Professional Documents
Culture Documents
Hram Apolona Epikura U Bassai
Hram Apolona Epikura U Bassai
Grčka
Ugroženost: ne
Poveznica: [1]
UNESCO
Basaa, Bassai, Vasses ili Vassai (latinski: Bassae, grčki: Βάσσες) u značenju "mali kit u kamenju" je arheološki
lokalitet u sjeveroistočnom dijelu starogrčke Arkadije, danas prefektura Mesanija. Smješten je blizu sela Skliros,
sjeveroistočno od grada Figaleia, južno od Andritsaina i zapadno od Megalopolisa. Najpoznatiji je po dobro
sačuvanom grčkom hramu iz oko 450.-400. pr. Kr., Hramu Apolona Epikura.
Hram je bio posvećen Apolonu Epikuru ("Apolonu pomagaču"), a izgradio ga je Iktin, arhitekt još slavnijih
hramova, Ateninog hrama u Hefestu i Partenona na Atenskoj akropoli. Drevni grčki putopisac Pausanias je u 2.
stoljeću hvalio njegovu arhitekturu koja zasjenjuje sve one u Ateni i Tageji svojom ljepotom i skladom
konstrukcije[2].
Premda je bio zemljopisno udaljen od starogrčkih polisa, on je jedan od najviše proučavanih hramova zbog mnogih
njegovih neobičnih karakteristika. Upravo zbog njegove zabačenosti, zaobišla ga je sudbina drugih starogrčkih
hramova: uništenje ratovima ili tijekom pokrštavanja. Međutim, danas mu prijeti potpuno nova opasnost, kisela kiša
koja brzo otapa vapnenac i oštećuje njegove mramorne ukrase. Zbog toga je prekriven bijelim šatorom kako bi se
sačuvao, ali i omogućilo njegovo arheološko istraživanje.
On je bio prvi grčki hram koji je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1986. godine.
Hram Apolona Epikura u Bassai 2
Odlike
Hram Apolona Epikura se nalazi na visini
od 1.131 metra nadmorske visine, na
obronku planine Kotyliona, u smjeru
sjever-jug, što je u suprotnosti s ostalim
starogrčkim hramovima koji su gotovo
uvijek bili u smjeru istok-zapad. To je zbog
velike kosine obronka planine, zbog čega je
ulaz u hram morao biti stavljen na njegovu
bočnu stranu.
Hram je razmjerno skromnih dimenzija, ali
je imao originalne odlike: njegov stilobat
Tlocrt hrama i nacrt naosa (platforma osnove) iznosi 38,3 x 14,5
metara, ima dorski peristil (ophod od
stupova) sa 6x15 stupova, jonske stupove na trijemu, te korintske unutra[3], a na krovu je bio otvor za svjetlo. Bio je
potpuno izgrađen od arkadskog vapnenca, osim friza koji je bio od mramora. Poput drugih grčkih hramova imao je
tri prostorije (naos, pronaos i opisthodomos). Središnje svetište (naos) je bilo jednostavno uređeno, naime sadržavalo
je samo skulpturu Apolona, ali i bogati reljefni friz na vrhu zidova oko cijele prostorije. On je prikazivao
Amazanomahiju (Borba Argonauta s Amazonkama), te Lapita protiv Kentaura[4]. Metope s friza je uklonio Charles
Robert Cockerell i odnio ih u Britanski muzej 1815. godine (tzv. "Bassae Marbles", galerija 16.). On ih je iskoristio
kao model za ukrašavanje gipsanim odljevima veliko stubište muzeja Ashmolean i Travellers Cluba u Londonu.
Charles Izgled hrama 1821. (Edward Hram danas Bassae friz u Britanskom
Cockerell, Dodwell) muzeju u Londonu
Rekonstrukcija
unutrašnjosti
hrama, 1860.
Poveznice
• Umjetnost stare Grčke
• Grčki hram
Bilješke
[1] http:/ / whc. unesco. org/ en/ list/ 392
[2] Pausanias, 8.41.7ff.
[3] Najraniji primjer ovog grčkog stila.
[4] Friz iz Basae u Britanskom muzeju (http:/ / www. britishmuseum. org/ explore/ galleries/ ancient_greece_and_rome/
room_16_bassai_sculptures. aspx)
Vanjske poveznice
• Grčko ministarstvo kulture: Hram Apolona Epikura (http://odysseus.culture.gr/h/2/eh251.jsp?obj_id=1142)
• Iskapanje hrama (http://www.abcgallery.com/B/briullov/briullov38.html)
Koordinate: 37°25′47″N 21°54′01″E (http:/ / stable. toolserver. org/ geohack/ geohack.
php?pagename=Hram_Apolona_Epikura_u_Bassai¶ms=37_25_47_N_21_54_01_E_region:TR_type:city)
Izvori rabljeni u članku i suradnici 4
Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/