Starica 18 Ljudi zaboravljaju stvari - ime, gdje stavijaju kijuéeve, telefonski bro} - a ipak ono &to se odbacuje kao manja neugodnost u dobi od 25 godina moze prerasti u trenuto tjeskobu u 35. godin glavni javor osobne brige u dobi od 55 ili 60 godina. Zaborav starijo) dobi Cesto se izjednaéava s padom spoznaje -javnozdravstvenim problemom Koji naditazi propuste u paméenju i koji moze imati znatajan utjecaj na samostalan Zivot i zdravo starenje, Pojam “spoznaja” obubvaéa mnoge mentalne sposobnosti 1 procese, ukljueujuti donogenje odluka, paméenje, paznju i rjeSavanje problema Zajedno, ove razliite domene spoznaje Kijuéne su za uspjeéno sudjelovanje u raznim aktivnostima ukljutenim u svakodnevno funkcioniranje, poput plaéanja raéuna za kuéanstvo, pragenja recepta 2a kuhanje obroka { voznje do ljednitkog pregleda Kako se ofckivano trajanje Iudskog Zivota poveéava, odrZavanje kognitivnih sposobnosti kijuéno je za osiguravanje kvalitete th dodanih godina. Kognitivno starenje je javnozdravstvent problem iz mnogih perspektiva. Pojedinct su duboko zabrinuti zbog pada paméenja i sposobnosti donoSenja odluka kako stare, ‘a takoder mogu biti zabrinuti jesu li ti padovi rani znakovi neurodegenerativne bolest, esobito Alzheimerove bolesti. Mogu se bojati da 6e kognitivni pad davesti do ‘gubitka neovisnosti i smanjene kvalitete Zivota i zdravlja. Kognitivni pad utjete ne samo na pojedinca, veé i na njegovu obitelj i zajednicu, a za pruzanje potrebne pomoéi i podréke mote biti potreban niz zdravstvenih,javnozdravstvenih, socijalnih i drugih usluga, gubljena neovisnost moze proizaci iz naruSenog donosenja odluka, to moze smanjiti sposobnost pojedinca da vozi automobil ili poveati ranjivost pojediinca na financije _zlostavljanje ili iskori8tavanje, Kognitivno o8te¢enje takoder utjege na drustvo i kkvalitetu zdravlja i Zivota javnosti U ovom trenutku, kada starija populacija ubraano raste u Sjedinjenim Drzavama i irom svijeta, vazno je padljivo ispitati sto se zna o kognitivnom starenju, identificirati pozitivne korake koji se mogu poduzeti za odréavanje i poboljSanje kognitivnog zdravlja, a zatim poduzet rmjere za provedbu tih promjena Informiranjem { aktiviranjem javnosti, zdravstveni sektor, neprofitne | profesionalne uudruge, privatni sektor 4 vladine agencije, U-posljednjih nekoliko desetljeéa ostvareni su brzi dobici u razumijevanju promjena kognitivnih Funkeija koje se ne fodnose na bolest! i u razjanjavanju raspona kognitivni promjena, od onih koje su ‘normalne sa starenjem do onth koje su rezultat bolesti; Jo8 mnogo toga treba nautiti, ali znanost spremno napreduje. va studija Instituta za mediciny (10M) ispituje javnozdravstvene dimenzije kkognitivnog starenja s naglaskom na definicije i terminologiju, epidemiologiju i nadzor, prevencij: i intervenciju, abrazovanje zdravstvenih djelatnika te svijest javnosti i obrazovanje (vidi okvir 1-1), a bi dovrSic ovaj zadatak, 10M je imenovao 16-Elani Odbor za javnozdravstvene dimercije Kognitivnog starenja éiji Elanovi imaju_ strugnost ww Kognitivno} heuroznanosti, gerijatrjsko} _medicini i sestrinstvu, gerontologiji, neurologii, psthologiji, psihijateji, bihevioralnim znanostima, komunikacij, javnom zdravstvu, eplidemiologiji, socijalnom radu 1 eticl. Studiju su sponzorirali MeKnight Brain Research Foundation, Naclonaln! institut za neuroloske poremeéaje 1 mo2dani udar,‘sranes 18 Nacionalni institut 2a starenje, Centri za kontrolu | prevenciju bolesti, Zaklada 2a {straZivanje umirovljenja | AARP. Odbor je tijekom svojeg rada odréao pet sastanaka, od kojth su dva ukljutivala javne radionice tijekom kofih je niz govornika pruzio struéno znanje o temama studija (vidi Dodatak A). Odbor je saslufao i razne govornike na prvom sastanku vveljati 2014. na sastancima javnih konferencijskih poziva u kolovozu i rujnu 2014, Osim doprinosa dobivenih tim radionicama i sastancima, odbor je ispitao znanstvenu literatura i druge dostupne dokaze, Odbor se usredototio na podnogenje lavjedéa 2a Siroku publiku, ukljugujuét Siru javnost; prufateli zdravstvenib usluga | pruzatelja ljudskih usluga; lokalni, drZavni i nacionalni keeator| politika; istrazivati i zaklade i neprofitne organizacije. STO JE SPOZNAJA? Ovo se izvjeSée usredotoduje na jedan aspekt zdravlja starijih odraslih osoba ~ kognitivno zdravlje. Spoznaja se adnosi na mentalne funkelje ukljugene u padnju, razmisljanje, razumijevanje, uéenje, paméenje, rjeSavanje problema i donoSenje odluka. To je temeljn aspekt sposobnosti pojedinca da se uj uti OKVIR 1-1 Izjava 0 zadatlea Institut za mediciny provest ée studiju za ispitivanje kognitivnog zdravlja | starenja, za razlilaa od Alzhelmerove bolesti. Odbor ée dati preporuke usmnjerene na javnozdravstvene aspekte kognitivnog starenja s naglaskom na sljedece: © Definicije i terminologija - Studija ée istratith relevantne definicije i terminologijuuzimajuéi u obzir spregavanje nefeljenih posljedica terminologije + Epidemiologija | nadzor - Fokus studije bit ée na identificiranju napora potrebnih za bolje razumijevanje javnozdravstvenih implikacija kognitivnog starenja i njegovih riaika i preventivaih éimbenika, kao i na xaavo) relevantnih alata i metodologija za nadzor ili praéenje. * Moguénosti prevencije i intervencije - Studija Ge ispitati: moguénosti prevencije i intervencije uzimajuét wu obzir visestruke aspekte poveéanja kognitivnih sposobnosti, prevencije oSteéenja, melioractje kognitivnog pada i promicanja kognitivne otpornosti, To ¢e ukljutivati relevantna istraZivanja © promjeni Ijudskog ponaSanja i pristupima temeljenim na dokazima potrebnim kako bi se osiguralo zadréavanje zdravib praksi za odravanje kognitivnog zérav|jai saniranje kognitivnog pada. * Obrazovanje zdravstvenih djelatnika - Ova studija istradit ée obrazovanje z2dravstventh djelatnika povezanih s Kognitivnim zdravljem padom te ée Identificiratiprimjere najboljih praksi za obrazovanje zdravstventh zanimanja kako bi se osigurala visokokvalitetna skrb 1 obrazovanje za starije odrasle osobe i njihove obitelji o kognitivnom starenju i njegovim ‘moguéim posljedicama.+ Svijest javmosti i obrazovanje - Studlja ée razmotriti nove pristupe za povetanje svijesti 1 Sirenje informacija (5 pltanjima kulturne, etitke i zdravstvene pismenosti) javnost! | starijim odraslim osobama | njihovim obiteljima i njegovateljima, Odbor éetijekom svojeg rada odrZavati radionice 2a prikupljanje informacija otvorene za javnast. lavjeSée se neée usredotoditi na odredivanje dnevnog reda za temeljna i biomedicinska znanstvena istrativanja jer je to bila tema nedavnih izvjeSéa i foruma, Biomedicinska istrafivanja ée, medutim, informirati o raspravama odbora i poslukit ée kao temelj za bazu dokaza u invjeséu. aktivnosti, ostvarivanje ciljeva | uspjeSno pregovaranje o svijetu, lako se spoznaja ponekad izjednagava s paméenjem, spoznaja je visedimenzionalna jer ukljueuje bbrojne medusobno povezane sposobnosti koje ovise o anatomiji mozga i fiziologiji, Razlikovanje ovih sastavnih sposobnosti vaino je jer igraju razliite uloge u obradi informacija i ponaSanja ina nj razlitito utjete starenje ako kognitivne sposobnosti ne mapiraju uredno u pojedinatne diskretne regije rmozga, generalizacije se mogu povuti izmedu regija mozga i Kijuéa Kognitivne sposobnosti koje su pojedincima potrebne 2a svakodnevnu funkeiju dobrobit i procvat, Na primjer, donoSenje odluka, organiziranje i planiranje te drugi povezani procest zajedniéki se nazivaju “izvrSna funkcija". Prefrontalni korteks je podruéje mozga koje je aktivno u izvrSnim funkeijama, kao Sto su planiranje i ‘multitasking potreban za kuhanje obroka, Nasuprot tome, paméenje, kao to je ‘ukdjugeno u paméenje popisa prehrambenih artikala potrebnih u supermarketu, veliko} mjeri Kontrolira hipokampus. Ostala podrugja mozga igraju kijuéne uloge w ddrugim funkeijama, Klinigari Koriste razlidite testove 2a mjerenje i procjenu razligitih kognitivnih dimenzija ovisno o vrsti spoznaje ili regi mozga (idl poglavije 2) SJECISTE SPOZNAJE I STARENIA Sto je kognitivno starenje? Odbor pruza konceptualnu definitju kognitivnog starenja kao procesa postupnih, kontinuiranih, ali velo promjenjivih promjena u kognitivnim funkeljama koje se javljaju kako Ijudi stare, Kognitivno starenje je cjelozivotni proces, To nije bolest ili imjerljiva razina funkeije, Medutim, za potrebe ovog izvjeS¢a fokus je prvenstveno na kkasnijem Zivotu. U kontekstu starenja, kognitivno zdravije primjer je pojedinca koji godinama odréava svoju optimalnu kognitivnu Funkeiju. Polje 1-2 pruéa odboru karakterizaciju kognitivnog starenja, Kognitivno starenje je previge slozeno { nijansirano da bi se jezgrovite definiralo, pa je stoga prikladno okarakterizirano kroz avaj dudi opis. Potrebni su napori 2a razvo} operativnih definicija kognitivnog starenja kako bi se omoguéila usporedba medu studijama (vidi poglavije 3)Seanea 21 Prethodna terminologija i definicije Literatura o kognitivnom starenju ukljuéuje Sirok spektar pojmova za opisivanje ruzliitih aspekata kognitivnog starenja. Na primjer, Rowe i Kahn (1987,) razlikovali su "uobigajeno starenje" od "uspjeSnog starenja”, "Uobléajeno kognitivno starenje" odnosilo se na uobigajene promjene kao Sto su smanjenje brzine obrade i radne memorije, kao i uobi€ajene patoloske promjene, poput onih povezanih s kardiovaskularnim bolestima. Nasuprot tome, izraz “uspjesno starenje" koristen je za melioacij ili prevenciju promjena koje imaju znavajan { negativan utjeca}, Zesto usvajanjem zdravog naéina Zivota, Rowe I Kahn tvrdili su da su znanstvenicl, lijegnici 1 Sira javnost previ8e spremni prihvatiti da su znatajne | Stetne promjene povezane s godinama neizbjezne, Ova samozadovoljstvo, prema njihovom misljenju ignorirala je { velike varijacije u promjenama s godinama, kao i varijacije tijekor ‘vremena unutar pojedinca, i potkopala je KUTIA 1-2 Karakterizira kognitivno starenje + Kijuéne znagajke: © Svojstveni Ijudima i Zivotinjama kako stare © Pojavijuje se u cijelom spektru pojedinaca kako stare bez obzira na poéetnu kognitivnu funkeiju © Vrlo dinamigan proces s varijabilnoSéu unutar I izmedu pojedinaca. © Ukljuéuje neke kognitivne domene koje se motda neée promijeniti, mogu ‘opadat ili se zapravo mogu poboljSati starenjem, a postoji | poteneijal za starije odrasle asobe da ojaéaju neke kognitivne sposobnost © Tek sada se potinje shvaéati bioloSki, ali jasno ukljuéuje strukturne i funkcionalne promjene mozga. © Nije Kliniéki definirana neurolosia ili psihijatrijska bolest kao Sto je Alzheimerova bolest 1 ne dovodi netzbjetno do neuronske smrti i neurodegenerativne demencije (kao Sto je Alzheimerova bolest) + Cimbenici riikea i zatite: © Zdravstveni i okolifni Zimbenici tijekom Zivotnog vijeka utjegu na kognitivno starenje, © Promjenjivi i neizmjenjivi Zimbenici ulljueuju genetiku, kultura, obrazovanje, medicinske komorbiditete, akutne bolesti, tjelesmu aktivnost i druga zdravstvena ponaSanja. © Na kognitivno starenje mote utjecati razvo) koji potinje u maternici, jetinjstwu i djetinjstvu * Ocjenjivanje: © Kognitivno starenje nije lako definirati jasnim pragovima kognitivaih testova jer mnogi fimbenici - ukljugujuét kulturu, zanimanje, obrazovanje, Kontekst okoliSa 1 zdravstvene varijable (npr: Lijekovi, dolirj) -utjeéu na performanse testa i norme.© Za pojedinca, kognitivne performanse najbolje se procjenjuju u nekolike -vremenskih tofaka, * Usjecaj na svakodnevni zivot: © To mote utjecati na svakodnevne funkcije, kao Sto su voznja, dono¥enje Anancijskih i zdravstventh odluka te razumijevanje uputa zdravstvenih djelatrika, Pomoéna sredstva za iskustvo, struénost | potpor okoliSu (npr. popist) ‘mogu pomoéi uw nadoknadi smanjenja spoznaje. Tzazavi kognitivnog starenja mogu biti ofitiji u okruzenjima koja ‘ahtijevaju od pojedinaca da se ukljuge u visoko tehnigke i bree ili vvremenski ogranigene zadatke, u situacijama koje ukljutuju novo uéenje a stresnim situacijama (tj. emocionalnim, fiziékim ilt zdravstvenim odnosima),a mogu biti manje ofitiu vrlo poznatim situacijama, ppotraga za reverzibilnim uzrocima takvih promjena, Odbor cijeni vaine razlike koje su napravili Rowe i Kahn ali je odluéio ne usvojiti izraz “uspjesno starenje’ jer moe predlogiti vrijednosni sud u odnosu na one s veéim ili manjim ouvanjem kognitivnih sposobnosti Sligno tome, odbor nije usvofio jzraz “normalno starenje" jer je zbunjujudi, Neki autori koriste ovaj izraz za upucivanje na standardne ili uobigajene aspekte kognitivnog starenja (Aine i sur, 2011), dok drug sugeriraju da je "normalno’ starenje optimalno stanje | odnosi se na one aspekte promijene starenja koji ostaju ada su iskljutene sve promjene povezane s boleSCu (Jagust, 2013). (Detaljna ‘asprava o razvoju norm u istrazivanjima starenja nalazi se u poglaviju 2) Unatoé varijabilnosti terminologije medu istraZivatima i klinifarima, postoji Siroka suglasnost da je o€uvanje kognitivaih funkcija Kljuéna komponenta poéelinog starenja (Warsch i Wright, 2010) Odbor koristi izraz *kognitivno starenje” kako bi naglasio da se Ijudski mozak seturama, tako iu sposobnosti obavijanja razlititih funkcija, Doista, bilo bi iznenadujuée da mozak ne stari, s mijenja s godinama, kako w svojim fizitkim obzirom na to da svi drugi organi i tjelesne strukture stare. Bubrezi i misi¢i, na primjer, pokazuju niz dobnih promjena u strukturi i funkeiji (Cohen i sur, 2014; Keller i Engelhardt, 2013). I nisu samo Ijudi 2iji mozak star. Znatan broj literature pokazuje da postojt iavanredna dosljednost medu vrstama sisavaca u neuronskim i kognitivnim promjenama povezanima s dobi (Samson i Barnes, 2013; takoder Vidi poglavije 2). Mozak je lokus za Sirok spektar funkelja, ukljucujuéi rasudivanje, emocije, paméenje, prosudivanje, senzornn obradu, uéenje i motoritke sposobnosti, Ove e koje ih podréavaju mijenjaju se raaligitim stopama i na razlitite natine tijekom vremena, s posebnim mnoge mozdane funkcije i neuronske strukture i promjenama koje se temelje na velikom broju timbenika u interakeiji, ukljuéujuéi natin Zivota i trawmu Jasan niz dokaza tukazuje na to da kako pojedinci stare dotazi do pada specifignih moZdanih funkeija genetsku Sminku, obrazovanje, okoli koje se ne mogu pripisati procesima bolesti u mozgu, poput neurodegeneracije od Alehi nerave bolesti ili mozdanog udara. Na primjer,veéina starijih odraslih osoba‘anes 29. obraduje informacije manje brzo nego kad su bile mlade (Birren, 1970). Istativadi se suotavaju s zastraéujuéim zadatkom u razlikovanju promjena koje su posljedice starenja | onth koje se mogu pripisati specifiénim neuroloskim bolestima | stanjima, koje mogu ili ne moraju imati potencijalno reverzibilne atribute, Koji su potencijalni utjecaji kognitivnog starenja? Dobne promjene u spoznaji mogu utjecati ne samo na paméenje, veé i na donosenje odluka, prosudivanje, brainy obrade i uéenje. (Za vise pojedinosti o ‘mnogim elementima speznaje vidi poglavije 2.) Te promjene mogu S druge strane, utjecati na sposobnost starije osobe da 2ivi samostalno, da saéuva osje¢aj identiteta utemeljen na autonomiji {da se bavi dragocjenim aktivnostima, Sto vi8e drustvo cijeni etiku neovisnosti i postivanje autonomije, to ée se kkognitivnije starenje percipirati kao drustveni, kulturni i individualni izazov. Zapravo, neki su Ijudi izvijestili da nerado govore svojim lijeénicima ili lanovima obitelji 0 svojim potesko¢ama s spoznajom iz straha da e izgubiti neovisnost ili vozaéke privilegie (Ralston i sur, 2001) U istrazivanju svojih Canova iz 2012, godine, AARP je utvrdio da je stati rmentalno oStar” glavna briga 87 posto ispitanika (AARP, 2013). Promjene u spoznaji takoder mogu izravno utjecati na zdravije naruavanjem sposobnosti pacijenta da uuzima odgovarajuéu dozu lijekova po ispravnom rasporedu ili da razumije rizike | koristi pri odabiru opcije lijegenja il plana zdravstvenog osiguranja (10M, 2014), Medutim, identitet je ablikovan sposobnoséu asobe za meduovisnost jednako kao | za sposobnost neavisnosti. Svaka osoba definirana Je svojim odnosima obitel)i, kolegama, su-Stovateljima i zajednicama, Sposobnost pomaganja drugima, suradnje | ponekad primanja pomoéi kljutne su ljudske kvalitete, Ironiéno, sposobnost odgovarajuceg trazenja i prihvaéanja pomoéi kada je to potrebno moze biti presudan je da, iako Ge se mozak mijenjati s godinama, postoje brojne moguénosti za sprjetavanje, Ublaavanje ili prilagodbu kognitivnim promjenama, Te moguénosti mogu omoguéiti imbenik u odravanju neovisnasti,Jedna od kljuénih poruka za ovo izwjek starijim odraslim osobama da nastave funkcionirati samostalno i meduovisno. Clanovs obit ijfh odraslih osoba takoder brinu o tome kako bi promjene spoznaje njthove voljene osobe mogle utjecati na njihove svakodnevno funkcioniranje, Istrazivanje iz 2010. pokazalo je da je 40 posto djece s roditeljima w obi od 65 godina ili starjim zabrinuto da ée njihovi roditelji imati poteskoéa uw ‘upravijanju osobnim financijama (Investor Protection Trust, 2015), Tako je veéina fokusa na Kognitivno starenje na njegovim negativnlim implikacijama, znagajne pozitivne promjene takoder se mogu pojaviti kako mozak stari Na primer, mudrosti znanje rastu s godinama (Grossmann i sur, 2010), a sre¢a slijedi krivulju u obliku slova U w odnosu na dob, pri éemu Ijudi iavjestavaju da su najsretniji u mladosti, manje sretni u srednjim godinama i najsretniji ponovno mnogo Kasnije u tivatu (Stone et al, 2010), Nadalje, razine stresa, brige i Hjutnje copadaju s poveéanjem dobi (Stone et al, 2010). Razligite skupine i industrije zabiljeZile su javnozdravstvene i drustvene uéinke kognitivnih pre kognitivnog starenja, uéniti vise resursa dostupnim veéem broju judi i podii javno jena u kasnijem Yivotu | pokusavaju minimizirati negativne w&inkeSeanies 24 znanje. Primjeri ove povetane pozornosti mogu se vidjeti u akcijama vlade na savezno}, dr¥avno} 1 lokalnoj razing; neprofitne organizactje usmjerene na starije odrasle osobe; i od strane drustava u relevantnim industrijama, ubijuéu)uél industrje financijskih usluga i fizitku aktivnest, prijevoz, hranu i osiguranje u- prainjave praSine (vidjet! poglavlje 6), § obzirom na demografiju i starenje drustwwa (vidi odjeljak u nastavky), tr2i8te prodaje povezanth s kognitivnim profzvodima ‘znatajno je, a starije odrasle osobe 1 njthove obiteji morat Ge donositi odluke uuremeljene na dokazima. PROMJENA DEMOGRAFSKIH PODATAKA Stanovnistvo Sjedinjenih Dréava, kao 1 stanovnistve mnogih drugih zemalja, postaje sve starije, Dakle, kognitivno starenje utjecat ée na sve vedi broj i udio Amerikanaca, Oéekivano trajanje Zivota u Sjedinjenim DrZavama dramatitno se poveéalo tijekom proslog stoljeéa, Godine 1900, prosjetni Zivotni vijek pri rodenju bio je 463 godine za muSkarce i 48,3 godine za Zene; do 2010. povetala se na 76,2 ‘godine za muskarce i 81,0 godina za Zene (NCHS, 2014), lako se stopa smrtnosti medudjecom i mladim odraslim osobama smanjila, zahvaljujuéi razliitim ddostignuéima, stope smrtnosti prilagodene dobi takoder su se smanjile w populacii starijo) od 65 godina (Hoyert, 2012), Smanjenje smrtnasti moze se, medu ostalim Zimbenicima, pripisatl smanjenju pusenja, boljoj Kontroli kroninih bolesti (apr Pasebno sranih bolesti) i pobol)Sanom obrazovanju (Cutler et al, 2007) Paveéani Zivotni vijek, promjene u stopi nataliteta i smrtnosti te drugi gimbenict dovode do velikih promjena u demografskom sastavu ameritkog | globalnog stanovnistva, Godine 1900, 4.1 posto ameriéke populacije bilo je starije od 65 godina (neSto vige od 3 milijuna Ijudi); do 2012, ta je dobna skupina Zinila 13,7 posto stanovnistva (vige od 40 milijuna Ijudi) (AoA, 2013, West etal, 2014). Ofekuje se da 62 do 2050, godine osobe starije od 65 godina Ziniti 21 posto stanovnigtva SAD-a (vii sliku 1-15 Ured za popis stanovnistva SAD-a, 2012b). Oéekuje se da ée se “najstarija stara" demografska skupina - judi u dobi od 85 godina i stariji- poveéati 2 63 milijuna (1,96 posto stanovnitva) u 2015. na nest vise od 18 milijuna (45 posto) u 2050. godini (Suzman { Riley 1985; Ameri&ki ured za popls stanovnistva, 2012ah). U posljednja tri desetlje¢a postotak populacije starije od 90 godina uutrostrutio se, a u sljedeéa detiri desetljeéa adekuje se da ée se vie nego uéetverastrugiti (Hei Muenchrath, 2011). Sligni trendovi starenja javljaju se u razvijenim zemljama Sirom svijeta. Japansko stanovnistve u dobi od 65 godina | starije gotovo je jedna éetvrtina ukupnog stanovnistva, a sligni postoci zabiljeZeni su u Njematkoj i Itliji (oba viSe od 20 posto) (Jacobsen i sur, 2011), Jako javnozdravstvene implikacije kognitivnog starenja mogu biti jedinstvene za svaku zemlju zbog njthovih izrazitih druétvenih, ‘kulturnih i ekonomskih uvjeta, izazovi i moguénosti s kojima se te zemlje suotavaju povezani su, Raznovrsnost‘anes 26 Osim povetanja ukupnog broja, ofekuje se da ée se do 2050. godine ameritka populacija u dobi od 65 godina i vie diverzificiratirasno i etniéki, U 2010, 0] ms ppanon soy oop upton eso) SLIKA 1.1. Stanovniitvo u dobi od 65 godina ive, od 1900. da 2050. godine, VOR: West etal, 2014 ne-hispanska bijela demografska skupina Zinila je 80 posto ove skupine, ali predvida ‘se da €¢ se taj udio smanjiti na 58 posto do 2050. godine. Tako je hispansko stanovnistvo Zinilo 7 posto stanovnistva od 65 godina i viSe u 2010, predvida se da ée porasti na 20 posto 2050. godine (povetanje s 3 milijuna pojedinaca u 2010. na 175 milijuna u 2050}; crnatko stanovnistvo init €e 12 posto populacije u dobi od 65 godina i starijih 2050. godine, Sto je porast u odnosu na 9 posto u 2010. godini (s 3/4 milijuna na 105 milijuna ljudi); a azijsko stanovaistvo povetat ée se sa 6 posto na 9 posto stanovnistva u dobi od 65 godina i vise (s 1,3 milijuna u 2010, na 735 milijuna u 2050) (FIFARS, 2012), Ova sve veéa raznolikost stanovni8tva zahtijeva uusredotodenost na poboliSanje tehnika kognitivnog mjerenja i razvo) odgovarajuéih imjernih podataka | interveneija za razliite etnigke, kulturne i rasne skupine kao dio 4Sirokih napora za poboljSanje kognitivnog zdravlja u starenju stanovnistva ‘Zdravstveno stanje ‘Zaravstveno stanje starijih Amerikanaca poboljSalo se u posljednjih nekoliko desetljeca (West et al, 2014). U 2010. godini otprilike tri €etvrtine odraslih osoba u dobi od 65 godina i starijh i2vijestilo je da je njthovo adravstveno stanje “izvesno", "velo dobro” ili "dobro" (Schiller i sur, 2012). Medutim, postotak odraslih asoba koje prijavljuju iavrsno ili velo dabro 2dravije smanjuje ses godinama, Unatoé dobrom samoocijenjenom zdravlju, velika veéina starijih odraslih osoba {ma barem jednu kronitnu bolest (npr: Hipertenziju artritis) koja zahtijeva ongo-Ssearea 27 oer) SLIKA 1.2, Ogranigenja aktivnosti uzrokovana kroniénim zdravstvenim stanjima prema ‘dobi, 2006-2007. (na 1.000 osoba), NAPOMENA: Podaci su iz. nacionalnth istrativanja zdravstventh intervjua 2006-2007, koja pokrivaju civilno neinstitucionalizirano stanovniswo. 12VOR: West etal, 2014. {ng briga Osim toga, mnoge starije odrasle osobe dodivljavaju jedno ili vige kliniekih stanja Koja se ne uklapaju u kategorije diskretnih bolesti (npr. inkontinencija, krhkost) (vidi slik 1-2; West et al, 2014), Skrb potrebna za ove sindrome i bolest akutne i kroniéne - predstavlja starijim odraslim osobama odluke koje ée dovesti do fetiékih i ekonomskih ishoda koji mogu znaéajno utjecati na njihovu dobrobit i _kvalitetu Zivota, Kognitivno starenje mote pridonijeti izazovima s Kojima se starije odrasle osobe suogavaju pri donosenju ovih oduka, ‘MEBUSEKTORSKE TEME Kognitivno starenje Siroka je tema s opseZnim implikacijama i izazovima, Ovo se iavje8ée usredototuje na javnozdravstvene dimenzije kognitivnog starenja i samo se kkratko dotite brojnih osnovnih znanstvenih pitanja i izazova neuropsiholoske procjene povezanih s kognitivnim starenjem, U rjeSavanju javnozdravstvenih, izazova kognitivnog starenja odbor je utvrdio nekoliko medusektorskih tema i ijuénih poruka (vidi pogiavije 7 ‘+ Kognitivno zdravije treba promicati tijekom cijelog tivotnog_ vijeka. Pojedinci_mogu poduzeti radnje kako bi pomogli u odrzavanju ognitivnog zdravlja, ‘Zdrava spoznaja olakSava pojedineu sposobnost funkeioniranja, Omoguéuje Yudima da ue, donose odgovarajuée odluke i izraéavaju trenutne i buduée preferencije, Kognitivne sposobnosti omoguéuju ljudima da izveSavaju zadatke svakodnevnog Zivota, razumiju informacije i primjenjuju ih na osobne situacije kroz watavanje i rasudivanje te da uéinkovito procjenjuju emocije poput povjerenja, Omoguéuje Ijudima da zadrie suétinu sebe, O akcijama za ‘odrZavanje kognitivnog zdravlja raspravija se u cijelom izvjeStu. + Spoznaja je memorija plus mnogo vise; postoji vise dimenzija sspoznaje. Kognitivne sposobnosti krecu se od kapaciteta za donoSenje odluka |Srariea 26 vrijeme obrade do paméenja, panje i jo8 mnogo toga (vidi poglavije 2) + Razine kognitivnog funkcioniranja razlikaju se medu pojedincima i tijekom cijelog Zivotnog vijeka, Od djetinjstva do mlade odrasle dobi 1 starosti, mozak se nastavija mijenjati, Unutar predvidljive razine promjena u svakoj faziZivota postojiivelika varijabilnost medu pojedincima. ‘+ Na kognitivne funkcije utjege vise timbenika, Neuroplastiénost traje tijekom cijelog Zivotnog vijeka, tako da postoji potencijal za starije odrasle osobe da ojaéaju kognitivne sposobnosti. Zbog sloZenosti Ijudskog, mozga, brojni Zimbeniclrizika I zastite mogu utjecati na kognitivne sposobmosti (ukljugujuét genet, tjelesnu aktivnost, traumatsku ozljedu mozge, kvaliteta sna, komorbiditete, akutnu bolest, detirj i lijekove) (vidi poglavija 4A, 48, 4C). + Kognitivne promjene nisu nuzno znakovi neurodegenerativne bolesti (kao to je Alzheimerova bolest) ili drugih neuroloskih bolesti. Postoje mnog! potencijalni wzroci kognitivnog pada, od kojih se neki mogu barem djelomigno sprijetit ili lijetiti (npr: Nedavne promjene lijekova povezane s kratkoroénim delirijem). ‘+ Kognitivno starenje moze utjecati na svakodnevne aktivnosti i samostalan ivot. Znataj kognitivnog starenja mo%e se vidjeti posebno u njegovim potencijalnim uéincima na svakodnevne zadatke i donoSenje odluka, Kognitivni pad uzrokovan kognitivnim starenjem moze se pojaviti postupno i s malo cotvorenih simptoma ili znakova, Kao rezultat toga, pojedinci ili njihovi bliski prijatelji ili obitelj mo%da neée primijetiti pogorsanje w voznji, financijskim ‘odlukama, izboru hrane i drugim svakodnevnim aktivnostima dok ne postane coil. + Starost utjege na sve organske sustave. Na mozak, kao i kod svih organa, utjeée starenje, Tijekom Zivotnog vijeka gubi se povezanost izmedu nekih neuronskih sinapsi i javijaju se druge promjene. ‘* Starenje moze imati pozitivne uéinke na spoznaju, Iskustva i znanja stetena {ijekom Zivota mogu pojedincima pruditi pozitivne kognitivne prednosti (apr Mudrost nauéena iz iskustva), PREGLED IZVJESCA Ovo iavjeSée istrazuje vigestruka pitanja ukljutena w razmatranje kognitivnog, starenja iz perspektive javnog zdravlja, Poglavlje 2 istrazuje izazove karakterizacije | mjerenja promjena u spoznaj, iste utjecaj kognitivnog starenja na svakodnevna funkeiju i raspravija © varijabilnosti medupojedincima posebno u vezi s postavijanjem normi, Poglavlje 3 usredotoduje se na prikupljanje | razumijevanje podataka temeljenih na populaciji 0 Kognitivnom —starenju. Poglavlja 4A, 4B i 4C pruzaju pregled epidemioloskih istraéivanja o riziku 1 za8titnim imbenicima 2a kognitivno starenje I raspravljajuo istradivanjima niza interveneija prevencije lijecenja, Poglavije 5 usredototuje se na odgovor adravstvene aaitite na kognitivno starenje, s aspravama © povetanju sposobnosti zdravstvenih djelataika a procijene Kognitivno starenje i Koriste wellness posjete za raspravu o tim pitanjima sa svojim pacijentima, Odgovor zajednice na kognitivno starenje raspravlja se u poglaviju 6, koje opisuje Sirok raspon resursa koji su trenutno ostupni i koje je potrebno razviti za starije odrasle osabe i njthove obitelji koje se‘suodavaju s odlukama o osobnim financijama, voZnjl, tchnologiji 1 protzvodima povezanim s kognitivnim proizvodima. Poglavije 7 nudi kljuéne poruke 0 kognitivnom starenju | Istiée napore potrebne za podizanje svijesti o tim pitanjima medu Sirom javno8éu. lzvje8ée zavrSava u poglaviju 8 pozivom na djelovanje za pojedince, viadine agencije, korporacije iz privatnog sektora te neprofitne i profesionalne organizacije