Sadržaj

1. Uvod ...................................................................................................................................... 4
2. Klipni mehanizam ................................................................................................................. 5
2.1. Klip ............................................................................................................................... 7
2.1.1. Opterećenje klipa .................................................................................................. 8
2.1.2. Materijali za izradu klipa ...................................................................................... 8
2.2. Osovinica klipa ............................................................................................................. 9
2.2.1. Osigurači osovinice klipa ..................................................................................... 9
2.3. Klipnjača .......................................................................................................................... 10
2.4. Koljenasto vratilo ( radilica ) ........................................................................................... 11
2.5. Zamajac ............................................................................................................................ 13
3. Klipni prstenovi ................................................................................................................... 14
3.1. Funkcija klipnih prstenova .......................................................................................... 14
3.2. Proračun klipnih prstenova ......................................................................................... 16
3.3. Izvedbe klipnih prstenova ........................................................................................... 18
3.4. Kvarovi na prstenovima .............................................................................................. 20
3.5. Materijal prstenova .................................................................................................... 21
4. Zaključak ............................................................................................................................ 22
Literatura ................................................................................................................................ 23
Popis slika .............................................................................................................................. 24
1. Uvod

Klipni prstenovi pronađeni su od strane John Ramsbotton - a koji je svoj rad objavio na
institutu za mašinski inžinjering 1854 godine. Prvi prstenovi su korišteni kod parnih mašina,
i uloga im je bila da spriječe curenje pare. Klipni prstenovi  su elastični prstenovi koji se
nalaze na žljebovima klipa. Spriječavaju izlaženje plinova iz prostora iznad klipa u kućište
koljenastog vratila . Upotrebom klipnih prstenova smanjilo se trenje, zaptivanje se postiže sa
više prstenova, svaki od njih ima svoju vlastitu funkciju .

Važno je da prstenovi slobodno hodaju u svom utoru u klipu, tako da oni mogu ostati u
dodiru sa cilindrom. Klipni prstenovi izloženi su velikom tošenju te su posebno obrađeni
kako bi im se povećala otpornost. U pravilu su napravljeni od čelika, a radi veće izdržljivosti
mogu biti oslojeni kromom, posebnim keramičkim materijalom itd.

Ovi prstenovi ( tzv. “ karike ” ) glavni su razlog zašto stari i istošeni motori dime. Naime ,
vjerovatno ste više puta čuli da je motor nekog automobila istrošen jer mu iz auspuha izlazi
plavičasti dim. Radi se upravo o istrošenim klipnim prstenovima koji ( prvenstveno uljni )
propuštaju male količine ulja u prostor za izgaranje. Takva je pojava štetna, smanjuje snagu
motora i uništava katalizator, a dugim zanemarivanjem može se dovesti i do potpunog
uništenja klipnih prstenova, optećenja košuljice cilindra i sl.

Slika 1. Klipni prstenovi ( karike )

2. Klipni mehanizam
Klipni mehanizam čini najvažniji dio motora. Njegov zadatak je da formira prostor za
sagorevanje, da primi sile pritiska gasova, da u sebe i na sebe primi ostale mehanizme i
sisteme, da se preko njega izvrši vezivanje za postolje, ram ili šasiju radne mašine, da
translatorno kretanje klipa pretvori u obrtno kretanje koljenastog vratila.
U klipni mehanizam spadaju:
- Klip;
- Klipni prstenovi ili karike;
- Osovinica klipa;
- Klipnjača;
- Koljenasto vratilo ili radilica;
- Zamajac;

Slika 2. Klipni mehanizam

Na klipni mehanizam dijeluju sile različite po nastanku, intezitetu, pravcu, i smjeru

djelovanja, pa se mogu generalno definisat kao :
- Sile pritiska gasova
- Inercijalne sile
Sila pritiska gasova nastaje usljed dejstva pristiska gasova na čelu klipa u cilidru motora.
Inercijalne sile nastaju kao rezultat ubrzavanja i usporavanja klipa u toku rada motora.

4
Pokretni dijelovi – klipna grupa bez radilice i zamajca:

1 - osigurač;
2 - osovinica;
3 - klizni ležaj u maloj pesnici klipnjače;
4,5,6 - kompresioni klipni prstenovi;
7 - uljni klipni prsten;
8 - klip;
9 - klipnjača;
10 - osigurač;
11 - zavrtanj;
12 - klizni ležaj dvodijelni u velikoj pesnici;
13 - poklopac velike pesnice.

Slika 3. Pokretni dijelovi – klipna grupa bez radilice i zamajca

Slika 4. Klipni mehanizam sa prikazom nepokretnih dijelova motora

Na datoj slici se osim klipnog mehanizma vidi i razvodni mehanizam kao i nepokretni dijelovi
motora koji su ranije pomenuti.

5
2.1. Klip

Klip je osnovni pokretni dio motornog mehanizma. Na njega djeluje sila pritiska gasova, koja
uslovljava njegovo kretanje u cilindru. Klip preko klipnih prstenova zaptiva cilindar sa donje
strane i igra veoma značajnu ulogu u procesu rada motora, dirigujući pojedinim dijelovima
procesa rada. Osovinicom, koja je osigurana protiv ispadanja, povezan je sa malom pesnicom
klipnjače.

Osnovna uloga klipa je da prihvati silu pritiska gasova, nastalu u taktu širenja, i prenese je na
klipnjaču. Osim toga, klip još ima i zadatak da:

a) Da u toku kretanja dobro zaptiva ( odvaja ) prostor za sagorijevanje od kućišta

motora. To klip postiže pomoću klipnih prstenova.

b) Da prima pritisak gasa stvoren prilikom sagorijevanja i da ga preko klipnjače pretvori

u obrtno kretanje koljenastog vratila.

c) Da toplotu koju sagorjeli gasovi predaju čelu klipa što brže prenesu na zidove cilindra
a dalje na sredstvo za hlađenje.

Klip se sastoji iz: čela klipa, zone žljebova za klipne prstenove, plašta i ušica za osovinice.

Slika 5. Klip

6
Čelo klipa većinom ima ravnu površinu a može biti ispupčeno ili udubljeno zavisno od vrste
motora i što boljeg miješanja radne materije. Njegova debljina uslovljena je količinom toplote
koju je potrebno odvesti iz radnog prostora.
Plašt klipa služi za vođenje klipa u cilindru i on na zidove cilindra prenosi bočne sile koje se
javljaju pri kretanju klipnjače.

Ušice klipa pernose silu klipa na osovinicu i zbog toga su one ojačane prema čelu klipa.

2.1.1. Opterećenje klipa

Opterećenje klipa stvaraju:

a) Mehaničke sile koje opterećuju čelo klipa a stvorene su sagorijevanjem smješe goriva i
vazduha u prostoru za sagorijevanje. Najveća sila na čelo klipa stvara se u radnom taktu
i jednaka je
F=pm * A F [N] - sila klipa;
pm  [N/cm²] - srednji indikatorski pritisak;
A= πD²/4[cm²] - površina čela klipa;
D[cm] - prečnik klipa;

b) Toplota - Pri sagorijevanju smješe gorivo - vazduh u prostoru za sagorijevanje se stvara

trenutna temperatura 200°C i više. Veći dio toplote se prenosi sa čela klipa zone
žljebova i klipnih prstenova na hlađenje u cilindre. Jedan dio toplote odvodi i ulje za
podmazivanje. Radna temperatura kod čela klipa lakih metala ( legura Al i Si ) iznosi
200 - 350°C a na plaštu klipa približno 150°C.

c) Trenje - Trenjem se opterećuje plašt klipa, žljebovi za klipne prstenove i plašt klipa. Da
bi se smanjilo trenja ovih dijelova klipa a time i njihovo habanje, klizne površine
moraju biti super fino obrađene a podmazivanje besprijekorno.

d) Naizmjenično promjenljive bočne sile - Klip je u toku rada izložen i bočnim silama, koje
ga naizmjenično pritiskaju o suprotne strane zidova cilindra. Uzorak toga je da klip u
cilindru mijenja svoj nagib što prouzrokuje šumove. Nagib klipa ( osa klipa i cilindra se
ne poklapaju ) može se smanjiti manjim zazorom i što je moguće većom dužinom plašta.

2.1.2. Materijali za izradu klipa

Materijal za klipove mora imati sljedeće osobine: visoku čvrstoću na povišenim

temperaturama, dobru termičku provodljivost, malo toplotno širenje, otpor prema trenju i
visoku postojanost na habanje. Pored toga materijal za klipove mora biti pogodan za livenje,
presovanje i obradu rezanjem. Klipovi od sivog liva i ako imaju dobrih osobina rijetko se
koriste jer imaju malu toplotnu provodljivost i veliku težinu. Koriste se za male brojeve
obrtaja ( klipni kompresori, motori za traktore i stacionarne motore ).

7
Danas se uglavnom koriste klipovi od aluminijskih legura zbog svoje male gustine i vrlo
visoke toplotne provodljivosti.

2.2. Osovinica klipa

Osnovica klipa stvara spoj klipa sa klipnjačom i time prenosi silu sa klipa na klipnjaču. Zbog
brzog pravolinijskog kretanja zajedno sa klipom osnovica mora imati vrlo malu težinu jer bi
se sa većom težinom pojavile i veće sile. Osnovica klipa mora biti izrađena od materijala
visoke čvrstoće i žilavosti. Zbog malog zazora u ušicama klipa i nepovoljnih uslova
podmazivanja osnovica mora imati visoki kvalitet obrađene površine i visoku površinsku
tvrdoću.

Konstruktivni oblici osnovice klipa su:

Slika 6. Konstruktivni oblici osovinice klipa

- osovinice sa prolaznom rupom (normalni oblik).

- osovinice sa konusnim proširenjem na krajevima rupe.
- osnovice sa rupom koja je zatvorena u sredini ili na jednom kraju (kod dvotaktnih motora).

Osovinice se buše da bi imale manju težinu. Materijal osnovice klipa je čelik za cementaciju i
čelik za nitriranje.

2.2.1. Osigurači osovinice klipa

Da se spriječi aksijalno pomjeranje osovinice i ne oštete zidovi cilindra ona se osigurava

elastičnim prstenovima koji se umeću u odgovarajuća sjedišta u ušicama klipa. Kod nekih
motora osovinica je učvršćena za klipnjaču u maloj pesnici, pa osigurači osovinice nisu
potrebni.

Slika 7. Izgled bočnih osigurača osovinice

8
2.3. Klipnjača

Klipnjača ima zadatak da silu pritiska gasova u taktu širenja prenese sa klipa na koljenasto
vratilo, pretvartajući istovremeno pravolinijsko kretanje klipa u kružno kretanje koljenastog
vratila. Osnovni elemetni klipnjače su: mala pesnica za kojom se klipnjača veže za klip preko
osovinice klipa, stablo ili tijelo klipnjače koje veže malu i veliku pesnicu, velika pesnica
klipnjače kojom se klipnjača veže za koljenasto vratilo, te čahura male pesnice, poljusolje
velike pesnice i elastične veze.

Zadatak klipnjače sastoji se u tome da ona prenese silu gasova sa klipa na koljenasto vratilo
kao obrtni moment. Kostruktivni obilici klipnjače su vrlo različiti, ali se u osnovi teži što
manjoj težini zbog inercijalnih sila klipnjače i što jednostavnijoj konstrukciji. Mala pesnica
klipnjače je jednodijelna i veže klipnjaču za klip.

Klipnjača je u radu uglavnom izložena zatezanju i sabijanju s obzirom na njenu dužinu i na

izvijanje. Klipnjača se izrađuje od čelika za poboljšanje, legiranog manganom, silicijumom i
kromom kovanjem. Da se poveća čvrstoća na izvijanje najbolje je da tijelo klipnjače ima
poprečni presjek I profila. Pri spajanju klipa i klipnjače treba provjeriti njhovu međusobnu
ispravnost u sklopu vezivanja klipnjače sa koljenastim vratilom, pomoću elastičnih
zavrtavanja, treba obaviti pažljivo, moment - ključem, momentom koji propisuje proizvođač u
upustvu za montažu.

Slika 8. Razni oblici presjeka tijela klipnjače

9
 a) ravno rasječena velika pesnica

b) koso rasječena velika pesnica

Slika 9. Konstruktivni oblici klipnjače

Mala pesnica klipnjače spojena je sa osovinicom klipa. Da bi se obezbijedila dobra klizna

svojstva između osovinice i male pesnice najčešće se utiskuje čahura od bronze ( olovna
bronza ). Sa ovom čahurom osovinica obezbjeđuje labavi pokretni spoj. Kod dvotaktnih
motora ovaj spoj se ponekad izrađuje preko kotrljastog igličastog ležaja.

U veliku pesnicu klipnjače stavljaju se polušolje kliznih ležajeva klipnjače. Ravan spajanja
klipnjače i poklopca klipnjače sa dva vijka može biti normalna na osu tijela klipnjače ili pod
nekim uglom.

Kao ležaj velike pesnice koriste se dvije klizne polušolje koje su nalivene tankim slojem
ležišnog metala ( legura kalaja ili olovni ležišni metal ). Za opterećene ležajeve ( dizel -
motori ) koriste se kalajno - olovne bronze. Između ležaja klipnjače i rukavca koljenastog
vratila mora biti propisani zazor.

Podmazivanje ležaja klipnjače obavlja se kroz rupu u letećem rukavcu. Podmazivanje čahure
male pesnice vrši se takođe kroz rupu za ulje na maloj pesnici.

2.4. Koljenasto vratilo ( radilica )

Koljenasto vratilo mora preuzeti sve pogonske sile i prenijeti ih na pogonski mehanizam
vozila. Njegov oblik proizilazi iz radnog ciklusa, pa je osa koljenastog vratila izlomljena. Na
koljenastom vratilu se stvara obrtni moment koji daje obrtno kretanje. Klipovi i klipnjače su u
svakom taktu izloženi ubrzanjima promjenljivog smijera pa se javljaju inercijarne sile
izazvane ubrzanjem. Intenzitet tih sila se povećava rastućom učestalošću promjene smjera
kretanja i težinom pokretnih dijelova. Pored ovih sila na koljenastom vratilu se javljaju i
centrifugalne sile koje zavise od broja obrtaja. Pod dejstvom ovih sila koljenasta vratila su
opterećena na uvijanje i savijanje.

10
Koljenasta vratila tokom rada usljed ovih opterećenja moraju biti izrađena od odgovarajućih
materijala i moraju imati prikladan oblik. Takođe da bi se ublažio uticaj ovih sila koljenasta
vratila imaju protivtegove kojima se znatno uravnotežava dejstvo centrifugalnih sila.

Slika 10. Koljenasto vratilo

Bočna sila: F1=F*tg δ

Sila klipnjače: F2= F/cosδ
Aksalna sila: F3=F2*cos(α+δ)
Tangencijalna sila vratila: F4=F2*sin(α+δ)
Odnos koljenastog vratila: λ=1/ γ*(3,5/4,5)

Koljenasta vratila se izrađuju od visoko kvalitetnih čelika, čeličnog liva ili modularnog liva.
Materijal mora imati visoku dinamičku čvrstoću ( otporan na zamor ), a na rukavcima i
odgovarajuću tvrdoću. Koljenasta vratila od čelika se kuju u alatu tako da se dobije povoljan
položaj vlakana i visoka čvrstoća.

Slika 11. Kovano koljenasto vratilo

Livena koljenasta vratila se rade od nodularnog liva. Da bi se smanjila težina, koljenasta

vratila su šuplja.

11
 Slika 12. Presjek koljenastog vratila

Za koljenasta vratila sa malim specifičnim pritiscima kao ležišni metali koriste se legure na
bazi olova i kalaja. U motorima sa visokim specifičnim pritiscima u ležištima su ležajevi od
livene kalajno - olovne bronze za ležajeve. Jedan od ležaja na koljenastom vratilu je vodeći
ležaj ili aksijalni ležaj koji spriječava aksijalno pomijeranje radilice.

2.5. Zamajac
Zamajac u toku rada motora ima ulogu da akumulira energiju ( sposobnost da obavlja rad ) i
da je ponovo odaje kada je to potrebno. To odavanje energije zamajca vrši se u “ praznim ”
( neradivim ) taktovima zatim kada se klipovi nalaze u mrtvim tačkama i vrši ujednačavanje
broja obrtaja. Na zamajcu se nalazi ozubljeni vijenac za startovanje motora. Zamajac prenosi
obrtni moment na spojnicu. Na zamajcu su utisnute oznake kojima se reguliše vrijeme
paljenja i vrijeme otvaranja i zatvaranja ventila cilindra.

Slika 13. Konstrukcija zamajca i zamajne ploče

12
3. Klipni prstenovi

Klipni prstenovi  su elastični prstenovi koji se nalaze na žljebovima klipa. Spriječavaju
izlaženje plinova iz prostora iznad klipa u kućište koljenastog vratila. Klipni prstenovi
pronađeni su od strane John Ramsbotton-a koji je svoj rad objavio na institutu za mašinski
inžinjering 1854 godine. Prvi prstenovi su korišteni kod parnih mašina, i uloga im je bila da
spriječe curenje pare. Upotrebom klipnih prstenova smanjilo se trenje, zaptivanje se postiže
sa više prstenova, svaki od njih ima svoju vlastitu funkciju. Važno je da prstenovi slobodno
hodaju u svom utoru u klipu, tako da oni mogu ostati u dodiru sa cilindrom.

Klipni prstenovi izloženi su velikom trošenju te su posebno obrađeni kako bi im se povećala

otpornost. U pravilu su napravljeni od čelika, a radi veće izdržljivosti mogu biti oslojeni
kromom, posebnim keramičkim materijalom itd. Ovi prstenovi su glavni razlog zašto stari i
istrošeni motori dime. Naime, vjerovatno ste više puta čuli da je motor nekog automobila
istrošen jer mu iz auspuha izlazi plavičasti dim. Radi se upravo o istrošenim klipnim
prstenovima koji propuštaju male količine ulja u prostor za izgaranje. Takva je pojava štetna,
smanjuje snagu motora i uništava katalizator, a dugim zanemarivanjem može se dovesti i do
potpunog uništenja klipnih prstenova, optećenja košuljice cilindra i sl.

3.1. Funkcija klipnih prstenova

Zadatak klipnih prstenova je da održe zaptivenost prostora za sagorijevanje prema kućištu
motora, odnosno da spriječe prodiranje sagorjelih gasova u kućište motora. Time oni
spriječavaju smanjenje snage i osobina ulja. Sa druge strane oni spriječavaju prodiranje ulja u
prostor za sagorijevanje. Da bi se obezbijedilo zaptivanje i skidanje ulja sa cilindra i u slučaju
kada su cilindri deformisani ili ovalni klipni prstenovi se ojačavaju umetnutim oprugama
(prstenastim oprugama). Još jedan zadatak klipnog prstena je da toplotu sa klipa prenese na
hlađene cilindre. Klipni prstenovi moraju biti elastični i kada se nalaze u žljebovima rupa tako
da vrše radni pritisak na zidove cilindra.

Da bi se ispunili ti zadaci, klipni prstenovi naliježu po obodu na stijenke cilindra a s drugom

su stranom u utoru klipa ( slika 14. ). Radijalno nalijeganje ostvaruje se elastičnom silom
prstena Fe, koji u slobodnom stanju ima veći promjer, a pomognuto je pritiskom plinova p.
Bočno nalijeganje ovisi o pritisku plinova p, silama inercije prstena , te trenju između
prstena i cilindra. Te sile promjenjive su po smjeru i veličini, pa prsten stalno treperi za
vrijeme rada između gornje i donje strane utora.

13
 Slika 14. Nalijeganje klipnih prstenova na stjenke cilindra

Prema osnovnom zadatku klipni prstenovi se djele na :

- kompresijske, kojima je glavni zadatak brtvljenje plinova, pa su smješteni na

gornjem dijelu klipa;

- uljne ( strugači ), kojima je zadatak spriječiti pretjerani protok ulja za

podmazivanje iz kućišta motora u kompresijki prostor, oni su smješteni na donjem
dijelu plašta klipa .

Da bi efekat brtvljenja plinova bio što bolji, na klip je smješteno redovito više prstenova.
Na slici 15. Prikazan je pad pritiska plinova po visini klipa u postocima, što je posljedica
labirintnog efekta brtvljenja prstenova. Na temelju dijagrama moguće je ocijeniti značaj broja
prstenova koji se ugrađuje na klip. Prikazani tok pritiska uzrokuje prolaz jedne manje količine
plinova iz cilindra u karter. Ta količina plinova ovisi uglavnom o stanju površine cilindra i
prstenova, odnosno o iskorištenosti tog sklopa. Za efekt brtvljenja plinova važno je također
tanki sloj ulja za podmazivanje što se nalazi u međuprostoru između klipa i cilindra.

Slika 15. Pad pritiska plinova po visini klipa

14
Također postoji mogućnost izvjesne količine ulja za podmazivanje iz kartera u cilindar
motora, što je uglavnom posljedica alternativnog pomicanja prstena u utoru klipa ( slika 16. ),
ali i drugi faktori, kao npr. lošeg stanja površine karika i cilindra ili loma prstena. U području
gornjeg prstena, gdje je temperatura najviša, postoji mogućnost koksiranja ulja za
podmazivanje i zaglavljivanja prstena, pa se stoga kod opterećenih motora primjenjuju
posebne mjere ( upotreba kvalitetnog ulja, prsten sa specijalnim profilom, povećan zazor itd.).

Slika 16. Pomicanje klipnih prstenova u utoru klipa

3.2. Proračun klipnih prstenova

Na ( slici 17. ) uvedene su slijedeće oznake za dimenzije prstenova:

D – vanjski promjer prstena u ugrađenom stanju, koji je jednak promjeru cilindra;

a – radijalna debljina prstena;
h – aksijalna visina prstena;
r – D/2 – vanjski promjer prstena;
r0 – ( D - a )/2 – srednji polumjer prstena.

Da bi se ostvarilo elastično nalijeganje prstena na cilindru, on je na jednom mjestu razrezan

i u slobodnom stanju ima veći promjer. Za ispravno funkcionisanje važno je da prsten u
potpunosti naliježe na površinu cilindra.

Takođe je poželjno da pritisak nalijeganja prstena na površinu cilindra po čitavom obodu

bude sto jednoličniji, uz izvjesne korekcije, što će biti objašnjeno.

15
 Slika 17. Oznake za dimenzije prstenova

Stvarna podjela pritisaka nalijeganja prstena na stijenku cilindra za četverotaktne motore

prikazana je na slici 18. Povećani pritisak nalijeganja u blizini razreza omogućuje sigurnije
nalijeganje prstena u tom području i smanjuje njegovo treperenje u utoru . Prstenovi
dvotaktnih motora se osiguravaju od zakretanja u utoru, kako prorez na prstenu ne bi prelazio
preko kanala za ispiranje cilindra. Ukoliko je odnos širine kanala i opsega cilindra velik, te
postoji mogućnost prijelaza razreza prstena preko kanala za ispiranje, potrebno je osigurati
smanjenje jediničnog pritiska nalijeganja prstena na cilindar u području rascjepa, kako je to
prikazano na slici 19. U tom slučaju nije potrebno ni osiguranje prstena od zakretanja .

Slika 18. Stvarna raspodjela pritiska nalijeganja prstena na stijenku cilindra

16
 Slika 19. Prosječni pritisak nalijeganja prstena

Prema oznakama na slici 19. prosječni pritisak nalijeganja prstena na stijenke cilindra iznosit
će u općem slučaju :

3.3. Izvedbe klipnih prstenova

Razni oblici prstenova koji su standardizovani sa DIN 24909 prikazani su na slici 20.

Kompresijski prsten, jednostavnog pravokutonog presjeka ( slika 20. a i b ) najčešće se

upotrebljava i ispunjava sve funkcije pri normalnim uvjetima rada. Taj prsten propisan je
takođe sa JUS M.N3.003, oblik a). Zakošeni prsten ( slika 20. c i d ) ima znatno manje
vrijednosti uhodavanja. U početku je pritisak nalijeganja prstena na cilindar vrlo velik zbog
male površine nalijeganja, ali pritisak plinova djeluje također na konični dio, pa
djelimočno rasterećuje prsten. Zakošeni prsten propisan je također sa JUS M.N3.003, oblik B.

Trapezni prsten sa jednim unutrašnjim zakošenjem ( slika 20. e ) ima nesimetrični presjek, pa
ugradnjom prima tanjurasti oblik, te djeluje kao i zakošeni prsten. Trapezni prsten s
dvostrukim unutrašnjim zakošenjem prikazan je na ( slici 20. f ). Pomicanje trapeznih
prstenova u radijalnom smjeru povećava se bočni zazor, pa se primjenjuje kada postoji
mogućnost zaglavljivanja prstena u utoru.

Uljni prsten u utoru ( slika 20. h , i , i j ) odlikuje se povećanim pritiskom nalijeganja koji
nastaje samanjenjem površine nalijeganja, te brisanjem ulja u dvije razine. Redoslijedom
kako su ti prstenovi nacrtani na slici povećava se i njihova sposobnost brisanja, struganja ulja,
što se postiže pogodnim zakošenjem. U utoru postoje prorezi u prstenu, koji omogućuju
brzo odvođenje ulja za podmazivanje prema unutrašnjosti ( slika 10. ). Ova vrsta prstena
propisana je sa JUS M.N3.004.

17
 Slika 20. Izvedbe klipnih prstenova

Kombinirano djelovanje kompresijskog i uljnog prstena ima prsten prikazn na slici 20. g.
Da bi se osigurala pravilna ugradnja i izbjeglo obrnuto djelovanje, na gornjoj strani
prstenova, koji se nalaze na slici 20. pod c, d, e, g i j, obavezno mora biti utisnuta
odgovarajuća oznaka. Danas je razvijen čitav niz prstenova s ciljem postizanja boljeg
zaptivanja i smanjenja potrošnje ulja za podmazivanje. Takvi višedjelni prstenovi prikazani
na slici 22. imaju mali presjek, a dobro nalijeganje na provršinu cilindra postiže se ugradnjom
dodatne opruge. Izvedbom prstenova iz čelika postiže se također i njihovo manje trošenje.

Slika 21. Klipni prsten za brzo odvođenje ulja ka unutrašnjosti

18
 Slika 22. Višedjelni prstenovi

Prorez prstena može biti izveden okomiti ili koso, kao sto je prikazano na slici 23. Na
mjestu proreza prsten se brtvi, pa zazor Δ mora biti što manji. Kosi prorez rezultira
manjim presjekom prestrujavanja, pa je uz isti zazor povoljniji. Takva izvedba ipak se rijeđe
upotrebljava zbog složenije izrade.

Slika 23. Izvedba proreza prstena

3.4. Kvarovi na prstenovima

Na trošenje prstenova ima veliki uticaj :

- efikasnost podmazivanja ;
- materijal prstena i cilindra ;
- korozija prstena ;
- prisustvo prašine ;
- kvaliteta površine prstena i cilindra .

Da se smanji trošenje prstena potrebno je osigurati dobro uhodavanje prstena u cilindru

( npr. fosfatiranje površine ), te efikasno prečišćavanje zraka i ulja za podmazivanje. Od
naročitog je značaja izbor materijala prstena i cilindra.

19
Uobičajni klizni par je sivi liv – sivi liv. Par materijala čelik – sivi liv je manje otporan
na trošenje, pa je u tom slučaju nalegla površina prstena, izrađena od čelika, prema cilindru
kromirana. Pri visokim temperaturama u zoni karika postoji mogućnost koksiranja ulja za
podmazivanje, pa se prstenovi mogu zaglaviti u utoru tako da ne naliježu na površinu
cilindra. U tom slučaju plinovi iz cilindra prodiru kraj prstena i još više ga zagrijavaju.
Posljedica je naglo trošenje prstena ili negov lom. Zbog toga je vrlo važno da se područje
oko prstena intenzivno hladi, a visina klipa iznad prstena mora biti dovoljno velika.

Upotreba trapeznih prstenova, kao i izbor kvalitetnog ulja za podmazivanje mogu biti od
koristi. Do loma prstena može doći iz raznih razloga, kao npr. zaglavljivanje prstena u utoru,
malog zazora na prolazu, lošeg dosjeda prstena u utoru, lošeg podmazivanje, naglog porasta
pritiska plinova u cilindru, greške u materijalu i neravnih bočnih ploha prstena, odnosno utora
u klipu. Neugodna je pojava i treperenje prstena u utoru klipa koje uzrokuju pritisci plinova,
sile trenja i inercije. Treperenje prstena se znatno smanjuje, ako je pritisak nalijeganja prstena
veći u području proreza.

3.5. Materijal prstenova

Osnovni materijali za izradu prstena je sivi liv sa prerlitnom ili prelitno – sorbitnom
strukturom. Tvrdoća materijala mora se kretati u određenim granicama koje su za uobičajene
materijale sledeće :

sivi liv – normalni 210 do 282 HB

sivi liv – poboljšani 200 do 250 HB
nodularni liv – normalni 265 do 355 HB
nodularni liv – poboljšani 266 do 385 HB
čelik – perlitski 195 do 250 HB
čelik – poboljšani 360 do 418 HB
Prstenovi se uglavnom izrađuju tokarenjem na vanjskom ili unutrašnjem promjeru. Do
najvećeg trošenja dolazi na prvom prstenu, i to u trenutku kada se klip nalazi u blizini GMT.
U tom trenutku podmazivanje je slabo, povećani tlak plinova znatno utiče na veći pritisak
nalijeganja prstena na cilindar, a uticaj povišene temperature u tom slučaju najveći. Smanjenje
trošenja cilindra ( za 50 % ) i prstena ( za 30 % ) postiže se često tvrdim kromiranjem klizne
plohe prstena. Debljina sloja kroma iznosi 0,08 mm, a klizna površina se honuje.

U prstenova koji nisu kromirani, smanjenje vremena uhodavanja postiže se fosfatiranjem ili
feroksiranjem. Kristali fosfata se brzom troše i površina prstena se brzom prilagođava
površini cilindra. U slučaju kada je prsten feroksiran, kristali tvrdog željeza oksida Fe3O4 se
lagano odvajaju od prstena i djeluju kao brusni prašak, što pospješuje process uhodavanja.

20
4. Zaključak

Klipni prstenovi  su elastični prstenovi koji se nalaze na žljebovima klipa. Spriječavaju
izlaženje plinova iz prostora iznad klipa u kućište koljenastog vratila . Upotrebom klipnih
prstenova smanjilo se trenje, zaptivanje se postiže sa više prstenova, svaki od njih ima svoju
vlastitu funkciju .

Klipni prstenovi izloženi su velikom trošenju te su posebno obrađeni kako bi im se povećala

otpornost. U pravilu su napravljeni od čelika, a radi veće izdržljivosti mogu biti oslojeni
kromom, posebnim keramičkim materijalom itd. Ovi prstenovi su glavni razlog zašto stari i
istrošeni motori dime

Važno je da prstenovi slobodno hodaju u svom utoru u klipu, tako da oni mogu ostati u
dodiru sa cilindrom. Klipni prstenovi izloženi su velikom tošenju te su posebno obrađeni
kako bi im se povećala otpornost. U pravilu su napravljeni od čelika, a radi veće izdržljivosti
mogu biti oslojeni kromom, posebnim keramičkim materijalom itd.

Klipni prstenovi imaju zadatak da održe zaptivenost prostora za sagorijevanje prema kućištu
motora, odnosno da spriječe prodiranje sagorjelih gasova u kućište motora. Time oni
spriječavaju smanjenje snage i osobina ulja. Sa druge strane oni spriječavaju prodiranje ulja u
prostor za sagorijevanje. Da bi se obezbijedilo zaptivanje i skidanje ulja sa cilindra i u slučaju
kada su cilindri deformisani ili ovalni klipni prstenovi se ojačavaju umetnutim oprugama. Još
jedan zadatak klipnog prstena je da toplotu sa klipa prenese na hlađene cilindre.

21
LITERATURA

1. Vojvodić, Slobodan i Filipović, Snježana. Ekonomika i organizacija saobraćaja za III i IV

razred saobraćajne škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1997.

2. M. V. Tomić, S. V. Petrović: "Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem", Mašinski fakultet

Beograd, Beograd

3. Internet (slobodna enciklopedija).

22
Popis slika

1. Klipni prstenovi ( karike ) ..................................................................................................... 4

2. Klipni mehanizam ................................................................................................................. 5
3. Pokretni dijelovi – grupa bez radilice i zamajca ................................................................... 6
4. Klipni mehanizam sa prikazom nepokretnih dijelova motora .............................................. 6
5. Klip ....................................................................................................................................... 7
6. Konstruktivni oblici osovinice klipa ..................................................................................... 9
7. Izgled bočnih osigurača osovinice ........................................................................................ 9
8. Razni oblici presjeka tijela klipnjače .................................................................................. 10
9. Konstruktivni oblici klipnjače ............................................................................................. 11
10. Koljenasto vratilo .............................................................................................................. 12
11. Kovano koljenasto vratilo ................................................................................................. 12
12. Presjek koljenastog vratila ................................................................................................ 13
13. Konstrukcija zamjca i zamajne ploče ................................................................................ 13
14. Nalijeganje klipnih prstenova na stijenke cilindra ............................................................ 15
15. Pad pritiska plinova po visini klipa ................................................................................... 15
16. Pomicanje klipnih prstenova u utoru klipa ....................................................................... 16
17. Oznake za dimenzije prstenova ........................................................................................ 17
18. Stvarna raspodjela pritiska nalijeganja prstena na stijenku cilindra ................................. 17
19. Prosječni pritisak nalijeganja prstena ................................................................................ 18
20. Izvedbe klipnih prstenova ................................................................................................. 19
21. Klipni prsten za brzo odvođenje ulja ka unutrašnjosti ...................................................... 19
22. Višedijelni prstenovi ......................................................................................................... 20
23. Izvedba proreza prstena .................................................................................................... 20

23