30.11.2010.

Pascalov zakon
y

B F ps
2.Statika δs
F px A δy
F C x
δx
10.10.2006. δz
51 E α D
z
Fg F py
1 2

• Zbroj sila u smjeru osi x se može napisati: δy

• Budući da je sinα = , a AABCD= δs δz onda je :
δs
• Fpx + (-Fps sinα ) = 0
Fps= -ps δs δz =-ps δy δz

• Tlačna sila koja djeluje vertikalno na • Uvrštavanjem u jednadžbu se dobije:

površinu ABFE:
• Fpx = px A ABFE = px δy δz px δy δz + (-ps δy δz) = 0

• Navedeno je da su odsječci na koordinatnim osima

• dok je tlačna sila koja djeluje pod kutem α vrlo mali, onda se može pisati:
na površinu ABCD: px - ps = 0
• odnosno
• Fps = - (ps AABCD) sinα
px = ps

3 4

Zbroj sila u smjeru osi y je: δx

Fpy + (- Fps cosα) + (- δFg) = 0
Budući da je cosα = δ s , a
AABCD= δs δz, tada jednadžba
Tlačna sila koja djeluje vertikalno na površinu
CDEF je:
poprima oblik:
Fps = - ps δs δz = - ps δx δz
Fpy = py ACDEF= py δx δz

Tlačna sila kojaδ djeluje

x na površinu elementa Težina elementa fluida je:
δ s kutem α:
fluida AABCD pod
δFg = -Vgρ = - δx δy δz g ρ
Fps cosα= -(ps AABCD) cosα

5 6

1
 30.11.2010.

Promjena tlaka u fluidu

Fp2 z1
Fp1 + (−Fp2 ) + (−Fg ) = 0
z2
odnosno
p1 A − p2 A − gAρ ( z1 − z2 ) = 0
Fg Fp1
p1 − p2 = ρg( z1 − z2 )

7 8

TLAKOVI NA ISTOJ VISINI OD

REFERENTNE RAVNINE
U MIRUJIĆEM FLUIDU

Fp1 + (−Fp 2 ) = 0
Fp1 = Fp2
p1 A = p2 A

9 10

OPĆA JEDNADŽBA PROMJENE TLAKA

U MIRUJUĆEM FLUIDU
POD DJELOVANJEM SILE TEŽE
• pN = pS
• također Fp1
z
z+δz

• pN = pT + ρgz i pS = pM + ρgz
Fp2
α
• Uvrštavanjem vrijednosti za pN i pS u
jednadžbu: Fg

pT + ρgz = pM + ρgz ds

pT = pM

11 12

2
 30.11.2010.

Fp1 + (− Fp 2 ) + (− Fg ) = 0 dp
= − ρ g cos α
Fp1 = pA ds
Fp 2 = ( p + δp) A dp ∂p ∂p
( ) α = 90 o = = = 0
Fg = ρAgδs cos α ds ∂x ∂y
uvrštavanjem vrijednosti u polaznu jednadžbu : dp ∂p
( )α =0 = = − ρg
pA − ( p + δp) A − ρAgδs cos α = 0 ds ∂z
δp = − ρgδs cos α

13 14

• Promatramo li dvije paralene horizontalne

ravnine čije je rastojanje definirano u
dp vertikalnom smjeru na os z, tada možemo
= − ρg zapaziti da je :
dz ∂p
1. tlak u svim točkama na donjoj ravnini p ∂z
∂p
2. tlak u svim točkama na gornjoj ravnini p + z ∂,z
3. razlika tlaka z .∂ p
∂z

15 16

PROMJENA TEMPERATURE I TLAKA U

ZEMLJINOJ ATMOSFERI
Pri ravnotežnim uvjetima pod djelovanjem sile • sloj atmosfere do približno 11 000 m
teže može se zapaziti da je : visine, u kojemu temperatura opada s
visinom za 6,50C/1000 m, zove se
1. tlak u svim točkama na horizontalnoj ravnini
troposfera
isti,
• Stratosfera je na visini iznad oko 11 000
2. gustoća u svim točkama na horizontalnoj m i do oko 50 000 m.
ravnini ista,
• U mezosferi ( od oko 50 000 m ….. do
3. promjena tlaka sa porastom visine ( dubine) oko 80 000 m), sloju atmosfere iznad
data sa dp = -ρg. stratosfere, temperatura zraka ponovno
dz
•
opada, i to prosječno za 3,50C/1000 m
17 18

3
 30.11.2010.

TLAK U FLUIDU
• termosferi (od oko 90 000 m….od oko
450 000 m) temperatura ponovno raste, i
to uglavnom zbog toga što se kisik
p = ρgh + po
apsorbira
• U termosferi temperatura raste s visinom
i doseže vrijednost iznad 1000 K .
• Iznad visine od 1 000 000 m nalazi se
egzosfera (odakle se plinovi šire u
svemirsko prostranstvo.

19 20

• Dijelovanje sile je prikazano strelicama i svuda

vertikalno na stijenke spremnika.
• Nagnute sile na kosim stijenkama mogu se A B C
rastaviti na horizontalne i vertikalne
komponente.
• Težinu kapljevine u dijelovima označenim sa A i
C uravnotežuju vertikalne komponente ovih sila.
• Prema tome tlak na dno spremnika je posljedica
težine kapljevine u cilindričnom stupcu B.
• Svaki spremnik, bez obzira na oblik, može se
promatrati na isti način.

21 22

MJERENJE TLAKA PrimjerKoliki je maksimalni nadtlak vode koji se

mjeri pomoću piezometra na ako je visina stupca
kapljevine u piezometrijskoj cijevi 1 m?
pm = p - po = ρgh
pB= po + ρgh
• a manometarski je tlak definiran sa : • Rješenje: Prema jednadžbi izračuna se
manometarski tlak, ako je gustoća vode ρ
pmB= pB - po = ρgh
p o

= 1 000 kg/m3 i visina stupca kapljevine

u piezometrijskoj cijevi od točke B je h = 1
h m:
o
• pmB= ρ g h = 1000×9,81×1 = 9,81×103 Pa
B

23 24

4
 30.11.2010.

pB + ρ g h = po
po
ili
pmB = -ρ g h ρ

o
B
h2
po
ρ h1

o
B

h ρο

pmB = ρogh2 - ρgh1

ako je u spremniku plin, tada je ρ
zanemariv prema ρo, pa je:
pmB = ρogh2
25 26

Primjer Piezometar u obliku U cijevi kao na

koristi se za mjerenje nadtlaka fluida gustoće ρ = Diferencijalni mnometar
800 kg/m3. Gustoća žive u U cijevi je 13 600 p3 = p1 + ρ g z1
Tlak u desnom kraku diferncijalnog manometra je:
kg/m3. Izvršena su dva očitanja i to: p4 = p2 + ρ g (z2 - h) + ρo g h
h1= 0,4 m i h2 = 0,8 m, ρ
2
o
h1=0,1 m i h2= - 0,3 m. 1
o

Izračunajte manometarski tlak?

z2
• Rješenje: Prema jednadžbi je za prvi slučaj:
• pmB = ρogh2 - ρ g h1 = 13 600×9,81×0,8 - z1

800×9,81×0,4 = 103,594 kPa h

• odnosno za drugi slučaj. 3 4 ρο

• pmB = ρog h2 - ρ g h1 = 13 600×9,81×(-0,3) - Budući da je p3 = p4:

800×9,81×0,1 = -40,81 kPa p1 + ρ g z1 = p2 + ρ g (z2 - h) + ρo g h
Razlika tlaka između točaka 1 i 2 je :
27 p1 - p2 = ρ g (z2 - z1) + h g (ρo - ρ) 28

Primjer Pomoću diferencijalnog manometra mjeri Manometar s čaškom

se pad tlaka između točaka 1 i 2 u cjevovodu kroz p1 p2
koji struji voda gustoće 1000 kg/m3. Mjerna
d
kapljevina je živa gustoće 13 600 kg/m3. Razlika
dv
visine između 13 i 24 na. je 0,2 m, a razlika visine
stupca mjerne kapljevine je 0,5 m. Koliki je pad plin
h/(d/d v)2
h

tlaka izražen u jedinici međunarodnog sutava!

• Rješenje: Pad tlaka između točaka 1 i 2 se
može odrediti, ako je ρ=1000 kg/m3, ρ0 = 13 600
kg/m3, z2 - z1= 0,2 m i h = 0,5 m : .

• p1 - p2 = ρg (z2 - z1) + h g (ρo - ρ) Ao

ρ
πd v
2
πd 2
<< 1, ako je A1 = Ao =
• p1 - p2 = 1 000×9,81×0,2 + 0,5×9,81 ×(13 600 -
ima mali odnos površina cijevi ,a
A1 4 4

1 000) = 63,77×103 Pa
29 30

5
 30.11.2010.

Mikromanometar s kosom cijevi

• Pad nivoa kapljevine u čaški ( na ljevoj strani) = p1
p1 - p2 = ρ g h = ρ g L sinα
promjena obujma / površina presjeka čaške
• = [ h (π/4) d2] /[(π/4) dv2] = h (d/dv)2 dv
plin
• Razlika tlakova je p1 - p2 : p2

• p1 - p2 - ρ g [h + h (d/dv)2] = ρ g h [1 + (d/dv)2] L

0 α 0

• ili ako je dv>>d onda je : h

• p1 - p2 = ρ g h y d

31 32

Sile tlaka kapljevine na kose ravne

površine
• Poznavanje:
• Veličine smjera sile
• Hvatište rezultante svih elemenata sila tlaka
• Tlak je na slobodnu površinu stijenke
atmosferski
• Odredite udaljenost od crte kvašenja hvatišta
rezultantne sila manometarskog tlaka na ravnu
površinu-centar manometarskog tlaka ili hvatište
tlaka- oznaka d

33 34

• Promatrana površina ima vertikalnu • Ukupna sila tlaka na ravnu površinu= površina
simetriju- hvatište sile tlaka smješten u osi kvašenjaxtlak koji djeluje u njenom težištu
simetrije • Sila menometarskog tlaka je:
• Udaljenost linije kvašenja Ld od d-hvatište
sile tlaka F pm = ρgAz ck
• Moment rezultantne sila u odnosu na
• Neizmjerno mali element površine dA površine A
proizvoljno odabranu os = momentima
na dubini z –sila manometarskog tlaka:
komponenata u odnosu na istu os koja je
crta kvašenja kapljevine:

Fp Ld = ∫ LdFp
A
dFpm = ρgzdA= ρgL(sinα )dA
35 36

6
 30.11.2010.

Jednadžba momenta sila je: Sređivanjem jednadžbi se dobije:

ρgzckAL= ρg(sinα)∫ L2dA= ρg(sinα)Ix Id =
(sinα )I x = Ix
A Azck Azck
Moment inercije mokre površine u odnosu Moment inercije Ix u odnosu na
na crtu kvašenja je:
odabranu koordinatnu os, paralelna sa
2 centralnom osi:
I x = ∫ L dA Ik
I x = Lck +
A ALck
37 38

L
A = (a + b )
2

Ix =
(a + 3 b )L 3
12

• Rezultantne sile manometarskog tlaka (a + 3 b )L

L ck =
kapljevine uvjek su smještene niže od težišta (a + 2 b )3
Ik Ld =
(a + 3 b )L
računajući po kosini stijenke (a + 2 b )2
ALck A = a × L
aL
I x =
3
L
L ck =
2
2
Ld = L
3
39 40

A= a×L
A=
(π d 2 )
aL3 4
Io =
12 πd 4
L Io =
Lck = ∆ L + 64
2 d
(3 ∆ L + 2 L )L L ck = ∆ L +
Ld = ∆ L + 2
(2 ∆ L + L )3 d (8 ∆ L + 5 d )
Ld = ∆L +
8 (2 ∆ L + d )

aL π d 2
A = A =
2 8
3
I =
aL π d 4
x I x =
12 128
L 4 d
L ck = L ck =
3 6 π
=
L 3π d
L d L d =
2 41
32 42

7
 30.11.2010.

Rješenje
Zadatak Za stijenke u obliku trapeza (vidi trapez str.
38) moment inercije kvašene površine je:
• Odredi hvatište rezultantne sile tlaka na
Ix =
(a + 3b )L3 = (1 + 3 × 0,5 ) × 0,853 = 0,124 m 4
stijenku u obliku trapeza nekog spremnika 12 12
s većom osnovicom na slobodnoj površini • Površina trapeza:
L 0,85
kapljevine, ako su a=1 m, b=0,5 m i A = (a + b) = (1 + 0,5) × = 0,638m2
L=0,85 m! 2 2
• Udaljenost crte kvašenja do težišta na slici
Lck =
(a + 3b )L = (1 + 3 × 0,5)0,85 = 0,354m
(a + 2b )3 (1 + 3 × 0,5)2

43 44

Hvatište rezultantne sile tlaka
(a + 3b) L (1 + 3 × 0,5)0,85
Ld = = = 0,531m
(a + 3b )2 (1 + 3 × 0,5)2
PROBLEMI RELATIVNE
RAVNOTEŽE
• U statici fluida razmatraju se ponašanja
fluida kod kojih ostaje nepromjenjen
uzajamni položaj čestica, tako da masa
kapljevine postaje slična krutom tijelu

45 46

RASPODJELA TLAKA U KAPLJEVINI

TIJEKOM HORIZONTALNOG UBRZANJA
• F = ma F = Fg tgα = mg tg α
a

h Fr
m a = m g tgα
T F • odnosno
α

α
Fg tgα=
a
g

47 48

8
 30.11.2010.

• Primjer U spremniku pravokutnog

presjeka nalazi se voda.Spremnik ima
horizontalno ubrzanje od 2,5 m/s2. a y1
Geometrijske dimenzije spremnika su A
α

dužina 6 m, širina 2,2 m i visina 2 m. C

y 1,0 m
Visina vode u spremniku je 1 m. y2

• Izračunajte ukupnu silu kojom voda djeluje B D

na krajeve spremnika i razliku sila u
odnosu na silu ubrzanja? 6m

49 50

• Rješenje: Prema jednadžbi:

• tg α = 0,2548
• Razlika sila koje djeluju na rubne površine
•
AB i CD su:
• Prema slici promatramo pravokutni trokut i y2= 1- FAB-FCD=33 598 – 598= 33 000 N
y1= pa je na odstojanju AB y=1+(1-y2) = 1+(1- • Prema Newtonovom zakonu :
0,235) = 1,765 m.
• Gustoća vode je ρ=1000 kg/m3 , Ld =
1, 765
= 0 ,882 m
F=m a = Vρa= 6×2,2×1×1000×2,5=33
2
, a površina AB AAB = 1,765×2,2 = 3,88 m2 odnosno 000N
CD ACD=0,235×2,2= 0,518 m2. • Razlike u vrijednosti sile određene prema
• Sila koja djeluje na površinu AB je: Newtonovom zakonu i razlike sila koje
• FAB=gLd AABρ=9,81×0,882×3,88×1000=33 598 N djeluju na površine AB i CD mogu se
0,2355
• Sila koja djeluje na površinu CD, ako je Ld = =0,118 pojaviti kao razultat otpora na koje nailazi
2
(vidi tablicu 2-1): horizontalno ubrzanje.
• FCD= gLdACDρ= 9,81×0,118×0,518×1000= 598 N
51 52

• F = Fp – Fg = p A - m g
Utjecaj vertikalnog ubrzanja • kako je:
• m = ρAh
• dobije se :
• F = p A - ρAh g
a • Prema drugom Newtonovom zakonu :
• F = m a = ρhA a
• Tada je:
h Fp • pA-ρghA=ρhAa
• podjelimo jednadžbu sa površinom presjeka
prizme, dobijemo da je tlak:
• p=ρgh + ρah
• odnosno:
53
• p = ρ g h[1 + (a/g) ] 54

9
 30.11.2010.

TLAK U FLUIDU PRI RELATIVNOJ

Sila u smjeru osi x:
RAVNOTEŽI  ∂p  ∂p
Fx = pδA −  p + δx δA = pδA − ∂x
δx δ A
 ∂x 
z az
∂p
Fx = − δxδA
∂x
ax Prema II Newtonovom zakonu:
δz Fx = δmax = ρδxδAax
δx
X ∂p
ρδxδAax = − δAδx
δy
∂x
∂p
− = ρax
ay ∂x
y
55 56

• Slična se analiza provodi i u smjeru osi y: ∂p

∂p ρδAzδzaz = − δzδAz − ρgδAzδz
− = ρa y ∂z
∂y
∂p
= ρ ( g + az )
• U smjeru osi z:
• Fg=δmg=ρgδAzδz
−
∂z
Ubrzanja as je između ravnina x i z pod kutem α u odnosu
 ∂p  na horizontalnu ravninu, pa su :
Fz = pδAz −  p + δz δAz − ρgδAzδz a x = as cos β
 ∂z 
∂p a z = as sin β
Fx = − δzδAz − ρgδAz z dp ∂p dx ∂p dz
∂z = +
57
ds ∂x ds ∂z ds 58

• Za slobodnu površinu • Ako se stavi da je dp/ds=0, tada je:

kapljevine i sve dp
ravnine sa
konstantnim tlakom
=0 ∂ p dx
∂ x ds
+
∂ p dz
∂ z ds
= 0

je: ds ∂p
dz ∂x
= tg β = −
dx ∂p
∂z
• Nagib ravnine s ρ a xy
dz tg β = −
ax
tgβ =
konstantnim tlakom u = −
odnosu na ρ (g + a z ) g + az
a x cos α
horizontalnu ravninu
je β,pa je: dx tg β = −
g + a s sin α
59 60

10
 30.11.2010.

Dvodimenzionalno razmatranje
problema
• Za vertikalno ubrzanje α=900 daje tgα=0, ∂p ∂p
što ukazuje da je slobodna površina dp = dx + dz
kapljevine zauzela horizontalni položaj. ∂x ∂z
Tlak u pojedinoj počki fluida dobiva se:

∂p ∂p
∫ dp = ∫ ∂x dx + ∫ ∂z dz
61 62

11