Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Mogućnosti Za Inovativne Reforme I Razvoj Znanja

    Uploaded by

    Dragutin Petrić
    7 views12 pages
    ž

    Original Title

    Mogućnosti Za Inovativne Reforme i Razvoj Znanja

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    ž

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    7 views12 pages

    Mogućnosti Za Inovativne Reforme I Razvoj Znanja

    Uploaded by

    Dragutin Petrić
    ž

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 12
    moguénosti za inovativne reforme i razvoj znanja SAZETAK oa Moguénosti istrazivanja + Analiza dostupnih dokaza urjeSavanju problema roditejske depresie otkriva praznine u bazi znanja {identifiira moguénosti za pobolfanje skabi o depresivnim roditeljima i njihovo) deci Stvaranje okruzenja za uéenje koja podriavaju inovacije + Postoje opée smjernice - uglavaom usmjerene na druga 2dravstvena i poslovna podrutja - koje pruZaju podeine smjemice za Siroku provedbu sloZenih, multidscipliarnih, dvogeneraciskib, opse2nih programa za njegu depresije. Medutim, i dalje postojeizazovi u Sirenju i provedbi ‘novativni strategija, ukjutujut sloZenost i zahijeve u pogledu resursa novib modela usluga; razmatranja teninga (kognitivno opterecenje i ‘ovisnosto kontekstu); i struktury, kultura i vodstvo organizacije ili sustava koji usvajaju, U ranijim poglavijima odbor je opisao opseZau literaturs 0 odnosu roditeljske depresie,roditeliskim praksama i dravom razvaju djece. Ova analiza procijenila je razine dokaza koji su potrebni a dokarivanje (1) povezanosti izmedu roditeliske depres, roditljskih praksi i ishoda djece i (2) ‘inkovitostistrategijai politika probira,lijeenja i prevencije na negativne utinke roditelske depresje na djecu u razlittim okruzenjima i populacijama. Na temelj te analize odbor je zatim opisao idealnu vziju intervenciskog sustava za skrb o depresii istigudi vaine komponente ovog sustava koje se pojavljuju u odabranim okruzenjima usluga, kao i kroz dr2avne, savezne i europske inifjlive. Naznake koje proizlaze ith inicijativa takoderistigu tri glavne prepreke povezane s provedbom ti inovativaih prstupa koje je odbor naveo (poelavlie 9), ‘ukljutujust razne sustavne, radne i fiskalne politike Poglavlic 10. sada dae pregled dvaju zasebnih podrutjau kojima se mogu poduzet sljedeti Korat u osmisljavanju i provedbi idealnog sustava prevencije i depresie za roditelisku depresiu opisanog u poglaviiu 8. ako se sustavni radn i fiskaln izazovi mogu prevladati. Ta dva podratja (1) ‘azyijajuistazivatki program u kojem se isttu prioriteti za razvoj novih znanja i (2) stvarane polti¢kih okruzenja i okruzenja za ueenje koja ‘oprinose uspjeSnom Sirenju i provedbi usinkovitih praksi z poboljanje kvalitet skrbi za depresivne roditele i njihovu djecu. ‘Svako podrutje uldjutuje razmolika jizazovna pitanja koja zabtijevaju paZaju kreatora politike, itrazivatke zajednice i administatora programa, Zajednicki cil} je razvti programe temeljene na dakazima i suradnitke strategie, kao i stvorti paticaje 7a usvajanje inovativnih pristupa w ‘okruzenjima za uéenje koja nastoje doprijeti do onih Kojima je to najpotrcbnije i onih kojima je najteze st MOGUGNOSTIISTRAZIVANJA dius (Osim jatanja pristupa sustavne politike, radne snage i fskalne politike navedenlhu prethodnom poglaviju, odbor izes! istrazivacki program koji se temel}i na éetir temeljna izazova skojima se suoéavaju ws pokufaju reSavanja problema roiteliske depresije: (1) integrranje man, (2) primjena razvojnog okvira, (3) konceptualizacija problems kao dvogeneracijske prirode i (4) priznavanje prisuinosti konstelacije ¢imbenika rzika, kontckst i korelacije povezane depresijom (vidi poglavije 2). Odbor se sada ustedotoduje na posebna podrutjasadt7aja koja predstavljaju zatajne moguénosti istrativana Etiologija depresije Mnogo se zna o &imbenicima rvika za depresijy, ali potrebna su dalnjaistazivanja kako bi se testirali modeli kako vigestruki bioloski i psibosocijalni imbenicidjeluu zajedno irazjasnili mehanizmi kojima stresn iskustva dovode do depresivni reakeija kod pojedinaca i uobiteljskom kontekstu, Otpornost je, unatot iziozenosti roditeljskoj depresii i drugim nepovoljnim ujetima, sloZena,aistrazivanja éeimatiKorst od razvojno osjethivib ( obi djeteta) i integrativnih modela koji se mogu testirati ickom uzdunog tjeka. Moramo znati vite o optimalnom vremenu i metodama intervencije kako bismo sprijetiirazvoj i eskalaciju depresije kod onih koji su unajvesem riziku - posebno mladih tijekom njihovib formativnih obitelskih i karijerih godina Interakeija depresije, roditeljstva i zdravija | razvoja djece Tako sna2ui dakazi sada podupira srinu i opseg pavezanostiizmedu dopresije kod roditelja i ster ishoda u djece i dalje postoje mnoge ‘neodgovorena pitanja. Konkretn, i dalje postoje mnoga pitanja u vezi s postedovanjem i moderiranjem tih udruzenja. Sto se tie postedovanj, potrebno je vie studja kako bi se isptali specifi aspekt roiteljstva i drugi potencijalai posrednici povezanost izmedu depresije kod roditelja i Funkcionianja djetea, $ tim u vezi, odbor je istaknuo snazan poteneijal stuija osmisljenih za ispitivanje uéinkovitost itervencija usmjrenih ns smanjenje razine koastruksta za koje je utvrdeno da posteduju u povezanostiizmedu depresi kod roditelaiishodau djece, na primjer, odredeni aspekti roditeljstva, Takvi eksperimentalni dizajni mogu biti jaki Testovi posredovanja, Sse tite umjerenon,porebno je vite studia kako bi se oli oja deca depresivih roitla ima vite ili manje Kanse da ravi probleme i ‘oj odie s depresijom maja vie ili manje Sanse da ce imati problema sroditelstvom, Moderator mog ukljuévati karaktrstike rod, kFutujui orbits, jane | narutavanje kvalitet njihove depresie, varjable drufvenog Konteksta, dee Karakcistke i druge. Na primer, rmoderirajue uloge sola doi desta uvijemeilaganja jo uvick nis dabroshvaéene, «navi sugriaju da se na djtake i djevojtice mo razlittouljecati avisnoo njihovo} dab vrijeme ilaganj. U sirem smisl, potrebno nam e vide studija kako bismo kvantfcirali postotak obojcle ece (sa speciiénim ishodima) i onih koji tonsa it i rzlkuje. Odbor je istaknuo potencijalna zanja koja se mogu se dale stadijama koje Sulusmjerene na intervencije na podskupine djeces vetim ili maja izakom (stupan)prsuesti moderatoa) kako bi se ulvdilo Web Ii stervenita eeu na svi razinara rizika(iaju li jednaku Kors?) ii bi mogle biti usmjerene ma djecus vei rizikom Odbor je takoder ukazao na nekoliko nedostataka u literaturi koji se odnose na fizitko zdravlje djeve depresivnih roditelj. Potrebno je vie praéenja Korigtenja zdravstvene zaSite, propuitenih Skolskib dana i drugih aspekata svakodnevnog funkeioniranja u kombinaeiji s depresijom kod roditlj ‘Konkretno,utvrdeno je da je potrebno vite istrazivanja kako bi se azumjela uloga depresije majke u zaravstvenim ishodima djece. Nadalje, i psiholoski i fizicki zdravstven ishodi moraju se reSavatiu Iongitudinalnim studijema zdrave i kroniéno bolesne djece kako bi se znalo kako se {jelesnizaravstvent ishodi odnose na psiholoske ishode. Konatno, potrebno je pracenje izhjepnute i pozeljne iskoristenosti zdravstvene zat kako bi se razumio utjeca) na zdravstvene usluge (Osim nedostataka w istra?ivanju u pogledu ncodgovoresih pitanja, odbor je takoder utvrdio nedostatkew ve7is izradom studi. Prvo,testovi posredovanja su najinformativniji kada se provode na podscima iz uzdunih dizaina is mjerama depresif, roditeljstva i funkcioniranja djetstau vige ‘vremenskih toéaka kako bi se uhvatili putovi, Drago metodolosko pitanje odnosi se na mjerenje depresije kod roditelia. Odbor prepomnaje kadrovska i vremenska ogvaniéenja koja Zesto zabranjuju upotrebu dijagnostikia interyjua, no patigemo njihovu upotrebu kad god je to moguée. Osta vara pitanja o razlikama u povezanost roditeljstvom i ishodima djece kada depresija soditelja premasuje Klinitke dijagnostikekriterije. Potrebno je wzumjeti razike u roditeljsvu i ishodima djece izmedu te dvije skupine. ‘Treée, porrebuo je vise studi iz razvojne perspektive. Takve studije ne moraju biti uzduzne, ali zatijevaju razumijevanje razvojadjeteta u svor ‘eorijskom modely, hipotezama,dizajnu (osobitou smislu dobi proutavane djece), te v odabir i psihometriskim svojstvima myjera, Cervo, istrazivatka literatura imala bi korsti od poboljSanja mjerenja depresie uistrazivanjima temeljenim na populaeli, posebno onima koja prikupljau informacije oeijloj obitej, kako bi se poveéela nihova poteneijal vrijednost za rjeSavanje ti iteabivackih nedosttake, Konkretno, ‘odbar je prepaznao ogranigeniajedne ogjene ljestvice simptoma, koja obigno odrazava prethodni tjedan ili dva u ivotu roiteja, kada se hipoteze ‘obigno agnose na znaino dugoroénije ueinke izlozenosti depresii kod roditelja, Peto, potrebno je vite istrativadkihstudija kako bi se testrale hipoteze izvedene iz transakcijskih modela. Kao samo jedan primjer, potrebno je vise sda djegjim imbenicima koji doprinose razvoju ii odréavanju depresije kod roditelja, na primer, prijevremeno rodenje,kronigni ili akstsi ‘dravstveni problemi, "tePak" temperament, problem ponaéanja. Konaéno, kao io je navedeno u ovom poglavlju, potrebno je vite studija koje ispituju razlikeu roditelskim stilovima i ponasnju djece u cijelom nizu rolitelja koji dozivliavaju depresiju, ukljucujudi one iz arieitih kultumnih i etnigkih skupina i razina prihoda, ofeve i bake i djedove koji su primarni skebniei svojih unuk. Alati interven: za probir,lijedenje i prevenciju Probir Tako dokazi podupiru uéinkovitost kratkih mera probira 2a odraslu depresijuu Klinigkom okrufenju i okruzenju zajednce, i dalje postoje mnoga rneodgovorena pitanja. Na primer, poten je vite dokaza o ufinkovitosti univerzalnog probira roditeljas depresijom, ukljuéuuti prelazak izvan perinatalnog razdoblja. Nadalje, potrebno je vite istraZivanja kako bi se razvile Kratke Klinitke mjere proba za kljudne roditeliske vjeitne koje se fodnose na depresiju. Tognije, potrebne su stuije koje mjere depresiju kod roditlj sdijagnostithim interyjuima i Ijestvicama simpioma koje ispituju like w roiteljstvu i funkcioniranju djeteta koje bi mogle biti povezane s mjemim pristupom, teZinom, oSteéenjem i drugim klinigkim arakteristikama depresie Sto se tke ishoda, nedostaju istrazivanj o ishodima probire roditeljau sklopu dvogeneracijskog, sveobuhvatnog programa sktbio depresiji koji se bavi problemima i za roditelja i za dijete. Sljedeca faza je translacijskoistrazivanje kako bi se utvidilo mogu Ii sveabuvatniprogrami probira w konagnictutjecati na roditeljsko mentalno zéravlje, roditljivo ili nepovoljneishode u razvoju djeteta. Toenije,studije winkovitost, a ne Sinkovitasi provedbe programa, pottebae su zajednic i klinikim okruzenjima, Trebali bi ispitatujecajsvakog koreka u procesu skrbi, od probira, obrazovanja i angazmana roel, preko prefereneija u liedenju roel i donesenih odluka, do upucenih i dovrSenih preporuka do klinigkih ‘shod. Poirsbno je vite istrabivanja kako bi se utvrdli najoptimalniji natin’ integracije probira rditelske depresie s procjenom roditliskog i djedjeg razvoja i statusa ponafanja za svu djecu, ali posebno u visokoriziénoj papulaciji (npr. s poremeéajima upotrebe supstanci,statusor niskog dohotka, ‘alozenim riziku od zlosavljanja). ui ie ako postoje dokazio sigumost i djelotvornost terapjskih pristupai pristupa lijetenju depresie i sprjetavanjurecidiva u odn tjecaju uspiesnoglijevenja deprsije 2a (1) rasnu i etni¢ku manjinsku populaciju, (2) govornike engleskog jezka koji nisu englesk ili ogranigent govorici engleskog jezika i (3) odrasle osobe Koje su roditei i njezine utinke na funkeioniranje i dobrobitnjihove djece (npr. preveneijaSttnih ‘shoda). Kako bi se odr?a0 nizterapijskih retmane koje modete odabrati kako bi se adovoljlesklonosti pacijenata, poteebna su daljnj istraivanja 0 sigumosti i uéinkovitost terapijskih retmana posebno 2a depresivne roditelje (i, aatidepresive, cerapij, altemativna mediciau), Konkretto, pottebna su istazivanja (1) Kultur i jeziéno kompetentnih modela temeljenih na dokazima, (2) odgovarajuceg trajanja intervencija perinatalne depresije, ‘uljueujuetindikacije za profilaktitko lijeeenjc, (3) dugoroénih uinaka antidepresiva na rast i razva} djece izloZene maternii i (4) sigurnosti lotvomost alternativnih terapia za perinataina depresiu (np: bilnihijekov it dodaci, ulrajubigasto syjetlo) Sto se tge pristupa poroda za roditeljes depresijom, potrebno je vie istrativanja u razumijevanju utinkovitost odredenih okrazenja u kojima se roditeljiinjihova djeca redovito vidaju (npr. pedijarjske, opstetritke i ginekoloske postavke, centri u zajednici, dom) i utinkovitostaltemativnih _mehanizama isporuke koji mogu smanjti prepreke koje primaju potrebno ljeéenje (npr. intemetska terapia i precenie depresivnihroditla, posebno tijekom trudnoée i postporodajnog razdoblja), kao i uSinkovitostintegrranja lijeEenja depresie i poremeéaja zlouporabe opojni droge. Prevencija Poirebno je vie istraZivanje o prevencfi Stetnh ishoda u obiteli s depresivnim roditelima, lake posto preliminarna podeSke 2a intervencije koje sprjelavaju Stee ufinke za depresivne roditele i njihovu djecu,vecina ti pristupa treba daljnju proejenu, replikaciju i Iongitudinalne studie prije ‘nego Sto je potrebna Sroka primjena. Mnoge od ti studija usmjerene su samo na odredeno podrugje (npr. rditeljstvo, razvo}djeeta, a samo je ‘ogranigen bro interveneja bio usmjeren ina roditelje ina njihovu djecu, Stoga su potrebna dodatna istrazivanja kako bi se dodatno poduprle ove postojeée preventive interveneije 2a obiteljis depresivnim roditeljims. Za programe i prakse 2a koje je eé utvedeno da su njperspektivali u ‘andomiziranim ispitivanjima, potrebno je provestistudije uéinkovitost veh razmjera te isitivanja provedbe i Sirenja Osim toga, potrcbno je razviti nave interveneije koje su usmjerene na sveobulhvatne potrebe obitelis depresiom, kao i prilagodbe ili obogaivanja ‘iri intervenciskih pristupa kako bi se pove¢ala njihova utinkovitost w tim obitljima, Budui da se obiteljisroditliskom depresijom mogu predstaviti s depresijom kao primamim problemom ili keo dio konstelacije imibeniks tizike, postoji potrsba za vise istrazivanja oidentificranju, ‘ukjutivanju i prafanju odgovarajusih preventivnih intervencija obiteljima s depresivnim roditeljima ne samo u slu#bama za mentalno zaravje, veé iu razlittim okrazenjima u kojima mogu potraziti usluge. To je pasebno va?no 7a stanovnistvo s niskim prihodima i etnigke manjne, s obzirom na to da su ilozeni poveéanom riziku od depresije, ali je manja vjerojatnost dae potrayti usluge mentalnog 7dravlja, Tako ée oviciljani pristupi vjerojatno biti najperspektivnij, potrebno je i vite dokaza kako bi se utvrdilo mogu Ii univerzalni program’ usmjereni na ‘wellness i promicanje mentalnog, zdravlja dovest do smanjenja depresie kod rodilelia i naknadnih Stetnih uSinaka kod djece. Sie e¢e viste programa tebgju vie istrafivanja s naglaskom na depresiju kod roditelja: + programe usmjerene na sprje¥avanje depresije kod roditelj sdjecom u svim razvojnim fazama; + program preveneije usmjereni na pobolianje roditeljsty + programe prevencije usmjerene na poboljSanje zatitnih &imbenika i smanjene rzika kod djece; + vilegeneraciski i vilekomponentai pro + programe prevencije u okruZenjima u kojima se lako pristupa obitejima s depresijom i ajihovoj djeci, kao sto su Skole i okruzenjazajednice; i vencije politike i socijlne skrbi te drugi Siroko utemeljeni program usmjereni na ranive obiteli i djecu. U svim tim programskim pristupima istazivanja prevencije za obiteljisroditeliskom depresijom trebaju uklutiv lijebenje roditeliske depresje, pobolfanje i pode#ku rodieljstvu te fokus na razvojne ishode djece. tri glavna naéela: prepoavanje i U tim istrazivatkim naporima potrebna su brojna podruéja fokuse. Prvo, program’ osmisljeni kako bi pomogl djeci kada su roditlji depresivni ‘moraju se usredotofit ne samo na simptome i dijagnoze kod djece, veé ina strategie temeljene na snazi koje pomazu djeciu izvavanju codgovarajuéih razvojnih zadataka (ostanak u Skoli, ednos i stjecanje vjeStina). Osim toga, potrebna su intervencijska istraZivanja koja mogu poslwit a utveivanje karakterisika roditeljsva od strane depresivnihroditlja koje su dovoljne kvalitete (apr. dovoljne razine topline i strakture) za smanjenje tetih ishoda kod djece. Za strategije prevencie, intervencije utemeljene na dokazima i usluzne programe usmerene na prevencij koji nisu posebno usmnjereni na depresivne obitelji, buduéa istradivanjatrebaju wzetiu obzirroditelisku depresiju u dizainu intervencije,procijenti

    You might also like