Bistri vitez Don Quijot od Manche

Miguel de Cervantes Saavedra

Objavljena: 1605. godine
Književna vrsta: roman
Vrijeme radnje: 16. st.
Mjesto radnje: Španjolska, selo u Manchi
Tema: pustolovine jednog plemića koji je umislio da je vitez
Pustolovine viteza Don Quijota i njegova perjanika Sancha Panze
Problematika: idealistički pristup svijetu, materijalistički pristup svijetu -> sukob ideala i
stvarnosti, sukob mašte i razuma
„Vidiš li one gorostase s dugačkim rukama, svima ću im glave poskidati, u časnom boju
vještog viteza. – Kakvi gorostasi? – zapita Sancho u čudu. – Oni ravno ispred nas, koji mašu
tim ručetinama i izazivaju – reče Don Quijote, a Sancho Panza pokuša uvjeriti gospodara da
su to vjetrenjače i da su njihove ruke zapravo krila koja okreće vjetar, ne bi li ga odvratio od
nauma da se upusti u boj.“

Don Quijote - španjolski plemić

U selu u španjolskoj pokrajini Mancha živi pedesetogodišnji plemić Alonso Quijano.
“U nekom selu u Manchi, kojemu neću ime da spominjem, živio je prije malo vremena plemić,
od onih koji imaju koplje na stalku, starinski štit, kukavno kljuse i hitra hrta… U kući mu bila
gazdarica koja je prevalila četrdesetu, i sinovca, koja još nije navršila dvadesetu, pa momak
za poljski i kućni rad, koji mu je i konja sedlao i kosijerom rabotao. Po dobi se naš plemić
hvatao pedesetih i bio snažna rasta, suhonjav, mršav u licu, velik ranoranilac i ljubitelj lova.
Kazuju da mu je prezime bilo Quijada, ili Quesada (jer se donekle razilaze pisci koji o tom
pišu), premda se po vjerodostojnom naslućivanju može dokučiti da se zvao Quijana.”
Alonsko Quijano -snažna rasta, suhonjav, mršav u licu, veliki ranoranilac i ljubitelj lova,
najviše voli čitati stare viteške romane -> Od svega toga “osuši mu se mozak i pamet mu se
pomuti” i Alonso odluči oživjeti viteški svijet
„A uvrtio je u glavu da je zgoljno istina sva ta zbrka sanjarija što ih je čitao, te mu na svem
svijetu nije bilo pouzdanije historije.”
-živio je u svijetu mašte i vjerovao je u neostvarivo – lud, izgubljen u svom svijetu
„Naposljetku, kad mu je pamet već klonula, sine mu najneobičnija misao koja je ikada
ikojemu luđaku sinula. Učini mu se zgodnim i potrebnim, za veću čast svoju i za korist
državnu da se prometne u skitnika viteza i krene svijetom oruđan na konju, tražeći
pustolovine.“
- romani su imali veliki utjecaj na njega i izgubio je razum
„Uto slučajno krčmi stigne svinjski strojač, te kad će stići, zapuhne četiri-pet puta u svoju
trskovu sviralu, a tim uvjeri don Quijotea sasvim da je u nekom slavnom dvoru, da ga služe uz
glazbu, da je bakalar pastrva, da se crni kruh bijeli, da su bludnice dame.“
-ne shvaća što radi
-neuvjerljiv, uporan
-viteštvom postaje hrabar, nepokolebljiv i ustrajan
-u bitkama je nemilosrdan, smion i hladnokrvan
„Kad je Don Quijote vidio što se događa, razgnjevi se taj plemeniti vitez i udari Viskajca po
glavi tako da mu je krv potekla na sve otvore, a on se strovalio s mazge. Uperivši mu mač
među oči, vitez od Manche zatraži da se preda ili će mu odrubiti glavu.“

Sancho Panza - „imao golemu trbušinu, a nizak rast i tanke noge”, bez mnogo „soli u glavi“
-on je Don Quijoteva čista suprotnost. Dok se Don Quijote uputio u traženje pustolovina
idealistički nastrojen, Sancho je to napravio isključivo iz svoje koristi. Nasuprot Don Quijoteu,
on izbjegava fizičke sukobe premda je spreman sebe braniti koliko može.
- neuk i razuman, s visokom svijesti o stvarnosti, govori sa stajališta razuma
-materijalistički pristup
„Vitez predloži da mu bude konjušar i krene s njim na put te možda postane i namjesnik
kakvog otoka. Sancho Panza, kako se seljanin zvao, potaknut obećanjima skitnika viteza
pristane.“
„Sancha Panzu konjušari su dobrano ispremlatili, ali kad je vidio da je njegov gospodar
pobijedio u dvoboju, razveseli se Sancho i otrči do njega zatraživši da mu preda otok koji je u
okršaju osvojio.“

Prva glava
-postaje vitez – čisti opremu, nabavlja konja (Rocinant) i traži damu (Aldonza Lorenzo -
Dulcinea od Tobosa.)
Druga glava
-krenuo u pustolovinu, otišao u krčmu
Treća glava
-ovitežen je, odlazi iz krčme
Četvrta glava
-vraća se doma i „spašava“ dječaka, susreće trgovce, pada zajedno s konjem i momak ga
prebije
Peta glava
-nalazi ga stric, susjed Pedro Alonso i vodi ga u selo
Šesta glava
-župnik i brijač pale knjige
Sedma glava
-nagovara seljaka da mu bude konjušar – Sancho Panza, zajedno kreću u pustolovinu
Osma glava
-nalaze vjetrenjače, Don Quijot napada vjetrenjače (gorostase) i nastrada, misli da fratri drže
neku damu zarobljenu i krene u napad, fratarski momci izmlatili Sancho Panzu, konjušar
Viskajac i Don Quijot se nađu u dvoboju
“U to ugledaju u polju trideset ili četrdeset vjetrenjača, a čim ih spazi don Quijote, reče svom
perjaniku: “Dobra sreća upućuje naše prigode na bolji put nego što bismo i pogodili da
poželimo; jer evo vidiš, prijatelju Sancho Panza, tamo se javlja trideset ili nešto više grdnih
gorostasa, s kojima sam nakanio zametnuti boj i svima im glave poskidati, a dok ih oplijenim,
blagom ćemo se njihovim početi bogatiti. Jer častan je boj i velika služba Bogu, ovakvu gadnu
pasminu zbrisati s lica zemlje.”
Deveta glava
-Don Quijot pobjeđuje i iskazuje milost prema konjušaru
Deseta glava
-nastavljaju dalje s pustolovinom i prenoće pod vedrim nebom

Majstor Nicolas – brijač

Pero Perez – župnik

Vitez

 pripadnik plemićkog staleža

 ratnik, konjanik
 pripadnik viteškog reda, član posebne srednjovjekovne ratničke ili oružane
organizacije
 onaj koji se ponaša časno, plemenito, od riječi
 onaj koji je zadobio nečiju ljubav [biti vitezom nečijeg srca]
Da bi se postao vitez, trebalo je proći dugotrajnu i zahtjevnu obuku koja je započinjala u
djetinjstvu. Koraci koji su bili potrebni za postajanje vitezom:
Prvi korak je bio postati paž na dvoru nekog plemića, obično svog oca ili rođaka. Paž je
pomagao u raznim poslovima, učio o viteškoj kulturi i vještinama, te brinuo o konjima i
oružju.
Drugi korak je bio postati štitonoša, što se događalo oko četrnaeste godine života. Štitonoša
je bio pomoćnik viteza kod kojeg je služio, pratio ga je na bojnom polju, te nastavio
usavršavati svoje borilačke i društvene sposobnosti.
Treći korak je bio postati vitez, što se događalo oko dvadeset i prve godine života. Vitez je bio
proglašen u svečanoj ceremoniji, u kojoj je primao mač i zavjetovao se na vjernost, čast i
hrabrost. Vitez je tada mogao imati svoj posjed, nositi svoj grb i sudjelovati u turnirima.