Diplomski sveučilišni studij

Poslovna Ekonomija

Rizik i povrat na ulaganje

Studentica
Marina Novaković Matanić

Mentor
Josip Vuković univ.spec.oec.

Varaždin, studeni 2021.godine

SADRŽAJ

UVOD...................................................................................................................................1
1. TEMA RADA SEMINARSKOG RADA....................................................................2
2. PREDMET ISTRAŽIVANJA......................................................................................2

2.1. HIPOTEZE RADA...............................................................................................2

2.2. METODE ISTRAŽIVANJA................................................................................2
2.3. STRUKTURA RADA..........................................................................................2

3. INVESTICIJSKI FONDOVI.......................................................................................4
4. RIZIK ULAGANJA U INVESTICIJE........................................................................6

4.1. Definiranje rizika..................................................................................................6

4.2. Rizik ulaganja u investicijske fondove.................................................................7

5. POVRAT ULAGANJA U INVESTICIJE...................................................................9

5.1. Povrat ulaganja u investicije................................................................................9

5.2. Povrat ulaganja u investicijske fondove...............................................................9

6. OBRAZLOŽENJE HIPOTEZA.................................................................................12
7. ZAKLJUČAK............................................................................................................14
LITERATURA....................................................................................................................15
 UVOD

Tema ovog seminarskog rada je rizik i povrat ulaganja. Kroz rad je predstavljen rizik i
povrat kod svih investicija te kao obradu teme su obrađeni investicijski fondovi.
Investicijski fondovi su financijske organizacije kod od svojih investitora prikupljaju
sredstva te ih oni nakon toga plasiraju u kratkoročne ili dugoročne investicije. U radu su
postavljene i dvije hipoteze kojima se htjelo dokazati da ljudi koji imaju veću imovinu
imaju više mogućnosti za investiranje te druga hipoteza koja je postavljena je da je
pandemija uzrokovana COVID 19 utjecala na cjelokupno financijsko tržište pa tako i na
investicije i investicijske fondove.

1
1. TEMA RADA SEMINARSKOG RADA
Investiranje preuzima puno veće tržište nego npr. štednja. Kamatne stope na štednju u
kontinuiranom su padu, i kao takve su sve manje zapravo poželjne. Stoga se sve više
ljudi kao i tvrtki odlučuje za investiranje. Može se reći da čak i najrizičnije investicije
imaju prostor u svakom portfelju.

2. PREDMET ISTRAŽIVANJA
Predmet istraživanja ovog seminarskog rada je rizik i ulaganje u investicijske fondove.
Glavni ciljevi istraživanja u ovom seminarskom radu su: utvrđivanje glavnih
karakteristika ulaganja u investicijske fondove; prikazati i objasniti glavne odrednice
rizika i povrata ulaganja u investicijske fondove.

2.1.HIPOTEZE RADA
H1- Vrijednost imovine ima utjecaj na ulaganje u investicijske fondove
H2- Pandemija uzrokovana COVID-19 je utjecala na odluku investitora na ulaže u
investicijske fondove

H1- Što investitor ima veću vrijednost imovine, on posjeduje više novaca i može više
ulagati u investicijske fondove.

H2- Pandemija COVID-19 utjecala na cjelokupno financijsko tržište u svijetu, pa tako

je za pretpostaviti i da je negativno utjecala i na ulaganje u investicijske fondove.

2.2.METODE ISTRAŽIVANJA
Za potrebe istraživanja i pisanja ovog seminarskog rada koristit će se metode analize,
sinteze, dedukcije, statističke analize. A za primarna istraživanja koristit će se
istraživanja web stranice različitih financijskih institucija.
Analizom će se utvrditi koliko je rizično ulaganje u investicijske fondove.

2.3.STRUKTURA RADA
Na početku seminarskog rada je kratki uvod. Zatim je stavljena tema rada koja ukratko
govori o aktualnosti teme i njezinoj relevantnosti. Nakon toga slijedi predmet

2
istraživanja seminarskog rada, kao i postavljanja hipoteza. U metodi istraživanja
objašnjene su metode koje su korištene prilikom pisanja rada.
Treće Poglavlje je razrada teme s objašnjenjem što su to investicijski fondovi i u tom
poglavlju je prikazana i struktura udjela prema vrsti fonda. Četvrto poglavlje se odnosi
na rizik ulaganja u investicije, a u istom poglavlju se nakon toga objašnjava i rizik
ulaganja u investicijske fondove. Peto poglavlje govori o povratu ulaganja u
investicije, a nakon toga se govori i povratu ulaganja u investicijske fondove. U
šestom poglavlju su objašnjene postavljene hipoteze.

3
3. INVESTICIJSKI FONDOVI
Investicijski fond je subjekt za zajedničko ulaganje čija je jedina svrha i namjena
prikupljanje sredstava javnom ili privatnom ponudom te ulaganje tih sredstava u
različite vrste imovine u skladu s unaprijed određenom strategijom ulaganja
investicijskog fonda, a isključivo u korist imatelja udjela u tom investicijskom fondu.1
Ulaganje u investicijske fondove ima svoje prednosti, a neke od njih su: likvidnost,
mogućnost većih prinosa u odnosu na klasične oblike štednje, naročito jer kamate na
štednju konstanto su u padu, diverzifikacija ulaganja, jednostavna kupnja i prodaja
udjela, dostupnost informacija o fondovima i povjerenje.
Svakako treba razjasniti neke pojmove što se tiče fondova. To su prije svega otvoreni
investicijski fondovi. Fondovi imaju naziv „otvoreni investicijski fondovi s javnom
ponudom“ zato što pružaju mogućnost ulaganja neograničenom broju ulagatelja i novi
udjeli mogu biti izdani u svakom trenutku. Iz ovoga se može zaključiti da broj izdanih
udjela fonda je neograničen.
Fondovima upravljaju specijalizirane institucije, a osobe koje upravljaju fondovima i
koje ujedno odabiru vrijednosne papire u portfelju fonda nazivaju se fond manageri.
Isto tako za investicijske fondove je karakteristična i široka diverzifikacija rizika. Ono
što bi još svakako trebalo znati kada se govori o pojmovima vezanima za investicijske
fondove je svakako poznavanje da je udjelničar u fondu suvlasnik imovine pod
upravljanjem razmjerno količini uloženih sredstava u fondu.
Na investicijske fondove odnosi se Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s
javnom ponudom (NN 44/16).
Fondovi se upisuju u registar fondova Republike Hrvatske. Registar fondova vodi
Nadzorno tijelo.
Vrste fondova s javnom i privatnom ponudom:
Kao fondove s javnom ponudom, Nadzorno tijelo može ovlastiti odnosno odobriti
sljedeće vrste investicijskih fondova:
1. zatvoreni investicijski fond, uključujući i:
a) zatvoreni investicijski fond s javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene
vrijednosne papire,
b) zatvoreni investicijski fond s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine,
2. otvoreni investicijski fond.

1
Ivan Domšić, Hrvatski časopis za Osiguranje, 2020.

4
 Kao fondove s privatnom ponudom, Nadzorno tijelo može ovlastiti odnosno
odobriti sljedeće vrste investicijskih fondova:
1. otvoreni investicijski fond s privatnom ponudom,
2. otvoreni investicijski fond rizičnog kapitala s privatnom ponudom.2

Slika 1: Struktura udjela prema vrsti fondova na kraju 2020.godine

Izvor: https://www.hanfa.hr/vijesti/ucits-fondovi-u-2020-nakon-pada-od-7-2-milijarde-
kuna-do-travnja-u-fondove-se-od-srpnja-do-kraja-godine-vratilo-1-7-milijardi-kuna-imovine/

2
NN 150/05 Zakon o investicijskim fondovima (on line https://www.zakon.hr/z/366/Zakon-o-
investicijskim-fondovima)

5
 4. RIZIK ULAGANJA U INVESTICIJE
4.1. Definiranje rizika
Rizik se može promatrati kao cijena za veće prinose i on je sastavni dio ulaganja za
svakog investitora. Rizikom se prije svega treba naučiti upravljati i pri tome treba poštivati
temeljna pravila ulaganja i uz njih rizik svesti na minimum. Na samom početku svakako je
bitno da se pravilni investicijski proces definira ciljem ulaganja te nakon toga svakako je
bitno da se odabere pravi sastav portfelja.
Svako ulaganje se mora prilagoditi cilju i njegovim parametrima te prirodi i uvjetima
investitora i tu spadaju: očekivani povrat, tolerancija rizika, investicijski horizont, financijska
situacija.
Postoje određena ulaganja bez rizika i tu se prije svega u financijskom svijetu odnosi na
državne obveznice naj razvijenih država u svijetu, a u tu kategoriju spadaju i bankovni
depoziti fizičkih osoba do 100 tisuća eura.
Ako je cilj nadmašiti inflaciju s povratom, nema izbora nego preuzeti rizik. Općenito, bilo
koji povrat iznad bezrizične razine ulaganja nosi određeni stupanj rizika.
Investicijske rizike dijelimo na dvije osnovne skupine:

- nesistemski rizici (specifični)

- sistemski rizici3.

Specifični rizik se odnosi na pojedinačne subjektivne rizike i on se najčešće odnosi na

određenu vrijednosnicu i izdavatelja. U specifične rizike svakako se ubraja i rizik poslovanja
pojedinačne vrijednosnice. U podskup rizika poslovanja ulazi kreditni rizik.
U specifične rizike svakako još ulaze ljudski rizici i rizici investicijske strategije.
Sistemski rizici (tržišni rizici) je objektivan rizik koji nastaje iz razvoja društva, tržišta dionica
kao i gospodarstva. Kod sistemskog rizika je specifično to da investitor nema značajnog
utjecaja na to.

3
Koje rizike preuzimam prilikom ulaganja? https://www.finax.eu/hr/blog/koje-rizike-preuzimam-prilikom-
ulaganja

6
 Slika 2: Portfelj s odgovarajućim rizikom

Izvor: https://www.finax.eu/hr/blog/koje-rizike-preuzimam-prilikom-ulaganja

4.2. Rizik ulaganja u investicijske fondove

Svako investiranje nosi određeni rizik, pa tako i ulaganje u investicijske fondove. Ulaganje u
investicijske fondove ima svoje prednosti, ali i svakako svoje nedostatke.
Glavni nedostaci ulaganja u investicijske fondove:

- nema kontrole nad ulaganjima fonda u koji je investirano

- novac nije osiguran od strane Države
- vrijednost fonda u svakom trenutku može biti u padu
- trošak ulazno-izlaznih naknada te naknada za upravljanje.

Bez obzira na rizik koji nosi ulaganje u investicijske fondove, ono što je dobro kod
investicijskih fondova je svakako to što se udjeli mogu prodati i uložiti u drugi fond ili na
kraju krenuti i samostalno u investiranje.
Naknada za upravljanje naplaćuje se od zarade fonda, brojčano to izgleda ako je fond zaradio
15% godišnje, a naknada za upravljanje je 2%, investitor dobije 13%.
Kada se sagledaju svi navedeni rizici, onda se često mali investitori pitaju da li bi trebalo
investirati u investicijske fondove i kako da se rizik smanji na najmanju moguću mjeru. Ono
što financijski stručnjaci savjetuju je zasigurno da se rizik može smanjiti dugoročnim
ulaganjem. Najbolje je investiranje na tri, pet ili više godina. Tržišta su dosta prevrtljiva i u

7
kratkom roku mogu donijeti veću zaradu ili gubitak, upravo zato se i preporučuje da se
investira na duži rok.
Kod investicijski fondova može se izračunati i rizičnost fonda te za to postoji i nekoliko
metoda.
Za primjer ovog seminarskog rada uzeta je metoda uz pomoć dva indikatora:

- SRRI- Sintetički indikator rizika i prinosa

- VaR- Rizičnost vrijednosti

VaR metoda rizičnosti se smatra jednom od najpouzdanijih metoda i ona prikazuje dio
imovine koji je izložen riziku. Interval pouzdanosti koji se koristi u izračunu je 95% i
vremensko razdoblje od mjesec dana. Također kod izračuna se u obzir uzimaju i podaci o
cijeni udjela u zadnje dvije godine.

Osnovni rizici ulaganja u fond:

- rizici kretanja na tržištu

- rizici investiranja u inozemstvo i rizici ekonomskog okruženja
- rizici strukture portfelja
- rizici vezani uz izdavatelja
- nefinancijski rizici 4.

4
Rizici vezani uz investiranje u fond https://hrportfolio.hr/o-fondovima/rizici-vezani-uz-investiranje-u-
fond&sa=D&source=hangouts&ust=1638376722320000&usg=AOvVaw3WrsfDuKUalzg8iXs1yPT9

8
 5. POVRAT ULAGANJA U INVESTICIJE
5.1. Povrat ulaganja u investicije

Svaki investitor ulaže u investicije s namjerom da dobije povrat ulaganja i da na kraju je ta

investicija u plusu. Za izračunavanje stope povrata ulaganja koristi se nekoliko metoda.
Stopa prinosa označava efikasnost ulaganja. Ona se računa u postotku koliko se vrijednost
ulaganja promijenila u odnosu na njezin prvotni trošak.
Što je ROR veći, to znači da je investicija veća. Kod izračunavanja je bitno da se prvo uzme
trenutna vrijednost umanjena za izvorni trošak ulaganja, a zatim se podijeli taj iznos s
izvornim troškom ulaganja. Rezultat možete množiti sa 100 da biste dobili postotak
vrijednosti.

Primjer izračuna ROR-a:

U travnju 1 kupujete 100 dionice XYZ Corp za $ 40 / dionicu ili $ 4,000. Transakcijski
troškovi dodaju još $ 6, za ukupni izvorni trošak ulaganja u iznosu od $ 4,006. Na kraju
trgovanja u lipnju 30, cijena XYZ je $ 47, što čini trenutnu vrijednost ulaganja $ 4,700.
ROR u decimalnom obliku je (($ 4,700 - $ 4,006) / $ 4,006) ili 0.1732. Pomnožite sa 100 da
biste ga pretvorili u postotak 17.32. Investicija je ovaj rezultat postigla za 91 dana.

5.2. Povrat ulaganja u investicijske fondove

Ulaganje u investicijske fondove svakako ima svoje prednosti. Neke od prednosti ulaganja u
investicijske fondove su:
- jednostavnost ulaganja
- likvidnost
- ulaganje već malih količina novaca
- novac je ulože u više različitih vrijednosnih papira
- profesionalni menadžment koji upravlja uloženim novcem.
Jedna od prednosti ulaganja osim gore navedenih je svakako i disperzija rizika što znači da
investicijski fond ulaže u velik broj različitih vrijednosnih papira čime se smanjuje rizik
ulaganja.
Da bi povrat ulaganja bio što unosniji, svakako bi trebalo ulagati u što više različitih fondova,
ulaganje bi trebalo biti na duži rok. Investitor bi trebao pratiti svoje ulaganje putem kretanja
9
cijene udjela u fondu, a svakako bi trebalo pripaziti i da se izbjegne i „efekt krda“ -ne treba
kupovati ili prodavati određenu imovinu samo zato što to ostali čine.

Slika 3: Prikaz prinosa

Izvor: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/evo-sto-se-vise-isplati-ulagaci-u-fondove-u-tri-
godine-zaradili-od-8-do-15-posto-uloga-a-stedise-u-banci-tek-1/6469609/
Glavno pitanje koje si investitori postavljaju je svakako s kojim fondom mogu zaraditi
najviše. Obično je praksa da se svakom fondu dodijeli profil rizičnosti od 1 do 7, koji se
naziva SPRU- sintetički pokazatelj rizičnosti i uspješnosti. Ovi pokazatelji idu u smjeru od
najmanjeg do najvećeg točnije to znači ako se ulaže novac s rizikom 1, tada je mala

10
vjerojatnost da će se taj novac izgubiti. U slučaju kada se ulaže u fond s rizikom 7, može se
očekivati veća zarada, ali isto tako i veća vjerojatnost da se isti taj novac i izgubi.
Prema tome koji fondovi nose veći ili manji rizik. Svakako se može reći prema dostupnim
podacima da je novčani fond fond s najmanjim rizikom, pa su obveznički fondovi nešto
rizičniji, pa mješoviti. Za dioničke fondove se smatra da su oni zapravo najrizičniji.

Slika 4: Ulaganje u fondove

Izvor: http://leksikon.jutarnji.hr/p/investicijskifond

11
 6. OBRAZLOŽENJE HIPOTEZA
H1- Vrijednost imovine ima utjecaj na ulaganje u investicijske fondove.
Što investitor ima veću vrijednost imovine, on posjeduje više novaca i može više ulagati u
investicijske fondove.
Imovina UCITS fondova u 2021.godine porasla je za milijardu kuna, a ukupna neto vrijednost
svih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u RH krajem ožujka 2021.godine
iznosi 19,3 milijarde kuna. Kada sagledamo sve podatke dolazimo do podatka da je to 23%
više nego krajem ožujka prethodne godine.

Za pretpostaviti je kako smo naveli u našoj hipotezi da je za očekivati da ljudi čija je

vrijednost imovine veća da će imati i više novaca za ulaganje u investicijske fondove. Tome u
prilog ide i sljedeći podatak: Najznačajniji ulagači u otvorene investicijske fondove s javnom
ponudom su tzv. mali ulagatelji čija je neto imovina u investicijskim fondovima krajem prošle
godine iznosila 11,65 milijardi kuna, što je za 14,09 posto više u odnosu na ožujak 2020.

Osim malih ulagatelja, preostalih 6,57 milijardi kuna neto imovine investicijskih fondova
krajem prošle godine odnosilo se na ulaganja: društva za osiguranje – 2,53 milijarde, kreditnih
institucija – 1,02 milijardu kuna, mirovinske fondove – 749 milijuna kuna, investicijske
fondove – 328 milijuna kuna, investicijska društva – 12 milijuna kuna te ostale ulagatelje –
1,92 milijarde kuna.5

H2- Pandemija uzrokovana COVID-19 je utjecala na odluku investitora na ulaže u

investicijske fondove.
Pandemija uzrokovana COVID-om utjecala je ne samo na investicijske fondove nego na
cjelokupno financijsko tržište, pa se to na kraju onda odrazilo i na investicijske fondove. Ovoj
situaciju svakako su doprinijele i mjere koje je trebalo uvesti. Na primjeru mirovinskog fonda
U trenutku krize na tržištima, svaki mirovinski fond se drži raspona strukture propisanih
Prospektom fonda. Djelatnici prate i osiguravaju potrebnu likvidnost fonda, detaljno i
kvalitetno procjenjuju svaku odluku kupnje ili prodaje, te se izbjegava panična rasprodaja
određene vrste imovine. Upravo suprotno, pri korekcijama tržišta mnogo kvalitetnih
vrijednosnih papira može se kupiti po nižim cijenama.6

5
Investicijski fondovi https://www.hanfa.hr/vijesti/imovina-ucits-fondova-u-2021-porasla-za-milijardu-i-
pol-kuna/#
6
Što se događa na financijskim tržištima https://www.rmf.hr/covid-19-sto-se-dogadja-na-financijskim-
trzistima/1257

12
Kako se je pandemija kretala tako je išlo i ulaganje u investicijske fondove. U 2020. godini
(ožujak) bio je izniman pad imovine (-32% u odnosu na veljaču), dok u travnju je već bio
zabilježen određen blagi porast imovine koji je nastavljen do danas.
Tržište se oporavlja cijelo vrijeme, ali gledano na godišnjoj razini (veljača 2021./veljača
2020.) ukupna imovina je manja za 18 posto. 7

Slika 5: Otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom

7
Investicijski fondovi zadržali povjerenje ulagatelja u korona krizi https://www.hgk.hr/investicijski-
fondovi-zadrzali-povjerenje-ulagatelja-u-korona-krizi

13
 7. ZAKLJUČAK
Iako je kao hipoteza postavljena da u investicijske fondove ulažu puno više ljudi koji
imaju više imovine, svakako se može reći da to nije samo povlastica bogatih ljudi, nego
dapače ona je zasigurno omogućena velikom dijelu i pravnih, ali i fizičkih osoba. Ulaganje u
sve investicije donosi određeni rizik, ali isto tako dobro je poznata izreka da tko ne riskira taj i
ne profitira te ista ova izreka se može primijeniti i na investicijske fondove, ako i na sve ostale
investicije. Osim toga ovim radom je potvrđena i hipoteza da je pandemija dovela na
određenih, čak se može reći i velikih poremećaja na financijskom tržištu, ali se vidi da
ulaganje u investicijske fondove dovodi i do bržeg oporavka nego možda u nekim drugim
granama investiranja.
Na kraju se može zaključiti što se tiče razvoja fondova u RH da je ono u konstantom porastu
te da i fizičke, ali i pravne osobe imaju sve više i povjerenja u ovakve načine ulaganja.

14
LITERATURA
1. Ivan Domšić, Hrvatski časopis za Osiguranje, 2020.
2. NN 150/05 Zakon o investicijskim fondovima (on line
https://www.zakon.hr/z/366/Zakon-o-investicijskim-fondovima)
3. Koje rizike preuzimam prilikom ulaganja? https://www.finax.eu/hr/blog/koje-
rizike-preuzimam-prilikom-ulaganja
4. Rizici vezani za investiranje u fond https://hrportfolio.hr/o-fondovima/rizici-
vezani-uz-investiranje-u-
fond&sa=D&source=hangouts&ust=1638376722320000&usg=AOvVaw3WrsfDu
KUalzg8iXs1yPT9
5. Kako izračunati stopu povrata ulaganja https://hr.spazziodecor.com/how-to-
calculate-rate-of-return-on-an-investment-711
6. Investicijski fondovi https://www.hanfa.hr/vijesti/imovina-ucits-fondova-u-2021-
porasla-za-milijardu-i-pol-kuna/#
7. Što se događa na financijskim tržištima https://www.rmf.hr/covid-19-sto-se-
dogadja-na-financijskim-trzistima/1257
8. Investicijski fondovi zadržali povjerenje ulagatelja u korona krizi
https://www.hgk.hr/investicijski-fondovi-zadrzali-povjerenje-ulagatelja-u-korona-
krizi

15
 POPIS SLIKA

Slika 1: Struktura udjela prema vrsti fondova na kraju 2020.godine....................................5

Slika 2: Portfelj s odgovarajućim rizikom.............................................................................7
Slika 3: Prikaz prinosa.........................................................................................................10
Slika 4: Ulaganje u fondove................................................................................................11
Slika 5: Otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom................................................13

16