OSNOVNA ŠKOLA PODTUREN

SEMINARSKI RAD IZ KEMIJE:

„ADITIVI U PREHRANI“

Učenik: Elena Drvoderić 8.b

Mentor: Terna Radovan

Novakovec, dana 27.4.2021

SADRŽAJ
I. UVOD
II. RAZRADE TEMA
II.1. Klasifikacija i funkcija aditiva
II.2. Dodatak za zdravlje ili dodatak za bolest?
II.3. Ksilitol
II.4. Aspartam
III. ZAKLJUČAK
IV. POPIS LITERATURE
I.UVOD
Mnogim prehrambenim proizvodima dodaju se različiti dodaci, koji mogu biti
prirodnog ili sintetičkog porijekla, a služe za produženje trajnosti, povećanje
prehrambene vrijednosti, poboljšanje okusa, boje, mirisa i izgleda. Boja je jedna od
najvažnijih senzorskih kvaliteta i svojstava hrane, a dodaje se za poboljšanje
vizualnog izgleda.
II.1. KLASIFIKACIJA I FUNKCIJA ADITIVA
Podjela prema funkcionalnim svojstvima u osnovi izražava razloge korištenja aditiva
u proizvodnji hrane. Prema funkcionalnim svojstvima, a u skladu sa preporukama
komisije Codex Alimentarius aditivi mogu biti: konzervansi, antioksidansi i sinergisti
antioksidanasa, pojačivači arome, emulgatori, zgušnjivači, sredstava za vezivanje i
sredstava za želiranje, bojila, sladila, regulatori kiseline, enzimski preparati i ostali
aditivi. Mnogi aditivi posjeduju istovremeno nekoliko funkcionalnih svojstava. Prema
tehnološkim kriterijima – načinu i svrsi korištenja tokom proizvodnje, aditive možemo
svrstati u nekoliko grupa: aditivi koji se dodaju tokom prerade, aditivi za
konzerviranje, direktni aditivi, indirektni aditivi, mineralni aditivi, nutritivni aditivi,
prehrambena bojila i ostali aditivi.

II.2. DODATAK ZA ZDRAVLJE ILI DODATAK ZA BOLEST?

Većina prehrambenih aditiva se koristi u svakodnevnoj upotrebi, dok za neke od njih
je dokazano da su toksični ili čak kancerogeni. Migrena, alergije, astma, poremećaji
ponašanja djece i debljina povezuju se s aditivima u prehrani. Ispitivanja njihove
toksičnosti provode se testiranjem na životinjskim modelima. Pošto su količine
dodataka hrani koje se dodaju vrlo male te postoji nebrojeno mogućnosti njihovih
kombinacija vrlo je teško otkriti kada imaju negativan učinak na zdravlje. Posljedice
niske dugotrajne izloženosti često mogu promaknuti, ali kad se promatra na razini
populacije incidencija se lakše može uočiti i povezati. Najčešći poremećaji su alergije
i netolerancija na hranu.

II.3. KSILITOL
Ksilitol je šećerni alkohol koji se koristi kao zamjena za šećer. Radi se od kore breze,
a nalazi se i u kukuruzu, šljivama, jagodama i malinama. U jetri čovjeka se svaki dan
stvori oko 15 grama ksilitola. Jedina sličnost sa šećerom je sladak okus. Početna
konzumacija, kao i u većine šećernih alkohola, završava nadutošću, proljevom i
ispuštanjem plinova. Nalazimo ga i u gumama za žvakanje koje postoje i na
hrvatskom tržištu. Ksilitol nije toksičan prehrambeni aditiv. Njegova strukturna
formula prikazana je na slici 1.
Slika 1: Strukturna formula ksilitola

II.4. ASPARTAM
Naziv za nehranjive sintetske zaslađivače, 200 puta slađi od šećera. Dodaje se u oko
6000 prehrambenih artikala, osobito u bezalkoholna pića. Ima ga u gumama za
žvakanje bez šećera, bombonima, vitaminskim pripravcima bez šećera, zubnim
pastama te lijekovima. Pri visokim temperaturama se raspada i gubi slatkoću. Bijeli
kristalni prah, slatkog okusa i bez mirisa. Slučajno ga je otkrio 1965. američki kemičar
James M. Schlatter kao lijek protiv čira na želucu. Njegova strukturna formula
prikazana je na slici 2.

Slika 2: Strukturna formula aspartama

III. ZAKLJUČAK
Stil života koji se nameće u ovom modernom vremenu za sobom povlači korištenje
visoko procesirane i polugotove hrane. Da bi takva hrana bila privlačnija, trajnija i
ukusnija koristi se cijeli niz aditiva. Najčešće unos aditiva ima negativan utjecaj na
zdravlje jer osim što su štetni, imaju i sinergističko djelovanje sa nekim drugim
tvarima koje unosimo u organizam te ne znamo sa sigurnošću kod kombinacije
aditiva u proizvodu. Ne trebamo unositi u organizam sve što nam se nudi koliko god
ono bilo lijepo i šareno i financijski jeftino.

IV. POPIS LITERATURE

Primarni izvori:
1. S. Lukić, S. Krmpotić Gržančić, M. Varga, I. Marić Zerdun, D. Maričević

Internetski izvori:
1. https://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/aditivi-podjela-vrste
2. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_05_62_1981.html
3. https://encian.hr/blog/nutricionisticki-kutak/ksilitol-korisna-zamjena-za-secer-
20914/
4. https://www.nutricionizam.hr/clanci/aspartam-e951-slatki-otrov-ili-bezopasni-
zasladivac