Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Kognitivno Starenje

    Uploaded by

    Dragutin Petrić
    9 views13 pages
    kognitivno starenje

    Original Title

    kognitivno starenje

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    kognitivno starenje

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    9 views13 pages

    Kognitivno Starenje

    Uploaded by

    Dragutin Petrić
    kognitivno starenje

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 13
    Sseanea 210. 5 Odgovor zdravstvene zastite na kognitivno starenje Kao rezultat starenja stanovnistva, starije odrasle asobe éine sve veéi dio pacijenata koje zdravstvent radnici vide u akutnim i ambulantnim ustanovama. Stovi8e, s povetanom svijeSéu javnosti i zabrinutoSéu zbog kognitivnih ofteéenja i demencije wu starijoj dobi, pojedinci i obitelji obraéaju se zdravstvenim radnicima za informacije i sayjete 0 zdraviju mozga. Otprilike svaka treéa odrasla Amerikanka ‘dentficira Alzheimerovu bolest kao bolest koje se najvige boje (MetLife Foundation i Harris Interactive Inc, 2011). Istrativanje Ameritkog drustva za starenje-metlife (ASA i sur, 2006) otkrilo je da veéina odraslih Amerikanaca smatra da je pregled paméenja jednako vazan kao i rutinski fizi¢ki pregledi; da 76 posto Zena i 68 posto muskaraca identificira lijetnike kao najboljiresurs za informacije o kondiciji mozga; I da bi vie od 74 posto savjetovalo bliskom prijatelju ill élanu obitelji koji je zabrinut zbog paméenja da posjeti lijegnika opée prakse. Buduéi da pojedine! | obitelji traze pomoé praktiéara za razumijevanje 1 upravijanje kognitivnim starenjem, 2dravstveni sustav mora biti spreman uéinkovito reagirati Ovo se poglavije usredototuje na odgovor zdravstvene zaitite na kognitivao starenje, ukljuéujuél stavove i prakse adravstvenih djelatnika i udravstvenog sustava, potrebe za pobol/Sanjem odgovora na zdravstvenu zaftitu kroz obrazovanje i abuku prufatelja usluga te moguénosti koriétenja medicinskih posjeta za procjenu i reSavanje kognitivnog starenja. ‘STAVOVI I PRAKSE ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA I ZDRAVSTVENOG SUSTAVA Unatot sve veto} utestalosti zabrinutosti u vezi s paméenjem i kognitivnim starenjem u rutinskoj njez, malo Je studijaispitalo lijetnitke prakse i stavove u vezi sa savjetovanjem pacijenata o kognitivnom starenju i smanjenju rizika za kognitivno oBteéenje Ill demenelju. Istrazivanje prove zdravstvene zaitite i internista pokazalo je da je 40 posto prufatelja usluga {2vijestilo da raspravija o pitanjima vezanim uz spretavanje | smanjenje rizika od ognitivaih oSteéenja i demencije sa svojim odrastim pacijentima (onima bez poznate demencije) "Zesto” ili "vrlo esto" tijekom prethodnth 6 mjeseci (Day et al 2012). Otprilike 20 posto izvijestlo je da “rijetko" raspravija o ovoj temi. Day i kkolege otkrili su da preporuke pruéatelia usluga avise o njihovo) percepciji snage dokaza o kognitivnom zdraviju, Dok je neznatna veéina (54 posto) ocijenila dokaze eno na 1000 Ijegnika primarne ‘anes 211, 7a smanjenje kognitivnog oSte¢enja "umjerenim” do “vrlo jakim’, 39 posto th je ccijenilo “slabim’ ili "vrlo slabim", Kada su ijefnici lavijestili da daju savjete o spriefavanju Ill odgadanju kognitivnih oSteGenja 1 demencije, njthove najéese prijavijene preporuke (koje je prijavilo vi8e od 50 posto ispitantia) bile su fizitki aktivne, dobile intelektualnu stimulaciju, jele zdravu prehranu, bile druitveno aktivne, ograniéile uporabu alkohola i postigle / odréale zdravu tezinu, Zaravstveni djelatnict smatraju rjeSavanje problema prevencije i smanjenja rizika uu veri s kognitivnim o8te¢enjima i demencijom u kliniékoj praksi kao izazov, Kao Sto je sluéaj rjeSavanjem prevencije u rutinsko) skrbi za druga stanja, glavne prepreke Uukijuduju nedostatak nadoknade i pronalatenje dovoljno vremena za rjeSavanje savjetovanja o ponaSanju | neposrednijih zdravstvenih problema pacijenata (Day et al, 2012; Yarnal j sur, 2008). Glavne prepreke savjetovanju o kognitivaom zdravlja posebno su uogena ograniéena dostupnest ananstvenih dokaza ili dokazanih tretmana u tom podrugju i prisutnost neuvjerljivih istrazivanja (Day et al, 2012; ‘Warren-Findlow i sur, 2010), Mali broj studija ispitao je iavore informacija i dokaza pruzatelja usluga 0 ‘kognitivnom zdraviju i starenju te njihove sklonosti obrazovanju i osposobljavanju. U kvalitativno} studiji Koja je ukdjuéivala fokusne skupine i razgovore s lijetnicima, pomocnicima lijetnika i medicinskim sestrama, nastavak medicinskog obrazovanja (CME) smatran je mo%da najlaksim natinom Sirenja kognitivnih zdravstvenih informacija prufateljima usluga (Warren-Findlow i sur, 2010), CME se moze ponuiiti putem Easopisa, internetskih usluga i osobnih moguénosti kako bi se doslo do pruZatelja usluga u razlititim okruzenjima, Internetske profesionalne web stranice ili usluge Ii iavor informacija nici su identificirali, ali ne { sudionici koji nisu lijeéniel, kao Popularni mediji, iako su prepoznati kao da utjefu na svijest javnosti 0 preventivnom ponaSanju za neke bolesti, nisu podrdani kao sredstvo za obrazovanje zdravstvenih djelatnika (Warren-Findlow i sur, 2010), U istrazivanju su pruzateli usluga identificirai sljedeée kao vane izvore informacija o novim dokazima i smjernicama prakse vezanim wz kognitivno osteéenje ili demenciju: struéni éasopisi (42 posto}, CME (17 poste) i profesionalne web stranice ili usluge popisa (165 posto) (Day et al, 2012). Ostali lavori Koji su rijetko podrZavali ukljudivall su broiure 1 knjizice, znanstvene skupove ili Konferencije, informacije dostupne telefonom, popularne medije i predstavnike lijekova ili farmaceutskih protzvoda. POBOLJSANJE ODGOVORA NA ZDRAVSTVENU ZASTITU Nekoliko kljugnih nacionalnih iniljativa pokrenutih w posijednjem desetlieéa bavi se kognitivnim starenjem | razlQitim zdravstvenim ponatanjima koja mogu smanjitirizik (CDC i Alzheimerova udruga, 2007). Osim toga, istrazivatka ustanova radila je na izradi dokaza potrebnih 2a podrSku naporima javnog 2dravstva i 2dravstvene zaiite 2a promicanje kognitivnog i emocionalnog zdravlja kod starjih oraslh osoba (Hendrie i sur, 2006). Ti su napori naplasili potrebu za resursima, alatima i obrazovanjem kako bi se prufateljima usliga pomoglo u prevodenju dokaza u javno zéravije i praksu. Za prufatelje zdravstvenih usluga primarne potrebe uidjuéuju preporuke za praksu za usmjeravanje procjene i savjetovanja w vedi s kognitivnim starenjem, pristup altima za procjenu spoznaje i savjtovanje ‘svanea 212 ppacijenata o normalnim obrascima performans! starenja, poznavanje uéinkovitih, intervencija 1 preporuka za savjetovanje pacijenata i obitelji te pomoé pri odlucivanju koja pomaZu u utvrdivanju kada uputith pacijente na daljnju procjenu 1 dijagnozu ili intervenciju. Za zdravstvene sustave te privatna i javnozdravstvena osiguravajuéa drustva postoje brojne moguénosti pruzanja obrazovnih materijaa i programa za starije odrasle osobe i lanove obitelji te obuka zdravstvenih djelatnika 2a raspravu o kognitivnom starenju i promicanje kognitivnog zdravlja, Obrazovanje i obuka za pruzatelje kognitivnog starenja Jedan od natina za poveéanje spremnosti prufatelja zdravstvenih usluga 2a lijeenje kognitivaih zdravstvenih izazova starenja stanovni8tva je pruzanje formalnog obrazovanja i osposobljavanja. U tu svrhu potrebno je osmislit i provesti nove inicijative usmjerene na pove¢anje svijesti,znanja i vjeStina pruzatelja usluga za rieSavanje zabrimutosti javnosti u vezi s Kognitivnim starenjem. Nekoliko 2dravstvenih disciplina specijaizirano je za starenje | spoznaju (npr. Lijetniel, ‘medicinske sestre i drugi Koji su specijalizirani 2a. gerijateiju i gerijatrijsku neuropsihologiju),a ti praktiéari prolaze formalni teéaj i obuku temeljenu na praksl uukognitivnom starenju, Medutim, jer se kognitivne promjene s godinama su uobigajeno utvrdena zabrinutost medu starijim odraslim osobama, nisu samo ti struénjaci ti koji trebaju imati osnovne kompe cije u kognitivnom starenju, veg Sirok spektar struénjaka i diseiplina koje rade $ odraslom i starijom odraslom populacijom, Osim toga, bududi da na spoznaju u kasnijem ‘ivotu | Zimbenicl rizika tijekom cijelog Zivotnog vijeka, trebalo bi uloZlti napore kako bi se praktiéarima koji sluze svim dobnim skupinama pomoglo da razumija potencijalne kognitivne uéinke, Eak i ako je vidjivo malo neposredne Stete Nekoliko programa obuke i CME teGajeva osmisljeno je za obrazovanje zdravstvenih djelatnika u Kognitivnom starenju, Primjerice, Eckstrom 1 kolege (2008) osmislli su fakultetsku CME radionicu u Kojo] je nastavni fakultet na dva programa interne medicine pohadao jednodnevnu radionicu o gerijatrijskom znanju fotu utjetu ialozenost i procjeni spoznaje i funkeije. Kovacich i kolege (2006) opisali su program certifikata © kognitivnoj vitalnosti koji nudi Centar za gerijatrijsko obrazovanje konzorelja Meharry. Program se usredototuje na razbljanje mitova da je demencija normalan dio procesa starenja. Williams i kolege (2007) izvijestili su o Inicijativi suradnigkit centara za istrazivanje | obrazovanje u skrbio starijim odraslim osobama, pod pokroviteljstvom Zaklade John A. Hartford, a kojom upravija Drustve za opéu Internu mediciny, koje okuplja gerijatre | interniste kako bi razgovarall o skrb za starije odrasle osobe. (Osim toga, uspostavijen je niz web stranica kao resursa za poboljSanje obuke ‘zdravstvenih djelatnika u temama starenja stanovnistva i Klini¢ke prakse. Ove web stranice ukljuéuju neke sadrZaje 0 spoznaji i starenju, iako to nije uvijek glavni Fokus, Pri jeri ulue + Portal gerijatzijskog internetskog obrazovanja (ADGAP, 2014), koji Je osnovan u ime Udruge direktora gerijatrijskih akademskih programa, pruéa module obuke © Sirokom spektru tema, ukljutujuéi kognitivno starenje Jedan program koji se ‘odnos! na kognitivno starenje usmjeren je prema studentima medicine, sa specifiénim ciljevima uéenja koji ukljueuju razlikovanje normalnih 1 abnormalnih promjena starenja u mozgu I sustavnim metodama za procjenu ppacijenata kojtimaju gubitak paméenja (Overbeck etal, 2014). ‘+ Starenje Q3, inictjativa koju su opisali Moran i kolege (2012), razvijena je kako bi poboljfala znanje, vjeftine i sposobnosti klinitke skrbi stanovnika interne ‘medicine koji se odnose na starije odrasle osobe, Obuka koristi vige strategija intervencije - ukljufujuéi didakti¢ki kurikulum i alate kojima se moze pristupiti ha mrezi, runde i interveneije zdravstvenog sustava (npr Blektronigke zdravstvene evidencije) - osmisljene za promjenu natina na Koji ljetnicl prakticiraju. Tako Kognitivno starenje nije odredeni predmet unutar kurtkuluma, spoznaja se Polavljuje kao tema w iskustvu temeljenom na praks. + Geri-EM (Melady i sur, 2013) je web stranica za kontinuirano obrazovanje zapodeta u Ontariju, Kanada, Koja pruza besplatne informacje © pobol/Sanju skrbi za starije pacijente koja je usmjerena na prutateljezdravstvenih usluga | alnteresirane Clanove Sire Jjavmostl. Popunjavanjem modula web stranice, ‘prvateljiusluga mogu zaraditi CME bodove putem Koleda obiteliskihlijetnika Kanade, Kraljevskog Koledda letnika i Kirurga Kanade i Ameridkog redicinskog udrufenja, Web stranica nud} Sest modula Koji pokrivaju upravijanje Iijekovima, traume { padove, atipiéne prezentacije, funkcionalna procjenu,njegu na krajuZivota{ kognitivno oBte¢enje Pregled dostupne literature | elektronizkih resursa otkriva da je poduzet niz vainih koraka prema dizajniranju sadréaja 2a poveanje svijesti 2dravstvenih djclataika | obrazovanja u spoznaji | starenju. Medutim, varijabilnost u temama i opsegu pokrivenosti ukazuje na potrebu identifictranja temeljnih kompetencija uw kognitivaom starenju kao dio razvoja i Sirenja obrazovnih strategija u ovom podruéju, Obrazovanje i osposobljavanje za pruzatelje usluga u reverzibilnim doprinosima kognitivnom padu Jako su mnogi medicinski Cimbenici rizika 2a Kognitivni pad identificirant 1 poglaviju 48, preporuéene intervencije za veéinu ovih imbenika rizika u over trenuthu ostaju preuranjene ili neizvjesne. Medutim, postoje dva bitna podrugja u kojima je uloga zdravstvenog djelatnika nedvosmislena; prevencija delirija i praéenje lijekova, $ obzirom na visoku uéestalost delirija, njegovu prirodu koja se mote sprijetiti i doprinos kognitivnom padu (Inouye i sur, 2014, vidi i poglavlje 48), zdravstveni radnici igraju Kljuénu ulogu u identificiranju pacijenata s tumjerenim do visokim rizikom za deri, pasebno u tako visokoriziénim Klinikim okrufenjima kao Sto su predkirurgija, intenzivna njega i postakutna njega. Probir na dobro uspostavijene Zimbenike rizika od delirija | provedba strateglja prevencije delirja Sto Je prije moguée nakon prijema vatne su odgovornosti zdravstvenih djelatnika koji skrbe 0 ranjivim starijim pacijentima (Inouye i sur, 2014; NICE, 2010), ‘Sranea 214 Klinigka smjernica za delirij Koju je izdao Nacionalni institut za lzvrsnost u ‘2draviju i njeal (NICE) navela je éimbenike rizika za deliri ukjuéujuéi dob veéu od 65 godina, kroniéno kognitivno ofte¢enje ili demenciju, trenutn! prijelom kuka 1 ‘tedkeu bolest (NICE, 2010), Ostali éimbenici rizika koji se obiéno navode u studijama ‘ukljuéuju multimorbiditet, depresiju, cerebrovaskularne bolesti i zlouporabu alkohola (Inouye i sur, 2014), Starije odrasle osobe s jednim ili vise ovih imbenika rizika na potetku trebaju primati nefarmakoloske preventivne strategije delirija, poput onth navedenih u bolniékom programu Zivota starijih osoba (HELP, 2015a) ili NICE smjernicama, ukdjuéujuéi kognitivaa preorijentaciju, nefarmakolo$ko poboljSanje sna, ranu mobilizaciju, prilagodbe vida i sluha, prehranu i nadopunu tekuéine, lijetenje boli, pragenje lijekova za odgovarajuéu uporabu, odgovarajuéu oksigenaciju i prevenciju zatvora (vidi takoder poglavije 48), Osim toga, ove smjernice usmjeravaju da bi tijekom hospitalizacije visokoriziéni pacijenti trebali svakodnevno primati_kognitivne preglede koji procjenjuju paznju i orijentaciju (HELP, 2015b; Marcantonio i sur, 2014) Praéenje ijekova kod starijih odraslih osoba | izbjegavanje upotrebe neprikladnih Ljekova kdjuéna je uloga 2dravstvenih djelatnika, posebno prufatelja primarne adravstvene zastite. Takve preglede lijekova treba provediti pri svakom pregledu, a pposebno u vrijeme prijelaza skrbi, kao Sto su postoperativni ili postbolnitki otpust, Kao Sto je navedeno u poglaviju 4B, starije osobe uzimaju u prosjeku 14 lijekova na recept godisnje (ASCP, 2015), Sto dovodi do poveéanog rizika od nuspojavalijekova, ‘kao i interakcija ljekova i lijekova i bolesti, Zdravstveni radnici trebali bi redovito pregledavati sveobubvatne popise lijekova svojih pacijenata, ukljutujuéi Hjekove bez recepta i biljne lijekove, Procjena bilo kakve potencijalno neprikladne uporabe lijekova bitan je zadatak za zdravstvenog djelatnika (AGS, 2012), posebno u sluéaja vvisokorizignih psihoaktivnih lijekova, kao Sto su antikolinergihi lijekovi,tricibligki antidepresivi, benzodiazepini, antipsihotici, oralni kortikosteroldi, blokatori 12, meperidin i sedativn’ hipnoti¢ki lijekovi, Ukjuéivanje klini&kog ljekarnikea u pregled potencijalnih interakeija vaZna je strategija za osiguravanje optimalnog upravljanja sloZenijim redimima lijekova, ‘Smjernice za praksu i temeljne kompetencije Pregled resursa potrebnih 2a minimalne gerijatrjske kompetencije u razliitim adravstvenim disciplinama, ukdjuéujuéi medicinu, sestrinstvo 1 socijalni rad, pronalazi malo kompetencija specifiénlh za normalno kognitivno starenje. Neke lijeEniéke i sestrinske organizacije ukljutuju preporuke za praksu o radu sa starijim odraslim osobama { o pitanjima spoznaje; medutim, znanja i vjestine potrebne za ‘jeSavanje kognitivnog starenja éesto nisu ocrtani (POGOe, 2014), Postojeée smjernice i kompetencije za praksu razvijene na spoznaji i starenju ‘mogu se koristiti za informiranje temeljnih kompetencija Sirokog spektra prubatelja adravstvenih usluga. Sm) udruzenje (APA) i Amerigko udruzenje za radnu terapiju (AOTA) pruZaju standarde | preporuke za provodenje kognitivne procjene starjih edraslih osoba, sayjetovanje nice organizacija kao Sto su Ameritko pstholosko starijih odrasli osoba © Kognitivnim promjenama i rad sa starijim odraslim esobama na Funkcionalne promjene povezane s kognitivnim starenjem. U okviru 51. navedeni su primjeri resursa za smjernice i kompetencije prakse povezane ¢ kognitivnim starenjem, Iako se mnoge smjemice usredotoguju na demeneiju, one mogu biti relevantne 2a kognitivno starenje, ‘Temeljne kompetencije trebale bi ukljueivati kljuéne informacije koje odrazavaju ‘trenutaéno stanje dokaza o kognitivnom starenju, kao Sto je navedeno u poglavijima 4A, 48 1 AC, Opéenito, Kompetencija kognitivnog starenja trebala bi ukljutivati ono 5to je poznato o temama kao Sto su obrasci promjena u spoznaji s OKVIR 5-1 Primjeri smjernica za praksu zdravstvenih

    You might also like