1. Dogadjaji su?

- Predstavljaju privremena dogadjanja, koja su ograničenog trajanja.

- Događaji su skupovi ograničenog trajanja, određeni mijestom, vremenom održavanja,
učesnicima I motivima I ciljevima okupljanja.
- Događaj predstavlja i specifično osmišljenu ponudu ograničenog trajanja, u čijoj osnovi
se nalazi odgovarajuča ideja, koja se zajedničkim angažovanjem izvršilaca i materiaalnih
sredstava ispoljava kao originalna idejna ponuda.
- u ekonomskom smislu događaj je ponuda koja se na tržištu nalazi u procesu razmijene
sa ciljem zadovoljenja specifičnih, heterogenih i nematerialnih potreba potrošača.

2. Dogadjaje dijelimo na ?

Osnovna podijela: PLANIRANI I NEPLANIRANI.

- Planirani: su predmet izučavanja menadžmenta događaa i oni zahtjevaju postavljanje,

menadžmet, izvršioce i određeno vremensko trajanje.
- neplanirani: nezgode, prirodne katastrofe, iznuđene reakcije,..neče biti detaljnije
analizirani.

Podjela po veličini I obimu :

1. MEGA dogadjaji
2. HALLMARK dogadjaji
3. GLAVNI dogadjaji

3. Mega dogadjaji su ?
- Događaji največi po obimu I uticaju koji ostvaruju na medije I ekonomiju.
- To su: Olimpijske igre, Fifa World Cup, svjetski festivali I izložbe.

4. Hallmark dogadjaji su ?
- Događaji koji se poistovječuju sa dušom I bićem grada,mjesta u kome se održavaju.
- Prepoznatljivi su po svojom kvalitetnom programa I sposobnosti da podstaknu interes,
privuku pažnju I po svojoj unikatnosti. Naprimer: Vimbldonski teniski turnir,
međunarodni sajam automobile u Ženevi, Karneval u Rio de Janeiru,…

5. Glvni događaj?
- Su po svom obimu I medijskom interesu sposobni da privuku značajan broj
posjetilaca, veću medijsku pokrivenost I stvore značajnu ekonomsku korist.
Naprimer: Formula 1 Grand Pri

6. Specijalni dogadjaji su ?
 - Predstavljaju specificne ritual,slavlja, prezentacije, rodjendane,koji su svjesno
planirani, vezuju se za nacionalne praznike I slavlja.

7. Kako dogadjaj utice na okruzenje?

Dogadjaj moze da utiće na okruzenje:

-Pozitivno: u međunarodnom prestižu, unapređivanju profita, promociji ulaganja,

socijalnoj koheziji I razvoju administrativnih vještina.
- Negativno: riziku od propusta u događaju, nedostatku odgovornosti, propagiranja,
gubljenje zajedničkog vlasništva I kontrole,…
8. Šta je slobodno vrijeme I koja su četiri sastavna dijela?

Vrijeme koje imamo na raspolaganju, za aktivnosti koje smatramo korisnim ili opuštajućim.

Četiri sastavna dijela su :

1. Slobodno vrijeme kao vrijeme

2. Slobodno vrijeme kao trosak
3. Slobodno vrijeme kao stanje postojanja i
4. Slobodno vrijeme kao antiteza-nesto sto nije rad ili prisilno.

9. Sta je dizajn dogadjaja?

- Istražuje vrstu I stil dogadjaja. Odredjivanje vrste I stila je ključno za postizanje
ciljeva dogadjaja.

10. Četiri glavne faze razvoja dogadja ?

1. ODLUKA
2. DETALJNO PLANIRANJE
3. IMPLEMENTACIJA
4. PROCJENA

11. Četiri ključna elementa koja definišu strukturu specijalnog dogadjaja?

1. ODREDJIVANJE CILJA
2. PLANIRANJE
3. ORGANIZACIJA
4. ADMINISTRACIJA

12. Sedam ciljeva za uspješan specijalni dogadjaj?

1. PRIKUPITI NOVAC
2. AZURIRANJE IZVJESTAJA O MISIJI AGENCIJE
3. MOTIVISATI CLANOVE
4. REGRUTOVATI VOLONTERE
5. PROSIRITI ORGANIZACIONU MREZU
6. UKLJUCITI ORGANIZACIJU NA TRZISTE
7. DAVANJE PODRSKE I NAGRADA NA DOGADJAJU

13. Uspješan događaj

- Se može dogoditi kada se shvate potrebe svakog učesnika I kada se od strane svakog
napravi zadovoljavajuća investicija.
- Kada se ostvari dobar utisak.

14. Pet pitanja koja se moraju postaviti I odgovoriti prije organizovanja događaja:
1. Zašto?
2. Ko?
3. Kada?
4. Gdje?
5. Šta?

15. Prema Donaldu Getzu, događaji čine jedan od najuzbudljivijih i najbrže rastućih oblika
fenomena koji su zasnovani na dokolici, biznisu i turizmu.

16. Za dizajniranje doživljaja koje potrošači pamte, neophodno je uvažiti pet ključnih
principa:
 Dati ime doživljaju
 Harmonizirati impresije sa pozitivnim znakovima
 Eliminisati negativne znakove
 Napraviti miks koji se pamti
 Uključiti svih pet čula

17. Kultura je uveliko viđena kao proces ili proizvod i, ako je tako, proizvod individualnih
ili grupnih aktivnosti. Na primjer, kultura se može rangirati od visoke kulture, kao što su
umjetnosti, do popularne i savremene kulture koje mogu uključiti takve različite
aktivnosti kao što su fudbal, muzika i televizija.

18. Strateški ciljevi koji nam govore o kulturnom identitetu grada:

 Politika razvoja kulture;
 Stvaranje uslova za razvoj kreativne industrije u oblasti kulture;
 Izgradnja multimedijalnog kulturnog centra;
 Izgradnja kongresnog centra;
  Izgradnja Koncertne dvorane u Banjoj Luci.

19. Evropska unija će posebno podržavati sljedeće ciljeve:

 Razvoj informatičkog društva;
 Upravljanje životnom sredinom i održivi razvoj;
 Nastavak javno-privatnog partnerstva i efikasne demokratije.

20. Detaljno planiranje uključuje definiciju proizvoda događaja i razvoj detaljne finansijske
studije, prije nego što se krene na razvijanje strategija povezanih sa menadžmentom
ljudskih resursa, marketingom, planiranjem mjesta, operativnim menadžmentom i
vremenskim planom događaja.

21. Proizvod događaja je jedinstvo spajanja aktivnosti, koje su sredstva za postizanje

sveukupnog cilja događaja i zadovoljavanja potreba klijenata.

22. Lokacija događaja se razlikuje od mjesta događaja. Termin lokacija opisuje gdje će se
događaj održati, npr. pustinja ili pod vedrim nebom, dok mjesto određuje specifično
mjesto.

23. Pri odabiru specifičnog mjesta postoji nekoliko specifičnih pitanja za razmatranje:
 Veličina i kapacitet
 Objekti
 Vidljivost, centralnost i grupacije
 Cijena mjesta
 Istorija
 Druga razmatranja
 Lične preferencije

24. Postoje tri važne faze pri određivanju cijene:

 trošak,
 odabir strategije određivanja cijena
 i utvrđivanje strukture određivanja cijena.

25. Hall identifikuje tri važna cilja marketinga događaja:

1) predvidjeti potrebe i motivacije njihovih potrošača,
2) razviti proizvode koji zadovoljavaju te potrebe i
3) izgraditi program komunikacije koji izražava svrhu i ciljeve događaja.
26. Ko može organizovati događaj i festival?
 Festivali i događaji se mogu organizovati od strane privatnih ili korporacijskih sektora.

27. Postoji pet principa dizajna

 obim (skala),
 oblik,
 fokus,
 tajming i
 izgradnja

28. Menadžment posjetilaca je kombinovani proces isporučivanja elemenata koji oblikuju

iskustvo u pravilnom redoslijedu, u pravo vrijeme, po pravoj brzini i po pravoj cijeni, sve
na način koji će najbolje zadovoljiti posjetioca.

29. Vrijeme:
 vremenski razmak predviđanja;
 hitnost potrebe za predviđanjem;
 učestalost potrebe ažuriranja;
30. Zahtjeve resursa:
 matematički zahtjevi;
 kompjuterski resursi;
 finansijski resursi.

31. Četiri područja istraživanja marketinga događaja:

1) analiza tržišta,
2) istraživanje potrošača,
3) studije promocije i
4) procjena performanse

32. Menadžment događaja obuhvata

 finansijski i menadžment rizika;
 prijedloge i ponude;
 marketing, publicitet i protokol;
 zakonska, ekološka i pitanja pristupa;
  proizvodnju i menadžment mjesta;
 postavljanje, stvaranje profita, sponzorstvo i VIP usluge;
 procjenu;
 planiranje i metodologije menadžmenta događaja.

33. Koji faktori rutinski određuju operativne aktivnosti događaja?

 Stil događaja
 Dizajn,
 Vrsta i temeljne vrste jednog događaja
34. Koji je ekonomski značaj događaja?
 Sociološki
 Socialni
 Ekonomski
 Politički

35. Objasni 3 razloga za proučavanje dimenzije politike događaja?

 Akademski
 Profesionalni
 politički