Pitanja

1. Nacrtati p-h dijagram i označiti karakteristične tačke na dijagramu, za sistem na slici. Opisati proces. .... 3
2. Apsorpcioni rashladni uređaji. Skicirati osnovnu shemu i objasniti princip rada. Da li ima bolji koeficijent
učinka od paro-kompresione rashladne mašine i kada se obično koristi?.......................................................... 3
3. Za date vrijednosti razmjenjene toplote QL na niskoj temperaturi i Qh na visokoj temperaturi a
rashladnu mašinu i toplotnu pumpu naći vezu koeficijenata učinaka. ............................................................... 4
4. Glavni tipovi kondenzatora ......................................................................................................................... 4
5. Glavni izvori unutrašnje toplote u hladnjači, nabrojati i opisati njihov doprinos opterećenju. .................. 4
6. Vrste prigušnih venitila prema principu rada. Opisati princip rada. ........................................................... 5
7. Opisati karakteristike kapilarnih cijevi. Koji uređaj treba ugraditi u sistem kada se koristi kapilarna cijev i
razlozi. .................................................................................................................................................................. 5
8. Toplotno opterećenje hladnjače. Dati odgovarajuće relacije. .................................................................... 5
9. Opisati proračun isparivača rashladnog uređaja. Koje veličine treba računati i način njihovog
određivanja. (Empirisjke korelacije ne treba znati, samo navesti parametre za proračun) ............................... 6
10. Napisati neke od metoda odleđivanja isparivača rashladnih mašina. Dati skice za različite mogućnosti
i opisati ih. ........................................................................................................................................................... 6
11. Za jednostavni paro-kompresioni rashladni proces nacrtati odgovarajuće T-s i logP-h dijagrame, kada
kompresor radi po realnom procesu (ne izentropskom) i kada dolazi do pregrijanja pare u isparivaču kao i
pothlađenja kondenzata. Na dijagramima dati odgovarajuće oznake i napisati relacije za koeficijent
rashladnog učinka. Također ako se kondenzator hladi vodom dati dijagram promjene refrižiranta i vode. ..... 7
12. Opisati principe različitih kompresora koji se koriste u rashladnim sistemima. Uporediti ih po
zapreminskom protoku. ...................................................................................................................................... 7
13. Koji kriteriji se razmatraju pri izboru rashladnog fluida (refrižiranta)? ................................................... 8
14. Indirektni rashladni sistem. Opisati proces rada. .................................................................................... 8
15. Prikazati na dijagramu koeficijent ucinka COP rashladne masine koja radi po Carnotovom ciklusu u
funkciji nize temperature t2, za tri razlicite vrijednosti vise temperature t1, uzeti t1=30,50,70 C....................... 8
16. Na dijagramu prikazati kvantitativnu zavisnost izmedju pritiska i temperature kljucanja refrizeranta. 9
17. Sa stanovista koeficijenta ucinka uporediti rashladni uredaj sa ekspanzionim ventilom i uredaj sa
ekspanzionom masinom za paro-kompresioni ciklus.......................................................................................... 9
18. Navesti primjere primjene hladenja u indusriji. Objasniti ....................................................................... 9
19. Odvajanje ulja od refrizeranta R22 u potopljenom isparivacu. Skicirati i opisati postupak.................. 10
20. Nabrojati tipove kompresora koji se koriste u rashladnim sistemima. Kako biramo kompresor za neko
rashladno postrojenje. ...................................................................................................................................... 10
21. Dati kvalitativni dijagram koji daje vezu izmedu efikasnosti kompresora i odnosa pritisaka izlaz-ulaz
kompresora. ...................................................................................................................................................... 10
22. Nacrtati p-h dijagram i oznaciti karakteristicne tacke na dijagramu. Opisati proces............................ 11
23. Nabrojati tipove isparivaca. ................................................................................................................... 11
24. Sa stanovišta koeficijenta učinka uporediti rashladni uređaj sa ekspanzionim ventilom i uređaj sa
ekspanzionom mašinom za paro-kompresioni ciklus........................................................................................ 12
24. Opisati koji parametri utiču na potrebnu rashladnu moć rashladnog postrojenja ............................... 13
(i klima uređaja)................................................................................................................................................. 13
25. Prenos toplote kroz zidove isparivača i kondenzatora zahtjeva razliku temp. Opisati kako ova razlika
utiče na koeficijent učinka rashladne mašine. Kako se ova temperaturna razlika može smanjiti i šta su
prednosti a šta nedostaci ovog smanjenja? ...................................................................................................... 13
26. Tačka ključanja....................................................................................................................................... 13
27. Opisati prednosti i nedostatke direktnih i indirektnih sistema . Opiši principe i dati sheme kako se ovi
sistemi razlikuju. Navesti zahtjeve koje treba da ispunjava sekundarni fluid. .................................................. 14
28. Razlozi odstupanja realnog parnog ciklusa od idealnog parnog ciklusa ............................................... 15
29. Glavni tipovi konednzatora ................................................................................................................... 15
30. Kako se može povećati COP za rashladnu mašinu koja radi po Carnotovom ciklusu?.......................... 16
31. Prigušni ventili ....................................................................................................................................... 17
32. Vijek čuvanja(život skladištenja)............................................................................................................ 18
 1. Nacrtati p-h dijagram i označiti karakteristične tačke na dijagramu, za sistem na slici. Opisati
proces.
Rashladni fluid se u stanju 2 nalazi kao zasićena para te se pomoću kompresora 1 kompirmira do stanja 3.
Nakon toga ulazi u separator gdje se miješa sa
dijelom pare iz stanja 7. Iz separatora izlazi
zasićena para na stanju 4 koja se dalje drugim
stepenom komprimira do stanja 5. Dalje fluid
kondenzira u kondenzatoru iz kojeg izlazi kao
zasićena tečnost predavajući toplotu okolini.
Prigušnim ventilom se smanjuje pritisak do stanja
7. Fluid ulazi u separator kao mješavina pare i
tečnosti odakle izlazi sa stanjem 8 kao zasićena
tečnost koja kroz prigušni ventil dolazi do
isparivača na ulazu sa stanjem 1. U isparivaču
fluid isparava odvodeći toplotu iz prostora.

2. Apsorpcioni rashladni uređaji. Skicirati osnovnu shemu i objasniti princip rada. Da li ima bolji
koeficijent učinka od paro-kompresione rashladne mašine i kada se obično koristi?
ARU u svom sistemu nema kompresora koji bi povsio pritisak rashladnom fluidu.Rashladni fluid u obliku pare iz
isparivača biva apsorbovana u apsorberu a zatim se datoj smjesi pumpom povisi pritisak do pritiska
kondenzatora. Potom se para odvaja u generatoru kojem se dovodi toplota. Na dalje proces se ponaša isto kao
i što je slučaj sa paro-kompresionih rashladnih mašina.
ARU
se

koriste tamo gdje nije potreban veliki učinak hlađenja te gdje nema napajanja električnom energijom. Za potrebe
grijanja smjese u generatoru se najčešće koriste solarni kolektori ili kotlovi na čvrsto gorivo.Sa ARU hladimo
dovođenjem toplote. ARU nema bolji koeficijent učinka od paro-kompresionih rashladnih sistema.
 3. Za date vrijednosti razmjenjene toplote QL na niskoj temperaturi i Qh na visokoj temperaturi a
rashladnu mašinu i toplotnu pumpu naći vezu koeficijenata učinaka.

4. Glavni tipovi kondenzatora

- PROTOČNI KONDENZATOR HLAĐEN ZRAKOM – Sve češće korišteni zbog problema opskrbe sa vodom.
Sastoji se od 2-6 orebrenih cijevi. Zbog povećanja konvekcije na kondenzator se ugrađuje ventilator koji
vazduhom oplakuje izmjenjivač.
- KONDNENZATORI SA CIJEVNOM ZAVOJNICOM U BUBNJU – Ovi tipovi kondenzatora su
najekonomičniji ako na raspolaganju imamo dovoljno vode. Koriste se za relativno male toplotne učine
(1-5 kW)
- KONDENZATORI SA CIJEVIMA U PLAŠTU – postoji više izvedbi, sa horizontalnim ili vertikalnim cijevima.
Danas se rijeđe koriste, uglavnom u industriji. Potrebno često čišćenje.
- KONEDNZATORI HLAĐENI ZRAKOM I VODOM KOJA ISHLAPLJUJE – Ovi kondnenzatori se koriste kada
na raspolaganju imamo dovoljno vode

5. Glavni izvori unutrašnje toplote u hladnjači, nabrojati i opisati njihov doprinos opterećenju.
- Motori ventilatora
- Motori cirkulacionih pumpi
- Transporteri, dizala, viljuškari
- Mješalice, mašine za pakovanje
- Osoblje
- Rasvjeta
- Toplota koju generišu hlađeni proizvodi
- Dodatni aparati npr. Grijači za odleđivanje isparivača
Sve navedene faktore je potrebno uzeti u obzir prilikom proračuna hladnjače jer znatno doprinose rashladnom
optrećenju.
 6. Vrste prigušnih venitila prema principu rada. Opisati princip rada.

- Ručni (manuelni)
- Prigušni ventil sa konstantnim protokom
- Termostatski prigušni ventil
- Prigušni ventil sa plovkom
- Kapilarna cijev
- Elektronski ekspanzioni ventil
Prigušni ventil je zatvara ili smanjuje protok
rashladnog fluida te ga proporcionalno reguliše
pri prolasku kroz isparivač u zavisnosti od toplotnog
opterećenja ispraivača, održavajući prilično
konstantan protok fluida. Regulacijom protoka rashladnog fluida omogićava se kontrolisano kvašenje unutrašnjih
površina izmjenjivača te intenzivniji prelaz toplote.

7. Opisati karakteristike kapilarnih cijevi. Koji uređaj treba ugraditi u sistem kada se koristi
kapilarna cijev i razlozi.

Kapilarna cijev se koristi na manjim rashladnim uređaja ispod 10 kW. Ima funkciju kao i PV tj. sprečavanje
naglog širenja rashladnog fluida odnosno njegovo usporavanje. Najčešće se prave od bakarnih ciji sa unutrašnjim
prečnikom od 0,4 do 2 mm i dužine 2 m. Kapilarna cijev se instalira između kondenzatora i isparivača.
Akumulator se koristi kod rashladnih uređaja sa kapilarnom cijevi. Smješten je
između isparivača i kompresora, a ima sljedeće funkcije:
• Osigurava da na usis kompresora stiže čista para radne tvari
• Osigurava da u optoku nema prljavštine koja bi mogla uzrokovati ubrzano trošenje
ili otkaz pojedinih komponenti uređaja.
• Odvlažuje radnu tvar osiguravajući da u komponentama nema stvaranja leda i da ne
dolazi do korozije unutar sistema zbog prisutnosti vlage.
• Služi kao spremnik radne tvari te time osigurava potrebne količine kod različitog
opterećenja uređaja.

8. Toplotno opterećenje hladnjače. Dati odgovarajuće relacije.

Toplotno opterećenje hladnjače predstavlja sumu svih priliva toplote iz untrašnjosti i okoline hladnjače.
Unutrašnji prilivi toplote:
- Hlađenje (mržnjanje) proizvoda
- Prilivi od instalisanih uređaja, rasvjete, osoblja itd.
Vanjski prilivi toplote:
- Kondukcija

- Konvekcija
- Zračenje

9. Opisati proračun isparivača rashladnog uređaja. Koje veličine treba računati i način njihovog
određivanja. (Empirisjke korelacije ne treba znati, samo navesti parametre za proračun)

Za proračun isparivača su potrebni sljedeći parametri:

- Temperature refrižiranta na ulazu i izlazu (tablice , dijagram)
- Temperature rashladne vode ili vazduha na ulazu i izlazu ( Jednu pretpostavljamo, drugu računamo)
- Maseni protoci refrižiranta i vode ili vazduha te njihove termiče karakteristike (proračun ciklusa , tablice
karakteristika)
- Pritisak refrižiranta i pritisak okoline (tablice i dijagram)
- Termotehničke karakteristike materijala ok kojeg se izrađuje izmjenjivač ( koeficijent provodljivosti,
debljina ...)
- Koeficijent prelaza toplote ( Pomoću nusveltovog broja)

10. Napisati neke od metoda odleđivanja isparivača rashladnih mašina. Dati skice za različite
mogućnosti i opisati ih.
Kod ispravača koje hladi zrak na cijevima i lamelama u toku rada se formira led koja je uzrok kondenzacije
vlage iz vazduha te njegovog leđenja na navedene hladne površine. Led stvara toplotni otpor te potrebno
ga je eliminisati.

Načini odleđivanja:
- Odleđivanje korištenjem vazduha iz prostora. U hladnjačama temperature iznad 0°C cirkulacija
refrižiranta se zaustavlja i nastavlja se samo rad venitlatora te se led nakon nekog vremena otopi.
- Odleđivanje vrućom parom rashladnog medija

- Odleđivanje pomoću dopunskih izvora toplote

11. Za jednostavni paro-kompresioni rashladni proces nacrtati odgovarajuće T-s i logP-h dijagrame,
kada kompresor radi po realnom procesu (ne izentropskom) i kada dolazi do pregrijanja pare u
isparivaču kao i pothlađenja kondenzata. Na dijagramima dati odgovarajuće oznake i napisati
relacije za koeficijent rashladnog učinka. Također ako se kondenzator hladi vodom dati
dijagram promjene refrižiranta i vode.

12. Opisati principe različitih kompresora koji se koriste u rashladnim sistemima. Uporediti ih po
zapreminskom protoku.
- KLIPNI – pri hodu klipa zapremina cilindra se puni kroz usisni ventil dok se nakon komprimiranja pri
povratnom hodu klipa fluid ispušta kroz ispusni ventil.
- VIJČANI – fluid se sabija između dvije zavojnice te pri povišenom pritisku i temperaturi fluid napušta
kompresor
- ROTACIONI – fluid se nalazi između statora i rotora koji su asimetrični . Prilikom kretanja rotora
zapremina se smanjuje uzrokujući povećanje pritiska.
- CENTRIFUGALNI – fluid ulazi aksijalno u kompresor dok komprimirani fluid izlazi iz kompresora radijalno
- SCROLL (SPIRALNI) KOMPRESOR - fluid se uvodi kroz dva dijametralno suprotna otvora. Pomična spirala
koja je spojena sa koljenastim vratilom pokreće se orbitalno. Ovakvo orbitalno kretanje spirale formira
seriju džepova između spirala, koji putuju prema središtu. Kretanjem prema centru džepovi postaju sve
manji a fluid se komprimira
13. Koji kriteriji se razmatraju pri izboru rashladnog fluida (refrižiranta)?
- HEMIJSKI : stabilnost i inertnost
- ZDRAVSTVENI, SIGURNOSNI, OKOLINSKI : netoksičnost, nezapaljivost, utjecaj na atmosferu
- TOPLOTNI : kritična tačka, temperatura ključanja, mali toplotni kapacitet pare, mali viskozitet, visoka
toplotna vodljivost
- OSTALI : zadovoljavajuća uljna rastvorljivost, visoka dielektrična čvrtoća, lahka detekcija curenja, niska
cijena
14. Indirektni rashladni sistem. Opisati proces rada.
Indirektni rashladni sistemi predstavljaju
rashladne sisteme velikih kapaciteta.
Isparivaci primarnog sistema uronjen u
rasolinu. Ohladenu rasolinu pumpe tjeraju
u izmjenjivace toplote rashladne celije.
Cjevovod rasoline je znatno veci od
sistema primarnog, te rasolina nije sklona
propustanjima kao gas. U sekundarnom
sistemu temperatura se regulise kolicinom
rasoline, a protok regulisu magnetski ventili
kojima upravlja termostat. Stepen
rashadnog ucinka je nesto nizi od direktnih
sistema zboh 2* razmjene toplote.

15. Prikazati na dijagramu koeficijent

ucinka COP rashladne masine koja
radi po Carnotovom ciklusu u funkciji
nize temperature t2, za tri razlicite
vrijednosti vise temperature t1, uzeti
t1=30,50,70 C
 16. Na dijagramu prikazati kvantitativnu zavisnost izmedju pritiska i temperature kljucanja
refrizeranta.
Sa dijagrama se vidi da za razlicite vrijednosti
pritiska odgovaraju razlicite vrijednosti temperatura
kljucanja. Sa povecanjem pritika raste i temperatura
kljucanja i suprotno. Ova osobina je narocito
iskoristena u farmaceutskoj industriji

17. Sa stanovista koeficijenta ucinka uporediti rashladni uredaj sa ekspanzionim ventilom i uredaj
sa ekspanzionom masinom za paro-kompresioni ciklus.

Rashladna masina sa stanovista koeficijenata ucinka je efikasnija ona

koja ima ekspanzionu masinu, ali su komplikovanije izvedbe i skuplje
su, pa se u praksu ugraduje eksp. Ventil

18. Navesti primjere primjene hladenja u indusriji. Objasniti

Prehrambrena industrija: cilj zadrzavanja hemijskih i fizickih osobina namirnica
Procesna i hemijska industrija: kontrola odvijanje brzina procesa
Proizvodnja i obrada metala: toplotna obrada metala
Biologija medicina: isparavanje metabolizma, konzerviranje krvi
Transport: cilj ocuvanja kvalitet proizvoda
Klimatizacije: cilj odrzavanja temperature i vlaznosti zraka
 19. Odvajanje ulja od refrizeranta R22 u potopljenom isparivacu. Skicirati i opisati postupak.

Odvajanja ulja u potopljenom isparivacu od R22 se vrsi na vrhu isparivaca, odnosno dokle doseze nivo fluida
pa je R22 vece gustine, (tezi od ulja)

20. Nabrojati tipove kompresora koji se koriste u rashladnim sistemima. Kako biramo kompresor
za neko rashladno postrojenje.
 klipni
 vijcani
 centrifugalni
 rotacioni
 scroll (kotrljajuci klip)
 hermeticki
 semihermeticki
21. Dati kvalitativni dijagram koji daje vezu izmedu efikasnosti kompresora i odnosa pritisaka izlaz-
ulaz kompresora.

Sa ovog dijagrama vidimo da ako zelimo vrsiti

kompresiju veceg stepena onda je bolje to uciniti
sa visestepenom kompresijom, nego sa jednim
kompresorom
 22. Nacrtati p-h dijagram i oznaciti karakteristicne tacke na dijagramu. Opisati proces

23. Nabrojati tipove isparivaca.

Prema mediju koji hlade: ispar. za hladenje vode i ispar. za hladenje vazduha
Prema nacinu strujanja fluida: isp. sa prirodnim i isp sa prinudnim strujanjem
Prema izvedbi: cijevni isparivaci, isprivaci sa snopom cijevi, isparivaci sa vertikalnim cijevima, plocasti isparivaci,
dobosasti, koaksijalni
Po nacinu isparivanja: suhi (za – rezim rada) i potopljeni (za + rezim rada)
Po nacinu ugradnje: zidne i visece
24. Sa stanovišta koeficijenta učinka uporediti rashladni uređaj sa ekspanzionim ventilom i uređaj sa
ekspanzionom mašinom za paro-kompresioni ciklus.
a.) Sa prigušnim ventilom:
-ovdje imamo da je entalpija konstantna kod ekspanzionog ventila

Shema paro-kompresione rashladne jedinice

Paro-kompresiona rashladna instalacija ne koristi ekspander nego rashladni medij se prigušuje u
prigušnom ventilu.Zamjena ekspandera ekspanzionim ventilom je praćena porastom entropije što
uzrokuje određeni gubitak rashladnog kapaciteta ali ova zamjena jako pojednostavljuje instalaciju.
Ekspanzioni ventil omogućava lahku kontrolu pritiska pare i održavanje temperature hladnjaka.
Rad: W=q1 – q2 ;a to je i2 – i1

q2 = i1 – i5 = i1 – i4 pa slijedi da je ε =

U ovom slučaju je manje toplote dovedeno u isparivač ali je ova instalacija jednostavnija.
b.) U slučaju paro-kompresione instalacije sa ekspanzionim mašinom javlja se da je entropija konstantna.
Shema sa ekspanzionim
ventilom
Toplota q2 koja primi refrižerant
u procesu od 4 do 1 je odvedena
od tijela koje se hladi te je na slici
jedan ovaj proces predstavljen
površinom 64156. U procesu
predstavljenom linijom 2-3
toplota odvedena od
refrižeranta q1 je predstavljena
površinom 23652. Površina
12341 predstavlja ekvivalentni
iznos mehaničkog rada
potrošenog u ciklusu.
Faktor hlađenja (koef. učinka):
2
=
Ako je više toplote odvedeno od tijela koje hladimo q2 i ako je manje rada utrošeno u procesu onda je
faktor hlađenja veći.
Faktor hlađenja bilo kojeg lijevokretnog ciklusa je manji od faktora hlađeja lijevokretnog Carnotovog
ciklusa. U praksi se najčešće koristi ekspanzioni ventil.

24. Opisati koji parametri utiču na potrebnu rashladnu moć rashladnog postrojenja

(i klima uređaja).
1. Toplotno opterećenje usljed dovođenja toplote kroz stijenke
2. Toplotno opterećenje usljed hlađenja i smrzavanja proizoda
3. Toplotno opterećenje usljed vanjskog zraka (namjerno ili nenamjerno provjetravanje)
4. Toplotno opterećenje usljed odvijanja bioloških procesa u uskladištenim proizvodima (toplota
disanja)
5. Toplotno opterećenje usljed rada ljudi
6. Toploto opterećenje usljed rasvjete
7. Toplotno opterećenje usljed stvaranja inja na isparivaču
8. Toplotno opterećenje usljed rada ventilatora

25. Prenos toplote kroz zidove isparivača i kondenzatora zahtjeva razliku temp. Opisati kako ova
razlika utiče na koeficijent učinka rashladne mašine. Kako se ova temperaturna razlika može
smanjiti i šta su prednosti a šta nedostaci ovog smanjenja?
Koeficijent prenosa toplote α sa vazduha na zidove izmjenjivača toplote i obrnuto je mali, zbog čega
su potrebne velike razlike temperatura ili velike površine izmjenjivača.
Iz izraza za koeficijent hlađenja se vidi da usljed velikih temperaturih razlika smanjuje se koeficijent ε.
ε= =

Što je veća temperaturna razlika veći je i rad, a povećanjem rada se smanjuje rashladni učin.
Potrebno je da pk/pi bude što manje kako bi se smanjila potrebna snaga za pogon kompresora.
Poželjno je da pi ne padne ispod atmosferskog pritiska radi usisavanja zraka u sistem.

26. Tačka ključanja

Temperatura pri kojoj tečnost (voda) ključa nije konstantna ali zavisi od pritiska. Uobičajeno se uzima
da je temperatura ključanja na 100°C što vrijedi jedino za atmosferski pritisak tj. 1,013 bar. Promjenom
pritiska mijenja se i tačka ključanja. Ova zavisnost
između temperature i pritiska može se prikazati na
sljedećem dijagramu.Tačka ključanja je ograničena
kritičnom temperaturom na gornjem kraju iznad koje
ne može postojati kao tečnost i donje tačke ispod koje
se voda smrzava. Između ova dva ograničenja ako je
tečnost a pritisku višem od isparavanja tečnosti ona će
ostati u tečnom stanju i biti će pothlađena ispod
zasićenog stanja, dok ako je temperatura veća od
zasićenja, biti će gas i biti će pregrijana.
 27. Opisati prednosti i nedostatke direktnih i indirektnih sistema . Opiši principe i dati sheme
kako se ovi sistemi razlikuju. Navesti zahtjeve koje treba da ispunjava sekundarni fluid.

Direktni sistem: primarni refridžerant cirkuliše u prodavnici i isparava u komorama

Indirektni sistem: Sekundarni fluid hladi prehrambene proizvode u komorama.
Glavni razlozi za primjenu indirektnih sistema su:
 CFC refrigeranti doprinose oštećenju ozonskog sloja i globalnom zagrijavanju
 Povećana svijest da korištenje bilo kojeg primarnog refrigeranta treba svesti na minimum
 U velikim supermarketima dugi cjevovodi i mnogo spojeva uzrokuju veliko curenje primarnog
refrigeranta (15-30% godišnje se nadopunjuje)
Pravi sistem otporan na curenje i CFC zamijeniti sa
drugim refrigerantima. Međutim to uzrokuje
povećanje cijene, pa kao rezultat toga neki
supermarketi koriste indirektne sisteme sa
sekundarnim fluidima.
Direktni sistem: linije refridžeranta od pogonske
prostorije do komora

Sekundarni fluid je u cijevima, dok je primarni fluid

u pogonskoj prostoriji.

Indirektni sistem( vruća i hladna starana)

Primarni fluid je samo u pogonskoj prosotriji.

Otapanje inja sa površine zračnih hladnjaka može

se provesti na slijedeći način:

 Odleđivanje korištenjem zraka iz hlađenog

prostora- može se provesti samo za hladnjake
zraka u hladionicama s temperaturom iznad 0°C.
Zaustavlja rad kompresora, dok ventilatori i dalje
recirkuliraju zrak iz hladionice preko isparivača i
lako se otapa inje.
 Odleđivanje vrućom parom rashladnog
medija

Postoji i odleđivanje pomoću dopunskih toplotnih izvora.

 28. Razlozi odstupanja realnog parnog ciklusa od idealnog parnog ciklusa

Kod teoretskog procesa se svi pojedinčani procesi koji se odvijaju u rashladnom uređaju smatraju
povratnim, dok oni to ustvari nisu. Pretpostavlja se izentropska kompresija (s=cont.) tj.pretpostavlja se
da nema izmjene toplote između stijenke cilindra i pare. Dalje se pretpostavlja da u isparivaču i
kondenzatoru kao i u spojnim cjevovodima nema pada pritiska. Kod stvarnih procesa isparavanje se
odvija u isparivaču uz promjenu pritiska što uzrokuje i promjenljivu, sve nižu temperaturu isparavanja.
Zbog toga kompresor u stavrnom rashladnom procesu usisava paru radne tvari nižeg pritiska nego što
je to slučaj u teoretskom procesu. Komprimirana para utiskuje se u stvarni kondenzator pri većem pritisku
nego u teoretskom procesu. Zbog pada pritiska pri strujanju kroz kondenzator na izlazu iz konenzatora
biti će niži pritisak od pritiska na ulazu.

 Smatarli smo da su procesi povratni

 Pretpostavlja se izentropska kompresija kondenzatora (s=const.)
 Pretpostavlja se da nema izmjene toplote između stjenke cilindra i pare
 Pretpostavlja se da u isparivaču, kondenzatoru i spojenim cjevovodima nema pada
pritiska
 Kod stavrnih procesa isparavanje se odvija u isparivaču uz promijenljiv pritisak što
uzrokuje sve nižu temperaturu.
 Kod stvarnih proces kompresor usisava paru nižeg pritiska.

29. Glavni tipovi konednzatora

Prema načinu hlađenja konenzatori se dijele na:

 Protočni kondenzator hlađen zrakom

 Protočni kondenzator hlađen vodom
 Optočni kondenzator zarkom i vodom koja ishlapljuje

Prema obliku površine za prenos toplote dijele se na:

 Glatkocijevni
 Orebreni
 Profilisane ploče

Još neke od podijela su:

 Cijev u cijevi(protusmjerni, istosmjerni)

 Cijevna zavojnica u bubnju
 30. Kako se može povećati COP za rashladnu mašinu koja radi po Carnotovom ciklusu?
Rashladni učin uređaja može se povećati ako se usisava suhozasićena para, te na taj način prebacuje
kompresija u pregrijano područje.

Iznad isparivača (slika a) smješten je odvajač tečnosti. Uloga mu je da odovoji kapljice koje para donosi
sa sobom iz isparivača. Odvajanje kapljice postiže se tako da prikladnom izvedbom odvajača para
naglo promijeni smijer strujanja. Kapljice će zbog veće tromosti nastojati zadržati svoj prvobitni smijer
strujanja, naletit će na suprotni zid i otjecati po njemu u cijev spojenu sa isparivačem. Tako osušena
para stanja 1a skreće u usisnu cijev kompresora. U T,s-dijagramu (slika b) osušena para prikazana je
tačkom 1a. Kompresija na kondenzatoru pritiska p do stanja 2a se odvija u pregrijanom području. Tako
možemo znatno povećati rashladni učin. Kod kompresije u pregrijanom području prekoračuje se
temperatura rashladne vode. To posebno za materijale kod kojih je Tk>>To. Prednost povećanja učina
je veća od pogoršanja zbog prekoračenja zadane temperaturne granice.

31. Nacrtati p,h-dijagram i označiti karakteristične tačke na dijagramu za sistem na slici. Opisati proces.
 31. Prigušni ventili
Prema principu rada prigušni poznato je 6 vrsta prigušnih ventila i to:

 Ručni(manuelni)
 Prigušni ventil konstantnog pritiska ili automatski ekspanzioni ventil(AEV)
 Termostatski prigušni ventil (TEV)
 Prigušni ventil sa plovkom
 Kapilarne cijevi
 Elektronski ekspanzioni ventil

Od gore navedenih 6 tipova prigušni ventili, kapilarne cijevi pripadaju tipu prigušnih ventila sa fiksnim
otvorom, dok ostatak pripada tipu sa promijenjivim otovorom

1. Ručni: odlikuju se izduženim zatvaračem i malim otvorom tako da se prilikom njegovog otvaranja
ili zatvaranja vrši postepena i kontinuirana regulacija protoka. Ovi prigušni ventili danas se
rijetko koriste.
2. AEV: koristi se za održavanje konstantnog radnog pritiska u isparivaču. Pomicanje zatvarača
kod ovog ventila se vrši preko elastične membrane na koju djeluju dvije sile:opruga(odozgo) i
paritisak iz isparivača (odozdo)
3. TEV: najrasporstranjeniji su u rashladnoj tehnici zbog svoje velike efikasnosti i primjenljivosti u
svakoj situaciji. S jedne strane ovi prigušni ventili propuštaju uvijek dovoljno rashladnog fluida
tako da isparivač može vrlo efikasno da radi, a s druge strane obezbjeđuje da iz isparivača
izlazi samo parni rashladni fluid, pa tim štiti kompresor od hidrauličnog udara. Za mala i srednja
rashladna postrojenja TEV se koristi direktno.
4. Plovak: ovi prigušni ventili se koriste sa potpoljenim isparivačima u rashladnim postrojenjima
velikog kapaciteta. Princip rada im je zasnovan na toma da prilikom tečnog rashladnog fluida
u ventilu se podiže plovak i otvara otvor za prigušenje i odovod fluida prema isparivaču
5. Kapilarne cijevi: su male cijevi unutrašnjeg prečnika od 0,5 do 2 mm i dužine od 0,5 do 7 m.
Kada rashladni fluid prolazi kroz takvu cijev uslijed trenja i ubrzanja pada mu pritisak tj.
Prigušuje se što je isti efekat kao kod prigušnih ventila.
6. Elektronski prigušni ventil je motorni igličasti ventil koji djeluje kao dio regulatora i za svoj rad
treba el.energiju.
 32. Vijek čuvanja(život skladištenja)

Vijek čuvanja (život skladištenja) predstavljen na slici je „život visokog kvaliteta“ HQL za proizvode.
To je vrijeme koje proizvod provede u skladištu prije nego se otkrije bilo kakav znak pogoršanja
ukusa ili kvalitete. Skala vremena je u logoritamskoj razmjeri, a skala literture je linearna.
Za skladištenje na temperaturu t možemo napisati jednačinu za prihvatljivi život skladištenja u
obliku:

= ∆

t0-refrižeranska temperatura za koju vrijedi (HQL=HQL(t); HQL0=HQL0)

Δt0- konstanta nagiba linije, može se odrediti ako imamo 2 tačke u dijagramu:

−
∆ =

Očito je da temperatura ima vrlo jak uticaj na dostupno vrijeme čuvanja

Gubitak HQL τ1 dana na temperaturi t1

τ1/HQLt1 ∑(τt/HQLt)<1