Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Kognitivno Starenje

    Uploaded by

    Dragutin Petrić
    13 views30 pages
    kognitivno starenje

    Original Title

    kognitivno starenje

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    kognitivno starenje

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    13 views30 pages

    Kognitivno Starenje

    Uploaded by

    Dragutin Petrić
    kognitivno starenje

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 30
    2 Karakteriziranje i procjena kognitivnog starenja Mnogi Ijudi su zabrinuti zbog uéinaka koje promjene povezane s kognitivnim starenjem mogu imati na njihovu sposobnost samostalnog Zivota 1 donosenja ‘autonomnih odluka. Ovo poglavije Ge razjasniti koncept kognitivnog starenja 1 objasniti kako se razlikuje od bolesti, Poglavlje ée pregledati mnoge razligite elemente spoznaje, kako se mjere, Sto je poznato o obrascima dobnih promjena spoznaji i kod Ijudi i kod Zivotinja, implikacije tih promjena za svakodnevno funkcioniranje i vane koncepte kao Sto su prilagodljivost i plastiénost. Poglavlje zatim detaljno opisuje promjene povezane s dobi uogene u ljudsko) spoznaji i raspravlja o tome kako rezultatiistrazivanja iz Zivotinjskih modela koji nisu Ijudi ‘mogu objasniti bioloku osnovu za te promijene, Slijedi saZetak dokaza 0 neuronskim mehanizmima Koji doprinose dobnim promjenama w spoznaji i implikacijama tih promjena, Pozadina ponudena u ovom poglavlju pra okvir za razumijevanje kako se procjenjuje spoznaja, s posebnim naglaskom na izazave stvaranja normi { njthove primjene u kognitivnim testovima, posebno s obzirom na to da takve testove Eesto kkoriste nestruénjaci izvan padljivo praéenth istraZivaékih okruZenja Brojne dobne promjene u kognitivnim sposobnostima vrlo su relevantne 2a svakodnevne aktivnosti i imaju zna¢ajnu vainost za javnost. Na primjer, pad kognitivnih spasobnosti poveéava rizik da ée starije odrasle osobe pogrijeiti w financijskim odlukama, odabrati opcije koje imaju manje od optimalnih financijskih nagrada i trpjeti financijske prijevare i zlostavljanje (Agarwal i sur, 2009; Denburg i sur, 2007; Samaner-Larkin i sur, 2012}. Starije odrasle osobe opéenito imaju ogranigene moguénosti zaposljavanja za razligite razloga, a oni takoder imaju manje vremena za povrat bilo kakvih financijskia gubitaka, Dobne promjene u spoznaji mogu naruéiti vozne performanse, Sto ima posljedice na sigurnost i javno zdravlje (npr, Ball et al, 1998; Clay et al, 2005; i vvidjeti poglavije 6. za dalinju raspravu o tim temama). Trenutna istrazivanja pokaizuju da dobne promjene w kognitivnim procesima utjegu na performanse na zadacima temeljenim na tehnolog)}, poput pretraivanja zdravstvenih informacija ra Internetu (npr. Czaja i sur, 2013; Sharit et al, 2008) | Koristenje portala za pacijente pruatelja 2dravstvenih usluga (Taha i sur, 2013). S obzirom na sveprisutnu upotrebu ragunala i Interneta za mnoge rutinske interakelje s tvrtkama, javnim uslugama i drustvenim dogadajima to ima znaéajne posljedice na sposobnost starijih odrastih osoba da sudjeluju u mnogim domenama Zivota. DOBNE PROMJENE U LJUDSKOJ SPOZNAJI Postoji ogromna medu-individualna {| intra-individualna varijabilnost u dobnim promjenama kognitivaih sposobnosti, Ova ogromna heterogenost medu starijim odraslim osobama povetava izazove povezane s razumijevanjem kognitivnog starenja, Putanja nije jednaka za sve, a uspjeSnost pojedinca u pogledu mjera sposobnosti moe se mijenjati u razlititim prilikama ocjenjivanja (vidi slik 2-1), Razlike u stupnju u kojem se kognitivne funkcije pojedinaca mijenjaju s godinama djelomigno su posijedica Zivotnih razlika w iskustvima, zdravstvenom stanju, naginu ‘ivota, obrazovanju,attitudinalnim i emocionalnim éimbenicima, socioekonomskor statusu i genetici, Putanja takoder varira za razliite kognitivne funkcije. Neki aspekti spoznaje opadaju s godinama, dok drugi pokazuju poboljSanje ili ostaju stabilni do mnogo kasnijih desetljeéa Zivota, Osim toga, vedba na laboratorijskim zadacima nije uvijek reprezentativna za performanse u _svakodnevnom funkcioniranju. Iako su padovi mnogih standardiziranth testova kognitivnih sposobnosti povezani s dobi dobro dokumentiran, starije odrasle osobe i dalje mogu odravati visoku razinu kompetencije na veéini svakodnevnih aktivnosti jer éesto ‘mogu nadoknaditi pad kognitivnih sposobnosti strugnoséu i iskustvom ili ekoloskim ‘makovima ili podrskom. Promjene povezane s dobi koje se vide u nekoliko domena spoznaje utjetu na ponafanje i funkciju, Ovaj odjeljak sadréi opise primarnih domena spoznaje (poznate i kao neurokognicija) zajedno sa sazecima onoga Sto je oznato o dobnim promjenama u svakoj od njih Okvir 2-1, nudi primjere kako se svaka domena spoznaje moze ocijeniti. Braina obrade informacija Brzina obrade informacija odratava uéinkovitost kognitivnih operacija,Jedno od obiljeZja kognitivnog starenja je generalizirano usporavanje brzine obrade, sto se odrazava u perceptivnim i kognitivnim operacijama (npr. Birren, 1970), Opéenito, starijim osobama treba vige vremena da obrade informacije 4 daju odgovor. Te promjene povezane s dobi imajuy Bese aaa 8 8 sent ese on) Searica 34 SLIKA 21, Unutarpojedinatne promjene u rezultatima spoznaje Ujekom vremena 2a slufajnl uzorak od priblizno 500 odraslis osoba koje su ble ukljugene u Studiju zdravlja umirovienja NAPOMENA: Linije povezuju totkice koje predstavijaiu rezultate Istog pojedinea uw raaititim godinama, Naranéasta linia predstavlia prosjetnu oclenu 2a sve pojedince, a due plave linile predstavljaju 1 standardnu devijacu lad t ispod prosjeka, Rezultati 2a neke pojedince s vremenom su se poveéavali iako je, kao Sto pokazuje naranéasta linia koja predstavlia prosje’nu acjenu u svakoj dab, s vremenom doslo do opéeg pada IZVOR: McArdle, 2011, Ponovno tskano s doavolom. ‘utjecaj na uéinkovitost drugih Kognitivnih operacija, kao Sto su radna memorija, anja i obrada govora, i imaju ogromne implikacije na ponaSanje i interakcije s drugima, Na primjer, odgovarajuéi odgovori u votnii, kao Sto je odredivanje kada skrenuti ili ada se zaustaviti na crvenom semaforu, uvelike ovise o brzini obrade, Pad brzine obrade takoder moze utjecati na sposobnost osobe da_pamti izgovorene upute, brine se o vaénim informacijama ili obavlja zadatke koji imaju zahtjeve za tempom. Kao Sto ée se detaljnije raspravljati Kasnije u ovom poglavlj pad braine obrade povezan s dabi moze se u odredenoj mjeri nadoknadit iskustvorn Na primjer, studija vjeStih daktilografa u dobi od 19 do 72 godine otkeila je da, iako su stariji daketilografi bill sporiji u standardnim mjerama vremena reakelje 1 dodirivanja tipki,nisu bill sparji u brain tipkanja (Salthouse, 1984), To je bilo zbog Iskustva starjth daktilografa Sto im je pomoglo predvidjetisljedeée znakove koje ée trebati upisati OKVIR 2-4 Primjeri kognitivnih procjena Razvijeni su i potvrdeni brojni kognitivni testovi, Nekoliko najéese kkoristenth mjera za kjuéne kognitivne domene st Brazina obrade: Test brine obrade usporedbe wzoraka tradi od osobe da utvrdi jest Ii skup od dvije slike postavljene jedna wz drugu ist. Sudioniku se daje 90 sekundi da procijeni Sto vibe skupova slika, Test zamjene simbola znamenki, jo jedna tempirana mjera braine obrade, sastoji se od devet parova znamenki i simbola, Sudioniku se daje popis znamenki i trai se da napise odgovarajuél simbol za svaku, ‘Trajna painja: Connorsov test kontinuirane izvedbe predstavlja pojedincima ponavijajuéi zadatak i trazi od njih da zadrée fokus neko vrijeme kako bi ‘odgovorili na ciljeve. Na primjer, vidjet ée ili uti broj "I" ili "2" i reBeno im je dda odgovore kada im se prikaze vigualni ili sluSni "I", all ne i kada se prikaze s 2 Selektivna painja: U zadacima vizualnog pretrativanja od pojedinca se trati dau vizualnom prikazu potrazicilj, kao Sto je pismo, koje je okruzeno drugim neciljanim slovima, Zadatak se moze oteZati tako da ciljna i neciljana slova postanu slignija il poveéanjem gustoée zaslona, U Stroop testu, jo jedno} mjeri paénje, od osobe se trazi da imenuje boju tinte u kojoj se ispisuje druga rijeé w ‘boi (npr. Rijet “crvena” ispisana zelenom bojom), Epizodna memorija: Test memorije slikovnog slijeda podrazumijeva podsjeGanje na sve dufi niz od 6 do 18 jlustriranih objekata | aktivnosti predstavijenih odredenim redoslijedom na zaslonu raéunala, Od sudionika se trati da se prisjeteslijeda slika prikazanih tjekom dva ispitivanja uéenja Radna memorija: Postoji viSe uobigajenih testova radne memorije Koji ulgjuéuju davanje popisa stavki (Slova, brojeva,rijedi) i tradenje da ponove stavke natrag po redu, Performanse na tim testovima abigno se mjere u smishu 1ajduzegnizaslova brojevailirijti koje se ispravno pamte, Na primjer,utestu sortiranja popisa sudionicima se prikazuju slike razlitite hrane i zivotinja _ajedno s pisanim tekstom i audio zapisom koji edgovaraju prikazano stave. Tada se od sudionika tradi da recitira predmete natrag po redoslijedu velitine ‘od najmanjog do najveog prvo unutar jedne kategorje (np: Zivotinje), a zatim udvijekategorije (npr: Hrana, zatim Zivotinje) Semantiéka memorija: U testu teénosti kategorije pojedincima se daje kkategorija, kao Sto su Zivotinje, i od njih se traZi da imenuju sve stavke koje ‘mogu i pripadaju toj kategorii u 1 minuti, U Bostonskom testu imenovanja, pojedincu se prikazuje niz slika i trazi se da imenuje svaku sliku u roku od 20 sekundi (Kaplan i sur, 1983), avrSna funkcija: Test sortiranja kartica u Wisconsin mjera je kognitivne fleksibilnosti u kojoj se od pojedinca trazi da uskladi dva skupa karata prema nnekim karakteristikama - bofi, obliku ili broju stavki na karticama ~ ali sudioniku se ne govori koja se karakteristika treba koristiti, Povratne informacije prudaju se nakon svake utakmice kako bi sudionik mogao shvatiti ispravan sustav classifica- tion, Nakon fiksnog broja ispravnih podudaranja, klasfikacija se mijenja bez prethodne najave, a sudionik mora nauiti novo pravilo Klasifikacije, U testu inrade staze (Reitan, 1955, - testu patnje i pomicanja setova - pojedinac mora povezati 25 uzastopnih stavki na papiru ili zaslonu raéunala. U prvom dljelu testa od sudionika se trazi da poveze brojeve uzastopnim redoslijedom (1, 2, 3 itd), Au drugom dijelu testa od sudionika se traéi da se izmjenjuje izmedu Drojeva | slova. Razmisijanja: ‘Test skupova slova sastoji se od pet skupova od Cetiri slova. Sudionik mora odlutiti koji je od pet setova razlitit u smislu da ne slijedi pravilo koje se Koristi za generiranje ostala Getiri seta, Testovi zakljucka koriste se 2a mjerenje sposobnosti rasudivanja i donoSenje zakljuéaka tz informacija iznesenih u izjavama, Jeri: Postoje raznl testovi koji se mogu koristiti za mjerenje jeziénih vjeStina ‘ovisno © odredenom aspektu jezika koji se ocjenjuje. Na primjer, studije su koristile paradigmu éitanja od rijeti do rijegi 2a procjenu razumijevanja retenica (npr. Kemtes i Kemper, 1997). Druge studije koriste vrijeme éitanja od ‘ijt do rijedi (apr. Stine, 1990) ili opoziv teksta (Stine-Morrow I sur, 1996) Jo8 jedna esto KoriStena mjera razumijevanja jezika je test tokena, Uobitajent test vjeStina pronalazenja rijeti je Bostonski test imenovanja, Test tefnosti kategorije mjeri sposobnost braog dobva¢anja rijeti iz semantitkog leksikona. Bostonski dijagnosti¢ki pregled afazije primjer je testa ponavljanja fraza i pisanih komunikacijskih vjeStina. Konaéno, mjere prozodije ispituju infleksiju i ritam, Prostorne sposobnosti: U testu preklapanja papira sudionicima se prikazuje nig nabora u komadu papira kroz koje se zatim probija skup rupa. Od sudionika se traZi da odaberu koji od skupa rasklopljenih radova s rupama odgovara izvorniicu, U testy mentalnih rotacija od sudionika se traZi da usporede nekoliko trodimenzionalnih objekata, €esto zakrenutih na nekoj osi, i navode jesu lito iste slike ili zrcalne slike, SloZeni trodimenaionallni zadatak je podtest dlizajna bloka Wechslerove lestvice inteligencije odraslih (WAIS). Sudionikea je predstavljen dvodimenzionalni crted u crveno} i bijeloj boli ciljnog dizajna i skup trodimenzionalnih blokova (neke strane blokova su crvene, neke strane bi blokove u odredenom vremenskom roku tako da oponasaju ertet Je, a neke poluervene | pola bijele). Od sudionika se trazi da rasporedi Inteligencija: Uobiajena mjera inteligencije koja se koristi kod starjth ‘odraslih osoba je WAIS, 4 verzija, Sastoji se od 10 temeljnih podtestova i 5 dodatnih podtestova, Osnovni podtestovi pruzaju kvocijentinteligencije, koji je inveden iz Eetiti indeksa: Indeks verbalnog razumijevanja, Indeks perceptivnog zakljutivanja, Indeks radne memorije i Indeks brzine obrade. Ponekad se pravi razlika izmedu Kristaliirane { fluldne inteligenclje. Vokabular { verbalna podskala WAIS-a esto se koriste kao mjera kristalizirane inteligeneije, dok se ‘stall podtestovi Zesto koriste za procjenu fluidne inteligencije Dodatne mjere: ‘ukljuguju Montrealsku bateriju za kognitivne procjenu, mini stanja itelefonski intervju za kognitivni status, Ove mjere pruzaju procjenu mentalnog stanja pojedinca i yentalni pregled Paina Painja je kapacitet za obradu informacija, Ljudi imaju ogranitenja u kolitint informacija koje mogu obraditi u bilo kojem trenutiu Obavijanje zadataka na razinama gotovo punog kapaciteta tijekom duljeg vremenskog razdoblja mote biti rnaporno, posebno za starije odrasle osobe (Kramer i Madden, 2008; Zanto i Gazzaley, 2014), Kada se prekoraée ograniéenja kapaciteta, performanse se obiéno smanjuju i sklone su pogre8kama (Zanto i Gazzaley, 2014). Postoji nekoliko vrsta paznje. Selet odabrane stavke unatoé prisutnasti drugih informacija, Primjeri ukljuéuju ma painja odnasi se na sposobnost filtriranja informacija i fokusiranja na pretrazivanje vizualnog zaslona za odredeno slovo koje je okruizeno drugim slovima, Identificiranje prometnog znaka na autocesti pretrpanoj reklamnim panoima | oglasima il pronalatenje relevantnih informacija na velo pretepanoj web stranicl. To postaetete s poveéanjem kolidine nereda | nevaznih informacija, posebno za starije orasle osobe. Opéenito, starije odrasle osobe imaju viSe problema s dislriminacijom relevantsih i nevaénih podraiaja i lociranjem relevantnih {nformactja u prisutnosti ometajuéih pozadinskih informactja (McDowd { Shaw, 2000) Podijeliena painja je sposobnost podjele fokusa izmedu konkurentskih aktivnosti it vi8e izvora informacija - poznatih i kao multitasking - i moze ukljutivati obradu vie informacija ill stovremeno obavijanje vide zadataa.Citanje prirugnika s uputama tjekom sluSanja glazbe jedan je od primjera podijeljene painje. Opasan primjer je voinja dok tipkate tekstualny poruku na mobitelu Opéenito, starije odrasle osobe imaju vie poteskoca s multitaskingom nego mlade cdrasle osobe (McDowd i Shaw, 2000; Tsang { Shaner, 1998. Verhaeghen i Cerella, 2002} ‘Trajna painja odnosi se na sposobnost odravanja koncentracije na zadatku dulje vrijome. Potrebno je kada osoba mora kontinuirano pratitisituaciju u Kojo se mogu dogoditi vadni, ali obigno rijtii i nepredvidivi dogadaji. Te se vste zada¢a obiéno nazivaju zadacima vigilanije i uobigajene su u radu kontrolora zraénog prometa, inspekciskog osoblja i osoblja za kontrolu kyalitete te drugih koji se bave praéenjem i nadzorom, Literatura sugerira da trajna panja opéenito ne pokzzuje smanjenje povezano s dabi (Berardi i sur, 2001; Carriere et al, 2010). ‘Memorija Pad paméenja jedna je od najéeséih prituébi medu starijim odraslim osobama i mote uzrokovati psiholoski stres i zabrinutost, Podaci istrazivania iz 21 driave pokazali su da je otprilike 13 posto Amerikanaca u dobi od 60 godina i vige prijavilo zbunjenost | gubitak paméenja (CDC, 2013). Kao sto je objanjeno u nastavix postoje mnogi oblici paméenja. Neki elementi paméenja priligno su stabilni u starijoj odrasloj dobi, dok drug) opadaju, a kao Sto je naglaSeno u ovom poglaviju, postoji znagajna varijabilnost medu pojedincima. Ovdje su odabrani aspekti paméenja jer su vatni za svakodnevno funkcioniranje i temeljito su ispitaniu literat Radna memorlja odnosi se na mogucnost priveemenog dréanja informacija u netijem umu dok se obraduju ili Koriste. Obuhvaéa aktivnu manipulacija ‘informacijama ili odréavanje nekih informacija uz istodobno rjeSavanje daljnjih dolaznth Informacija. Na primjer, ud! koji sluSaju upute o tome kako uzimati odredeni liek ostanjaju se na radnu memoriju kako bi drZali upute u memoriji dok kasnije obradyju informacije za uporabu. Radna memorija igra sredignju ulogu uw ‘mnogim aktivnostima, poput pridrZavanja rasporeda lijekova (npr. Insel i sur, 2006), i temeljni je element drugih kognitivnih sposobnosti kao sto su obrada jezika, rjeSavanje problema { donogenje odluka, Radna memorlja takoder je vana za novo uéenje, Rogata literatura dostupna 0 uéincima starenja na radnu memoriju ukazje na to da radna memorija opéenito opada s godinama, posebno za sloZene zadatke (npr. Salthouse, 1994; Zacks i sur, 2000}, Seanea 36 Dugoroéne paméenje je sustay za relativno trajnu pohranu memorije | spremiste je znanja osobe. Postoji vise vrsta dugorogne memorije. Semantitka dugorotna memorija pohranjuje Cinjenitne informacije stecene tijekom Zivota i esto nisu povezane s odredenim vremenom ili mjestom, Semanti¢ka memorija koristi se kada osoba daje odgovore na Zinjenitna pitanja, poput imenovanja trenutnog predsjednika Sjedinjenih Dréava ili glavnog grada dréave, Starije odrasle osabe obiéno obavijaju kao i mlade odrasle osobe na zadacima koji testiraju ovu vrstu memorije (Craik i Jennings, 1992; Nilsson, 2003, Spaniol { sur, 2006), Zapravo, akumulirano semantizko znanje i paméenje pojedinea povetavaju se u Sesto i sedmo desetljeée Zivota | naknadno se moze vidjeti samo blagh pad (Brickman i Stern, 2009). Ljudi mogu imati poteskoéa s dohvaéanjem semantigkih informacija ako im se veé neko veijeme ne pristupa, ali opéenito se Iinformacije mogu dohvatiti edgovarajuéim znakovima, Epizodna memorija je sjeCanje na autobiografske dogadafe, ukljufujuél vremena, ijesta, povezane emocije I druge kontekstualne informacije, Epizodno paméenje relevantno je 2a dogadaje nedavne i daleke proslosti, Ova vrsta memorije ima ‘tendenciju opada s godinama, a padovi su ve¢i kada su zahtjevi zadatka slozeniji ili kkada je dostupno malo ekolo8kih potpora ili znakova (npr. Pisanje biljeSke sebi 0 tome gdje je automobil jutros parkiran) (Craik i McDowd, 1987; Mitchell, 1989. Buduéa memorija je druga vrsta dugoroéne memorije, To je sposobnost paméenja da unite nesto u buduénosti, poput uzimanja Iijeka iit preuzimanja kemijskog éi8¢enja, a mode se temeljiti na vremenu ili na dogadajima, Prospektivno paméenje temeljeno na vremenu sea se udiniti neSto kasnije, poput odlaska na pregled kod lijeénikasljede¢eg utorka u 14 sat, Potencijalna memorija temeljena na dlogadajima sjeéa se utiniti neSto nakon dogadaja, poputsusretas prijateljem makon sastanka, Padovi povezanis dobi java se w obje vrste prospektivnog paméenja, alt padovi su obino vei za prospeltivno paméenje temeljeno na vremenu (Henry et al, 2004; Maylor | sur, 2002). ini se da su padoviaraeniji za zadatke temeljene na ogadajima koji zahtijevaju visu raziny kontrola e obrade (npr naporna obrad, koja zahtijeva sposobnost panje) nego 2a one koje podriavaju relativna automatiziranii proces! (npr. vrlo dobro naugeni zadaci koji zahtijevaju malo _paznje). Osim toga, Cnt se da su uéinei dobi na prospektivno paméenje veéi kada se ‘testiraju u laboratorijskim zadacima nego kada se testiraju pomoéu naturalisti¢kijih zadataka (Henry etal, 2004) Proceduralna memorija, poznata I kao uéenje vjestina, odnosi se na uéenje I paméenje kako izvesti aktivnost poput voZnje automobila, voZne bicikla, kuanja omiljenog recepta ili Koristenja softverskog programa, Opéenito, ova vrsta memorije se s vremenom postupno gradi kao funkeija prakse. Dobro naugeni postupel poput voznje ili tipkanja postaju automatski i mogu se izvoditi bea visoke razine svjesne obrade ili resursa patnje. Starije odrasle osobe obigno nemaju problema s bavljanjem postupaka koji su automatski ili dobro nauéeni, a mogu nauditi raditi nove postupke s praksom (Backman i sur, 2001). Vana je razlikovati veijeme avedbe, uéenje { paméenje zadatka. Na primjer, stare adrasle osobe mogu obavljat zadatke sporije kada je potrebna proceduralna memorija i mogu uéiti proceduralne sekvence sporije od mladih odraslih osoba, alii dalje mogu odrZavati proceduralne aspekte zadatka (npr. Kako tipkati) | mogu nauéiti nove postupke (Brickman j Stern, 2009) Konaéno, postoji izvorna memorija koja se odnosi na kontekst ili detalje kojt okruzuju dogadaj, odredenu injenicu ili podatak. To se razltkuje od paméenja sadrZaja informacija, Na primjer, judi se mogu sjetiti vijest, ali zaboraviti kada su prvi put primili informaciju ii su je proéitali u novinama ili €uli na televizji, Sligno tome, modda se sjeéaju da prijatelj odlazi u mirovinu, ali zaboravijaju tko im je rekao informaciju, Rezultati istrazivanja pokazuju da izvorna memorija moze opadati s godinama | da starenje ima veéi uéinak na tavornu memoriju nego na ‘memoriju sadr2aja (Glisky i sur, 2001; Spencer i Raz, 1995. Trott etal, 1997) avrina funkeija lavrina funkeija odnosi se na kognitivne vjeitine koje se koriste za reguliranje ponafanja i izmjenu odgovora na temelju ekoloskib znakova. To. ukljuduje sposobnost planiranja akcija (np Plaéanje raguna ili stvaranje rasporeda) onganiziranje informacija,apstraktno razmisljane,rasporedivanje mentalnihresursa (kognitiva feksbilnost),rasudvanje,reSavanje novih problema, prilagodbu novim situacijama i odgovarajuée djelovanje tijekom drustvenih interakcija, Opéenito, izvrina funkcija opada s godinama (Zelazo i sur, 2004), ‘Testovi koji procjenjuju pomicanje skupa (, sposobnost kretanja naprijed-natrag izmeda zadataka) pokazuju znaéajne promjene s godinama, Na primjer, izvedba na Vizualno-verbalnom test (4 kojem se od sudionika tradi da pogledaj niz katica i naznate Kako su tri od Getiri objekta na svako} karti jednaka na jedan natin, a zatim ukazuj na to kako su tri objekta sligna na drugl naéin) znaéajno opada s ‘godinama. Cini se da su te oni imaju s prelaskom s jednog apstraktnog odgovora na drugh (npr: Oni imaju tendenciju da isprave prvu stave ali drugu stavku pogreino) (Albert sur, 1980). Testovi zavrSetka serije takoder pokazaju znafajan pad s godinama, Ovi testovi cbiéno zahtijevaju od sudionika da ispita nizslova ili brojeva i odredi pravilo koje regulira sekvenciranje stavki u nigu. Podaci popretnog presjeka i longitudina pokazuju pad zadaéa te vrste povezan s dobi (apr. Lachman i Jelalian, 1984. Schaie, 1983. ‘Testovi tumaéenja poslovica, koji zahtijevaju od sudionika da pruti opée znagenje ‘omjene povezane s poteSkoéama koje stariji su laroke (npr. "Pst koji laju rijetko grizu”),takode pokazuju padove povezane s dobi (Albert i sur, 1990), To vrijedi bez obzira na to jesu Ii sudionict zamoljeni da daju je lareke il im se daju alternativnl izbori eumazenja, Pad izvrSnog funkcioniranja move utjecati na sposobnost osobe da donosi odluke, Inhibira odgovore | istovremeno obraduje relevantne | nev: smanjenja povezana s padom sposobnosti obavljanja instrumentalnih aktivnosti svakodnevnog Zivota, kao Sto je lijeéenje lijekovima (Bell-MeGinty i sur, 2002). informacije. Ta su ‘Sposobnosti rasudivanja ‘Sposobnost rasudivanja, koja se ponekad smatra aspektom izvrine funkeij, takoder opada s godinama. Ona odratava logitko razmisijanje ili proces donoSenja zakljuaka iz informacija za informiranje o rjeSavanju problema ili donoSenje ‘sranes 4. ssranea 44 odluka, kao Sto su medicinske ili financijske odluke. (Drustvene implikacije smanjenja sposobnost! rasudivanja detaljno se raspravljaju u poglaviju 6) Postoji ruzlika izmedu deduktivnog | induktivnog zakijudivanja, Deduktivni razlog.. Ing omoguéuje esobi da donese zakljuéke o odredenim dogadajima il situacijama na temelju premisa ili opéih teorija 2a koje se pretpostavlja da su istinite, dok Iindultivno rasudivanje omoguéuje osobi da donese ope zakljucke na temelju specifignih opazanja. Sveukupno, literatura iz laboratorijskih testova rasudivanja Pokazuje da obje ove sposobnosti opadaju s godinama na priligno linearan natin, potevii od sredie odrasle dobi (npr Salthouse, 2004), Jezik Jeziéna funkcija sastoji se od niza sposobnosti, ulljuéujuéi razumijevanje i proizvodnju govora, Eitanje, pisanje i imenovanje, To je temeljna komponenta Ijudskog ponaSanja i primarni mehanizam komunikacije, Obrada jezika kijuéan je element kognitivnih zadataka (npr. Sposobnost razumijevanja pisanih i izgovorenih uuputa) i druStvenih interakcija. Na primjer, starije odrasle osobe Giji gubitak sluha fometa njthovo ravumijevanje govornog jezika mogu se povuéi iz druétvene interakcije (Mick et al, 2014). To je vrijedno paznje ne samo zato Sto je socijalna interakeija vazna za kvalitetu Zivota mnogih Ijudi, vee i zato Sto ogranigena socijalna Interakelja mote pridonijeti kognitivnom padu (vidi poglavlje 4B). UUkinel_ na jeaidne sposobnosti povezani s dobi razlikyju se kao funkeija sposobnosti koja se istrauje: neki aspekti jeaigne funkeije opadaju, dok drugl ne Tako vokabular ne opada do velo starosti (Burke | Shafto, 2008; Schaie, 1994, 2005), vjestine jeziéne protzvodnje s godinama opadaju. To su neuspjest u pronalazenju Hijeti i jeaiéne nesuglasice, kao Sto je fenomen “imati rijeé na vrhu jezika ili Pauzirati dulje intervale tijekom govora (Burke i Shafto, 2008; Kemper i Herman, 2006, Sintakti¢ka sloZenost govornog jerika takoder ima tendenciju pada s godinama (Kemper i Sumner, 2001), a starije odrasle osobe opéenito proizvode regenice s nigom gusto€om ideje od mladih odraslih osoba (za pregled vidi Burke i Shatto, 2008). Starje odrasle osobe takoder mogu imati vile poteSkoéa s pravopisom poznatih rijedi (Abrams | Stanley, 2004). Medutim, razumijevanje znagenja rijedl bina je dobro efuano u starjo} dobl. Sto se t odrasle osobe opéenito imaju poteskoéa u razumijevan)u govornog jezika Koji je Isleivljen ili prebra (Wingfield | Grossman, 2006; Wingfield | sur, 1999). Stoga im ‘mote biti teSko shvatiti poruke zvuénika kao Sto su najave vrata u 2ranim lukama il sintetitke govorne poruke poput onih Koj se Koriste u interaktivnim sustavima telefonskih poruka, rregumijevanja govora, starije Prostorne sposobnosti Prostorna sposobnost - odriavanje | manipulacija vizualnim slikama - takoder opéenito opada s godinama (Techentin i sur, 2014; Willis i Schaie, Ssranea 42 1986). Toénije, prostorna sposobnost ukljutuje sposobnosti stvaranja figura, prepoznavanja poznatih lica, swvaranja odnosa medu prostornim lokacijama te kopiranja i podudaranja objekata i slika, Stare odrasle osobe ne nastupaju kao i lade odrasle osobe na prostornim zadacima koji zahtijevaju mentalnu rotaciju, sposobnosti vizualizacije ili paméenje lokacije objekata (npr. Dobson i sur, 1995; Rypma, 1991. Light | Zs kao Sto su ueenje izgleda i ruta okoli8a, pronalaenje n prevodenje, Oni takoder utjeéu na performanse na ra€unalnim zadacima, kao Sto su uredivanje teksta 1 koristenje proratunske tablice, te pretrazivanje kartografskih ratunalnih informacija (Pak i sur, 2006b) i navigactja sustavima telefonskih izbornika (Pak et al, 2006a), Nadalje,u usporedbi s mladim osobama, staré Ijudi su manje sposobni prikazati i percipirati trodimenzionalnost crteZa. U jednoj studiji u kojoj su madi i stari odraslt (prosjetne dobi od 21, odnosno 67 godina) zamoljeni da nacrtaju kocku, crteZi starijih odrasith osoba ocijenjeni su kao manje toéni od onih mladih odrastih osoba (Plude et al, 1986), Starifi sudionici takoder su bili manje toéni u odredivanju adekvatnosti crteZa kockica Koje su bile iskrivijene u razlititim stupnjevima, Medutim, bili su jetnako sposobni kopirati sliku kocke kada su dobili znakove 0 vveligini linja Hertz inski, 1983. Te su sposobnosti vane za zadatke ina, Eitanje Karata { upute 2a Inteligencija Tijekom svakodnevne aktivnosti, pojedinei kombiniraju mnoge od ovih prethodno opisanih kognitivnih domena kako bi funkcionirali, Inteligencija je viSestruki konstrukt koji se odnos! na sposobnost rjeSavanja problema, planiranja, apstraktnog. razmisljanja te prilagodbe i uéenja iz svakodnevnih iskustava, Kognitivne sposobnosti su temeljni proces! ii mehanizmt inteligencije Inteligencija se najéeSée mjeri na jednom ili vile standardiziranih testova koji proizvode ocjenu kvocijenta inteligencije (IQ), Sto pokazuje koliko pojedinac odstupa od prosjeka za dobnu skupinu te osobe, U literaturi se raspravlja o ruzlititim vestama inteligencije, uidjuéujuéi emoctonalnu inteligenciju (sposobnost pragenja vlastitih i tudih emocija, diskriminacija medu razligitim vrstama emocija i korigtenje emocionalnih informacija za vodenje ponaSanja) i prakti¢nu inteligenciju ill svakodnevnu kompetenciju, Razlikovanje kristalizirane inteligencije i uidne inteligencije moze biti korisno kada se raspravija—starenju’ | spoznaji.-—-Kristallzirana inteligencija ili Kristalizirane sposobnosti odrazavaju znanje osobe, poput jezignih vjeStina ili znanja o odredenoj tem, dok je luidna inteligenefja ili fluidne sposobnosti ukljugena u obrady trenutnih ili novih informacija, poput uéenja igranja Saha, Fluidne sposobnosti odraavaju sposobnost osobe da logi¢ki razmislja | reSava probleme u novim situactjama, a pomazu u vjestinl ac» kviziija | utenje. Podaei iz studija popretnog presjeka (usporedbe medu razliéitim dobnim skupinama u jednom trenutlu) 1 longitudinalnih (ispitivanje promjene kohorte tijekom vremena) pokazuju da kristalizirane sposobnosti obiéno ostaju stabilne, uz samo skroman pad povezan s dobi do posljednjth desetljeéa, dok pad Ssranea 4 fluidnih sposobnosti podinje ranije 1 postupa se tijekom cljelog 2ivomog vijeka (Schale, 1996), Mudrost Poput inteligencije, mudrost, Konstrukt koji ima relativna kratku povijest neovisnog istrazivanja u padrudju Kognitivnog starenja, viSedimenzionalni je i promatran je iz brojnih teorijskih perspektiva 1 definiran na razligite naGine Definicja koja se najviSe odnost na ovo izvjeSée smatra mudrost struénim sustavom ‘zmnanja i naglaSava koliéinu i koristenje znanja koje je netko akumulirao u Zivotu i ‘kako je ta osoba sposobna koristiti i primijeniti to znanje (Baltes i Smith, 1990; Kunzmann i Baltes, 2003, Mudrost obuhvaéa strutnost i ovladavanje ¥ivotnim pitanjima koja zahtijevaju uvid, prosudbu, upravijanje zivotnim okolnostima i dogadajima, planiranje Zivata i osobno ponaanje, Mudrost nadilazi opisno znanje i podrazumijeva dublje interpretativno rezumijevanje znanja (Ardelt i Hunhul, 2010), Sveukupno, mudrost ukijutuje kognitivne, reflektirajuée i afektivne elemente (Ardelt, 2004). Na primjer,strugnost povezana s mudroSéu vana je 2a pruzanje savjeta o sukobima u ednosima ill u planiranju mirovine, Sto se tie starenja, mudrost treba ispitati iz perspektive ‘ivotnog vijeka u smislu da se potinje razvijati u adalescenciji i ranoj odrasloj dabi Znanje povezano s mudroséu esto ostaje stabilno u starijoj odrasloj dobi (apr Baltes i Smith, 1990, Staudinger, 1999, Medutim, studije koje usporeduju dobne razlike u mudrosti relativno su male i, ba8 kao Sto postoje razlike u definicijama mudrosti, razlikuje se i nagin mjerenja mudrosti (za pregled vidi Jeste i Oswald, 2014) Procjena kognitivnih sposobnosti Primjeri standardnih mjera koje se upotrebljavaju za procjenu svake domene spoznaje nalaze se u okviru 2-1, Sirok izbor takvih mi -a dastupan je za istrativanje i klinizku uporabu, a postoje i neke kontroverze o tome koje su mjere optimalne za svaku domenu i populaciju od interesa, Na primjer, udi tx rasnog ili etni¢kog, manjinskog podrijetla moda neée proéi tako dobro na odredenim testovima kao costatak populacije, jako njihove kognitivne sposobnosti koje se testiraju mogu biti savrSeno netaknute, Nacionalni institut za zdravije (NII) razvio je NITE paket instrumenata za procjeni neuroloske i bihevioralne funkcije® kako bi uskladio ijerenje funkcioniranja wu razligitim dizajnima i postavkama studija. Paket® alata NIH ukljucuje skup kratkih mjera (potvrdenih za uporabu kod osoba u dobi od 3 do 85 godina) koje se ‘mogu koristiti za procjenu kognitivne, emocionalne, motoriéke i osjetilne funkije (Weintraub et al, 2013). Specifiéne kognitivne funkeije koje se mjere su izvrina funkcija, epizodna memorija, jezik, brzina obrade, radna memorijai paznja Ujednom trenutku smatrato se da se specifidne kognitivne funkeije nalaze unutar odredenih podrugja mozga. Na primjet, smatralo se da loSe performanse na test sortiranja kartica u Wisconsinu, mjert izveSne funkeije, ukazuju na o8te dorzolateralnih frontalnih retnjeva, ali sada Je poznato da na performanse na aver enje testu utjete oSteéenje brojnih razliéitih struktura | neuronskih putova koji sluze vom aspektu iavrine funkelje. Zapravo, poznato je da je velika veéina kognitivnih procesa, kao Sto su paméenje, izvrSna funkcija, visuospatialne sposobnosti I brzina obrade, povezana s visoko sofisticiranim mredama koje sadrie desetke milijuna neurona To naglaava potrebu za kontinuiranim razvojem sofisticiranth neurokognitivnih baterija, kao i modaliteta neuroimaginga koji omoguéuju strukturnu analiza povezanosti mozga. Kao Sto e biti objaénjeno u nastavku, dodatne informacije mogu se izvesti iz proutavanja povezanosti izmedu funkcionalnih sposobnost performanst na neuropsiholokim testovima. \VARIJABILNOST KOGNITIVNIH PROMJENA Potrebno je napomenuti nekoliko vaznih upozorenja u vezi s gore navedenom raspravom, O&ekivano trajanje Fivota povetalo se zbog promjena w natinu Fivota i napretka u medicinskoj skrbi, a sve veéi broj Ijudi Zivi w 80-ima, 90-ima i nakon toga (vidi poglavije 1). Ludi u dobi od 60 ii 70 godina obiéno se jako razlikuju od judi w 0-ima, koji se razlikuju od onih 90 godina ili stariji, Prevalencija raznih bolesti koje utjeéu na spoznafu, kao Sto su kardiovaskularne bolest,dijabetes 1 demencija, elke se povetava s napredujugom dobi, a senzorni padovi takoder se mogu poveéati, Potrebno je padljivo razmotriti sto definira kognitivno starenje za mlade starije odrasle osobe u usporedbi s najstarijim starjim odraslim osobama, lako ppostoje ogranitena istrazivanja koja ispituju spoznaju u vrlo starosti, dostupni dokazi pokazuju pogorSanje kognitivnog funkcioniranja u ovo} populacil Sestogodinja studija koja je ispitivala promjene kognitivnih sposobnosti na uzorku parova blizanaca u dobi od 80 godina i starijih koji nisu imali demenciju otkrila je da su se svi aspekti spoznaje koji su procijenjeni (paméenje, rasudivanje, brzina obrade i verbalna sposobnost) wearno smanjili tijekom tog razdoblja (Johansson i sur, 2004). Pad je bio vidljiv Zak i za one aspekte spoznaje koji su manje osjetlivi na ddobne utinke, kao Sto su verbalne sposobnosti. Sliéno tome, Sestogodisnji wzduini podaci iz uzorka odrastih asoba wu dobi ad 70 godina istarjih koji su bili upisani u Berlinsku studiju starenja pokazali su da su se perceptivna braina, paméenje | teénost smanjili s godinama, dok je znanje ostalo stabilno do oko 90 godina, a zatim se smanjilo nakon toga (Singer et al, 2003), Jo8 jedno Kijuéno upozorenje, navedeno ranije, je da je starenje stanovnistva inuzetno heterogen, sa starijim odraslim osobama koje se razlikuju u svojim sposobnostima i uzdu’nom tijeku kognitivnog starenja 2bog razlika u geneticl | iskustvima tjekom Zivotnog vijeka, Studije koje ispituju starenje 1 spoznaju ill starenje 1 uéenje desto razlikuju dvije vrste varijabilnosti: meduindividualna varijabilnost odnosi se na razlike medu Hudima ili skupinama Ijudi, a intra- ‘ndividualna varijabilnost odnosi se na promjene koje se dogadaju unutar jedne osobe tijekom vremena, Jedna vrsta meduindividualne varijabilnosti je varijabilnost uogena w usporedbi judi u razligitim dobnim skupinama. Kada usporeduju mlade {starije odraste osobe s raaligitim mjerama performans! (npr Birzina obrade ili radna memoria), istrabivadi esto otkrivaju da starije odrasle osobe, kao skupina, ne rade tako dobro kao mlade osobe (npr. Schale, 1996). Medutim, postoji tako ogromna varijabllnast ssranea 4 performansama da bi neki stariji udi mogli raditijednako dobro ili bolje od nekih mladih odrastih osoba Na primjer, studija koja je ispltivala sposobnosti pretrazivanja interneta medu starijim 1 mladim osobama pokazala je da su u prosjeku mlade odrasle osobe imale bolje rezultate u problemima pretraZivanja, Medutim, neki stariji sudionici nastupali su na istoj razini ili bolje od mladih sudionilea (npr. Sharit i sur, 2008). Takoder, ponekad razlike koje se nalaze u ovim vvrstama studija moida nisu u potpunosti posijedica utinaka starenja, ali mogu biti i funkcija kohortnih ili generacijskih raalika, Na primjer, vjeStina kori8tenja raéunala lil Interneta pokazuje Kohortnu razliku iamedu danagnjih mladih | starijth odraslih soba; Za razliku od mladih odraslih osoba, danaSnje starije odrasle osobe nisw odrastale pomoéu ragunala | stoga se od njih ne bi ofekivalo da toliko tetno govore o kori8tenju raéunala i Interneta, Medu-individualna varijabilnost takoder se javlja medu pojedincima unutar iste dobne skupine, Starije odrasle osobe uvelike se razlikuju u obrazovnoj pozadini, zdravstvenom stanju, pismenosti, kulturi, etnidkoj pripadnosti, vjeStinama, sposobnostima i Zivotnim iskustvima. Te razlike doprinose ogromnoj meduindividualnoj varijabilnosti medu Ijudima iste dobi i mogu uéiniti predvidanje performansi temeljenih iskljuéivo na dabi manje preciznim kako se ludi poveéavaju u dobi i njihove razlike w iskustvu zbrajaju. Nasuprot tome, varijabilnost unutar pojedinca ispituje se u studijama koje mjere udinkovitost tijekom dvije ili vise sesija, U Tongitudinalnim studijama, ove se sesije obiéno Sire tijekom razdoblja od nekoliko godina, a uéinak istih Ijudi mjeri se svakih S ili 10 godina, 1 individualna varijabilnost takoder se mote vidjeti tijekom kraéih_vremenskih razdoblja, ak i dana, zhog Zimbenika kao Sto su umor, akutna bolest, ometanje ili ropustu padi ‘Tree upozorenje je da kognitivna putanja tijekom vremena nije neces- Sarily glatka sli linearna, veé moze biti dinamigan proces s usponima i padovima bog, na primer, stresora iz okoli8a,lijekova ili bolesti. Mnogi od th éimbenika su reverzibilai | postoji mnogo toga Sto se mote udiniti kako bi se sprijetio pad (vidi poglavija 48, 4B AC). Cetvrto upozorenje je da starenje nije samo slika propadanja. Kao Sto ée se raspravjati kasnije u ovom poglavju, neuronska plastiGnost zadr2ava se kako Hu stare, tako a starje odrasle osobe mogu nauéiti nove vjeStine { njthova se utinkovitest moze poboljgati, Na primjer, eaultatiaktivnog ispitivanja, koje je ispitivalo prednosti kognitivnog treninga 0 razigitim aspektima kognitivnih sposobnosti, pokazali su da je trening w brzini obrade i rasudivanja rezultirao kognitivnirs pobolSanjima u uzorku starjth odrasih osoba (ap, Ballet sl, 2002) Starije odrasle osobe takoder mogu i uspjedno koriste kompenzacijske strategije 2a neutralizaciju kognitivnih padova, a imaju bogato znanje, vjestine { iskustvo koje mmlade odrasle osobe moda nemaju. GRANICNI UVJETI Kao Ste je navedeno u poglavlju 1, ovo se izvjeSée usredatotuje na kognitivna starenje za razliku od kognitivnih promjena povezanih ¢ dobnim bolestima mozga, poput neurodegenerativnih demencija, ukjueujuéi Alzheimerovu bolest. Odbor repos ganica izmedu Kognitivnog starenja i potetne faze neurodegenerativnog mnaje da joS mnogo toga treba uiniti Kako bi se u potpunosti razumjela poreme¢aja, ali je zakljudio da postoji doveljno znanja o kognitivnom starenju koje podrava njegovo razlikovanje od neurodegeneracije i stoga donosi smislene zakljutke o kognitivnom starenju i daje materijalne preporuke za buduée smjerove. Izazov utvrdivanja granica izmedu uvjeta nije jedinstven U podrugju nneurokognitivnih poreme¢aja, na primjer, sindrom blagog kognitivnog oStecenja (MCI)! smatea se privremenom klinizkom dijagnostigkom fazom izmedu vremena ada Kognitivna funkeija pojedinca spada w normalan raspon i vremena kada ta ‘soba ispunjava kriterije 2a demeneiju. Medunarodne studije usredotodile su se na sudionike s MCIjem (Petersen, 2004; Winblad i sur, 2004) i utvedeni su konsenzusni Kriteriji koji su u Siroko) uporabi (Albert et al, 2011; Dubois { sur, 2014). Ipak, ostaje izazovno odrediti granicu izmedu kognitivnog starenja i MCI-ja. ‘Ti dijagnostigki izazovi ostaju iz nekoliko razloga: (1) Klinitka dijagnoza MCI-ja obitno se temelji ne samo na tome spada li vedba osobe u “normalan raspon" na kognitivno testiranje, ve¢ ina tome koliko dobro ta osoba funkcionira svakodnevno ijagnasi seats priruéik za mentalneporemedal 5 dane, nes se ma MCI K30"bagt neurokognitivn poremeay" (APA, 2013) osnova, a informacje 0 tome obitno ovise o inherentno subjektivnim samoprijavama ili izvjeSéima dousnika koji dobro poznaje pojedinca. (2) Medicinske bolesti ili ivotni stresori mogu imati privrement utinak na spoznaju tako da kada se uvjeti ublaz oporaviti Kognitivne funkeije. (3) Niz pe kkognitivni pad, a simptomi ovih poremeéaja su priliéno razligiti, So znati da » osoba za Kojut se ranije smatralo da je wu silaznoj putanji mode wremeéaja moze uzrokovati progresivni skupina pojedinaca koja zadovoljava kriterije za MCI mofe biti heterogena u smislw spoznaje i funkelje. MCI je sindromska oznaka koja hvata razne uzroke koji ujuéuju neurodegenerativne bolesti i kognitivno starenje. Razlikovanje ovih uuzroka mote biti izazovno jer su simptomi i znakovi blagl. To zabtijeva Klini@ku procjenu, a ponekad | niz procjena, Kognitivno testiranje i snimanje mogu pomoéi ruzlikovanju pojedinaca s neurodegeneracijom ili kognitivnim starenjem, I svih {gore navedenth razloga, ne napreduju svi pojedinci s MCI do demencije, a neki se s ‘vremenom Zak mogu poboliéati. Ovi dijagnosti¢ki izazovi posebno su problematiéni uepidemioloskim okruzenjima, gdje moze biti tesko dobiti pouzdane informacije od

    You might also like