Kristijan Nikolić

Christopher Hill
The English Revolution 1640.
Uvod
Djelo Christhophera Hilla, The English Revolution 1640., je posvećeno obradi tematike
engleskog građanskog rata iz perspetive marksizma 20og stoljeća. Christopher Hill bio je
engleski povjesničar marksističke orijentacije koji je specijalizirao englesku povijest 17og
stoljeća. Svoje djelo The English Revolution 1640. Christopher Hills objavljuje preko
izdavačke kuće Lawrence and Wishart 1940. na ivici Drugog Svjetskog Rata, odnosno ratnog
sukoba između njegove zemlje Engleske i Njemačke. Christopher Hills osjeća kako je
početak rata dodatno dopridonio njegovoj radikalizaciji, odnosno sve većoj posvećenosti
ekstremnoj ljevičarskoj ideologiji marksizma. Sukladno tome njegovo djelo također govori o
jednom velikom ratnom sukobu u Engleskoj povijesti koji je uzdrmao temelje engleskog
društva. Velika povijesna ironija vremena kad je objavljeno nejgovo djelo, jest ponovljena
tematika ako je vjerovati njegovim hipotezama, gdje je engleski građanski rat bio sukob
buržuja odnosno trgovačke klase okupljene oko Ollivera Cromwella i ratničke klase kakvo je
bilo feudalno plemstvo. Sukob Velike Britanije i zapadnih saveznika također se moze
interpretirati kao sukob trgovačko-buržujskih društava sa autoritarnim militarističkim
društvima Italije i Njemačke u doba fašizma i nacional-socijalizam.

Istraživačko pitanje vezano za djelo Christhopera Hillsa, the English Revolution 1640. glasi
jeli engleski građanski rat bio klasni sukob time sukladan marksisitčkom tumačenju historije i
povijesti. Hipoteza koju Christhoper Hills iznosi daje odgovori na to pitanje, gdje ono glasi
pozitivno i štoviše odgovor na istraživačko pitanje, odnosno hipotezu o klasnom sukobu
postavlja kao primarni uzrok pokretača građanskog rata što je sukladno marksističkoj školi
historiografije. Manjkavost ovakve interpretacije jednaka je manjkavosti marksističke
ideologije gdje pretjerana posvećenost materijalističkoj akumulaciji resursa od strane
sukobljenih društvenih klasa ignorira druge aspekte poput religijsko ideološke dimenzije
kakve je nerazdvojna od građanskog rata, pa i same ideje legitimiteta monarhijskog
autoriteta. Ipak je građanski rat 1640. protekao i velikim djelom iz religijskih podjela kakve
su zadesile samo englesko ali i europsko društvo, koje nisu isključivo pitanje klasnih podjela.

Povijesni izvori koje Christhoper Hills možemo podijeliti u dvije kategorije, prva kategorija
onih koji se tiču samog razdoblja engleskog građanskog rata, dok je drugi tip izvora
ideološko legitimacijska grupa iz (njemu) suvremenog razdoblja marksističke literature na
koju se poziva kao legitimacija svojih ideoloških stavova radi interpretacije povijesnih izvora
i razdoblja koje obrađuje.
Od grupacije povijesnih izvora razdoblja samog građanskog rata, Hills daje citate vođa
Puritanskog pokreta revolucionarne anti-monarhističke strane te navodi niz dokumenata koji
govore o ekonomsko-društvenoj situaciji u kojoj se zemlja nalazila. Prema citatima
puritanaca, on ističe kritiku na religijskoj osnovi koja je u stvarnosti maska klasna borbe
prema njegovom navođenju gdje je shizma unutar Anglikanske crkve posljedica pretvaranja
njezinog klera u državne službenike koji brane monarhiju dok citati puritanaca govore o
istodobnoj kritici klera utkanoj u kritici monarhije i feudalnog sustava kojim dominira
ratnička klasa, plemića.

Teorijski model koji koristi jest klasično marksistički gdje je baza historijski materijalizam,
odnosno princip interpretacije povijesti koji daje primat materijalnim potrebama ljudskih bića
u ovom slučaju puritanaca i revolucionara buržujske klase. Unutar teorijskog modela, preteča
konceptu klasne borbe jest ekonomska baza, odnosno fokus na ekonomsku situaciju. Hills
ovo postiže dajući osvrt na situaciju kakva je bila oko zemljoposjedništva i posebice o statusu
engleskog seljaka, feudalnog kmeta i novog plemstva, odnosno nove gradske elite kojoj je
ekonomska situaciju vezana uz agrarnu situaciju pomogla da dode u poziciju moci. Klasna
borba je vrhunac, odnosno zaključak ovog teorijskog modela, gdje Hills navodi prema
načelima historijskom materijalizma, ekonomskog determinizma te prema marksistima
neizbježne evolucije klasnih odnosa kroz revoluciju posljedica građanski rat, odnosno
građansko-plemićki rat gdje se porazom monarhističkih snaga ostvarila marksistička
ideologija o kretananju povijesti prema naprijed, tako što kreće odozdo prema gore. Odnosno
sto niza klasa, koja stekne materijalnu moć počinje traziti političku moć temeljenu isključivo
na ovoj materijalnoj odbacujući prema njima arhaične ovlasti plemstva koje nije posjedovalo
dovoljnu materijalnu moć da im se suporotsavi.

Metodološki postupci sukladno teorijskom modelu marksističke objektivističko-

materijalističke te ekonomsko determinističke interpretacije povijest te historiografskog
pristupa koje Hills primjenjuje analiza je povijesnih izvora vezanih iz ekonomsku situaciju u
zemlju kao i materjalni status pripadnika sukobljenih snaga građanskog rata. Analiza
materijalnog statusa nije ograničena samo na pojedince već i analizu samih institucija i njene
moći. Na primjeru Anglikanske Crkve, odnosno oduzimanja zemlje katoličkoj crkvi jos u
doba Henrika VIII. i preraspodjele te zemlje na slobodnom trzistu Hills navodi kako je taj cin
degradirao Crkvu kao instituciju u Engleskom Kraljevstvu. Degradirana Institucija nije se
mogla nositi sa vjerskim naletom puritanizma, koji je poticala buržujska klasa, trgovaca i
bankara koji su poticali nalet vjerske ideologije zbog svojih materijalnih interesa ne bi li
dodatno degradirali instituciju crkve, koje je branila monarhija i oni uzurpirali političku vlast
od ratničke klase. Ovom metodom, odnosno fokusom na odnos ovih dviju klasa Hills nastoji
dokazati marksističku ideološku tezu o stalnog kretanju povijesti prema konačnom cilju,
odnosno posljednjoj evoluciji koja završava u komunizmu.

Prema teorijskom modelu koji je Hills upotrijebio i metodološkim postupcima njegova

analiza rezultira zaključkom kako je kapitalizam jedino bio moguć u Engleskoj kao
posljedica klasne borbe. Odnosno ekonomsko-društvene situacije povezano sa statusom
institucije crkve, koja je za razliku od ostatka Europe izgubila monopol nad zemljom,
parlamentarizam koji je degradirao instituciju monarhije i dao političku moć trgovcima i
buruzujima omogućio trovačkoj klasi da potpuno uzurpira vlast i pomogne razvoju
kapitalizma.

Odabrano historijsko djelo, The English Revolution 1640. od Christophera Hillsa klasično je
marksitičko historiografsko djelo. Svi elementi marksističke historiografije su prisutni,
ujedno i njeni nedostatci. Ekonomski determinizam, historijski materjalizam i primarna
klasna borba kao kulminacija interpretacije povijesti engleskg društva.

Zaključno historijsko djelo, The English Revolution 1640. od Christophera Hillsa daje novu
perspektivu u vazan povijesni događaj kakva je bila engleska revolucija 1640. Ideološki
pristupn klasičan je za marksističku historiografiju i jednako je provokativan koliko je i
poučan. Štoviše bitno je zamjetiti kako u stilu marksizma, Hills zapravo ne daje potpune
odgovore, već daje kritiku odgovora i otvara nova pitanja. Stavljajući fokus na ekonomski
determinizam i klasnu borbu on ignorira druge čimbenike, kakve bi mozda analiza anti-
marksističkog historiografa pokazala, ali ujedno otvara pitanja koja su jedino moguća sa
pristupom koji Hills primjenjuje i uzak vremenski period koji obrađuje.