7 Javno obrazovanje i kljuéne poruke Ispunjavanje Javnozdravstvenog cilja odr#avanja kognitivnog zdravlja zahtijeva Jasnu j uéinkovitu komuntkaciju s totnim, afuriranim { dosljednim porukama koje odjekuju s pojedincima i njihovim zajednicama. Potrebno je obratiti pozornost na to jesu li raaligiti segmenti stanovnistva ialoZeni relevantnim informacijama, uvjereni da djeluju u skladu s tim i imaju li uspostavljene ekoloske potpore za promjenu i odréavanje ponaSanja koja podréavaju kognitivno zdravije, Buduéi da novi rezultati istrazivanja stalno postaju dostupni, dionicima su takoder potrebna pouzdana stedstva za pracenje ovog podrutja koje se brzo mijenja Ovo poglavije pokriva ono Sto je poznato o javnom znanju, stavovima i lwyjerenjima o kognitivnom starenju (za razliku od Alzheimerove bolesti ili ddemencije); kako javnost trenutno prima i moze primat formacije 0 kognitivnom starenju; udinkovite javnozdravstvene poruke. Poglavije zavrSava_kljuénim porukama koje ée se Sirti kognitivnim starenjem i preporukama za sjede¢e korake. PERCEPCIJA | UVJERENJA JAVNOSTI 0 KOGNITIVNOM STARENJU Pojam "kognitivno starenje" relativno je nov i stoga je javnost manje upoznata s njim nego s pojmovimma za bolesti mozga poput dem: \clje | Alzheimerove blest Razina svijesti o Alzhelmerovo) bolesti je vrlo visoka. Godine 2006. 93 posto Amerikanaca u dobi od 45 ili vie godina rekdo je da je €ulo za Alzheimerovu bolest (MetLife MMI i LifePlans, 2006). Javna komunikacija o kognitivnom starenju morat e obubvatiti njezinu definiciju i opseg (vidi poglavija 1 1 2), objasniti kako se ruzlikuje od bolesti mozga, cpisati raspon kognitivnth sposobnosti | kako se mijenjaju s godinama (neki se poboljSavaju, neki opadaju), istiéu varijabilnost medu pojedincima u kognitivnim promjenama s godinama i naglaSavaju natine na koje odrdavanje kognitivnog zdravlja Ewa odnose pojedinca, neovisnost, osjeéaj autonomije i udivanje u omiljenim aktivnostima, Kada pokuéavate utjecati na promjenu zdravstvenog ponafanja, kao Sto je ‘usvajanje ponaSanja koja Stite i poboljSavaju kognitivno zdravlje, vazno je razumjeti motive koje Ijudi imaju za svoje postupke, njihove percepeije © uéinkovitosti radnji njihovo} sposobnosti da ih izvode, te okoligne Eimbenike Koji podréavaju ili ometajuponaganje (Ajzen, 1991; Bandura, 1986. Fisher I Fisher, 2002; Sallis 1 sur, 2008) Prosle kampanje javne komunikacije usmjerene na sprjegavanje negativnih zdravstvenih ishoda utjecale su na sredovjetne 1 starije odrasle osobe (Sayder 1 LaCroix, 2013), Sto znaét da javni napori za promjenu ponaSanja sredovjeénih i stariih osoba povezanih s kognitivnim starenjem mogu biti uspjeSniji od takwvih {ntervencija u ranijoj dobi, kada Ijudi mogu vjerovati da je problem manje osobno relevantan. Kljuéno je razumjeti kako se sredovjeéne i starje odrasle osobe osjetaju prema kognitivnom zdravljui padu. U Istradivanjima { fokusnim skupinama, srednji vijek i starlje odrasle osobe lerazavaju znadajne raSirene steahove i zabrinutost zbog kognitivnog pada i gubitka sposobnosti donogenja odluka (AARP, 2012; Anderson i sur, 2009; CDC, 2013; Friedman i sur, 2013; Laditka i sur, 2011; Cijena | sur, 2011), Studije z 2002. | 2006, otkrile su da se vise od 60 posto odrasle populacije bojalo gubitka paméenja kada su bili tari (Cutler i sur, 2002; PARADA 1 istrazivanje! Amerika, 2006). U 2009. godini 73 posto odraslih osoba starijih od 18 godina izvijestilo je da su zabrinuti ili vrlo zabrinuti "da se njthovo paméenje moze pogorSati s godinama’, Sto je zabrinutost kkoja je bila najveéa medu 4enama i onima srednje dobi (Friedman i sur, 2013) “Enatan dio odraslih (66 posto) takoder je zabrinut zbog potrebe da se u buduénosti brine 0 voljenoj osobi s Alzheimerovom bole8éu, dok 44 posto trenutno ima élana obitelji ili prijatelja s Alzheimerovom boleSéu (MetLife MMI i sur, 2011), Sezdeset posto Ijudi starjih od 50 godina Zeljelo bi znati vlastiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti jednog dana (Roberts i sur, 2014), Vegina Ijudi starjth od SO ‘godina (89 posto u nedavnom istrazivanju) shvaéa da genetika moze igrati ulogu u riaiku ad Alzheimerove bolesti; manje (SS posto) shvaéa da stres mote igratl ulogu w njegovom razvoju (Roberts etal, 2014), Brojne studije isti¢u veéi strah starijih Amerikanaca od demencije i gubitka ‘paméenja, u usporedbi s drugim zdravstvenim i financijskim brigama. U 2013, godini istraZivanje YouGov-a koje su podrZali Alzheimerova udruga i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) otkrilo je da se Amerikanci u dobi od 60 i vige godina vise boje Alzheimerove bolesti ili demencije nego raka, sréanih bolesti, modanog udara ili dijabetesa (Alzheimerova udruga, 2014,). Primarni razlozi zbog kojih se judi boje Alzheimerove bolesti zaboravljaju obitelj, postaju teret obiteji i ne mogu se brinuti o sebi. Dodatni razlozi su strah od gubitka osobnosti i onoga Sto jesu te iskustvo s nekim tke je imao bolest (Alzheimerova udruga, 2014), Sliéno tome, malo nereprezentativno istrativanje pokazala je da se Ijudi stariji od 50 godina vise boje "gubitka moje mentalne oBtrine” od drugih rizika, Sto je ukljutivalo, u opadajucem redoslijedu, “gubitak cjelokupnog, zdravlja", "Elana obitelji koji gubi cjelokupno zdravije", "nemoguénost brige o sebi”, "ponestaje nove 2014) Relativno visoka razina zabrinutosti medu starijim Amerikancima 0 odrZavanju vlastitog 1 Kognitivnog zdravlja svoje voljene osobe kako stare daje javnim obrazovnim kampanjama motivator 2a promjenu ponaganja u koju bi trebali moéi ‘dobivanje terminalne bolesti, " i "gubitak supruinikea” (AARP, iskoristt, Percepeija akcija za odréavanje kognitivnog zdravija‘seanes 260. ‘Ankete pokazuju da je veéina gradana svjesna ponaganja za koja vjeruju da mogu pomoé! u ofuvanju njthove spoznaje kako stare. Jedno istrativanje pokazalo je da je 88 posto Ispitanika koji su imall 42 Ili vise godina reklo da vjeruje da posto}! nesto Sto mogu utiniti kako bi odréali mozak u formi, poput mentalnog izazova i zdrave prehrane (ASA i MetLife Foundation, 2006), Veliko nacionalno istrazivanje iz 2010. godine koje je raslo odrasle starije od 50 godina o Alzheimerovoj bolesti otkrilo je da ve¢ina vjeruje da su mentalno aktivni (93 posto), zdrava prehrana (87 posto), odréavanje tjelesne aktivnosti (88 posto) i uuzimanje vitamina ili dodataka prebrani (71 posta) velo ili donekle wéinkoviti w prevenciji bolesti (Roberts et al, 2014). Ljudi koji su bili stariji ili su bill Afvoamerikane! Imali su veéu vjerojatnost da ée podriati tjelesnu aktivnost kao zaStitnl faktor; Zene, Afroamerikanel | oni s nitim obrazovanjem mali su veéa vjerojatnost da Ce podrZati zdravu prehranu; a oni Kofi su imal 65 do 74 godine, Latinoamerikanci, Afroamerikanci oni s manje obrazovanja i oni koji nisu poznavali nikoga ili koji nisu imali rodaka prvog stupnja ili supruznika s Alzheimerovom boleSéu imali su veéu vjerojatnost da ispovijedaju vjeru u uzimanje vitamina ili ddodataka prehrani kao preventivne mjere (Roberts etal, 2014). Friedman i kolege (2013) dodali su 2009, godine pitanja velikom nacionalno reprezentativnom istrazivanju (HealthStyles Consumer Survey) koje se bavilo uuvjerenjima 0 pogorSanju paméenja s godinama, aktivnostima koje mogu koristiti sposobnostima razmisljanja i paméenja, preferiranim izvorima informacija i jest li zdravstveni djelatnici razgovarali s potroSatima o naginima “ostati o8tri", Odrasli w obi od 18 i vi8e godina slozili su se s izjavama da mogu sprijetiti ili odgoditi kognitivno oteéenje intelektualnom stimulacijom (87 posto), tjelesnom aktivnoséa (83 posto), zdravom prehranom (83 posto), glavnom: postizanje zdrave tezine (65 posto), drustvena ukljuéenost (64 posto), uzimanje vitamina ili dodataka prehrani (64 posto), izbjegavanje puienja (52 posto) i uuzimanje propisanih lijekova (31 posto). Nasuprot tome, neSto manje th je reklo da su se zapravo bavili tim aktivnostima i ponaSanjem: 74 posto je rekdo da se bavi Intelektualno stimulirajuéim aktivnostima, 72 posto tjelesnom aktivneséu, 65 posto 2dravom prehranom, 55 posto u odr#avanju zdrave tetine, 52 posto u drustveno) Uukijudenosti, 61 posto u uzimanju vitamina ili dodataka prehrani, 59 posto u lnbjegavanju pusenja, | 38 posto u uzimanju propisanih lijekova (Friedman { sur, 2013). U drugom istradivanju, provedenom na mrezi 2008 godine, 50 posto anketiranih Afroamerikanaca reklo je da se bavi ponaSanjem usmjerenim na odravanje zdravlja mozga (Alzheimerova udruga, 2008), Nesporazumi o kognitivnom starenju Nesporazumi o kognitivnom starenju su Gesti, Prvo, zdravlje mozga esto se smatra ogranigenim na ofuvanje paméenja, moZda zbog razornog i vidljivog utinka Alzheimerove bolesti (npr, Laditka | sur, 2013), Medutim, kao Sto je objainjeno uupoglavljima 1 2, spoznaja obubvaéa mnoge mozdane funkije Drugo, ludi opéenito ne razumiju da starenje moze imati i pozitivne i negativne udinke na spoznaju. Mudrost i struémost mogu se povetavati kako Ijudi stare Sposobnost logiékog razmisijanja | rjeSavanja problema odrZava se tijekom vremena‘sranea 261 kod zdravih odraslih osoba. Sveukupno, starije odrasle osobe imaju veéw vjerojatnost da ée biti zadovoljne svojim fivotom opéenito, a prijavijuju da dozivljavaju negativne emocie, poput Ijutnje I brige,rjede od Ijudi u mlado) odrasloj obi i srednjim godinama (Carstensen i sur, 2011; Charles i sur, 2001; Stone et al 2010). Starije odrasie osobe mogu biti sposobnije od mladih kolega regulirati svoje emocije suogene sa stresom (npr Brose i sur, 2011; Neupert i sur, 2007; NRC, 2006; Schilling i Diehl, 2014; Uchino i sur, 2006}. Starije odrasle osobe obiéno imaju sigurniji i slozeniji pogled na sebe od mladih Ijudi (Perlmutter, 1988), Fokusiranje samo na negativne uéinke starenja na spoznaju moze biti neprikladno stigmatizirajuée. ‘Treée, preventivne radnje koje bi Wudi trebali poduzeti kako bi poboljfali svoje kognitivae funkeije Zesto su pogresno shvagene, Mnogi judi pogresno vjeruju da su vitamini { dodaci uéinkoviti u odréavanju kognitivnog zdravlja (Friedman i sur, 2013; Roberts i sur, 2014), ako nema uvjerijivih dokaza da su, u nedostatku pojedinacnih deficita w odredenim razinama vitamina, takvi dodaci prehrant korisni (vidjett poglavije 4.A), Prodaja online kognitivnih igara i treninga sugeriraju da pojedinci vide ove proizvode kao korisne za svoje kognitivno zdravie, iako ostaje jo mnogo toga 7a nautiti o tome u kojo} se mjeri vjestine nauéene kroz igre i kognitivni trening mogu prenijeti na aktivnosti svakodnevnog Zivota saga il (vidjeti pogaviie 40), Kvaltativna istrativanja sugeriraju dase judi oslanjaju na anegdotalne dokaze, poput promatranja da je fizitki aktivan prijatelj razvio Alzheimerovu bolest, kako bi procjeili utinkovitost preventivn akcija, Sto moze reultirati zavaravajuéim zaldjuécima (Wu et al, 2009), Poruke za javnosttrebaj naglasiti Kognitivne zdravstvene akcije koje (1) imaju najjage istradivatke dokaze ‘ji ukazuju na to da poboljSavajuRognitivno zéravlje i sprjeéavaju pad: i (2) mati zmanstvene dokaze koji ukatuju na to da ée vjerojatno biti korisni za kognitivno zdravlja takoder su dokazano korisni za dravje opéenit, Cetvrto, postoje pogresne percepelje o znanosti mozga i kako on funkelonira | stari, Praznine u trenutnom rzumijevanju ne iznenaduju s obzirom na brze dobitke u znanju 0 neurozzsanosti posljednjih desetljeéa, Ljudi mogu vjerovati da neuron rmozga umiru kako stare | da je neuronska smrt nelzbjezna. Zapravo, neuron mogu izgubitisinapse kao pojedinaéna dob, ali u nedostatku neurodegenerativnih poreme¢aja kao Sto je Alzheimerova bolest, smrt neurona je minimalna (Morrison i Baxter, 2012). PogreSno razumijevanje modanih mehanizama kognitivnog pada mote blokirati jude da vide bilo kakav razlog 2a ulaganje u napare prevencije. Sociokulturne razlike u percepeiji Kognitivnog starenja Razumijevanje varijacija u naéinu na koji judi percipiraju kognitivno starenje vvaino je kako bi se informirao razvoj odgovarajuéih i dobro usmjerenih programa javnog obrazovanja. I kvantitativni i kvalitativni podact pokazuju neke razlike i neke slignosti medu razligitim soctokulturnim skupinama, Druge stualije, iako usredotodene na rizik od kognitivnog osteéenja | prevencije Alzheimerove bolesti pruzaju vazne informacije © dezinformacijan trenutnim akeljama, zabrin ostima, motivacijama iEmnicitet Postoji dovoljno etnigkih i rasnih razlika w percepelji Kognitivnog starenja koje zabtijevaju paZljivo testiranje javnlh kampanja medu razligitom publikom (10M, 2002). Neka istrazivanja sugeriraju da sudionict afroameritkog i latino istrazivanja nneSto manje brinu o demenciji nego bijeli sudioniei (Connell { sur, 2009; Friedman | sur, 2013; Roberts et al, 2003), ali noviji podaci ne pokazuju znaéajne etnigke ruzlike u brizi zbog Alzheimerove bolesti (Roberts i sur, 2014). Nadovezujuéi se na ranije etnografske i kvalitativne studije (npr. Fox et al, 1999; Hashmi, 2009), Mrega za istrazivanje zdravog starenja, koju financira CDC, provela je fokusne skupine diljem Sjedinjenih Dréava kako bi ispitala percepciju kognitivnog starenja (vidi, Lada J. N, etal, 2009, za opis). Sve etniéke skupine izrazile su strah od sjeéanja subitak i koristio sliéne izraze za razgovor o stanju pada, Mnoge slignosti uo¢ene su u raaligitim etnigkim zajednicama u njihovoj percepciji 0 tome 8to znati dobro stariti, ukljuéujuét kognitivno upozorenje i odrZavanje pozitivnih izgleda, dobro paméenje, drustveno aktivna i angadirana, Zivjeti do poodmakle dobi i imati dobro fizitko zdravije (Friedman i sur, 2011; Laditka, 8, B, i sur, 2009), Uvjerenja 0 uinkovitim strategijama da ostanu mentalno oBtri - poput drustvenog djelovanja i povezanosti sa zajednicom, mentalne stimulacije poput titanja i fizitke aktivnosti- takoder su bila sligna w svim skupinama (Friedman sur, 2011; Wileox i sur, 2008). Medutim, postojale su razlike medu stajalitima etnigkih skupina 0 pripisanim uuzrocima i simptomima osoba ¢ kognitivnim oSteéenjem, kao 1 njihove) razini zabrinutosti zbog stigme | obiteljskib reakcija na kognitivne o8teéenje, Te razlike sugeriraju natine na koje €e poruke mozda trebati pritagoditi (Laditia 1 sur, 2011, 2013), Osim toga, mogu postojati razlike u uvjerenjima o neizbjetnosti demencije, to bi moglo ukazivati na razlike w motivaciji pojedinaca za izvodenje radnji za sprietavanje kognitivnog pada, IstraZivati koji razvijaju poruke morat €e procijeniti uvjerenja o neizbjeznosti bolesti Na pitanje © uéinkovitosti preventivnih napora, afroameri@ki i bijeli sudionict imaju veéu vjerojatnost od ostalih etnitkih skupina (kinesko-ameri¢kib, latinoamerigkih | vijetnamskih amerigkih) da podrie mentalne vjetbe i zagonetke (Friedman et al, 2011). Ostale razlike w uvjerenjima © ponaéanju prevencie, ukijueujuéi uvjerenja da odredena hrana i dodaci promigu kognitivno zdravlje, ‘moda Ge se morati rijeSiti u naporima javme Komunikacije usmjerenim na promicanje ponaSanja temeljenog na dokazima (Friedman et al, 2011; Laditla, JN, etal, 2009; Wileox i sur, 2009). Napori javnog obrazovanja trebali bi zapotetiistraZivanjem stavova i uvjerenja ppojedinih segmenata stanovnistva do kojih odredeni program ili kampanja poluSava doéi. S obzirom na Siroke varijacije u percepcijama o kognitivnom zdraviju i demenciji irom svijeta (Hashmi, 2009; Henderson i Traphagan, 2005), nove Imigrantske skupine mogu imati stavove Koji se znaéajno razlikuju od stavova stanovnika SAD-a koji su prougavani w anketama do danas. Nadalje, med pojedincima unutar ispitanih Sirokih etnidkih skupina postojat ée velike razlike w stajalistima,‘Sranes 264 Spo! Neke studije atkrivaju da su Bene vige zabrinute od muskaraca 2bog kognitivnog, starenja (Friedman i sur, 2013; Wu | sur, 2009), all druge studije ne pronalaze razliku (Roberts i sur, 2014). Zane 2e8ée od muskaraca znaju da rodak prvog stupaja 5 Alzheimerovom boleSéu poveéava rizik za bolest i vjeruju da 2drava prehrana mote biti zaititni Zimbenik protiv Alzheimerove bolesti (Roberts i sur, 2014). 0 _kvalitativna usporedba seoskih muSkaraca i Zena, Yene su EeSée tra¥ile informacije o kognitivnom zdravlja i razmatrale smanjenje stresa, usvajanje zdravije prehrane | poveéanje drustvenog angazmana 2a promicanje Kognitivnog zdravlja (Wu et al, 2009) Obrazovanje iprihodi Osobe s manje ekonomskih resursa i manje obrazovanja Gesto imaju velik teret bolesti i manje znanja 0 promicanju zdravlja i prevenciji bolesti od onih s vie obrazovanja i prihoda, Na primjer, judi s manje ekonomskih resursa i manje obrazovanja vjerojatnije Ge vjerovati da postojelijekovi na recept, vitamint i dodaci ‘koji mogu pomoéi u sprjetavanju kognitivnih o8teéenja (Roberts i sur, 2014), To je posebno zabrinjavajuée s obzirom na to da mogu trositi ogranigene resurse kkuéanstva na nedokazane mjere umjesto na tjelesma aktivnost i smanjenje kardiovaskeularnih rizika, 2a koje se zna da su uéinkovith(poglavlja 44 1 4B), judi nifeg sociockonomskog statusa ima) manju vjerojatnost da ée imati zdrav nadin Zivota | suogavaju se s brojnim ckoloskim preprekama za promjenu thelesne aktivnost | prebrambenih navika. Dobro osmisljene obrazovne kampanje | programl bit Ge osjetiivi na Kontekste u kojima Wjudi Zive { na njthove osobne resurse dostupne i preferirane natine uéenja o zdravstvenim problemima, izvore kojima vvjeruju za zdravstvene informacij i razinu pismenosti (vid odjeljak u nastavkul. Sazetak Znanje i motivacija za sudjelovanje u ponaSanju koje promige kognitivno zdravije mogu se razlikovati ovisno © spolu, etnitko} pripadnosti, prihodu i razini obrazovanja, pa stoga obrazovne strategie | materijali moraju biti relevantni za potrebe odredenih ciljalh skupina, Ako postoje dokazi da Siroke javne kampanje nis uspjeSne, bilo bi korisno zasebno ciljati svaki segment stanovnitva (JOM, 2002). INFORMACIJSKO OKRUZENJE [Napori da se javnost educira o kognitivnom starenju | promicanju odredenih vesta ponaSanja morat ée uzeti u obzir okruzenje bogato informacljama u Sjedinjenimn Dréavama i kako najbolje do¢i do sredovjeénih i starijih odraslih osoba, Postojanje informacija u okoliSu teSko jaméi da ljudi obraéaju pozornost na to; postoji duga ‘radicija u komunikacijskom istrafivanju proufavanja uyjeta pod Kojima informacije uu medijima imaju utjecaj i kako Ijudi koriste medije (npr. Bryant Oliver, 2009). Bit e potrebne dodatne studije kako bi se razumjelo kadai za koga kognitivne informacije o starenju u okoligu gine razliku. Kao jedan od primjera, kvalitativne studlje sugeriraju da se u najstarijoj dobi Ijudi vige oslanjaju na zdravstvene djelatnike i Ijude u svojoj drustveno} mreti nego na medijske izvore ‘kako bi bil u toku sinformacijama (npr, Williamson i Asla, 2009). Novinski mediji i Zasopisi Oddrasliu SAD-u u dobi od 65 godina i starii vie oslanjaju se na televiziju i novine za svoje vijesti nego druge dobne skupine (Pew Research Center, 2015). Medutim, ‘odbor nije mogao pronaéi studije koje su ispitivale pokrivenost kognitivnog starenja we tra tisald, ‘Toje pitanje rijeeno u Easopisu Reportaéa. Analiza sudrZaja Zlanaka w prvib osam Yenskih i muSkih Zasopisa u razdoblju 2006-2007. pronaila je u prosjeku getiri poruke povezane s kognitivnim zdravljem po Zasopisu u 2006, godini, a tri u 2007. godini, s najéeSéim preporukama za odréavanje kognitivnog zdravlja u vezi s prehranom, nakon Gega slijede vitamini i dodaci, kognitivne vjedbe, tjelesna aktivnost i drustvene interakeije (Friedman i sur, 2010). Nije spomenuta hipertenzija i dijabetes kao imbenici rizika za Kognitivno zdravije, a éasopisi usmjereni na Afroamerikance imali su velo malo Kognitivnih zdravstventh informacija (Friedman i sur, 2010), Analiza pet najboljih Easopisa medu Ijudima starijim od 50 godina imala je slitne nalaze (Mathews { sur, 2009) sa samo malimn jonalnim viestima { informacijskim medijima (ukljuéujuél emitiranje | dijelom élanaka koji promigu Yelesnu aktivnost 2a zdravije mozga. U- drugo} procjeni Zasopisa usmjerenih na starije adrasle osobe u SAD-u, preporugena koligina tjelesne aktivnosti tjedno uvelike se razlikovala, samo polovica prita objasnila je vvezu izmedu tjelesne aktivnosti 1 Kognitivnog zdravlja, a malo tko je naveo empirijske dokaze za odnose (Price et al, 2011), Potrebno je vise istraZivanja kako bi se razumjelo kako je kognitivno starenje obradeno u televizijskim vijestima i ‘novinama u Sjedinjenim Dr¥avama, ukljucujuet Spanjolski jezik i druge informativne medije usmjerene na odredene kulturne skupine, Internet i drustveni medijt Za mnoge jude koji trade zdravstvene informacje, Internet je postao glavni resurs, Digitalni jaz se smanjio, a Ijudi veéine nacionalnosti i dobi oristili su Internet, a najmanje je vjerojatno da ée Korisnici biti odrasli u dobi od 80 godina i stariji (iako je utvrdeno da 37 posto ave skupine Koristi internet) i oni koji imaju malo obrazovanja (Pew Research Center, 2014), Otprlike polovica odraslih osoba koje imaju 65 i vide godina i koje koriste internet kazu da je dobivanje zdravstvenih informacija jedna od njthovih glavnih motivacija za odlazak na internet (Pew Research Center, 2014). Studije su ispitale pokrivenost kognitivnog zdravlja na web stranicama novinskih organizacija, zdravstvenih sustava, dréavnib I gradskih zdravstvenih odjela t vith centara, Od 2007. do 2010. godine, tri najbolje web stranice kabelskih vijest! lukijudivale su oko 230 priga povezanth s kognitivnim zdravijem, s naglaskom nacodrtavanje funkelje | spriegavanje pada kroz labor naéina tvota (Vandenberg | sur, 2012). Autori studije procijenili su da je samo 18 pasto priga bilo usmjereno na starije odrasle osobe i da je 20 posto sadriavalo vitamine i dodatke prehrant (Vandenberg i sur, 2012} Nije iznenadujuce da kognitivne funkeie i oSteéenja nisu bili dobro definirani u prigama (Vandenberg i sur, 2012). Nakon pregleda web stranica 156 velikih zdravstvenih sustava i zdravstvenih odjela i 181 starijeg centra, Laditka i kolege (2012) otkrili su da veiki zdravstveni sustavi Zee promita kognitivno zdravije nego starji centri, ali promicane tietesne aktivmosti predstavtia samo 20 posto sade2aja web stranice. Tako su tivo mjeseéni korisnici Twittera pretetno mladi (samo 3 posto odraslih soba starijh od 65 godina redovito Koristi Twitter), to mote biti vazan kanal 2a jude koji su veé zalnteresirani za temu, ukljucujudl aktiviste, kreatore politike { sluabenike javnog zdravstva (Pew Research Center, 2014). Postoje studije usredotodene na demenciju kao temu razgovora na Twitteru, li odbor nije pronaSao studije koje su prouavale teme kognitivnog zdravija ili kognitivnog starena,Jedna ‘analiza sadr2aja wzorka informacija 0 demenciji na Twitteru otkrilaje da su vijestio nedavnim istrativatkim studijama najéeSCavrstasadréajai da je samo mali broj th studija bio © prevenciji demencije (Robillard i sur, 2013), Vetinu tweetova o demenciji objavili su zdravstwenigjelatnici, web stranice sa zdravstvenim informactjama, novinske organizaije i komercijalni subjekti U skladu snainom na koji se Twitter Zesto koristi - za guranje Ztatelja na web stranice ili videozapise s vie informacija - veéina tweetova o demenciji sadréavala je vezu do lave vijesti ili web stranice sa zdravstvenim informacijama (Robillard i sur, 2013) Otprilike polovica starjih odraslih osoba koje su na mrefi koriste drustvene mrete ka0 Sto je Facebook, Sto poveéava njihove drustvene veze s obitelji 1 prijateljima (Pew Research Center, 2014), Nije poznato koliko Gesto dijele informacije 1 prufaju ohrabrenje 2a ponaSanja koja podréavaju ili potkopavaju ognitivno zaravie. Uxatko, informacije su dostupne na mredi o kognitivnom zéravlju i donekle su pokrivene u éasopisima, ali nije poznato Koliko se kognitivnog starenja pojavilo u ievorima vijesti koje starije odrasle osobe najéeSée koriste- televizii i novinama, Potrebno je vibe informacija 0 tome kako Ijudi ralitite dobi uée 0 kognitivom starenju, ukljugujuéi koje izvore aktivno koriste, znatajke koje preferiraju ii izbjegavaju i njhovu sposobnost procjene kvaliteteinformaciia Zabavai mediji Znati u kojo} mjeri zabava na televizii iw filmovima prikazuje 2drave starje odrasle osobe koje se bave ponatanjem relevantnim 2a promicanje kognitivnog zdravlja bile bi vejedne informacije 2a napore javnog abrazovanja,IstraZivanja sa ppokazala da ljudi mogu postati motivirani i nautti nave vjeitine kro modeliranje koje prudaju izmisleni rafuni sve dok radnje rezultiraju poztivnim posijedicama za lke (Bandura, 1986; Singhal | Roger, 1999.lako se ne mote sa sigumoséu reti zbog nedostatha istrazivanja verojatno je da tema nije dobro obradena,s obzirom na to da zabavni mediji imaju tendenciju podzastupljenosti starjih odrastin osoba u usporedbi s njihovom prisutno8éu u ameritko} populaciji, Stari odrasle osobe nedovoljno su zastupljene u televiziji w udarnom terminu (Signorelli, 2004),‘srarca 267 vvideoigrama (Williams | sur, 2009), medicinskim dramama w udarnom termina (Hetsroni, 2009) djeéjim programima (Bond i Drogos, 2008). U studji djegjeg programiranja iz 2006. godine, starije odrasle osobe obiéno su bile prikazane kao zdrave, moralno dobre, atraktivne i zadovoljne Zivotom, ali samo 36 posto starijih odrasith likova bile su Zene, a samo 14 posto Ijudi u boji (Bond i Drogos, 2008), Disneyjevi animirani filmovi na sligan naéin nedovoljno predstavijaju starije Zene i obojene Ijude, a studija je pokazala da je sveukupno 42 posto starijih likova prikazano negativno (npr. Mrzovoljno, zlo, bespomoéno ili “ludo"), pri Eemu su gotovo polovica zlikovaca w prigama starije adrasle asobe (Robinson | sur, 2007) S obzirom na opéi nedostatak paénje na kognitivno zdravije w proslim studijama zabavnog vozarina i vjerojatnost da se sadrlaj mozda promijenio od kada su provedena postojeca istrazivanja, bilo bi korisno sustavno prougavati trenutni prikaz kognitivnog starenja u zabavnim medijima. ‘Trenutne kampanje i resursijavnog obrazovanja Potrebne su medijske kampanje koje se usredatoduju na kognitivne starenje i koje pprenose raspon kognitivnih problema bez demencije s Kojima se suo€avaju starije odrasle osobe i njthove obiteli, kao | Siroku varijabilnost kognitivnth funkcija medu starijim odraslim osobama, Velik dio dosadaSnjih dosega odnosio se na demenciju ili se bavio samo odredenom strategijom prevencije faktora rizika, lako su neke poruke 4 materifali relevantnt - kao Sto je pregledano u nastavku - i dalje postoji snaéna potreba za kampanjama koje se izravno usredotoéuju na zdravo kognitivno starenje Osim svojih ciljeva relevantnil za osobe Kojima je dijagnosticirana demencija i njihove njegovatelje, Inicijativa zdravog mozga nastoji poboliSati_ kognitivno dravije ameriéke populacije (Alzheimerova udruga i CDC, 2013), Jedan od ciljeva je podriati procjene drZavnih i lokalnih potreba kako bi se utvrdie razlike i osiguralo dda su obrazovni materijali kulturno prikladni (Alzheimerova udruga { CDC, 2013). Do danas, CDC Istrazivatka mreza 2a zdravo starenje Koristila je kvalitativne metode 2a procjena Javnog razumijevanja kognitivnog starenja | davanje preporuka o javnim porukama, poput potrebe da se poruke uéine istaknutijima osobama s razlititim pozadinama Velik dio tog istrativanja naveden je ranije u ovom poglaviju. Broja ciljevi povezani 5 osvijeStenostijavnosti I boljim pristupom informacijama i resursima relevantni su. ‘za zdravo kognitivno starenje, ukljuéujuéi ‘+ Koordiniranje nacionalnih i drZavnih napora za Sirenje poruka utemeljenih na dokazima o smanjenju rizika za ofuvanje kognit + rad na osiguravanju dosljednosti poruka o kognitivnom zdravlju na naclonalno}, ddrFavnojilokalno) razini; ‘+ smanjenje stigme i promicanje strategija za javnost da nauti kako pravilno komunicirati sosobama s demencijom; ‘* promicanje rane dijagnoze kognitivnog oSteGenja; i ‘+ promicanje istraZivanja o promicanju kognitivnog zdravlja mnog zdravlja;(04 2011. godine CDC je pobelao informacijsku infrastrukturu koja se odnos! na kognitivno zdravljestruénjka stvaranjem planova lekelja 2a nastavnike 2nanosti sredojim i srednjim Skolama, poboljSanjem svoje web stranice, dodavanjem stavki povezanih s kognitivnim oBteéenjem u istrabivanje sustava nadzora faktora rizika pponafanja (vidi poglavje 3), odrdavanjem prezentacija u_profesionalnim organizactjama i objavljvanjem znanstvene literature na tu termi (Alzbeimerova ‘udruga i CDC, 2013). U 2014 godini inicijativa je financirala pet istrazivaékih centara za prevenciju na vodetim sveutiliStima kako bi se uspostavilaistrativagka mreia 1a praéenje stavova { zdravstvenog stanja tijekom vremena, stv testiranje poruika i intervencija za poboljSanje ili odrZavanje kognitivnihfunkcija te kKoristenje tog znanja 2a podrSku u8inkovitim programima i praksama u ‘zajednicama (CDC, 2014). Koristediradionice, dogadaje i masovne medi, CDC i Alzhelmerova udruga vodili su demonstracijski projekt kroz lokalna poglavlja Alzheimerove udruge u Atlant i Los Angelesu sciljem pove¢anjasviesti o Kognitivnom zéravlju,tjlesno) aktivnosti i kardiovaskularnom zdraviju medu afroameritkim baby boomerima, Procjena je pokazala da su Ijudi koji su sudjelovali u radionicama imali poveéano znanje © _dravlju mozga i bli su motiviraniji za preventivno ponaéanje povezano s probirom na kroniéne rizike od kardiovaskularnih bolesti (Fuller i sur, 2012). Medutim, radionice i dogadajt dosegli su samo mali broj Ijudi uw ciljnaj skupint i nejasno je ‘eoliko je lua bilo ilofeno skromnoj medijsko} prisutnasti (Fuller et al, 2012) ranje Nadalje, nije poznato u Kojo) su mjeri Ijudi w radionicama ili na dogadajima promijenili svoje ponaSanje, kao i jesu li polaznici inspirirali druge da promijene svoje ponadanije. Dok je OKVIR 7-1 Primjeri informacijskih resursa 0 kognitivnom starenju + AARP, Dana Foundation i MetLife Foundation: Ove organizacije tiskaju i distribulraju iz. knjizica na engleskom, mandarinskom 1 Spanjolskom jeziku o nedavnom napretku u studijama mozga pod nazivem Stay Sharp. Na svojim web stranicama nude povezane videozapise, Teme ukijuéuju uuspjeSno Kognitivno starenje, gubitak paméenja i starenje, spoznaje i lonitne bolesti te uéenje tijekom cijelog Zivota (AARP, 2015b; Zaklada Dana, 2015), AARP takoder ima namjensiu web stranicu, Centar za 2dravije mozga, s informacijama, savjetima, vijestima i blogovima (AARP, 2015a), Administracija za Zivot u zajednici: Informativnilistovio zdravlja mozga ‘kako starite dostupai su kao dokument na jednoj stranict i detaljnije putem web veza, Web-mjesto sadréi PowerPoint prezentaciju koju mogu Koristiti centri za starije osobe i druge organizacije koje se obraéaju starjim odraslim osobama, “lanovima obitelji I njegovateljima (ACL, 2015) Alzheimerova udruga: Udruga pruta resurse o timbenicima rizika 1 prevenciji i letku, Upoznajte 10 znakova: pitanja ranog otkrivanja (Alzheimerova udruga, 2015)+ Ameritki koled2 sportske medicine: Mogu se preuzeti broSure koje se bave specifignostima vjedbanja, ulljuéujuei trening ravnoteze za starije odrasle osobe, kako uéinkovito hidratizirati, pomogu monitora sta, sniZavanjem ervnog tlaka i pokretanjem programa hodanja (ACSM, 2014). + CDC: CDC pruéa informactje © Inicijaivi zdravog mozga, ukljucujudi Informativni list, Sto je zdrav mozak? Novo istrazivanje istrazuje percepeiju. kognitivnog zdravlja medu razlititim starijim odraslim osobama (CDC, 2015), + Uskrnji peéati: Javnosti su dostupne informacije o zdraviju mozga za rmlade j odrasle, $ internetskim alatima za provjeru kaSnjenja u razvoju smladih | internetskim programom obuke vjestina vozata za starije odrasle ‘osobe (Uskrsnji peéati, 2015). Projekt je pokazao da se partneri u zajednici mogu angaZirati u relativno kratkom vremenskom razdoblju za promicanje kognitivnog zdravlja i da radionice 0 kkognitivnom zdraviju osmisljene s Iokalnim partnerima { usmjerene na odredena ddob i etnigku pripadnost mogu utjecati na znanje i neke namjere ponaéanja, bit €e potrebna veéa prisutnost media kako bi se doprlo do velikog broja luc Savezne agencije { nevladine organizacije stavile su na raspolaganje informacje zainteresiranim gradanima | javnozdravstvenim i zdravstvenim radnicima za kori8tenje sa svojim pacijentima il ijentima. Primjeri su navedeni u okvirw 71 [RELEVANTNE KOMUNIKACI|SKE STRATEGIE I PORUKE Napori u Kemunikaciji | javnom obrazovanjuu koji se odnose na kognitivne starenje mogu imati koristi i nadogradivati napore za pobol/Sanje javnog zdravlja Ured za prevenciju i promicanje zdravlja HHS-a: Ured pruza informacije starijim odrastim osobama o ciljanim koli¢inama tjelesne aktivnosti (HHS, 2015), na primjer, broSura Budite aktivai na svoj naéin. Program Zivota starijih osoba u bolnici: Program pruéa informacije za starije odrasle osobe koje se podvrgavaju operaciji i hospitalizaciji, s ciljem sprjetavanja delirija (HELP, 2015). Nacionalni institut za srce, pluéa ikrv (NHLBI): NHLBI pruéa resurse za promicanje zdravlja srca Koji su takoder relevantni za rjeSavanje ardiovaskularnily Gimbenika rizika za kognitivno zdravije, Programi Lkljuéaju Kampanje Ci zdrave tezine, Istina o sreu i Ostanite u cirkulaciji (ea periferne arterijske bolesti), Dostupni su i recepti za zdravo sree i programi fjelesne aktivnosti, s naglaskom na informacije za radligite etnike skupine (NHLBI, 2015ab), Naclonalnl institut za starenje: Informacije o kognitivnim promjenama povezanima s dobi dostupne su putem web stranice Centra 2a obrazovanje preporuke Alzheimerove bolesti, NIA takoder sponzorita GodLife kampanju vjezbanja i tjelesne aktivnosti koja ukljuéuje informativau web stranicu namijenjent starijim odraslim osobama, kao i tipsheets, te vodit Viedbanje i tjelesna aktivnost: Va svakodnevni vod Nacionalnog nstituta za starenje, koji je dostupan na engleskom i Spanjolskom jeziku.(NIA, 2014), Kampanja ima mnogo partnera koji mogu distribuirati lavornik ili zajednigki brendirati poruke i materiale, povezati se s web- _jestom kampanje i ugostti dogadaje. ‘+ Ministarstvo poljoprivrede SAD-a: Dostupni su resursi za personalizactju plana hrane i koristenje interaktivnog alata za postavijanje ciljeva, praéenje prehrane i razine aktivnosti te primanje povratnih {informacija (SuperTracker) (USDA, 2015). ‘* Medicinski fakultet Sveutiligta Washington: Na web stranici Sole nalazi se interaktivnl alat koji pomaze udima da iaraéunaju rizike od razvoja sranih bolesti, dijabetesa | moddanog udara, izmedu ostalog (Medicinski fakultet Sveuzilista Washington, 2013). savezne, dréavne i lokalne agencije, neprofitne organizacije, inicijative zajednice, zaklade i tvrtke iz privatnog sektora, ‘Tlelesna aktivnost ‘Tielesna aktivnost preporuéuje se svim dobnim skupinama zbog svojth zdravstvenih prednosti w razlititim domenama, ukljuéujuéi kognitivne zdravije (vidi pogiavije 48), Medutim, zajedni¢ki napori za pobolifanje razine tjelesne aktivaosti w opéoj populaciji w posliednjih 40 godina nisu uspjeli suzbiti rastucu razinu neaktivnosti (Brownson i sur, 2005), Veéina starijih odraslih osoba je neaktivna, a medu vrlo starim stopa pada razine aktivnosti svake je godine sve bra (Buchman i sur, 2014). Intervencije za poboljSanje tjelesne aktivnosti medu stariim odraslim osobama postidu u prosjeku postupna poboljSanja, all opéenito poveéanje nije dovoljno za postizanje preporugenih razina (Conn i sur, 2003, 2012). Jer Ijudi koji su bili vige aktivni kada su bili mladi esto i dalje su aktivniji kako stare (npr. Doble i Wansink, 2013), moglo bi biti korisno ako buduéi napori za poboljSanje kognitivnog zdravlja ciljaju mlade dobne skupine. Istrazene su brojne strategije 2a poveéanje razine tjelesne aktivnosti (Prohaska i Peters, 2007), 2 kao Sto je objainjeno u okvirima 7- 2 poglavlju 6, Kombinacifa strategija vjerojatno ¢e biti najkorisnija u odréavanju promjene ponaéanja 1 dalje ée biti potrebne procjene kako bi se odredili najutinkovitiji pristupi dugoroénoj promjeni ponaSanja. Jako nedostaju dokazi koji preporuéuju medijske kampanje kao samostalan pristup povecanju tjelesne aktivnosti (Brown et al, 2012; Kahn i sur, 2002), ciljane kampanje s vezama na moguénosti tjelesne aktivnosti uw zajednici mogu biti uéinkovita strategija za neke skupine stanovnistva (Heath et aly 2012), Imajte na uumu da, buduéi da medijske kampanje s ograniGenim trajanjem moida nece rerultirati trajnom promjenom ponaSanja, one mogu biti najutinkovitije OKVIR 7-2 Strategije za pove¢anje tjelesne aktivnosti Savjetovanje i male grupne sesije: Savjetovanje se moze dogoditi u mnogim okrufenjima, od klinigarskog ureda do rekreacijskih objekata, teretana,Iknjlénica, pa éak | Kod kuée, Dokazi upuéyju na to da savjetovanje obutenog laika moze biti jednako uéinkovito kao 1 savjetovanje lijetnika (Moyer 1 ‘Amerika radna skupina za preventivne usluge, 2012). Jedan je pregled utvrdio da su programi tjelesne aktivnosti s visokim i umjerenim intenzitetom savjetovanja (npr 3 do 24 telefonske sesije ili 1 do 8 osobnih sesija)rezultirali poveganom aktivno8éu, ali programi u trajanju od 30 minuta ili manje nisu bili uéinkoviti,Tehnike promjene ponaSanja za koje je utvrdeno da su najuspjeSnije u poveéanju tjelesne aktivnosti kod starijih odraslih osoba identificirale su prepreke | rjeSavanje problema, pruzale nagrade ovisne o uspjeSnom ponaSanjuu | modelirale ponaSanje (French etal, 2014) Individualno prilagodeni program: Program se mogu individualizirati kako bi se podutile vjeStine povezane s povetanjem i odréavanjem tjelesne aktivnosti, kao Sto su postavijanje ciljeva i samopraéenje, izgradnja socijalne podr$ke, samonagradivanje i pozitivan samogovor te rjeSavanje problema kako bi se odréala promjena ponaéanja i sprijetilirecidivi (Kahn et al, 2002; Radna skupina za usluge prevencije zajednice, 2002). Ti se programi mogu isporutiti ‘osobno, telefonom, postom ili putem Interneta, a pokazali su se uéinkovitima (npr. Noar et al, 2007; Snyder i LaCroix, 2013), Mrezni programi: Metaanalize su pokazale pozitivne uéinke na tjelesmu aktivnost odraslih iz internetskih programa (Vandelanotte i sur, 2007), kao i programa za razmjenu tekstualnih poruka (Head et al, 2013), a obje mogu biti prikladne za starije osobe koje poznaju tehnologiju, Na primjer, 6-tjedno randomizirano Kontrolirano ispitivanje motivacijskih tekstualnih poruka poveéalo je broj Koraka w ciljnoj skupini urbanih Afroamerikanaca u dobi od 60 do 85 godina (Kim i Glanz, 2013). dugoroéno kada su povezani s naporima koji Ijude angaziraju, kao Sto su pristupi socijalno} podr¥cl Pridravanje i pregled lijekova Pravilno pridravanjelijekova kijuéno Je 2a sprjegavanje mnogih Zimbenika riaika ‘za kognitivni pad. Kao Sto je detaljno opisano w poglavlju 4B, neki lijekovi mogu narusiti spoznaju kod starijih odrasiih osoba, a sve starije odrasle osabe trebaju imati paZljiv { povrement pregled svojih lijekova, ukljuéujuél dodatke prehrani, od strane kliniara, Od 67 milijuna odrasiih osoba u SAD-u s hipertenzijom, procjenjuje se da ga 54 posto ne kontrolira, jako vetina ima izvor zdravstvene zaitite i osiguranja (CDC, 2012b; Johnson et al, 2014; Ritchey i sur, 2014), Starijim odtraslim osobama mote biti teSko pridréavati se svojih rezima lijetenja, osobito kada trebaju uwzimati mnoge lijekove, Mnogo starijih odraslth osoba, Socijalna podrSka za vjetbanje: Radna skupina za usluge prevencije zajednice (2002) pronaila je snadne dokaze o uéinkovitestl programa socijalne podr$ke, poput pozivanja judi da pronadu prijatelje za vjeZbanje ili se pridruzepleSatko) skupinl, Nedavna meta-analiza pokazala je da intervencije za starije ‘odrasle osobe koje potitu hodanje u skupinama paveéavaju tjelesnu altivnost (Kassavou i sur, 2013). Takve Intervencije takoder imaju prednost w promicanju drustvenog angaémana, Sto moze dodatno doprinijeti kognitivnom _zdraviju (vidi pogiavije 4A). Poboljsanje izgradenog okoliéa: Mnoge zajednice poboljSavaju prohodnost svojth Zetvrti | poveéavaju bro) i kvalitetu parkova | prostora zajednice s ciljem pove¢anja razine tjelesne aktivnosti stanovnika (vidi pogiavlje 6).Javne poruke trebale bi najaviti poboljSanja okoliga, promicati postojeée moguénosti i resurse u zajednici te Sirti alate kao Sto su karte pjeSatkih ruta (Heath et al, 2006; Hobbs { sur, 2013; Radna skupina za usluge prevencije zajednice, 2002). Podsjetnici u tremucima donogenja odluke mogu biti udinkovit natin promicanja malih funkcionalnth promjena u svakodnevnom Zivotu, poput stepenica umjesto dizala (Soler i sur, 2010), Proizvodi za poticanje tjelesne aktivnosti: Pedometri i drugi proizvodi za samokontrolu korisni su nekim pojedineima 2a praéenje i promicanje tjelesne aktivnosti; medutim, samo dio Ijudi koji potnu Koristiti pedometre ili druge tehnologije praéenja koriste ih dugoroéno (Teyhen i sur, 2014). ‘Sveobuhvatne intervencije zajednice: Najuéinkovitiji pristup moze biti "sve gore navedeno” - to jest, sveobuhvatne intervencije zajednice koje kombiniraju grupe za promociju medija, podrSku i samopomoé, savjetovanje, provjeru rizika, dogadaje { poboljSanje okruzenja za tjelesna aktivnost. Socijalni ‘ekolo8ki model bio je koristan okvir u koji se mogu integrirati strateglje intervencije, Primjer je program Active for Life, koji kombinira plaéeno oglaSavanje, izravnu postu, odnose s medijima sa svjedotanstvima i dogadajima, prilagodeni 12-tjedni program aktivnosti, promociju upotrebe pedometra i zagovaranje promjena okolifa i sigurnosti pjeSaka (Wilcox et al, 2009). medutim, prepoznaju vlastite granice paméenja i Koriste memorijska pomagala, a ponekad su savjesnii od odraslih srednjih godina u vezi uzimanja lijekova (Park et al, 1999) Nedavni pregledi sugeriraju da obrazovne i druge intervencije mogu promicati pridrZavanje rekima lijetenja ako poboljSavaju znanje o relevantnom zdravstvenom stanju, pruzaju kontinuirano savjetovanje { odgovornost, pruiaju odgovarajuce alate i strategije za pomo€ pacijentima u samopraéenju i poveéavaju pristup memoriskim ‘pomagalima koja pomazu Ijudima da se sjete uzimati i puniti svoje lijekove (Frazee 1 sus, 2014; Zulli et al, 2013). Metaanaliza intervencija za poboljéanje pridréavanja antibipertenzivnih lijekova medu starijim odraslim osobama otkrila je da su te intervencije uspjeSno poboliéale pridrZavanje i znanje, a takoder su pomogie u Pobolifanju dijastoli¢kog krvnog tlaka (Conn i sur, 2009). Intervencije su bile uéinkovitije medu Zenama i onima koje su uzimale tri do pet lijekova, Intervencije uusmjerene na pridréavanje plus drugo ponaSanje imale su isti utjeca) kaoIintervencije usmjerene samo na pridr¥avanje, Sto sugerira da bi se kampanje kognitivnog starenja mogle usredototiti samo na pridr¥avanje ill pridrdavanje 1 druge ciljeve, poput tjelesne aktivnosti, Ni nagin dostave (npr. medij, savjetovanje licem u lice ii oboje) ni vesta profesionalca koji provodi savjetovanje nisu napravili nikakvu razliku u rezultatima. Metaanaliza intervencija koje su isporuéililjekarnici, a koja je najéesée uldjutivala lijedenje lijekovima koje pruza informacije za pacijenta i gesta praéenja, otkrila je poboliSanja u pridriavanju i krvnom tlaku (Morgado i sur, 2011), Neke ed uéinkovitijih intervencija za pridrZavanje ljekova medu odraslim ‘osobama starijim od 60 godina su krojenje (promjena poruke na temeljy informacija © pojedinim pacijentima), savjetovanje licem u lice I proba uzimanja lijekova (Xa, 2014). Klinigari koji nude intervencije trebali bi razmotriti ciljanje vige élanova bitelji s visokim krvnim tlakom odjednom; istrabivanje s Afroamerikancima otiilo je da su starji roditejt bili boli u uzimanju lijekova protiv hipertenzije od svoje odrasle djece i da kada su odrasla djeca raggovarala s roditeljima o hipertenziji, odrasla djeca su takoder imala vigu rainy pridréavanja (Warren- Findlow i sur, 2011), Unatoé uéinkovitosti komunikacijskih strategija licem u lice, ‘mote biti teSko zaposliti Ijude da sudjeluju u intervencijama malih skupina (Robare i sur, 2011), pa treba razmotriti dodatne kanale. Odluke o financijskoj odgovornosti, voZnji i zdraviju Rizici povezani s kognitivnim promjenama s godinama koji zahtijevaju najveéu Pozornost mogu biti oni povezani sa zdravstvenim i financijskim donoSenjem odluka, kao i vjestine koje zahtijevaju slozenu prosudbu i bree reakcije w visokoriziénim situacijama, kao Sto je voznja; Ti rizici zabtijevaju paénju Cak i a odsutnost Alzheimerove bolesti ii srodnih bolesti (vidjeti poglavije 6) (Agarwal i sur, 2009s Boyle et al, 2012; Stolar i Yoon, 2011; James etal, 2012; Klein i Karlawish, 2010; Sabatino, 20114 Tribel { Marson, 2012; Widera i sur, 2011), Potrebno je uloitt napore kako bi se pobal$a0 | poveéao razvo),testirane jevaluaeja poruka koje sa potrebne starijim odraslim osobama i njihovim obiteljima u ved! stim pitanjima. Sto se tie donoSenja financjskih odluka, ankete pokazuju jaz femedu procjena \judi © njihovoj spasobnosti donoSenja financijskih odluka | njthove swvarne financljske pismenost,a ta se jaz poveéava s godinama (Lusardi | Mitchell, 2011), Kao Sto je objainjeno u poglavju 6, u tijeku su brojni napori kako bi se starijim oéraslim osobama i njihovim obiteljima pomoglo u donoSenju dobrihfinanciskih odluka. Poruke usmjerene na starije odrasle osobe mogle bi: naglasiti potrebu 2a periodiénim financijskim pregledima i Korake koje treba poduzeti kako bi se savjetovali s financijskim savjetnicima koji su zakonski obvezni zastupati financiske interese Kijenta,registrirani sui nisu kril zakon u proslosti; upozoriti Ijude na uobigajene prevare i beskrupulozne prodajne prakse idntifcirati metode za pronalazenje pozdanih informacijas kojima ée se podiélfinancijska pismenost, ako tako odlue. Alati koji pomadu Hudima da odaberu pouzdane i pouzdane brokere i iabjegnu prijevare, kao Sto su "BrokerCheck” regulatornog tijela financjske industeije (FINRA), "RiskMeter" i "SeamMeter” koje je razvila FINRA, mogi bi seSire promicati (FINRA, 2015), [stodobne je potrebno vise istrabivanja o vrstama | djelotvornosti financijskog obrazovanja (ukijuéujuél vrijednost tih internetskih alata) u pobol[Sanju donoSenja odluka (Agarwal etal, 2009), Kao iu sludaju financijske pismenosti, stariji vozaéi Eesto ne prepoznaju kada im je potrebno treniranje kako bi poboljSali svoje vjestine ili kada prestati voit COdiuka o prestanku voinje moze biti emocionalno optereéena, jer je voinja éesto Povezana s neovisnoséu (NRC, 2006). Poruke namijenjene starijim odrastim osobama, njihovim obiteljima i pruéateljima zdravstvenih usluga mogu promicati programe abuke starjih vozata, alternative lokalnom prijevozu, znakove upozorenja ‘© smanjenim vozatkim sposobnostima i procjene vozatkih vjeStina, Starije odrasle fosobe mogu biti motivirane da preispitaju svoju voznju Zeljom da ne povrijede ddruge ili rastuéim troSkovima njihovog automobilskog osiguranja. Dostupnost periodiénih procjena povjerijive voZnje moze ublaZit strah od gubitka vozatkih privilegija iz neopravdanih razloga. Javne kampanje usmjerene na starije vozage i obitelji mogle bi pomoci u povezivanju ljudi s programima procjene i sposobljavanja u njihovim zajednicama i na internetu (vidi poglavje 6) Kada se suoée s odlukama o medicinskim postupcima, starije odrasle osobe mogu. imati koristi od poruka Koje im govore gdje mogu saznati vise o odredenim moguénostima lijegenja i obayjestavaju ih o potrebi preispitivanja odluka s pouzdanim drugima, Za Hjude svih dobnih skupina donoSenje odluka je teée pod stresom, kao Sto je nakon dijagnoze (Keinan, 1987), Informacije 0 moguénostima skrbi za starije odrasle osobe treba pailjivo unaprijed testiati kako bi se osiguralo Stanovnistvo ih moze koristiti i razumjeti, Osposobljavanje komunikacijski vyjeStina mote biti korisno i za obitelji i za zdravstvene djelatnike (Heaney i Tzrael, 2009, Kurtz i sur, 2009; Wolff Roter, 2011, Wolff etal, 2014), Ukratko, obitelji i osobe koje rade sa starijim odraslim osobama trebale bi biti svjesne poteneijalnih izazova za zdravlje, vodnju | donoSenje financijskih odluka koji se mogu pojaviti s godinama j biti oprezni zbog znakova koji ukazuju na potrebu veée ukljugenosti u odluke, Obitelji mogu imati Koristi od poruka koje prediai strategije za komunikaciju sa svojim starijim rodaclma o odredenim odlukama | donosenju odluka opéenita, IZAZOVI ZA JAVNE OBRAZOVNE KAMPANJE Borba protiv stigme i predrasuda Istrazivanja su pokazala da je u mnogim zemljama, ukljueujuéi Sjedinjene DrZave, kognitivno o8teéenje stigmatizirano,a ta je stigma bila prepreka ranom otkrivanju i Iijedenju (Wahl, 2012; WHO, 2012). U produzetku, Ijudi sa zdravim kogeitivnimn starenjem mogu biti neskloni tra statusa, Stigma moze blokirati ljude da komuniciraju o svom strahu od kognitivnog, pada s obiteli 1 prijateljima, 2bog cega je manje vjerojamo da ée nauéiti o preventivnim mjerama ili naginima za preokretanje izijecivih wzroka propadanja. Na prlmjer, ako se gubitak paméenja susretne s ismijavanjem ill vidljivim nestepljenjem, ‘soba se moze sramit ili osjeéati sram, a psiholoska istrafivanja sugeriraju da sram profesionalnu procjena svog kognitivnogSranes 276 esto rezultira bijegom 1 Izbjegavanjem situactja koje Izazivaju sram (Tangney, 2013). Takoder postoji potencijal da ée strah i stigma dovesti pojedinca do ustrugavanja od drustventh interakcija, a rezultirajuée smanjene drustvene veze podrSka istimulacija zauzvrat bi mogle pridonijeti daljnjem kognitivnom padu, Starije odrasle osobe s pozitivnijim pogledima na sebe i starenje opéenito imaju bolje zdravije i manje je vjerojatno da ée biti depresivne (Coleman et al, 1993), Istodobno, negativni stereotipi o starijim odrastim osobama opéenita - poput toga da gube kognitivne, fizitke i komunikacijske sposobnosti - mogu utjecati na to kako starije odrasle osobe pereipiraju sebe i takoder utjecati na interakelje izmedu ‘generacija (Caporael | Culbertson, 1986; Levy 1 sur, 1999; Pasupathi | sur, 1995; ‘Williams i Nussbaum, 2001). Negatival stereotipi mogu utjecati na razliite fzigke imjere ~ poveéanje krvnog taka i atkucaja srca i smanjenje brzine hodanja - kao i na kognitivne { attitudinalne ishode kao Sto je pad paméenja, pa €ak i volju za Zivotom (Hausdorff sur, 1999; Hess i sur, 2003; Levy et al, 1999, 2000). Kognitivno zdrave starije odrasle osobe koje dodivijavaju pokroviteljske stavove ‘mladih odrasith osoba imaju vecu vjerojatnost da se percipiraju kao ofte¢ene (npr. Kemper i sur, 1996), Kao rezultat toga, starji judi mogu izbjegavati situacije us kojoj mogu biti meta predrasuda (NRC, 2006; Shelton | sur, 2005). To moze smanjiti moguénosti starjih odrastih osoba da se ukijuée u neka od preporugenih ponaSanja koja su korisna u odrZavanju kognitivnog zdravlja. Ako, na primjer, starije odrasle osabe izbjegavaju odlazak u teretanu iz straha da se ne "mjere", mogu dobiti manje tjelesne aktivnosti nego sto im je potrebno, Ako izbjegavaju drustvene interakeije s mladim judima, modda im nedostaju prednosti drugtvenog angaémana. Procjene programa posebno povezanih sa stigmom protiv osoba s kognitivnim starenjem su rijetke, a ovu temu treba istraz iw buduéim istrativanjima, U nedostathu istrazivanja 0 tome Sto djeluje na suzbijanje stigme za kognitivn starenje, korisno je razmotriti programe koji se suprotstavljaju drugim vestama stigme i predrasuda, Iskustva, pozitivna i negativna, ¢ programima koji su pokuSall suzbiti stigmu protiv starenja opéenito, kao i onima koji se suprotstavljaju stigmi protiv demencije ili drugih mentalnih bolesti, mogu ukazati na brojne strategije koje bi se mogle koristit Promovirajte pozitivne interakcije IstraZivanja pokazuju da kvalitetan kontakt izmedu pojedinaca moze pomodi u ‘uklanjanju negativnth stavova osobe prema drugoj skupini (Knox etal, 1986), a ova fenomen koristen je u intervencijama protiv ageizma i stigmi mentalnog zdravlja Metaanalize programa osmisljenih za smanjenje stigme protiv mentalnih bolesti w ‘opéoj populacji otkrile su da je osobni kontakt uéinkovit pristup medu odraslima (Corrigan sur, 2012; Griffiths 4 sur, 2014). Na primjer, kampanja Vrijeme za promjenu w Veliko) Britanijt Ja je za cll) smanjiti stigmu mentalnih bolesti poticanjem socijalnog kontakta na masovnim dogadajima i na mjestima s puno pjeSadkog prometa, poput trgovadktih centara | drustvenih centara (Evans-Lacko | sur, 2012). Procjena ovog programa otkrila je da puki kontakt nije dovoljan -Ijudi su treball osje¢ati da rade zajedno kako bi poboljSali uvjete za osobe s mentalnim bolestima, Kada su imali osjeéaj zajednitkih ciljeva, poboljfali su svoju namjeru dawbuduénosti imaju veéi socijalni Kontakt s osobama s mentalnim bolestima, éak 4 do 6 tedana nakon interakeije (Evans-Lacko | sur, 2012), Metaanaliza intervencija stigme mentalnog zdravlja usmjerenih na zdravstvene radnike otkrila je da su kljuéni elementi udinkovitih intervencija naglaSavanje ‘moguénosti oporavka od mentalnih bolesti i viSestrukih oblika socijalnog kontakta s ‘judima Kofi su ga dodivjeli (Knaak et al, 2014) U prosjeku, ti su programi imali bbarem kratkoroéni uéinak na stigmu; dugoroéni utinct nisu poznati (Knaak et al, 2014). Ovi uvidi sugeriraju naglasak na porukama koje naglaSavaju. vaznost preventivnih mjera relevantaih za kognitivne starenje, kao | vaznost pozitivnil uunutargeneracijskih kontakata, Koristite primjere iz stvarnog Zivota Buduéi da dosezanje velikog postotka stanovnigtva osobnim kontaktnim intervencijama mote biti skupo i tesko provesti, medijski pristupt mogu biti korisniji u dosezanju veéeg broja lui, Istrazivatke studije otkrile su da se stereotipi ‘mogu borittizlaganjem pozitivnim primjerima koji su u suprotnosti sa stereotipom (Dwal i sur, 2000), Treba uzeti u obzir i informativno orijentirane medijske programe i medijske programe usmjerene na zabavu, Vijesti i drugi informativni ‘medi trebali bi pruiati tone i odgovarajuée poruke koje ée previadati stereotipe i ne jaéati, Organizacije zabrinute zbog prikazivanja kognitivnog starenja u medijima ‘mogle bi pratiti u kojoj je mjeri pokrivenast pristrana {inzistirati na promjenama Kampanje javnog obrazovanja takoder mogu pozitivno lice staviti na kognitivna starenje, Analize medijskih intervencija za stigmu mentalnog zdravlja otkrile su da su medijske poruke koje sadrZe svjedotanstva iz prvog lica- all ne | raéune Iz treéeg, lica - o mentalnim bolestima bile uspjeSne u borbi protiv predrasuda (Clement eta 2013). Primjer takvog programa je trenutni napor Velike Britanije, Dementia Friends, koji nastoji poboljSati javno znanje o demenciji koristeét vijesti o stvarnim pojedincima koji Zive stim stanjem i usredatotujuei se na ono Sto iui mogu uéiniti kako bi pomogli onima u svojoj zajednici (Prijatelji demencije, 2015). Liudi koji Zele vige informacija mogu gledati video svjedotanstva o iskustvu demencije, prisustvovati lokalnim informativnim sesijama ili dobiti besplatni paket materijala, lkjuéujuéi knjizicu sa savjetima o radnjama, Kako bi destigmatizirala demencij kampanja koristi dodatne taktike, ukljugujuél imenovanje poznatib judi koji sw mali demenciju i govorenje o slinosti demencije s drugim kronignim zdraystvenimn stanjima. Kampanja takoder koristi poznate osobe - poput premijera - kako bi dobila pokivenost. sliéna kampanja pokrenuta je na Novom Zelandu s poznatom televizijskom osobnogéu | sportskom zvijezdom kao “prvacima 2a demenciju’, s naglaskom na preventivno ponaganje, ukljuéujuét tjelesnu aktivnost, prebranu i nepusenje (Alzheimer Novi Zeland, 2012). U Sjedinjenim Dréavama primjeri stiénin napora ukljuéuju dokumentarac /'ll Be Me o poznatom glazbeniku, Evaluacije tih kkampanja iz prvog lica prudit e vrijedne informacije 0 utjecajumedijske pokrivenost, Pozitivno prikazuju starje odrasle osobe u zabavi Kako bi se borili protiv stigme kognitivnog starenja, zabavni mediji mogu pruZiti prige sa starijim odraslim osobama, uldjutiti totne prikaze Ijudi s razliditim‘raninama kognitivnog zdravlja | prikazatl interakelje s poStovanjem lzmedu Ijudi sa bez kognitivnih o8teéenja. Kori8tenje starijihIIkova koji su prikazani kao uljuéeni w sloene kognitivne ‘Analize { odluke mogu pomoéi u borbi protiv stigme koja se moze povezath s kognitivnim starenjem. Kampanje takoder mogu iskoristti filmove i priée o kognitivnom zdravlju kada se tini da pruzaju pravovremene i pouzdane informacje za Sinu javnost. U nizu zdravstvenih tema, procjene “obrazovanja-zabave" koje sadrée priée povezane sa zdravstvenim problemima unutar drama, glazbe, igara ili drugih zabavnih karata pokazale su odredeni uspjeh u poveéanju prihvaéanjaljudi s ‘medicinskim stanjem od strane gledatelja, kao i povetanju znanja o stanju i spremnosti pojedinaca da se ukljuée u preventivno ponaéanje (npr Kennedy i sur, 2004; Movius i sur, 2007; Singhal i Rogers, 1999, Organizacije koje pruzaju zdravstvene i medicinske informacijske resurse za televiziske i filmske pisce (kao 8to su Hollywood, Health & Society) vrijedne su u poboljSanju tognosti programa i promicanju ukljutivanja zdravstvenih problema u prige (Hollywood, Health & So ety, 2014), Analize sadriaja korisne su u dokumentiranju stanja. prikaza zabavnih medija kako bi se razumjelo gdje su potrebna poboljSanja; medutim, postojeée stuelije su zastarjele (npr Gerbner i sur, 1980; Signorielli, 2004), Previadavanje komunikacijskih prepreka Komunikacija usmjerena na starije adrasle osobe morat ée uzeti u obzir fizigkt pad sluha i vida tih odraslih osoba | njihove moguée probleme s pismenoséu | brojéanim vjestinama (matematizka pismenost). Gotovo dvije treéine odraslih asoba starijih od 70 godina dodivijava odredeni stupan) gubitka sluha (Lin et al, 2011), Uz normalan pad sluba povezan s dobi, izgovorene rijeti mogu postati tesko razumljive, osobito kada postoji pozadinska buka (Gordor-Salant, 2006), Vid takoder moze opadati s godinama i pogorSati komunikacijske izazove, Poruke javnog obrazovanja trebale bi poticati upotrebu odgovarajucih tehnologija, za ispravijanje oBte¢enja (npr sluéna pomagala, naotale) kako bi Ijudi mogli nastaviti sudjelovati u drustvenim interakeijama, lakSe utiti nove stvarl i sigurnije se kretat Nadalje, kljuéno je da kampanje javne kornunikacije usmjerene na starije odrasle osobe uzmu u obzir potencijalni pad sluha | vida te u skladu s tim osmisle svoje poruke i komunikacljske strategije. Poruke treba prethodno testirati kako bi se osiguralo da ih statije odrasle osobe mogu vidjti | Euti. Na primer, jedna skupina IstraZivaéa pri dizajniranju interaktivnog programa za starije odrasle osobe koji provjerava interakcije s lijekovima, unaprijed je testirala prototipove w fokusnim skupinama i prilagodila njthove materijale tako da ukdjuéuju veée vrste i podebljana slova, velike navigacijske gumbe i pojednostavijene kontrole (Strickler i Neafsey, 2002) JS jedna potencijalna komunikaciska barijera je niska pismenost, koja je ceséa medu starijim odraslim osobama nego medu mladim odraslim osobama (Kutner |‘sranes 270 2007), Proms Nacionsluoj peocjeni pismenocti odrastih,inmedu jedne Zetrtine | jedne tretine odrasih osoba w dobi od 65 godina i starih 2003, godine (posliednia agodina sa statitikama za starifeadrasleasobe) imalo Je ispod osnavnih vestina w barem jednoj vsti pismenosti (Kutner | sur, 2007) U to vrijeme 23 posto stariih orasih osoba nije mogl razunjetiinformaclje a tekstova poput vijestl | brofura 27 posto nije moglo korstiti dokumente poput obrazaca | aplikacia, kaata,tabica te omaka hrane {lijekova; a 34 posto nije moglo identfcirat ivrSitttratune ppomoéu brojeva u tiskanim materjalima, poput uravnotefenja Eekovne kyidice, izratunavanja savjeta o usluzi ili razumijevanja kamata na zajam (Kutner i sur, 2007), Druga vaéna vrstapismenosti je zdravstvena pismenost, koja je stupanj w kojem pojedinci imaju_sposobnost dobivanja, obrade i ranimijevanjaosnovnih zéravstvenih informacija I usluga potrebnih za donosenje odgovarajudih zdravstvenih odluka? (10M, 2004, str 2, citirjudi Ratzana i Parkera, 2000) Relevantna podrugja zarav zdravstvenim problemima; navigacja zdravstvenim sustavom; i Kinitke zadatke kao Sto su ispunjavanje obrazaca,razuijevanje uputa za doirane i dijagnosticko testranj. Godine 2003 istrativai su ott da je 29 posto odraithosoba stariih od 65 godina imaloispod osnovnih vjestinazdravstwene pismenosti(Kutner su 2006). Onis nitim esnovnim vestinama 2dravstvene pismenost bili su siromaSni ~zdravstvenim informacijama i manje su vjerojatni od onih s vetim vie dobivanje zdravstvenih informacia iz gotovo bilo kojegiavors,ukliueauelpijateje i obitl,zdravstvenedjelatnike, novine,éaopise jie ii broSure i internet Jedini dosljedni izvori zdravstvenih informacija bili su televizija i radio (Kutner i sur, 2006) Niska zdravstvenapismenost ima nogativne posjedice najavno zaravje. Osabe s enog znanja ukljuéuju preveneiju | samoupravijanje niom zdravstvenom pismenoSéu acjenjuju svoje ejelokupno zdravlje loijim, manje znaju 0 svom 2dravlju, Koriste manje preventivnih usluge, imaju veée stope hospitalizacije i manje sudjeluju u programima promicanja zdravlja (IOM, 2004), Stoga Ge programi 2a podrSku kognitivnom zdravljumorati uzeti u obzi adravstvenu pismenost svoje ciljne populacij, Strategije 2a rjeSavanje niske razine pismenosti ukljuéuju * padljiv razvoj materijala (s odgovarajucim vizualima, jednostavnim porukama i specififnim radnjama) (CDC, 2009, 2011; Jacobson i Parker, 2014; Lipkus, 2007, Sheridan i sur, 2011); ‘+ pretestiranje materijala (ukdljucujuél procjenu mogu Ii Ijudi objasniti poruku Vlastitim rijedima i pokazati vjestine ponafanja) 1 usavrSavanje materijala na ‘temelju povratnih informacija (CDC, 2009; Weinreich, 2010} + podugavanje zdravstvenih radnika usmenim komunikacijskim vjeStinama (npr Green etal, 2014, Plimpton i Root, 1994); ‘+ promicanje zajedni¢kog donoenja odluka izmedu pacijenata i klinigara (Durand i sur, 2014,OSMISLJAVANJE JAVNIH OBRAZOVNIH KAMPANJA I KOMUNIKACISKIH PROGRAMA, abi javno obrazovanje o kognitivnom starenju uspjelo, bit ée kijuéno da planeri javnog zdravstva slijede nad Ia dobrog dizajna komunikacije. Planert kampanja mogu Koristiti mnoge alate dostupne na web mjestu CDC-a za zdravstven komunikaciju i praksu drustvenog marketinga (CDC, 2012). Pogetne faze dizajna ukljueuju odredivanje clljeva i mjerljivih ciljeva za svaku ciljnu skupinu To je obitno iteratival proces, tijekom kojeg se potetne specifikacije revidiraju na temelju razli¢itih razmatranja: arhivskih istrazivanja; istrazivanje ‘trenutnih uvjerenja, ponaSanja i prepreka s kojima se suofavaju ciljne skupine; ‘analize fizitkog, organizacijskog, poltiékog i drustvenog okruzenja; i razmatranje ‘resursa, Glavni ciljevi trebali bi biti promjena ili odrZavanje specifiénih ponaéanja, poput pridrZavanja smjernica za tjelesnu aktivnost ii pridrZavanja lijekova za krvni tak, Tozno ponaéanje [ili proizvode ili usluge, ovisno o tome to se promavira) treba odabrati i doraditi na temelju formativnih istrazivanja, Ciljevi bi trebali naglasiti promjenu i odréavanje ponaSanja, a ne znanje i svijest jer st istrazivanja vise puta pokazala da je ono Sto Ijudi znaju da trebaju raditi 1 Sto zapravo rade razligito (Andreasen, 1995), $ obzirom da je terminologija za kognitivno starenje nova, potetne kampanje mogle bi postaviticiljeve sre razumijevanja Sto je kognitivno starenje, a Sto nije I na naéine promicanja ognitivnog zdravlja Uspjeéni napori u drustvenom marketingu segmentiraju stanovnistvo u razlitite skupine, a zatim strateSki biraju ciljne skupine (Lee i Kotler, 2011). Osmisljavanje Ludinkovitije komunikacijske strategije lakSe je kada se radi o odredencj, relativno Thomogenoj skupini (Slater, 1995). Kriteriji za segmentiranje skupina mogu lukijudivati status rizika za kognitivn pad, postojeca uvjerenja i otvorenost za promjenu ponaéanja, trenutna ponaSanja, ekolotke barijere i podrsku te Komunikacljske obrasce (Snyder, 2007), Na primjer, kampanja usmjerena na og znanja usmjerene na poveéanje smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti mote segmentirati Ijude u sljedeée skupine: 4. oni za koje se zna da imaju nizakrizik, 2.one u riziku koji ne poduzimaju preventivne mjere, 3.oni u riziku koji poduzimaju preventivne mjere, 4.onima Kojima su dijagnosticirane kardiovaskularne bolesti, ali se ne pridrZavaju medicinskin savjeta, i 5.oni kojima su dijagnosticirane ke jovaskularne bolesti | koji se pridrZavaju ‘medicinskih savjet. Sa stajalista Javnog zdravstva, prioritetne skupine bile bi skupine 2 1 4. TI se segment mogu dalje dijeliti prema preprekama s Kojima se suoéavaju (t).ne mogu si priustti lijekove, ne vjeruju danim medicinskim savjetima itd.) ili moguénostima komunikacije (1. redoviti kontakt s medicinskom praksom il klinikom, integracija w organizacije zajednice, koriStenje medija). Kao sto je pregledano ranije u ovom poglavlju, ponaéanje pojedinaca mode se razlikovati ovisne o njihovoj dobi, etni¢ko}