You are on page 1of 3

ŠKOLA:

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Školska godina: 2020/21.

Predmet: Bosanski jezik


Razred: V
Nastavna jedinica: Kiša
Tip časa: a) obrada novog nastavnog sadržaja
Nastavne metode: a) razgovor, b) usmeno izlaganje, c) rad na tekstu,
Nastavna sredstva i pomagala: a)knjiga-udžbenik, b)multimedija
Oblici rada: a) frontalni, b) individualni
Cilj sata: Analizirati zajedno s učenicima pjesmu „Kiša“.
Zadaci nastavnog sata:
a) Obrazovni: Uočavanje osnovnog osjećanja, pjesničkih slika, motiva.
b) Funkcionalni: Razvijanje izražajnog čitanja.
c) Odgojni: Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj poeziji.

1. Uvodni dio sata

Slušanje različitih zvukova kiše. Šta smo to slušali? (kišu) Kakva je kiša bila na početku, a kakva je na
zadnjem snimku? (na početku je bila kap po kap, zatim sve jača i jača)

Upravo se tako zove naša pjesma koju ćemo danas čitati i analizirati. Pjesma se zove „Kiša“.

2. Glavni dio časa

Zapisujem na tabli naslov pjesme „Kiša“ i autora „Enes Kišević“.

Enes Kišević je bosanskohercegovački pisac.

Govorim učenicima da se lijepo i udobno smjeste i da pozorno slušaju pjesmu koju ću im pročitati.

Emotivno-intelektualna pauza.

Šta ste zapamtili u toku mog čitanja? Šta vam se svidjelo? Koja strofa ili stih vam se posebno dojmio?
Jeste li doživjeli ovu kišu dok ste slušali pjesmu?

Sada ćemo čitati strofu po strofu i razgovarati o njima.


Prva strofa:

„Iz vedra neba

iz šuplja vedra

sredbren tuš

u doboš zagrominja“

Imamo li ovdje nekih nepoznatih riječi? (zagrominja-bučno padanje kiše, vedro-posuda za vodu,
doboš-bubanj)

Čime pisac poredi kišu? (srebrenim tušem)

Kako se zove to stilsko sredstvo? (poređenje)

Zašto pisac poredi kišu sa srebrenim tušem? (podsjeća na srebro)

Ako je vedro šuplje, kako voda ističe iz njega? (proliva se na sve strane)

Idemo pronaći pjesničku sliku. Pjesničke slike možemo podijeliti na auditivne i vizuelne. Pjesnička
slika: kiša iz vedra neba (vizuelna pjesnička slika)

Ko će pročitati drugu strofu?

„Ko bobe grožđa

osu se kiša

zadaždi

zarominja“

Da li imate nepoznatih riječi? (zadaždi (dažd) – pljusak, zarominja-tiho padanje kiše)

U ovoj strofi pjesnik poredi kišu sa bobama grožđa. Kakva je to onda kiša? (krupna)

Jeste li ikad držali grozdac u rukama pa vam je taj grozdac pao na zemlju. Kako on pada? (rape se na
sve strane, ali onog trenutka kad nam ispadne iz ruku, on brzo padne na zemlju jer jer su bobe teške)
Zato pisac koristi ovo poređenje kako bi nam pjesničkim jezikom približio padanje kiše tog dana.

Koja bi bila razlika u zvuku između riječi zadaždi i zarominja? Da uporedimo riječi zagrominja i
zarominja. Koja je razlika? Prisjetite se kakve zvukove ste čuli na početku časa.

Pjesničke slike u ovoj strofi: padanje krupnih kapi kiše

Sljedeća strofa:

„Zabuča oblak niz oluk

pod zemljom zašumi slap“


Kako može zabučati oblak kroz oluk? Kako ćete mi to objasniti? Šta znači zabuča? A zašto pjesnik nije
rekao „buči oblak“? Šta je time htio pokazati? Da je to još strašnije od buke. Ko ima kuću, jeste li čuli
taj zvuk kada kiša pada kroz oluk, ali ovdje pjesnik ne kaže da kiša pada niz oluk, nego oblak. Kako je
to moguće? To nije moguće, ali je oblak bio iznad kuće i oblak je svu tu vodu spustio niz oluk pa se
pod zemljom stvorio slap, a, ustvari, to je slap koji izlazi niz oluk.

Ko može praviti buku? (ljudi, životinje,..) Ovdje nam oblak pravi buku, a oblak nije živo pa kada
neživom pripisujemo osobine živog, takvo stilsko sredstvo se zove personifikacija.

Pjesničke slike: padanje kiše niz oluk (vizuelni)

Četvrta strofa:

„I eno

već sunce mlaku

ispija naiskap“

Šta ispija sunce naiskap? (mlaku)

Šta označava riječ „mlaka“?

Kakvo je to sunce bilo kada je uspjelo da jednu lokvu iskapi naiskap? (ljetno, užareno)

Pjesničke slike: poslije kiše dolazi sunce.

Pjesnik kaže da sunce „ispija“ mlaku. Može li sunce ispijati? Koje je ovo stilsko sredstvo?

Zamislite kako je lijepu pjesmu „Kiša“ napisao pjesnik koji baš u svom prezimenu ima riječ kiša-
Kišević.

3. Završni dio sata

Domaća zadaća: Uz pomoć poređenja i personifikacije, napisati sastav ili pjesmu o nekoj pojavi u
prirodi koja je na vas ostavila utisak.

You might also like