Professional Documents
Culture Documents
Prethamurabijevo Zakonodavstvo I Hamurabijev Zakonik
Prethamurabijevo Zakonodavstvo I Hamurabijev Zakonik
Prethamurabijevo zakonodavstvo
Na osnovu izvora znamo da je još Urukagina, vladar (ensi) grada Lagaša (24.
vek p.n.e) sproveo socijalne reforme ograničavajući bogaćenje sveštenika i
uvodeći nov kazneni zakonik koji je štito srednje slojeve društva.
Hamurabijev zakonik
Drugi deo sadrži 282 člana. Stela nije bila potpuna ali je to dopunjeno
članovima koji su pronađeni na pločicama.
Zakonik je donet verovatno u poslednjoj deceniji Hamurabijeve vladavine.
Hamurabi ( 1728-1686)
Sin ilkum-posednika može preuzeti pravo svog oca ako je zarobljen. Ilkum je
bio izuzet iz prometa i nije se mogao dati u zalog.
Obligaciono pravo
Zakup – predmet zakupa je najčešće zemlja ili stan. Zakupni rok je mogao
biti kraći (jedna godina) ili duži (pet godina). Zakupnina se davala u vidu
plodova, trećina ili polovina prinosa.
Zakonik zabranjuje pod pretnjom progonstva brak između ćerke i oca, kao i
sina i majke ili druge muževljeve supruge. (članovi 154-159) Da li je pobočno
srodstvo smetnja za brak nije poznato. Klasna razlika nije bila smetnja.
Otac odlučuje za kog udaje ćerku, ako nema oca onda brat. Sinovi su imali
slobodu u sklapanju braka.
Prvi korak u sklapanju braka je poklon mladoženje ocu neveste koji se zove
tirhatu. On je u novcu ali ne velike vrednosti. Tirhatu nije obavezan jer
pojedini članovi govore o sklapanju braka bez tirhatua.
Muž pre ili u toku braka daje ženi nudunu. To je poklon veće vrednosti u
vidu pokretnih ili nepokretnih stvari. Nije obavezan takođe.
Vlast nad decom pripada ocu. Brak prestaje razvodom ili smrću.
Udovica ne nasleđuje svog muža. Ostaje joj samo pravo da ostane u kući.
Krivično pravo
Procesno pravo
Šef ove kolegije bio je arhton bazileus. Arhonti su bili članovi i plemenskog
veća od 60 članova. Arhonti su nakon isteka mandata formirali upravno-
sudski organ Areopag.
Do 624. godine p.n.e. nije bilo pisanih zakona, te iste godine ih je popisao
arhont Drakon.
2) Solonove reforme
Solon je ukinuo sve Drakonove zakone, osim onih za ubistva. Najvažniji novi
zakoni su da postoji maksimum poseda, da nijedan Atinjanin zbog duga ne
može postati rob.
3) Klistenove reforme
a) Vojni činovnici
b) Finansijski činovnici
c) Arhonti
d) Ostali činovnici
AREOPAG
HELILEJA
Sinovi atinskih građna dobijali su ime u desetoj godini. Stariji sin je obično
nazivan imenom svog dede, dok su ostala deca dobijala imena ostalih
članova porodice.
Skup građanskih prava smatrao se za čast ili time, a gubitak prava se naziva
atimija.
Tužba o plodovima
Obligaciono pravo
Atinsko pravo razlikuje dve vrste ugovora. Jedna vrsta je dvostrani pravni
posao, gde obe strane imaju obaveze. Druga vrsta je jednostrani, na primer
zajam.
f) Ostava ili depozit – nastaje kada se neka stvar preda radi čuvanja, a ne
korišćenja. Davanje novca bankarima se takođe smatralo kao ugovor o
ostavi. Ne vraćanje stvari vlasniku je povlačilo moralnu odgovornost.
Delikt je svaka nedopuštena radnja koja nanosi štetu imovini ili ličnosti.
Povlačili su globe u korist oštećenih.
11. Bračno, porodično i nasledno pravo u Atini
Bezbračnost u Atini je povlačila moralnu osudu. Na funkciju arhonta
bazileusa i stratega mogao je biti izabran samo oženjen čovek.
Deca su bila dužna da poštuju roditelje, a sin je bio dužan da ih izdržava ako
su osiromašili. Neispunjavanje obaveza moglo je dovesti sina pred sud.
Nasledno pravo
Sinovi dele nasledstvo na jednake delove, ženska deca nasleđuju ako nema
sinova.
Otmica devojke
Atinsko pravo poznaje više vrsta kazni. Smrtna kazna se izvršavala mačem ili
vešanjem, a postojala je mogućnost i da osuđeni popije otrov.
Druga kolumna – reguliše krivična dela, ali dosta slabo jer je ta materija bila
regulisana običajnim pravom. Ubistvo se uopšte ne pominje.
Položaj žene u Gortini bio je bolji nego u Atini. Mogla je imati posebnu
imovinu nad kojom muž nije imao pravo.
Iako ove zbirke nose naziv lex, one nisu zakoni u pravom smislu reči, već
jednostavno zbornici većinom običajnog prava. Pored običajnog prava neki
zakoni sadrže i norme i upustva izdata od vladara.
Burgundski zakon
Prema nekim autorima, 502. godine, burgundski kralj Gundobad je izdao
zbirku propisa izrađenu na osnovu pravnih običaja.
Brak se sklapa kupovinom neveste. Suma koja se daju ocu neveste se naziva
Wittimon. Ako ne dođe do braka, novac se vraća mladoženji. Nakon prve
bračne noći mladoženja daje nevesti poklon koji se naziva Morgengabe.
Salijski zakon
Najmanji uticaj rimskog prava pretrpeo je Salijski zakon. Zbirka zakona
nastala je u Franačkoj za Salijske franke. Najstarija redakcija nastala je za
vreme Klodviga.
Ripuarski zakon
Tačan datum zakona nije utvrđen. Objavljen je od početka VI do sredine VIII
veka. Važio je po personalnom principu za Ripuarske Franke.