19.12.2022.

1 Živčani sustav

2 ŽIVČANA STANICA - NEURON

- po smještaju i funkciji neuroni su vrlo raznorodni
- svima su zajednička tri osnovna dijela:
1) soma ili tijelo neurona
2) akson
3) dendriti

3 ŽIVČANA STANICA - NEURON

Soma neurona
- sadržava staničnu jezgru; u somi se stvaraju različite molekule koje se aksonom šalju u druge
stanice
Akson
- najdulji izdanak neurona; može biti dugačak do 1 metar
- iz završetaka aksona se oslobađaju prijenosne molekule koje omogućuju prijenos električnih
impulsa u druge stanice
- tvore bijelu tvar središnjeg živčanog sustava i periferne živce
Dendriti
- brojni mali izdanci koji primaju impulse iz aksona drugih neurona

4 ŽIVČANA STANICA - NEURON

5 SINAPSE
- sinapse su dodirna mjesta između živčanih stanica ili aksonskih završetaka i površine izvršnog
organa
- iz završetka aksona se na površinu luče prijenosnici ili neurotransmiteri s pomoću kojih se
impuls širi dalje
- sinapsa nije izravan dodir, već između dvije stanice postoji sinaptička pukotina

6 ŽIVCI
- snopovi aksona koji povezuju središnji živčani sustav s perifernim dijelovima organizma
- živci uglavnom sadržavaju i osjetna i motorička vlakna, a postoje i oni koji imaju samo osjetna
vlakna (npr. vidni)
- neka živčana vlakna, uglavnom ona deblja, imaju mijelinsku ovojnicu
- mijelin je masna tvar koju proizvode Schwannove stanice
- pošto je mijelin po električnim svojstvima izolator, mijelinizirana živčana vlakna brže provode
impulse jer se oni šire po vlaknu skokovito, samo na Ranvierovim suženjima

7
- prikaz prijenosa impulsa kroz mijelinizirano živčano vlakno

8 ŽIVČANO TKIVO
- mozak i leđna moždina građeni su od živčanog tkiva kojeg čine neuroni i potporne glija
stanice
- glija stanice ili neuroglija su četiri vrste stanica koje se međusobno razlikuju po obliku i
funkciji i to su: astrociti, oligodendrociti, mikroglija i ependimske stanice
- glija stanice imaju ulogu unutar živčanog sustava koju ima vezivno tkivo u drugim organima,
npr. oblažu neurone i krvne žile unutar mozga (time izgrađuju moždano-krvnu barijeru koja
sprečava ulaz nekih tvari iz krvi u neurone), vrše fagocitozu itd.
- u mozgu je broj glija stanica veći od broja neurona
 19.12.2022.

- u mozgu je broj glija stanica veći od broja neurona

9 BIJELA I SIVA TVAR
- kada pravimo presjeke kroz mozak i leđnu moždinu vidi se da su građeni od nekoliko vrsta
tvari: siva, bijela, retikularna (i siva i bijela) i želatinozna
- najviše ima sive i bijele tvari
- siva tvar ili substantia grisea su dijelovi mozga i leđne moždine u kojima se nalaze tijela
neurona, siva živčana vlakna i sinapse; u sivoj tvari su tijela neurona funkcionalno povezana i
izgrađuju centre
- bijela tvar ili substantia alba su dijelovi mozga i leđne moždine gdje se nalaze bijela
mijelinizirana živčana vlakna u snopovima; snopovi mijeliniziranih živčanih vlakana izgrađuju
živčane puteve

10 ŽIVČANI CENTRI
- živčani centar u sivoj tvari je skup tijela neurona koji su funkcionalno povezani i zajedno vrše
jednu funkciju; razlikujemo:
1. somatičke centre koji rade pod utjecajem naše volje i svijesti, a oni mogu biti:
a) somatički motorički centri iz kojih idu podražaji za rad skeletnih mišića
b) somatički osjetni centri u koje stižu podražaji iz specifičnih osjetnih organa i somatički
osjetni centar za nespecifične osjete sa površine kože kao što su dodir, bol, toplina i hladnoća
c) asocijativna ili interpretacijska područja koja služe za razumijevanje podražaja, za apstraktno
razmišljanje
2. centri autonomnog živčanog sustava koji rade bez utjecaja naše volje i upravljaju radom
organa

11 PODJELA ŽIVČANOG SUSTAVA

1) središnji živčani sustav
2) periferni živčani sustav
3) autonomni živčani sustav

12 Živčani sustav
 Središnji živčani sustav
Mozak
Kralješnična moždina
 Periferni živčani sustav
Moždani živci
Moždinski živci
 Autonomni živčani sustav (ne možem svjesno utjecati)
Simpatikus
Parasimpatikus

13 Središnji živčani sustav

1) mozak ili encephalon zaštićen u lubanjskoj šupljini (cavum crani)
2) leđna moždina ili medulla spinalis zaštićena u kralježničnom kanalu (canalis vertebralis)
14
MOZAK

15 Podijela
 Mozak:
Cerebrum (veliki mozak)
 19.12.2022.

Cerebrum (veliki mozak)

Diencephalon (međumozak)
Truncus cerebri (mozgovno deblo)
Mezencefalon (srednji mozak)
Pons (most)
medula oblongata (produžena moždina)
Cerebellum (mali mozak)

16 VELIKI MOZAK
- veliki mozak kod odrasle osobe težak je oko 1400 g; mozak novorođenčeta težak je 380-400
g i tek sa dvadeset godina mozak dosegne svoju konačnu težinu
- građen je od dvije polutke ili hemisfere, desne i lijeve, koje u medijanoj ravnini razdvaja
uzdužna pukotina ili fissura longitudinalis cerebri
- ta uzdužna pukotina seže u dubinu do najjačeg spoja među hemisferama koji se naziva
žuljevito tijelo ili corpus callosum, debela vodoravna ploča građena od bijelih živčanih vlakana
koja spaja desnu i lijevu hemisferu

17 VELIKI MOZAK
- na prerezu kroz hemisfere vidi se da se siva tvar nalazi na površini i u dubini u nakupinama, a
između se nalazi bijela tvar
- sivu tvar na površini hemisfera zovemo kora mozga ili cortex cerebri; u sivoj tvari korteksa
smješteni su brojni somatički živčani centri
- na nivou korteksa električni impulsi prelaze u psihičku aktivnost i mi postajemo svjesni i
razumijemo podražaje koje primimo iz vanjskog svijeta

18 KORTEKS
- površina korteksa ima brazde ili sulci koje omeđuju vijuge ili gyri; brazde i vijuge povećavaju
površinu mozga
- na konveksnoj površini hemisfera mozga uočavaju se 2 veće brazde: središnja brazda ili sulcus
centralis i lateralna brazda ili sulcus lateralis; one dijele površinu hemisfera na režnjeve ili lobus-
e

19 REŽNJEVI
1) čeoni režanj ili lobus frontalis; nalazi se ispred središnje i iznad lateralne brazde
2) tjemeni režanj ili lobus parietalis; nalazi se iza središnje i iznad lateralne brazde
3) sljepoočni režanj ili lobus temporalis; nalazi se ispod lateralne brazde
4) zatiljni režanj ili lobus occipitalis; koji se nalazi posve straga iza parijetalnog i temporalnog
režnja

20

21 Središnji živčani sustav

1  Veliki mozak
Dvije hemisfere (polutke)
Fissura longitudinalis (falx cerebri
Corpus callosum (žuljevito tijelo)
Sulci et gyri (brazde i vijuge)
Sulcus centralis i sulcus lateralis odvajaju moždane režnjeve
Lobus frontalis (čeoni)
Lobus parietalis (tjemeni)
Lobus temporalis (sljepoočni)
 19.12.2022.

Lobus occipitalis (zatiljni)

Insula (otočni)

22 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije hemisfere
Sulci et gyri brazde, vijuge
Sulcus centralis i slucus lateralis odvajaju moždane režnjeve
Lobus frontalis
Lobus parietalis
Lobus temporalis
Lobus occipitalis
Insula
23 Središnji živčani sustav
 Veliki mozak
Dvije hemisfere
Sulci et gyri
Sulcus centralis i slucus lateralis odvajaju moždane režnjeve
Lobus frontalis
Lobus parietalis
Lobus temporalis
Lobus occipitalis
Insula

24 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije hemisfere
Sulci et gyri
Sulcus centralis i slucus lateralis odvajaju moždane režnjeve
Lobus frontalis
Lobus parietalis
Lobus temporalis
Lobus occipitalis
Insula

25 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije hemisfere
Sulci et gyri
Sulcus centralis i slucus lateralis odvajaju moždane režnjeve
Lobus frontalis
Lobus parietalis
Lobus temporalis
Lobus occipitalis
Insula

26 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije hemisfere
 19.12.2022.

Sulci et gyri
Sulcus centralis i slucus lateralis odvajaju moždane režnjeve
Lobus frontalis
Lobus parietalis
Lobus temporalis
Lobus occipitalis
Insula
27 Središnji živčani sustav
 Veliki mozak
Dvije hemisfere
Sulci et gyri
Sulcus centralis i slucus lateralis odvajaju moždane režnjeve
Lobus frontalis
Lobus parietalis
Lobus temporalis
Lobus occipitalis
Insula

28 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije hemisfere
Sulci et gyri
Sulcus centralis i slucus lateralis odvajaju moždane režnjeve
Lobus frontalis
Lobus parietalis
Lobus temporalis
Lobus occipitalis
Insula

29 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije su hemisfere povezane s corpus callosum
Unutar bijele tvari se nalaze bazalni gangliji i sustav lateralnih moždanih klijetki


30 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Cortex cerebri (moždana kora)
Moždane stanice
Mozgovna središta
Suprotna strana tijela
Čeoni režanj (motorika)
Iza centralne brazde osjetna središta


31 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije su hemisfere povezane s corpus callosum
Unutar bijele tvari se nalaze bazalni gangliji i sustav lateralnih moždanih klijetki
 19.12.2022.

32 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije su hemisfere povezane s corpus callosum
Unutar bijele tvari se nalaze bazalni gangliji i sustav lateralnih moždanih klijetki


33 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije su hemisfere povezane s corpus callosum
Unutar bijele tvari se nalaze bazalni gangliji i sustav lateralnih moždanih klijetki


34 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije su hemisfere povezane s corpus callosum
Unutar bijele tvari se nalaze bazalni gangliji i sustav lateralnih moždanih klijetki


35 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije su hemisfere povezane s corpus callosum
Unutar bijele tvari se nalaze bazalni gangliji i sustav lateralnih moždanih klijetki


36 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije su hemisfere povezane s corpus callosum
Unutar bijele tvari se nalaze bazalni gangliji i sustav lateralnih moždanih klijetki


37 Središnji živčani sustav

 Veliki mozak
Dvije su hemisfere povezane s corpus callosum
Unutar bijele tvari se nalaze bazalni gangliji i sustav lateralnih moždanih klijetki

38 primarna motorička pareza,paraliza
sekundarna motorička (združene kretnje, smišljenu uporabu)
pisanje- određenim redom i sliom pokreću se različite skupine mišića ruke, govor točno
redom dišni mišići, mišići grkljana, jezika, lica.
Primarna osjetna središta (dodir…) neosjetljivost
sekundarna osjetna prepoznavanje predmeta,čitanje, govor
slušna središta gluhoća
vidna središta sljepoća

39 čeoni REŽANJ
- u frontalnom režnju, u vijuzi ispred središnje brazde koja se zove gyrus precentralis, nalazi se
somatički motorički centar od kojeg kreću voljni impulsi za kontrakciju skeletne muskulature
- pojedine grupe mišića u tijelu nisu jednakomjerno zastupljene u motoričkoj kori; stupanj
zastupljenosti razmjeran je preciznosti pokreta koje izvršavaju pojedini dijelovi tijela (npr. palac
 19.12.2022.

zastupljenosti razmjeran je preciznosti pokreta koje izvršavaju pojedini dijelovi tijela (npr. palac
i prsti ruke zastupljeni u velikoj mjeri, isto kao usne, jezik i glasnice, dok mnogo manja područja
precentralne vijuge zauzimaju neuroni koji kontroliraju npr. mišiće trupa)

40 čeoni REŽANJ
- u frontalnom režnju ispred precentralne vijuge nalazi se premotorno područje gdje se nalaze
centar za pisanje, centar za kretanje očiju i motorni centar govora (Brokino područje)
- u frontalnom režnju nalaze se i asocijativna područja koja su važna za koncentraciju,
planiranje, rješavanje složenih problema, razumijevanje posljedica određenog ponašanja,
osjećaj za moralno, kreativnost, kontrolu emocija

41 PARIJETALNI REŽANJ
- u parijetalnom režnju, u vijuzi iza središnje brazde koja se zove gyrus postcentralis, nalazi se
somatički osjetni centar za osjete sa površine kože; u njega dolaze podražaji nespecifičnog
osjeta kao što su dodir, bol, temperatura, duboki osjet
- pojedina područja kože nisu jednakomjerno zastupljena u senzornoj kori, ovisno o važnosti
osjeta na pojedinom području

42 PARIJETALNI REŽANJ
- iza njega je somatičko asocijativno područje; omogućuje nam da zadržimo u sjećanju utiske
prije navedenih osjeta što nam omogućuje npr. prepoznavanje predmeta samim dodirom, bez
da predmet vidimo
- u parijetalnom režnju nalazi se i osjetni centar za okus
- u parijetalnom režnju, a ispred okcipitalnog režnja, nalazi se i centar za čitanje

43 OKCIPITALNI I TEMPORALNI REŽANJ

- u okcipitalnom režnju nalazi se osjetni centar vida i u njegovoj blizini asocijativni centar vida;
kada impulsi iz oka stignu u osjetni centar vida, mi vidimo, dok nam asocijativni centar vida
omogućuje da zadržimo utisak onoga što smo vidjeli i da shvatimo to što smo vidjeli
- u temporalnom režnju nalazi se osjetni centar za sluh; kada u njega stignu impulsi iz uha, mi
čujemo; oko njega je slušno asocijativno područje koje nam omogućuje zadržavanje slušnih
utisaka i prepoznavanje, razumijevanje smisla onog što čujemo; slušno asocijativno područje se
dijeli na slušni centar za govor, za razumijevanje govora, i na slušni centar za shvaćanje glazbe
- u temporalnom režnju gledano s medijalne i donje strane nalazi se kortikalni njušni centar

44
- opće interpretacijsko područje je područje u kojem se sastaju parijetalno, okcipitalno i
temporalno asocijativno područje i važno je za oblikovanje misli

- općenito, kod dešnjaka je za obavljanje viših moždanih funkcija lijeva hemisfera dominantna i
obrnuto, tj. živčana vlakna iz pojedinih hemisfera na nivou moždanog debla prelaze na
suprotnu polovicu tijela; možemo reći da lijeva hemisfera upravlja desnom polovicom tijela i
obrnuto

45 Bazalni gangliji
Nucleus caudatus
Nucleus lentiformis
putamen
globus pallidus

Tjelesna gibanja, svrsihodne kretnje /ravnoteža kolinergičkog i dopaminergičnog sustava

46 Mozak
 Međumozak
 19.12.2022.

Između velikog i srednjeg mozga

Okružuje treću moždanu klijetku

47 Središnji živčani sustav

 Međumozak
Između velikog i srednjeg mozga
Okružuje treću moždanu klijetku

48 Središnji živčani sustav

 Međumozak
Između velikog i srednjeg mozga
Okružuje treću moždanu klijetku

49 međumozak

- talamus (thalamus) ima jajast oblik, promjera 4 cm; u njega vode svi aferentni osjetni putevi i
tu se impulsi sortiraju i upućuju u odgovarajuće područje u kori mozga
- hipotalamus se nalazi ispod talamusa; u njemu su centri autonomnog živčanog sustava;
također utječe na sekreciju hormona djelujući direktno na hipofizu koja se ispod njega nalazi i
na temeljne emocije

50 Središnji živčani sustav

1  Međumozak
Thalamus (brežuljak)
Prijenosna postaja za osjet prema mozgovnoj kori
Hypothalamus (podbrježje)
Infudibilum, hipofiza
Stožer autonomnom ž.s., ili putem hipofize i endokrinog sustava
Metathalamus (sredobrježje)
Epithalamus (nadbrježje)
Subthalamus (pribrežje)

51 Središnji živčani sustav

 Međumozak
Thalamus
Hypothalamus
Metathalamus
Epithalamus
Subthalamus

52 Središnji živčani sustav

 Međumozak
Thalamus
Hypothalamus
Metathalamus
Epithalamus
Subthalamus

53 MOŽDANO DEBLO
- moždano deblo ili truncus cerebri spaja veliki i mali mozak sa leđnom moždinom; čine ga:
1) srednji mozak ili mesencephalon
 19.12.2022.

1) srednji mozak ili mesencephalon

2) most ili pons
3) produžena moždina ili medulla oblongata
- most ili pons izgrađuju mijelinizirana živčana vlakna koja spajaju veliki i mali mozak sa
produženom moždinom

54 Središnji živčani sustav

1  Truncus cerebri:
Mesencephalon (srednji mozak)
Pons (most)
Medulla oblongata (produžena moždina)
Omeđuju 4. moždanu klijetku
Povezani s malim mozgom

55 Središnji živčani sustav

 Truncus cerebri:
Mesencephalon
Pons
Medulla oblongata
Omeđuju 4. moždanu klijetku
Povezani s malim mozgom
Respiracijski centar
Centar za hranjenje (sisanje, žvakanje,gutanje)

56 MOŽDANO DEBLO
- produžena moždina ili medulla oblongata se nalazi između ponsa i medulle spinalis; izvana je
građena od bijele tvari, a iznutra su nakupine sive tvari ili jezgrice, u kojima se nalaze refleksni
centri za vitalne funkcije (disanje, regulaciju rada srca, vazomotoriku, sisanje, gutanje i kašalj)
- kroz cijelo moždano deblo se proteže mreža sitnih otočića sive tvari – retikularna formacija i
ona je povezana sa sivom tvari drugih dijelova mozga; važna je za regulaciju budnosti i sna, te
probire osjetne impulse sa periferije
57 MALI MOZAK
- mali mozak ili cerebellum nalazi se ispod velikog mozga, a iza moždanog debla
- na njemu se ističu dvije hemisfere
- u presjeku se vide:
a) siva tvar na površini; izbrazdana je i zove se kora malog mozga ili cortex cerebelli
b) bijela tvar iznutra i na sagitalnom presjeku ima oblik razgranatog stabla, te se zove drvo
života ili arbor vitae

58 MALI MOZAK
- funkcije malog mozga su da omogućuje:
1) koordinaciju voljnih kretnji
2) sudjeluje u održavanju ravnoteže
3) održava tonus skeletne muskulature

59 Središnji živčani sustav

 Mali mozak
U stražnjoj lubanjskoj jami
Dvije hemisfere i vermis (crv)
Tri kraka ga povezuju s moždanim deblom
Čini krov 4. moždane klijetke
 19.12.2022.

Čini krov 4. moždane klijetke

Arbor vitae (životno stablo)
60

61

62

63 OVOJNICE
- encefalon i medulu spinalis obavijaju tri ovojnice ili meninge:
a) tvrda ovojnica – dura mater
b) paučinasta ovojnica – arachnoidea mater
c) meka ovojnica – pia mater

64 OVOJNICE
- između paučinaste i meke ovojnice mozga i leđne moždine nalazi se prostor u kojemu se
nalazi liquor koji komunicira sa likvorom unutar komora mozga i središnjeg kanala leđne
moždine
- meninge i likvor unutar njih zaštićuju mozak i leđnu moždinu od udaraca o tvrdu koštanu
stijenku unutar koje se ove strukture nalaze

65 Živčani sustav
 Moždane ovojnice (meninges)
Dura mater
Falx cerebri sagitalno
Sagitalno
 Fisura longitudinalis
Falx cerebelli
Tentorium cerebelli
transferzalno
Arachnoidea mater
Pia mater

66

67

68

69 Živčani sustav
 Moždane ovojnice (meninges)
Dura mater
Arachnoidea mater
Pia mater

70
 Arterije mozga
A. carotis interna
A cerebri anterior et media
A communicans anterior
A. vertebralis (a. basillaris)
A cerebri posterior
Circulus arteriosus cerebri Willisi
 19.12.2022.

71 Središnji živčani sustav

1  Arterije mozga
A. carotis interna
A cerebri anterior et media
A communicans anterior
A. vertebralis (a. basillaris)
A cerebri posterior
A communicans posterior
Circulus arteriosus cerebri Willisi

72 Središnji živčani sustav

1  Arterije mozga
A. carotis interna
A cerebri anterior et media
A communicans anterior
A. vertebralis (a. basillaris)
A cerebri posterior
Circulus arteriosus cerebri Willisi


73 Središnji živčani sustav

 Vene mozga
Venska se krv skuplja u venske sinuse dure mater
Svi se sinusi izlijevaju preko sigmoidnog sinusa u v. iugularis internu

74 Središnji živčani sustav

 Vene mozga
Venska se krv skuplja u venske sinuse dure mater
Svi se sinusi izlijevaju preko sigmoidnog sinusa u v. iugularis internu

75 Središnji živčani sustav

 Vene mozga
Venska se krv skuplja u venske sinuse dure mater
Svi se sinusi izlijevaju preko sigmoidnog sinusa u v. iugularis internu

76

77 SPINALNI ŽIVCI
- spinalni živci koji izlaze iz leđne moždine na njenom kraju prave snop koji se zove cauda
equina ili konjski rep

78 Središnji živčani sustav

 Kralješnična moždina
Dopire do L2
Conus medullaris
Cauda equina
Cervikalno i slabinsko proširenje


79 Središnji živčani sustav

 19.12.2022.

 Kralješnična moždina
Dopire do L2
Conus medullaris
Cauda equina
Cervikalno i slabinsko proširenje

80 Središnji živčani sustav
 Kralješnična moždina
Dopire do L2
Conus medullaris
Cauda equina
Cervikalno i slabinsko proširenje


81 SIVA I BIJELA TVAR

- u horizontalnom presjeku se vidi da je građena od:
1) izvana od bijele tvari, tj. od mijeliniziranih vlakana u snopovima ili tractusima koja izgrađuju
moždane puteve
2) iznutra od sive tvari koja u horizontalnom presjeku ima izgled leptira sa raširenim krilima ili
slova H

82 SIVA I BIJELA TVAR

- u sivoj tvari razlikujemo:
a) stražnje rogove sive tvari, koje izgrađuju tijela somatičkih osjetnih neurona u koje stižu osjeti
sa kože;
b) prednje rogove sive tvari, koje izgrađuju tijela somatičkih motoričkih neurona iz kojih idu
električni impulsi za skeletnu muskulaturu i
c) siva tvar između prednjih i stražnjih rogova koju izgrađuju tijela neurona autonomnog
živčanog sustava

83 moždinski ŽIVCI
- iz medule spinalis izlaze moždinski ili spinalni živci i to 31 sa svake strane; svaki spinalni živac
izlazi sa dva korjena:
a) stražnji korjen ili radix posterior kojeg izgrađuju osjetna živčana vlakna koja nose impulse sa
kože za osjet dodira, boli, topline i hladnoće, te ulaze u stražnji rog sive tvari; stražnji korjen ima
zadebljanje, a to je ganglion spinale, u kojemu se nalaze tijela osjetnih neurona
b) prednji korjen ili radix anterior izgrađuju motorička živčana vlakna koja vode impulse za
podražaj skeletne muskulature; ova vlakna su aksoni somatičkih motoričkih neurona koji
izgrađuju prednji rog sive tvari leđne moždine, pa iz njega i izlaze

84 SPINALNI ŽIVCI

85 FUNKCIJE MEDULE SPINALIS

a) jednostavna refleksna aktivnost na nivou leđne moždine
b) prenosi osjetne impulse aferentnim moždanim putevima u mozak
c) prenosi motoričke impulse eferentne moždanim putevima iz mozga do spinalnih živaca

86 REFLEKSNA AKTIVNOST
- omogućuju je refleksni lukovi
- refleksni luk vodi impulse od receptora aferentnim vlaknima do središnjeg živčanog sustava
gdje se formulira odgovor koji eferentnim vlaknima putuje do efektora
 19.12.2022.

- receptori su tvorevine na periferiji pomoću kojih primamo podražaje; to su osjetni organi,

osjetna tjelešca u koži, mišićna vretena itd.
- efektori su izvršni organi; skeletna muskulatura, glatka muskulatura unutarnjih organa i žila, te
žljezde

87 MONOSINAPTIČKI REFLEKSNI LUK

- najjednostavniji refleksni luk; izgrađuju ga 2 neurona koji su spojeni jednom sinapsom; njega
čine aferentni i eferentni neuron, a sinapsa se nalazi u leđnoj moždini
- izvodi se refleks, a to je odgovor efektora na podražaj receptora
- kada se radi o monosinaptičkom refleksnom luku, onda je odgovor efektora na podražaj
receptora bezuvjetan i uvijek jednak; ne uključuju se neuroni u mozgu, sve se zbiva na nivou
leđne moždine, bez utjecaja naše svijesti

88 POLISINAPTIČKI REFLEKSNI LUKOVI

- naš živčani sustav radi i pomoću složenih refleksnih lukova koje izgrađuje više neurona i više
sinapsi
- između aferentnog i eferentnog neurona su interneuroni unutar mozga i leđne moždine koji
omogućavaju mijenjanje odgovora na primljeni podražaj; ti neuroni su u vezi s mnogim
centrima u mozgu i rade pod utjecajem tih centara
- zato odgovor na neki vanjski podražaj nije uvijek jednak i ne mora usljediti bezuvjetno
89

90 ŠUPLJINE
- i mozak i leđna moždina imaju kompaktan izgled, ali oni u sredini imaju šupljine:
1) u mozgu se nalaze 4 povezane šupljine – klijetke ili ventriculi
2) u leđnoj moždini se nalazi središnji kanal ili canalis centralis
- u klijetkama i središnjem kanalu nalazi se prozirna tekućina koja se zove liquor cerebrospinalis
koja polako cirkulira tim šupljinama

91

92

93 Središnji živčani sustav

 Likvorski prostori
Ventrikularni sustav
Lateralne klijetke
Monro-ovi otvori (interventrikularni)
3. klijetka
Aqueductus mesencephalli (vodovod srednjeg mozga)
4. klijetka
Canalis centralis
Trima otvorima spojena s subarahnoidealnim prostorom koji okružuje mozak i
kralješničnu moždinu
Subarahnoidalni prostor
Cirkulacija likvora

94 Središnji živčani sustav

 Likvorski prostori
Ventrikularni sustav
 19.12.2022.

Ventrikularni sustav
Lateralne klijetke
Monro-ovi otvori
3. klijetka
Aquaeductus cerebri
4. klijetka
Canalis centralis
Subarahnoidalni prostor
Cirkulacija likvora

95 Središnji živčani sustav

 Likvorski prostori
Ventrikularni sustav
Lateralne klijetke
Monro-ovi otvori
3. klijetka
Aquaeductus cerebri
4. klijetka
Canalis centralis
Subarahnoidalni prostor
Cirkulacija likvora

96 Središnji živčani sustav

 Likvorski prostori
Ventrikularni sustav
Lateralne klijetke
Monro-ovi otvori
3. klijetka
Aquaeductus cerebri
4. klijetka
Canalis centralis
Subarahnoidalni prostor
Cirkulacija likvora

97 Središnji živčani sustav

 Likvorski prostori
Ventrikularni sustav
Lateralne klijetke
Monro-ovi otvori
3. klijetka
Aquaeductus cerebri
4. klijetka
Canalis centralis
Subarahnoidalni prostor
Cirkulacija likvora

98 Središnji živčani sustav

 Likvorski prostori
Plexus choroideus klijetki
Arahnoidne granulacije u venski sustav
 19.12.2022.

Ventrikularni sustav
Lateralne klijetke
Monro-ovi otvori
3. klijetka
Aquaeductus cerebri
4. klijetka
Canalis centralis
Subarahnoidalni prostor pačionijeve granulacije
Cirkulacija likvora
99
PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV

100 PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV

- izgrađuju ga:
a) živci ili nervi (jedn. živac ili nervus)
b) gangliji
- živci izlaze iz mozga i leđne moždine, granaju se po tijelu i spajaju središnji živčani sustav sa
svim dijelovima tijela

101 MOŽDANI ŽIVCI

- iz mozga izlazi 12 pari moždanih živaca (nervi craniales)
- izlaze sa donje strane mozga i prolaze kroz otvore na lubanjskoj bazi (basis crani) pa se zato
zovu nervi craniales
- granaju se na području glave i vrata i živčano podražuju, tj. inerviraju to područje; samo jedan,
deseti po redu, n. vagus ili lutajući živac odlazi u prsnu i trbušnu šupljinu

102 MOŽDANI ŽIVCI

I n. olfactorius (njušni živac)
II n. opticus (vidni živac)
III n. oculomotorius (okulomotorni živac)
IV n. trochlearis (trohlearni živac)
V n. trigeminus (trodjelni živac)
VI n. abducens (abducentni živac)
VII n. facialis (lični živac)
VIII n. vestibulocochlearis (slušni živac)
IX n. glossopharyngeus (jezično-ždrijelni živac)
X n. vagus (lutajući živac)
XI n. accesorius (akcesorni živac)
XII n. hypoglossus (podjezični živac)

103

104

105

106

107
 19.12.2022.

108

109

110

111 MOŽDINSKI ŽIVCI

- iz leđne moždine (medulla spinalis) izlazi 31 par moždinskih živaca ili nervi spinales
- oni izlaze iz kralježničnog kanala kroz otvore među kralješcima i nose naziv prema dijelu
kralježnice kroz koji prolaze

112 MOŽDINSKI ŽIVCI I GANGLIJI

- 8 pari vratnih živaca ili nervi cervicales C1 – C8
- 12 pari prsnih živaca ili nervi thoracici Th1 – Th12
- 5 pari slabinskih živaca ili nervi lumbales L1 – L5
- 5 pari križnih živaca ili nervi sacrales Sr1 – Sr5
- 1 par trtičnih živaca ili nervi coccygei Co1
-
- ganglije izgrađuju nakupine tijela neurona na periferiji, izvan središnjeg živčanog sustava; u
njima se nalaze sinapse neurona na periferiji

113 SPLETOVI (PLEXUSI)

- izgrađuju ih spinalni živci koji se isprepliću u području vrata, slabinskog i križnog dijela
- torakalni spinalni živci se ne isprepliću, već se nastavljaju u međurebrene živace ili nervi
intercostalis koji inerviraju thorax
- spletovi ili plexus-i su:
1) vratno-ručni splet ili plexus cervicobrachialis
2) slabinsko-križni splet ili plexus lumbosacralis

114 PLEXUS CERVICOBRACHIALIS

- izgrađuju ga svih 8 cervikalnih i samo 1. torakalni spinalni (moždinski) živac
- iz njega se formiraju živci koji inerviraju dijafragmu, aksilarnu regiju i gornji ud:
1) nervus phrenicus - podražuje dijafragmu na kontrakciju
2) nervus axilaris - za inervaciju aksilarne (pazušne) regije
3) nervus radialis, nervus ulnaris i nervus medianus - za inervaciju gornjeg extremiteta
115 PLEXUS LUMBOSACRALIS
- izgrađuju ga 12. torakalni i svi lumbalni, sakralni i kokcigealni spinalni živci.
- iz njega se izdvajaju živci koji inerviraju donji dio trbuha i donje udove:
1) n. ischiadicus – i njegove dvije grane, n. tibialis i n. fibularis (n. peroneus) – najdeblji živac u
našem tijelu, koji inervira stražnju stranu donjeg extremiteta
2) n. femoralis – inervira prednju stranu donjeg extremiteta

116

117

118
AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV

119 AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV (AŽS)

- autonomni ili vegetativni živčani sustav zauzima manje dijelove živčanog sustava
- ne radi pod utjecajem naše volje i svjesti, a regulira rad unutarnjih organa
 19.12.2022.

- ne radi pod utjecajem naše volje i svjesti, a regulira rad unutarnjih organa
- centri autonomnog živčanog sustava nalaze se u nižim djelovima mozga, tj. u hipotalamusu i
u sivoj tvari truncusa cerebri
120 RECEPTORI I EFEKTORI AŽS-a
- aferentni, osjetni impulsi AŽS-a idu od receptora u glatkoj muskulaturi unutarnjih šupljih
organa i žila, žljezda i srca u centre AŽS-a; ti impulsi ne dostižu koru mozga, pa tih impulsa
nismo svjesni
- eferentni neuroni AŽS-a idu natrag do efektora AŽS-a, tj. do svih organa sa kojih su osjetni
impulsi stigli; oni reguliraju rad tih efektora AŽS-a: glatke muskulature unutarnjih šupljih
organa i žila, žljezda i muskulature srca; dijele se na simpatički i parasimpatički dio AŽS-a
121 SIMPATIČKI DIO AŽS-a
- simpatički dio ili pars sympathica započinje u torakolumbalnom dijelu leđne moždine;
simpatička vlakna napuštaju leđnu moždinu u sastavu prvog torakalnog do drugog lumbalnog
spinalnog živca (n.spinalis Th1 – n.spinalis L2)
- iz tih spinalnih živaca simpatička vlakna odlaze u simpatičke ganglije; simpatički gangliji,
poredani jedan do drugoga, tvore lance koji se nalaze s obje strane leđne moždine od vrata do
trbuha i zovu se truncus sympathicus; u tim ganglijima se nalaze sinapse sa drugim neuronom
simpatičkog puta, čija vlakna idu do svih efektora AŽS-a; neurotransmiter tih drugih neurona
koji djeluju na efektorsko tkivo AŽS-a je noradrenalin

122

123 DJELOVANJE SIMPATIKUSA

- simpatikus djeluje tako da pojačava rad onih organa koji su nužni za savladavanje neke
stresne situacije, npr. strah, ljutnja, uzbuđenje, kao da priprema organizam na bijeg:
1) pojačava rad nadbubrežne žljezde koja luči hormon adrenalin; time se pojačava djelovanje
simpatikusa
2) šire se zjenice
3) povećavaju se broj udaraca srca i snaga kontrakcije srca

124 DJELOVANJE SIMPATIKUSA

4) raste arterijski krvni tlak zbog vazokonstrikcije (stezanja stijenki arterija)
5) šire se bronhi, što omogućava ulaz većoj količini kisika u pluća
6) intenzivira se metabolizam; razgrađuje se puno hranjivih tvari i stoga se oslobađa veća
količina topline, pa se zato znojimo (znoje nam se dlanovi iako nam je koža hladna)
7) koža je hladna i blijeda jer se stežu arterije u koži

125 DJELOVANJE SIMPATIKUSA

- simpatikus koči rad onih organskih sustava koji nisu važni za izlaz iz stresne situacije kao što
su probavni i mokraćni sustav
- smanjeno je lučenje svih žljezda pridruženih probavnom sustavu i usporava se kontrakcija
glatke muskulature crijeva (zato je smanjeno lučenje sline, pa su nam suha usta i ne možemo
jesti)
- uzrokuje opuštanje glatke muskulature mokraćnog mjehura (nema nagona za mokrenje)

126 PARASIMPATIČKI DIO AŽS-a

- parasimpatički dio ili pars parasympathica započinje u kranio sakralnim područjima središnjeg
živčanog sustava
- parasimpatička vlakna putem nekih kranijalnih živca i sakralnim spinalnim živcima idu do
ganglija koji se nalaze u blizini efektora; u gangliju je sinapsa sa drugim neuronom
parasimpatičkog puta, čija vlakna idu do efektora ANS-a; neurotransmiteri drugih neurona
parasimpatičkog puta, a koji djeluju na efektorsko tkivo ANS-a, su molekule acetilkolina
 19.12.2022.

parasimpatičkog puta, a koji djeluju na efektorsko tkivo ANS-a, su molekule acetilkolina

127 DJELOVANJE PARASIMPATIKUSA
- parasimpatikus djeluje uglavnom suprotno od simpatikusa i on je protuteža simpatikusu (kad
krizna situacija prođe) normalnim uvjetima života oni su u ravnoteži tako da simpatikus lagano
dominira danju, a parasimpatikus noću

128

129