SADRŽAJ

UVOD...........................................................................................................................3

1. DOGAĐAJ...........................................................................................................5

1.1. Svrha, tema i mjesto događaja......................................................................6

1.2. Definicija i klasifikacija događaja................................................................7

2. TRŽIŠTE DOGAĐAJA......................................................................................10

3. MENADŽMENT DOGAĐAJA.........................................................................12

3.1. Planiranje događaja.....................................................................................12

3.2. Organiziranje događaja...............................................................................13

3.3. Upravljanje događajem...............................................................................14

3.4. Kontrola događaja.......................................................................................15

ZAKLJUČAK.............................................................................................................16

LITERATURA...........................................................................................................17
 UVOD
Menadžment događaja postaje sve važnije područje istraživanja zbog
činjenice da ključne društvene i poslovne aktivnosti često započinju organizacijom
specifičnih događaja koji postavljaju jasne smjernice, ciljeve, sadržaj i sudionike.
Unutar internog organizacijskog konteksta, svako važno strateško opredjeljenje
obično ima svoj početak u određenom događaju koji vrhunski menadžment projektira
s ciljem mobilizacije svih zaposlenika za planirani projekt, stvarajući tako savez
podrške kroz razvoj osjećaja hitnosti među zaposlenicima. Ovo znači da, kada se
organizira događaj bilo kojeg opsega, ključno je postojanje određenih parametara
dizajna koji omogućuju vrhunskom menadžmentu optimizaciju sadržaja, trajanja,
sudionika i utjecaja.

Ako promatramo događaje u širem kontekstu, mogli bismo zaključiti da sve

društvene, ekonomske i političke promjene započinju određenim događajima. To
može uključivati potpisivanje ugovora, deklaracija ili memoranduma, ali i događaje
visokog profila poput konferencija, foruma, konvencija te različitih rituala i
ceremonija. U ovom kontekstu, događaji postaju ključni alat za razvoj i promociju
novih znanstvenih dostignuća, primjenu novih tehnologija, pokretanje novih
programa, projekata i drugih aktivnosti, uključujući i međunarodne događaje
obogaćene kulturnim diverzitetom.

Suvremeni menadžment događaja također uzima u obzir događaje vezane uz

pojedince i određene obitelji na mikro društvenoj razini, proširujući tako prostor za
razvoj tih društvenih i poslovnih aktivnosti koji postaje sve značajniji i bogatiji
sadržajem. Kao odgovor na izazove u društvenom i poslovnom okruženju, razvila se
specifična profesija koja se fokusira na učinkovito organiziranje različitih vrsta
događaja. Planiranje, upravljanje i realizacija ovih događaja zahtijevaju stručnjake s
multidisciplinarnim znanjima, uključujući opći menadžment, upravljanje projektima,
upravljanje troškovima na bazi aktivnosti i različite znanstvene discipline iz područja
tehničkih, prirodnih, društvenih, umjetničkih i humanističkih znanosti.

2
 S obzirom na kompleksnost ovog područja, razvile su se agencije koje
pružaju posebnu vrstu stručnosti u organizaciji različitih vrsta događanja, često
osnivajući agencije ili tvrtke koje se bave ovom djelatnošću. Upravljanje događajima
u okviru društvenih i ekonomskih djelovanja zahtijeva metodološko modeliranje i
znanstveno utemeljenje na određenim spoznajama kako bi se osigurala isporuka
višeg nivoa vrijednosti na učinkovit i efikasan način.

3
 1. DOGAĐAJ
Događaj kao svjesna i ekonomski usmjerena ljudska aktivnost pojavljuje se
veoma davno, gotovo od samih početaka drevnih civilizacija. Budući da događaji
obuhvaćaju široku paletu, njihov nastanak nije povezan s istim vremenskim
razdobljem. Sasvim je sigurno da ekonomska dimenzija događanja potječe od samih
početaka organiziranog ljudskog društva, ali proučavanje ekonomske strane
događaja, posebice njenih menadžerskih aspekata, datira iz novijeg doba.

Poznato je da su izložbe i trgovački sajmovi održavani još u pred antičkom

periodu. Antički povjesničari bilježe sportske događaje kao značajan i prestižan oblik
društvenih aktivnosti, s vrhuncem u organizaciji drevnih Olimpijskih igara (776. pne)
u obliku petoboja. Događaji festivalskog karaktera poznati su još iz srednjeg vijeka,
iako se primjeri takvih događaja mogu pratiti i u doba Rimskog carstva. Unatoč tome
što konferencijski događaji možda izgledaju kao proizvod suvremenog načina života,
njihov nastanak povezan je s 18. stoljećem.

Događaji su vjerojatno nastali i prije pojave novca, ali njihov razvoj

nedvojbeno je uslijedio nakon ustanovljenja i prihvaćanja općeg ekvivalenta, budući
da nematerijalni karakter i idejna osnova događaja nisu posebno pogodni za prirodnu
razmjenu. Pojava kapitalizma, novih proizvoda i društvenih odnosa, kao i novog
načina života, otvorili su put sveobuhvatnijem razvoju raznolikih događaja.

Dinamičan razvoj događaja kao ekonomske ponude odigrao se u XX.

stoljeću, koje je afirmiralo postindustrijsko društvo. Pojava diskrecionog prihoda,
porast kupovne moći i standarda potrošača, pomicanje linije s osnovnih na korist
dodatnih potreba te rađanje potpuno novih potreba potrošača usmjerili su tražnju
prema specifičnoj ekonomskoj ponudi događaja. To je zatim potaknulo razvoj
različitih suvremenih događaja.1

Razvoj događaja u ekonomskom smislu pomogao je rješavanju problema

zapošljavanja suvremene radne snage, odražavajući se i na gospodarski rast prije
1
Usp. Bahtijarević-Šiber, F Sikavica, P., Pološki Vokić, N., Suvremeni menadžment, Školska knjiga,
Zagreb 2008.

4
svega razvijenih tržišnih ekonomija. Primjerice, utjecaj mega sportskih događaja
poput Olimpijskih igara ili svjetskih prvenstava popularnih sportova na gospodarski
rast zemalja domaćina bio je značajan.

1.1. Svrha, tema i mjesto događaja

Tema događaja mora biti povezana sa svrhom. Također, treba biti u
potpunosti povezana s potrebama gostiju događaja ili manifestacije. Većina događaja
odabire boje i dizajn koje se koriste na rekvizitima i predmetima, poput ulaznica,
suvenira, plakata, programa i slično. Ta tehnika omogućuje sudionicima da se
poistovjete s temom. Tema je bezbroj, a one mogu biti:2

- povijesne,
- zemljopisne,
- kulturne,
- filmske,
- sportske,
- glazbene,
- zabavne,
- umjetničke,
- gastronomske,
- povezane s određenim predmetima i slično.

Događaj se može održavati na brojnim mjestima. Svaki događaj ima svoju

vlastitu osobnost i osobine. Dok će kompanija odnosno pojedinac koji organizira
neki događaj odrediti svrhu, ništa neće bolje diktirati atmosferu i ugođaj od njegove
lokacije. Često je lokacija događaja, odnosno mjesto održavanja prva odluka koju
donosi organizator. Nikada se ne treba podcjenjivati značaj lokacije. Kada se traži
odgovarajuća lokacija, treba imati na umu da ono što organizator želi da predstavi
samim događajem treba predstaviti i njegovom lokacijom. Pri odabiru lokacije za
događaj, važno je posvetiti posebnu pažnju opremljenosti prostora i troškovima
najma. Različite varijante prostora mogu imati različite cijene, ali je ključno uzeti u

2
Usp. Bowdin, G., Allen, J., Harris, R., McDonnell, I., Toole, W. O. Events Menagment, Routledge,
2012.

5
obzir kompletnu opremu koja je dostupna, s obzirom na to da to može rezultirati
smanjenim obavezama za organizatora.

U situacijama gdje je prostor možda skuplji, ali sadrži sve potrebne resurse,
organizator može imati koristi jer će smanjiti dodatne troškove koji bi inače bili
potrebni za angažman dodatne opreme ili usluga. S druge strane, organiziranje
manifestacije na otvorenim prostorima poput trgova ili ulica može donijeti veći
izazov organizatorima. U takvim slučajevima, organizacija zahtijeva intenzivan rad,
uključujući postavljanje pozornice, rasvjete, ozvučenja, štandova, zaštitnih ograda te
osiguravanje priključka na struju. Dodatno, planiranje programa zahtijeva pažljivo
razmišljanje o najmanjim detaljima.

Sve navedene komponente, iako mogu rezultirati većim troškovima i

povećanim angažmanom osoblja, istovremeno pružaju organizatorima priliku da
stvore jedinstven i dojmljiv događaj. Važno je stoga temeljito razmotriti sve faktore
kako bi se odabrala lokacija koja najbolje odgovara ciljevima manifestacije i
proračunu organizatora.

1.2. Definicija i klasifikacija događaja

Razumijevanje događaja može varirati ovisno o perspektivi i stajalištu autora,
što rezultira raznolikim definicijama. Donald Philip Getz, priznati autor u području
menadžmenta događanja, predstavlja događaj kao uzbuđujući i najbrže rastući oblik
fenomena koji proizlazi iz okoline, poslovanja i turizma.3

Među najcjelovitijim definicijama događaja ističe se koncept da su događaji

skupovi ograničenog trajanja, definirani specifičnim mjestom, vremenom
održavanja, sudionicima, motivima i ciljevima okupljanja. Ovaj holistički pristup
omogućuje dublje razumijevanje kompleksnosti događanja.

U ekonomskom smislu, događaj se može shvatiti kao ponuda prisutna na

tržištu u procesu razmjene, usmjerena na zadovoljenje specifičnih, heterogenih i
nematerijalnih potreba potrošača. Ova definicija stavlja naglasak na ekonomsku
dinamiku događaja, gdje se stvaranje i pružanje iskustava postavljaju kao ključni

3
Buble, M., Menadžment, Split, 2006.

6
elementi u procesu tržišne razmjene. Osim toga, naglašava se i uloga događaja u
zadovoljavanju potreba potrošača kroz neopipljive i jedinstvene doživljaje.

Što se tiče klasifikacije događaja, menadžment događaja bavi se isključivo

planiranim događajima. To su Mega događaj, Hallmark događaj i Glavni događaj.4

Mega događaji značajno utječu na cjelokupno gospodarstvo zemlje, budući da

svojom impozantnom veličinom postaju globalno prepoznatljivi, zahtijevaju
značajna financijska ulaganja, te često podrazumijevaju izgradnju infrastrukture i
objekata posvećenih održavanju događaja. Organizacija takvog monumentalnog
događaja zahtijeva vrhunsku razinu organizacije, posebno jer takve manifestacije
privlače najmanje milijun posjetitelja. Mega događaj se definira kao događaj čija
veličina privlači najmanje milijun posjetitelja, a kapitalni troškovi njegove postavke i
izvedbe prelaze iznos od 500 milijuna USD. Važno je naglasiti da je interes javnosti i
masovnih medija toliko značajan da je nužno osigurati visoku razinu vidljivosti
ovakvih događaja. Primjeri Mega događaja obuhvaćaju Olimpijske igre,
Paraolimpijske igre, FIFA Svjetsko prvenstvo, velike i prestižne međunarodne
izložbe te slični monumentalni kulturni i sportski spektakli. Ovi događaji ne samo da
promiču globalno povezivanje i sportski duh, već i imaju znatan utjecaj na
ekonomiju i ugled zemlje domaćina.5

Hallmark događaj je onaj koji nosi prepoznatljivu temu i karakteristiku te je

često izravno povezan s mjestom na kojem se održava. Primjeri uključuju Karneval u
Riju, Oktoberfest u Münchenu, Wimbledon teniski turnir i Bostonski maraton. Ovi
događaji postaju neodvojivi identiteti mjesta na kojem se održavaju. Za sudionike i
posjetitelje, Hallmark događaji nose poseban značaj i atraktivnost. Oni privlače
veliku pažnju javnosti te imaju značajan doprinos u izgrađivanju imidža mjesta,
održavanju i revitalizaciji tradicije. Sudjelovanje u ovakvim događajima često
postaje nezaboravno iskustvo za pojedince, potičući osjećaj zajedništva i povezanosti
s lokalnom kulturom. Za organizatore, Hallmark događaji predstavljaju priliku za
ostvarivanje konkurentske prednosti. Stvaranje prepoznatljivog događaja s jasnom

4
Bahtijarević-Šiber, F Sikavica, P., Pološki Vokić, N., Suvremeni menadžment, Nav. dj.
5
Usp. Menadžment događaja, skripta (http://www.dgt.uns.ac.rs/download/mendog_skripta.pdf)
10.01.2024.

7
temom i karakteristikama može privući široku publiku, generirati pozitivnu medijsku
pažnju te pridonijeti dugoročnom uspjehu događaja. Osim toga, Hallmark događaji
često postaju generatori turističkog interesa, pridonoseći ekonomskom razvoju
mjesta na kojem se odvijaju.

Glavni događaj predstavlja manifestaciju velikih razmjera koja izaziva znatan

interes javnosti, stoga zahtijeva i pažljivu medijsku pokrivenost. U većini slučajeva,
ovakvi događaji imaju sportsku orijentaciju, usporedivu s globalno poznatim
sportskim natjecanjima poput Formule 1. Glavni događaji mogu se podijeliti na
specijalne i uobičajene, s tim da specijalni događaj zahtijeva poseban program
održavanja i specifične pripreme. Specijalni događaj karakterizira izuzetnost i
obilježava posebne prilike u određenom okruženju. Primjeri uključuju obilježavanja
nacionalnih praznika, značajna civilna događanja, jedinstvene kulturne predstave,
sportske utakmice od velike važnosti, te velika poslovna okupljanja u tvrtkama i
korporacijama. Specijalni događaj može se definirati kao manifestacija koja se
održava jednokratno ili sa rijetkim ponavljanjima, čiji program nadilazi uobičajenu
ponudu događaja u određenom okruženju i privlači značajnu pažnju javnosti, medija
i sponzora. Specifičnosti specijalnih događaja mogu se podijeliti u osam skupina,
prilagođavajući ih namjeri i karakteristikama događaja. Te skupine uključuju
kulturne događaje, umjetničke/zabavne događaje, poslovne/trgovačke događaje,
sportska natjecanja, obrazovne i znanstvene događaje, rekreativne događaje,
političke/državne događaje te privatne događaje. Svaka od ovih kategorija obuhvaća
specifične vrste događanja koja doprinose raznolikosti i bogatstvu kulturnog i
društvenog života.6

6
Buble, M., Menadžment, Nav. dj.

8
 2. TRŽIŠTE DOGAĐAJA
Tržište događaja označava odnose između ponude i potražnje za događajima,
kao i mjesto na kojem se susreću ponuda i potražnja. Posjetitelji događaja na tržištu
biraju programe događaja koji zadovoljavaju njihove potrebe, očekivanja ili zahtjeve.
Jedna od osnovnih tipologija tržišta je prema prostornom određenju tržišta: lokalno,
regionalno, međunarodno ili nacionalno tržište događaja. Sistematizacija tržišta
događaja može se izvesti i prema raznom kvalitetu tržišnog ugođaja, u ovisnosti od
zanimanja, mogućnosti i pozicije organizatora događaja. „Konkurentske odnose na
tržištu događaja određuje utjecaj raznih čimbenika:“7

- broj potencijalnih posjetitelja događaja,

- potencijalni broj organizatora događaja
- prepreke za ulazak novih konkurenata, organizatora istovrsnih događaja,
- prostorni raspored organizatora i posjetitelja događaja,
- stupanj homogenosti ili diferenciranosti ponude, odnosno programa
događaja i slično.

Na osnovu navedenog, ali i brojnih drugih čimbenika, razlikuju se sljedeći

modaliteti tržišta događaja:

- tržište perfektne konkurencije,

- monopol i monopson događaja,
- oligopolska tržišta događaja,
- monopolska konkurencija u vidu velikog broja organizatora sa
diferenciranom ponudom, odnosno programom događaja.

Idealno promatrano, tržište događaja jeste automatski regulator i koordinator

između organizatora i posjetitelja događaja, jer ono ostvaruje tri bitne funkcije:

1. Selektivnu funkciju – kroz efikasan izbor potrebnih i traženih događaja.

7
Menadžment događaja, skripta (http://www.dgt.uns.ac.rs/download/mendog_skripta.pdf)
12.01.2024.

9
 2. Alokativnu funkciju – pomoću efikasnog izbora resursa neophodnih u
postavljanju i izvršenju događaja.
3. Distributivnu funkciju – efikasnom raspodjelom prihoda između organizatora
različitih događaja.

Velik broj tržišnih subjekata, kako na strani ponude, tako i na strani potražnje za
događajima dovodi do neophodnosti koordinacije, odnosno ravnoteže na tržištu
događaja, kao dijelu ukupnog nacionalnog tržišta. Konkurencija u postavljanju i
izvršenju događaja predstavlja glavnu pokretačku snagu tržišta događaja, jer
predstavlja ravnotežu ponude i potražnje na događajima.

10
 3. MENADŽMENT DOGAĐAJA
Četiri su funkcije menadžmenta događaja:8

1. Planiranje
2. Organiziranje
3. Upravljanje
4. Kontrola

3.1. Planiranje događaja

Planiranje je osnovna funkcija menadžmenta događaja, odnosno bit
upravljanja događaja. Prije nego što se pristupi organizaciji, upravljanju te kontroli
događaja, neophodno ga je isplanirati, kako bi se definirala svrha, odnosno misija
istog događaja. Planiranje događaja podrazumijeva i usmjeravanje organizacije
prema aktivnostima koje je potrebno poduzeti, u koje vrijeme, kako će se realizirati
te konačno da se identificiraju izvršitelji pojedinih aktivnosti u izvršenju događaja.
Planiranje je složen proces koji se u realizaciji ogleda kroz:

- predviđanje
- odlučivanje
- strategijsko planiranje
- operativno planiranje.

Prijevremenost je proces anticipacije i procjene budućih događaja temeljen na

trenutačno dostupnim informacijama. U kontekstu menadžmenta događaja,
predviđanja igraju ključnu ulogu u prepoznavanju potencijalnih situacija koje bi
mogle ugroziti sam događaj ili ugled organizatora. Organizatori teže eliminirati sve
moguće rizike koji bi mogli utjecati na uspješnost događaja kroz pažljivo
predviđanje. Nedostatak preciznog predviđanja često otežava organizatorima da se
upuste u projekte koji nisu povoljni za njihovu ekonomsku dobit.

Odlučivanje je proces koji zahtijeva određeno vremensko razdoblje, bilo da

traje kratko ili dulje vrijeme, a završava donošenjem konkretnih odluka, njihovom
8
Bahtijarević-Šiber, F Sikavica, P., Pološki Vokić, N., Suvremeni menadžment, Nav. dj.

11
primjenom i kontrolom. Proces odlučivanja, ovisno o vrsti odluke, može trajati od
trenutka pa do više sati, dana, pa čak i mjeseci ili godina. Menadžeri događanja
suočavaju se s raznovrsnim odlukama, kao što su odabir datuma događaja, odredišta,
ciljane publike, programskih sudionika, prikupljanje financijskih sredstava ili
sponzorstava, te sve do brojnih drugih odluka koje pokrivaju strategijsku, taktičku i
operativnu razinu organizacije, od početka planiranja do završetka samog događaja.

Strateško planiranje je upravljački alat koji, poput ostalih upravljačkih

sredstava, služi jednom cilju - pomaganju organizaciji da postigne bolje rezultate.
Strateško planiranje pomaže organizaciji da usmjeri svoju viziju i prioritete u
dinamičnom okruženju te osigura usklađenost svih članova organizacije u
ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Strateško planiranje i predviđanje su povezani jer
strateško razmišljanje uključuje razmatranje budućnosti - što će se dogoditi, kako će
se dogoditi i kakav će utjecaj imati na organizaciju i događaje koje planiraju.

Operativno planiranje dopunjuje strateške planove kroz fokus na ponudu,

tehničku podršku i ključne detalje koji pridonose diferencijaciji programa događanja.
Dok planovi mogu biti strateški, operativni i taktički, operativno planiranje
predstavlja srednji sloj odgovornosti i odluka, usmjeravajući se na provedbu samih
događaja.

3.2. Organiziranje događaja

Organiziranje predstavlja temeljnu funkciju menadžmenta, a u kontekstu
organizacije događaja obuhvaća planiranje i vođenje poslovnih procesa na svim
razinama. Opseg organiziranja ovisi o veličini organizacije, projekta ili samog
događaja koji se planira. Organizacijski proces treba pružiti odgovore na ključna
pitanja događaja: Zašto?, Tko?, Gdje?, Kada? i Kakav?9

- Zašto? - Analizira svrhu događaja, njegove glavne ciljeve i motivaciju iza

organizacije.
- Tko? - Identificira tko je organizator događaja, definira njegovu ulogu i
odgovornosti.

9
Usp. Menadžment događaja, skripta (http://www.dgt.uns.ac.rs/download/mendog_skripta.pdf)
13.01.2024.

12
 - Gdje? - Razmatra lokaciju događaja, uzimajući u obzir infrastrukturne,
logističke i druge aspekte.
- Kada? - Određuje vremenski okvir događaja, uključujući početak,
završetak i eventualne ključne faze.
- Kakav? - Razrađuje program događaja, odnosno vrstu aktivnosti i
sadržaja koje organizator planira ponuditi.

Organiziranje događaja uključuje izgradnju odnosa sa svim relevantnim

internim i eksternim interesnim skupinama povezanim s događajem. Teorija
menadžmenta događaja prepoznaje šest osnovnih interesnih grupa koje obuhvaćaju:
organizatore događaja, sponzore, sudionike i posjetitelje, suradnike u postavljanju i
izvršenju događaja, medije te šire okruženje događaja. Ova holistička perspektiva
organiziranja osigurava sveobuhvatan pristup planiranju i provedbi događaja,
uzimajući u obzir širok spektar interesa i potreba različitih dionika.

3.3. Upravljanje događajem

Upravljanje događajem usporedivo je s vođenjem događaja te se fokusira na
učinkovitu organizaciju zadataka unutar organizacijskog tima, uzimajući u obzir
hijerarhiju, znanje, iskustvo i slične karakteristike članova tima. U ovom kontekstu,
ključno je osigurati jasno raspoređivanje uloga i odgovornosti, budući da svaki potez
ima potencijal utjecaja na reputaciju događaja i, posljedično, na organizacijski tim.

Menadžeri događaja, poznati kao event menadžeri, imaju ključnu ulogu u

vođenju organizacije. Njihova odgovornost uključuje donošenje ključnih odluka te
distribuciju ostalih zaduženja unutar organizacijskog tima. Ostali članovi tima
trebaju pažljivo pratiti smjernice glavnog menadžera kako bi osigurali besprijekorno
izvršenje svojih zadataka. Uobičajene funkcije unutar organizacijskog tima
obuhvaćaju područja poput promocije i marketinga, odabira lokacije, volontera ili
ugostiteljskog osoblja, tehničkih aspekata poput struje i rasvjete, cateringa,
sigurnosti, administracije, sponzorstava, financija, računovodstva i koordinacije.10

Kod organizacije većih događaja, kao što su koncerti, često je neophodno

formiranje organizacijskog odbora koji se sastoji od ključnih menadžera relevantnih
10
Bowdin, G., Allen, J., Harris, R., McDonnell, I., Toole, W. O. Events Menagment, Nav. dj.

13
područja. Na primjer, organizacijski odbor koncerta može uključivati glavnog
menadžera-organizatora, predstavnike mjesta održavanja, policijskog službenika za
javna okupljanja, šefa zaštite, menadžera izvođača, tehničkog menadžera, upravitelja
dvorane, voditelja marketinga ili odnosa s javnošću te druge stručnjake prema
potrebama konkretnog događaja. U slučaju manjih, manje formalnih događaja,
organizacijski tim često uključuje pojedince koji dobrovoljno preuzimaju određene
odgovornosti kako bi pridonijeli uspjehu događaja, često radeći kao volonteri.

3.4. Kontrola događaja

Kontrola u organizaciji događaja odnosi se na sustavno provjeravanje
provedbe definiranih akcija kako bi se osiguralo ispravno odvijanje svih radnji od
početka organizacije pa do završetka događaja. Ovaj ključni aspekt obuhvaća
praćenje različitih elemenata, uključujući ljudske resurse, radne akcije, tehničke
aspekte, administraciju, zakonske aspekte, način rada, tijek financiranja te sve ostale
faktore povezane s organizacijom događaja. Kontrola ima sveobuhvatan opseg, a
njezina važnost proizlazi iz prikupljanja informacija i podataka o samoj organizaciji i
događaju. Ove informacije koriste se za procjenu kvalitete rada, što omogućuje
organizacijskom timu da unaprijedi svoje aktivnosti i pruži tržištu još kvalitetniji
program.11

Kroz kontrolu, organizacijski tim može stvarati povratne informacije o

provedbi događaja, istraživati moguće aspekte unaprjeđenja te izbjegavati
ponavljanje prethodnih grešaka. Iskustvo stjecano tijekom dugogodišnjeg rada
zajedno omogućuje timu da postane pametniji i efikasniji, sposoban nositi se s
izazovima i preprekama koje su već prošli. Kontrola također ima ključnu ulogu u
sprječavanju mogućih rizika, što je od suštinske važnosti za uspješnost događaja.
Sustavna kontrola pridonosi pouzdanosti i kvaliteti organizacije događaja te pruža
osnovu za daljnji razvoj i unaprjeđenje rada organizacijskog tima.

11
Usp. Menadžment događaja, skripta (http://www.dgt.uns.ac.rs/download/mendog_skripta.pdf)
17.01.2024.

14
 ZAKLJUČAK
Organizacija i upravljanje događajem ili manifestacijom predstavljaju
izazovne, ali izuzetno važne aspekte u modernom društvu. Nastanak i izvođenje
uspješnog događaja zahtijevaju pažljivo planiranje, koordinaciju različitih resursa, te
učinkovito upravljanje timom. Menadžment i organizacija događaja postaju sve
značajnije područje u poslovnom svijetu, kulturnoj sceni, sportskim aktivnostima, i
drugim segmentima društva.

U današnjem globaliziranom i dinamičnom okruženju, sposobnost efikasnog

vođenja i organiziranja događaja predstavlja ključni čimbenik uspjeha. Bez obzira
radi li se o poslovnim konferencijama, sportskim natjecanjima, kulturnim festivalima
ili drugim vrstama manifestacija, pravilno planiranje i vođenje događaja od presudne
su važnosti za postizanje željenih ciljeva i stvaranje pozitivnog dojma kod sudionika,
posjetitelja i šire javnosti.

15
 LITERATURA

1. Bahtijarević-Šiber, F Sikavica, P., Pološki Vokić, N., Suvremeni

menadžment, Školska knjiga, Zagreb 2008.
2. Bowdin, G., Allen, J., Harris, R., McDonnell, I., Toole, W. O. Events
Menagment, Routledge, 2012.
3. Buble, M., Menadžment, Split, 2006.
4. Menadžment događaja, skripta
(http://www.dgt.uns.ac.rs/download/mendog_skripta.pdf) 10.01.2024.

16