je neistinito ako i samo ako vrijedi Pa  Pb  Pc

Pa Pb Pc Pa  Pb  Pc Pa  Pb  Pc

(1) Pa  Pb  Pc ⊥ Pa  Pb  Pc a kako vrijedi (2)

(2) Pa  Pb  Pc ⊥ (Pa  Pb  Pc) slijedi (3)

(3) (Pa  Pb  Pc) ≡ Pa  Pb  Pc (De Morganov zakon)

(1) xPx ⊥ xPx

(2) xPx ⊥ xPx

(3) xPx ≡ xPx (De Morganov zakon za negaciju univerzalnog kvantifikatora)

(1) Svi su pravedni. ⊥ Netko nije pravedan.

(2) Svi su pravedni. ⊥ Nije tako da su svi pravedni.

(3) Nije tako da su svi pravedni. ≡ Netko nije pravedan.

3. 3. 2. Neistinitost egzistencijalnog iskaza

xPx je neistinito ako i samo ako vrijedi xPx

Pa  Pb  Pc je neistinito ako i samo ako vrijedi Pa  Pb  Pc

Pogledajmo sljedeću tablicu:

Pa Pb Pc Pa  Pb  Pc Pa  Pb  Pc

(1) Pa  Pb  Pc ⊥ Pa  Pb  Pc a kako vrijedi (2)

(2) Pa  Pb  Pc ⊥ (Pa  Pb  Pc) slijedi (3)

(3) (Pa  Pb  Pc) ≡ Pa  Pb  Pc (De Morganov zakon)

(1) xPx ⊥ xPx

(2) xPx ⊥ xPx

(3) xPx ≡ xPx (De Morganov zakon za negaciju egzistencijalnog kvantifikatora)

(1) Netko je pravedan. ⊥ Nitko nije pravedan.

(2) Netko je pravedan. ⊥ Nije tako da je netko pravedan.

(3) Nije tako da je netko pravedan. ≡ Nitko nije pravedan.

3. 3. 3. Negativno definirana istinitost pokoličenih iskaza

(3) xPx ≡ xPx jer

Predikat ‘_ je viši od _’ je dvomjesni predikat.

Predikat ‘_ je visininom između _ i ___’ je tromjesni predikat.1

V2: ‘_ je viši od _’

V3: ‘_ je visinom između _ i ___’