PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT ( 27 )

Škola: Nastavnik:
Razred: V Datum:________________
Nastavni predmet: Islamska vjeronauka
Nastavna tema: Islamski šarti
Nastavna jedinica: Značaj namaza sa fizičkog gledišta
Tip nastavnog sata: Obrada novog gradiva
Oblici nastavnog rada: Frontalni, individualni i grupni
Nastavne metode: Metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora
Nastavna sredstva: Tabla, grafoskop, kreda, tekstualna (udžbenici, nastavni listići); statična
(grafo – folija); auditivna (živa riječ nastavnika i učenika)
Ciljevi nastavnog sata
Duhovni: Buđenje svijesti kod djece o dužnosti obavljanja namaza. Klanjati se treba samo
Allahu, svim svojim bićem, tijelom i duhom.
Odgojni: Razvijanje svijesti kod djece o suštini i značenju namaza kao obaveza čovjeku.
Razvijanje ljubavi prema namazu.
Obrazovni: Da učenici spoznaju važnost klanjanja u namazu a posebno sa fizičkog gledišta.
Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti zaključivanja.

STRUKTURA ČASA

UVODNI DIO
Es – selamu alejkum!
Zna li neko od vas koji su to islamski šarti? (Kelime – i – šehadet, namaz, zekat, post i
hadždž) Koji je to drugi islamski šart? (namaz) Šta je to namaz? (Namaz je stroga obaveza
svakog pametnog i punoljetnog muslimana i muslimanke.)
Koje mi namaze svakodnevno obavljamo? (sabah, podne, ikindiju, akšam i jaciju.)
Da li možda neko zna kad se obavljaju ovi namazi?
Da bismo mogli obavljati namaze mi moramo ispuniti određene uvjete prije namaza, a oni su:
1. Da bude čisto tijelo, odijelo i mjesto gdje će se klanjati. Tu čistoću postižemo
kupanjem, pranjem ruku prije i poslije jela, rezanjem noktiju, pranjem zuba itd. Naša
odjeća mora biti čista da na njoj ne bude nikakve nečistoće. Namaz se može obaviti na
bilo kojem mjestu, ali uslov je da bude čisto, pa bilo to džamija, kuća.
2. Uzeti abdest po potrebi se okupati. Allah, dž.š., traži od nas da budemo čisti. U
jednom hadisu se kaže čistoća je dio vjere.
 3. Biti propisno obučen. Kako to muškarac treba biti obučen, a kako žena? (muškarac
mora biti propisno obučen, žena treba pokriti čitavo tijelo osim lica i šaka.)
4. Na vrijeme klanjati (tj.namaz obavljati u njegovo pravo vrijeme). Čime se označava
početak namaza? (ezanom) Može li nam neko proučiti ezan?
5. Prema Kibli se okrenuti.
6. Nijjet učiniti, srcem odlučiti, jezikom izgovoriti da ćemo klanjati određeni namaz.
Dobro djeco, ovo što smo nabrojali jesu fizičke radnje koje mi vršimo prije svakog pristupa u
namaz. Ali isto tako mi u samom namazu vršimo neke fizičke radnje. Gotovo svi ibadeti
imaju svoju duhovnu i fizičku vrijednost.
Najava cilja sata
Mi ćemo danas govoriti o tom značaju namaza sa fizičkog gledišta.

GLAVNI DIO
Mi svi znamo da je prava svrha namaza jačanje i razvijanje duhovno moralnih
vrijednosti čovjeka. Jednom prilikom je Poslanik, a.s., pitao: „Šta mislite kad bi neko od vas
imao pred vratima rijeku pa se u njoj svaki dan kupao pet puta, da li bi na njemu ostalo kakve
nečistoće. Tome je slično i pet namaza u toku dana i noći, kojima Allah, dž.š., briše grijehe
iskrenih mu'mina. Namazom mi izražavamo svoju zahvalnost, dovu, skrušenost i pokornost
Allahu, dž.š. Mi prilikom obavljanja namaza stupamo u direktni kontakt sa Allahom, dž.š.
Namaz, prije svega, oplemenjuje dušu i čuva nas od ružnih djela. Allah, dž.š., kaže: „Zaista
namaz odvraća od ružnih i pokuđenih djela. A veličanje Allaha je najveće.“ (El –
Ankebut, 45.)
No, pored te duhovne strane, ni naše tijelo ne ostaje zanemareno. Musliman kod
svakog namaza mora 10 – 15 puta napraviti veliki pregib, čučanj i čelom dodirnuti pod. Ko
klanja pet puta dnevno napravi oko 77 čučnjeva i pregiba. Mada se ovim pokretima izražava
pokornost i poniznost Allahu, dž.š., ona ostavljaju i veliki broj pozitivnih posljedica sa
gledišta medicine i higijenske gimnastike. Ovakva kretanja u namazu pospješuju pravilnu
cirkulaciju krvi, dobru probavu, a za one koji čitav dan sjede namaz je dobra gimnastika.
Naprimjer, sabah – namaz je određen rano ujutro. Poslije spavanja čovjeku je potrebno da
svoje mišiće pripremi za rad. Da vjernik svaki put ustane na sabah u pravo vrijeme, potrebno
mu je i ranije lijeganje, to jest iza jacije.
Svi se naučnici slažu da ga to upućuje na prirodan život i da je noć upravo po prirodi
čovjeku određena za soavanje. U toku napornog dana čovjeku je potreban odmor.(vi idete u
školu, vaši roditelji na posao i gotovo svi imamo određene obaveze.)
Upravo je potreban ikindijski namaz kao idealan odmor poslije napornog rada. Pred akšam, a
poslije naporna rada ne može se odmah jesti pa se akšamskim namazom pređe sa napornog
rada na potpuni mir. No, poslije večere ne bi bilo dobro po zdravlje odmah leći. Arapska
poslovica kaže: „Poslije ručka prilegni, a poslije večere prohodaj.“
Dakle, poslije večere puna stomaka vrlo je zgodno ustati i prohodati do džamije, a ako
se i ne prohoda jacija će zadržati da se ne legne onako sit, a sam namaz učinit će da mu sitost
nestane pa da se mirno spava.
Svi ljekari, sportisti govore o neophodnosti dnevnih fizičkih vježbi, a da čovjek
dnevno mora odnijeti 20 minuta za fizičke vježbe. Oni nisu rekli koje su to vježbe. I kad se
obavljaju, ali su oni koji poznaju fizičku formu namaza najefikasniji i najlakši način
održavanja fizičke svježine.
Čak su i oni koji ne vole Islam pisali o prednostima namaza. Naprimjer: „Islam je kroz
molitvu, dao vrhunac u okviru lične higijene i sportske medicine. Muslimanski vjernici
moraju se pet puta dnevno moliti. Svaki put prije molitve mora se uzeti abdest, to jest, oprati
ruke do iza lakata, noge do članaka, isprati usta, nos, vrat, uši. Tek onda je spreman za
molitvu. Kod svake molitve mora napraviti veliki pregib, čučanj, iz stojećeg stava dodirnuti
pod. Ima li efikasnijeg načina da se i najstariji ljudi prinude na sistematsko tjelesno vježbanje?
Ovakav oblik higijenske gimnastike ne ostaje bez pozitivnih činjenica. Ko je živio u
krajevima gdje žive muslimani mogao je konstatovati da su stari ljudi vitalni, manje debeli,
uspravni i sposobniji za bračni život od svojih vršnjaka pripadnika drugih vjera. Dok je
medicina počela pisati o ovome tek 20 st. i ljudi su se počeli služiti različitim spravama da bi
održali tijelo u formi, muslimani su već 14 st. klanjali i održali fizički dio sebe na najpravilniji
način i, kako smo vidjeli, ogromne su koristi namaza sa fizičkog gledišta. Namaz ne bi imao
svoju pravu vrijednost ako njegovu fizičku ne bi pratila duhovna i mentalna dimenzija.

ZAVRŠNI DIO

Grupa A

a) Koje su to vrijednosti namaza?

b) Da li je namaz propisan svakom muslimanu ili samo pojedincima?
c) Šta smo dužni uraditi za svaki namaz?
d) Da li se u namazu odmaramo ili se zamaramo? (objasni)
 Grupa B

a) Kojim dijelovima tijela pokreti pospješuju zdravlje?

b) Koliko je namaz vredniji u džema'atu? (15, 7, 19, 23, 25 puta)
c) Od čega se sastoji svaki namaz?
d) Možemo li stupiti u namaz bez abdesta, zašto?

Grupa C

a) Prokomentariši sledeću poslovicu:

„Poslije ručka prilegni, a poslije večere prohodaj.“
b) Da li je grijeh napustiti namaz? (dokaz)
c) Na osnovu čega se zna da je namaz stroga dužnost?
d) Koje su radnje dozvoljene u namazu:
smijanje, hodanje, pričanje, skrušenost, okretanje i predanost u namazu?

Namaz oplemenjuje dušu i čuva nas od ružnih djela.

Uzvišeni Allah kaže: „Zaista namaz odvraća od ružnih i pokuđenih djela, a veličanje
Allaha je najveće.“ (El – Ankebut, 45.)
Čovjek koji obavlja namaz ima korist za fizičko zdravlje svoga organizma. Musliman
kod svakog namaza mora 10 – 15 puta napraviti veliki pregib, čučanj i čelom dodirnuti pod, a
pošto klanja pet puta dnevno on učini oko 77 čučnjeva. Pokreti u namazu pospješuju pravilnu
cirkulaciju krvi i dobru probavu.
Obavljanje namaza omogućava nam da organizujemo što bolji svoj život: Rano
ustajanje na sabah zahtijeva i rano lijeganje to jest, odma poslije jacije.
Tokom dana čovjek se premori i potreban mu je odmor, a pravo vrijeme je od podne i
ikindije. Arapska poslovica kaže: „Poslije ručka prilegni, a poslije večere prohodaj.“

Zadaća
Slikovito prikaži koje dijelove tijela razgibavamo prilikom klanjanja ili funkcije
pojedinih dijelova tijela.