Gimnazija Karlovac

Međusobni odnosi
Referat iz psihologije

Mentor:
Ante Brozović, prof. Učenik:
Pavao Jančić, 3.b

Karlovac, 4. lipnja 2021.

0
Sadržaj
Uvod ……………………………………………………………………………………………………………………………… 2
Razrada .……………………………………………………………………………………………………………………….. 2-5
Sukobi …………………………………………………………………………………………………………………………… 2-3
Socijalna i emocionalna inteligencija …………………………………………………………………………….. 4-5
Prosocijalno ponašanje …………………………………………………………………………………………………. 5-6
Zaključak ………………………………………………………………………………………………………………………. 6
Popis literature ……………………………………………………………………………………………………………… 7

1
 Baveći se tematikom međusobnih odnosa u različitim skupinama, moramo se upoznati
sa individualnim i grupnim sukobima, socijalnom i emocionalnom inteligencijom te na kraju i
prosocijalnim ponašanjem.

Sukobi
Pojam sukoba svima nam je u potpunosti jasan i svi smo puno puta doživjeli neki sukob i
to najčešće zbog razlike u stavovima, vrijednostima, gledištima, potrebama. Često kad
naiđemo na neki problem očekujemo da netko drugi nešto poduzme i što je veći broj ljudi
uključen u situaciju osjećamo manju odgovornost da sami djelujemo. Ako zastupamo
drugačije mišljenje ili interese vrlo lako možemo ući u sukob koji će imati loše posljedice za
nas, ali ako ne djelujemo možemo ući u sukob sami sa sobom zbog situacija koje su suprotne
od naših vrijednosti. Od nas se očekuje da preuzmemo odgovornost u smislu pokretanja
akcije u kojoj ćemo odgovoriti na osobne potrebe i interese, potrebe i interese drugih ljudi i
šire društvene zajednice.
Najčešće ulazimo u sukobe zbog: različitih stavova i vrijednosti, različitih interesa i
povrijeđenih/neuvaženih osjećaja. Stavovi i vrijednosti dio su našeg identiteta pa se radije
družimo s ljudima koji imaju iste ili slične stavove i vrijednosti a oni različiti od nas ugrožavaju
našu sliku svijeta. Različiti interesi uzrok su sukoba kada više ljudi želi nešto ali zbog
ograničenja ne mogu svi to dobiti kao npr. dio razreda želi na maturalno putovanje u
Španjolsku a drugi dio želi u Češku ali zbog
financijskih uvjeta mogu ići samo na jedno
maturalno putovanje. Često se prepiremo
zbog naizgled nevažnih tema( tko je na redu
pospremiti sobu …) a pravi razlog su
neizgovoreni ili neprepoznati povrijeđeni
osjećaji a njima pridonosi i percipirana
nepravda tj. osjećaj zakinutosti ili
uskraćenosti od druge strane.
Sukobi su neizostavni dio našeg privatnog
i profesionalnog života a pozitivni su ako ih koristimo kao priliku da upoznamo sami sebe.
Četiri osnovne reakcije u situaciji sukoba: pasivno ponašanje, agresivno ponašanje,
pasivno – agresivno ponašanje i asertivno ponašanje.
Pasivno ponašanje koristimo kad želimo izbjeći sukob i ostvariti ili zadržati dobre odnose.
Ono uključuje prešućivanje svojih želja, osjećaja i potreba i udovoljavanje tuđim potrebama.
Ovaj način je štetan za nas ako ga najčešće koristimo. Agresivno ponašanje je inzistiranje na
zadovoljavanju vlastitih potreba, bez obzira na druge. Koristimo ga kad smo sigurni da smo u
pravu, želimo preuzeti vodstvo ili nam je do nečega više stalo nego do odnosa s drugima. Ako
ga često koristimo može nam dugoročno narušiti odnose s ljudima. Pasivno–agresivno
ponašanje koristimo kad neizravno navedemo osobu da nam popusti u sukobu i na taj način
želimo zadovoljiti svoje potrebe. To radimo izazivanjem osjećaja krivnje, sarkazmom,

2
podbadanjem… Takvo ponašanje dugoročno narušava odnose jer uzrokuje loše osjećanje
kod drugih ljudi. Asertivno ponašanje temelji se na odnosu ravnopravnog dostojanstva. Ono
podrazumijeva izravno izražavanje vlastitih stavova i potreba istovremeno poštujući prava i
potrebe drugih ljudi. Asertivnost ne znači da ćemo uvijek dobiti ono što želimo ali imamo
mogućnost otvoreno izreći svoje želje i očekivanja. Na taj način stvaramo atmosferu
poštovanja i povjerenja i osiguravamo dobre preduvjete za konstruktivno rješavanje sukoba.
Kod služenja ovim ponašanjem umjesto ti – porukama korisnije se koristiti ja- porukama. Kad
koristimo ti-poruke sugovornik ima osjećaj da ga napadamo(„Uopće me ne slušaš.“) i on se
mora braniti a kod korištenja ja-poruka zapravo iznosimo koje nam ponašanje smeta(„Gledaš
u mobitel dok ti objašnjavam…“), izražavamo svoje emocije(..što me jako ljuti…“),
objašnjavamo posljedice ponašanja(„… pa ću nešto zaboraviti reći.“) i izražavamo
prijedloge/želje( „Molim te gledaj u mene dok govorim.“).
Kako se ponašati u kojoj situaciji biramo sami već prema onome što nam je u tom sukobu
važno.
Osim sukoba među pojedincima imamo i sukobe među grupama. Pripadnici određene
grupe poistovjećuju se s određenim obilježjima te grupe. Istraživanja su pokazala da se može
među djecom stvoriti neprijateljstvo ako ih se dovede u situaciju grupnog natjecanja. Isto
tako situacije međusobne suradnje pridonose smanjenju sukoba. Primjer takvog istraživanja
je istraživanje Muzafera Sherifa koje je proveo zajedno sa svojim suradnicima 1961.godine.
Istraživali su nasumične skupine dječaka u izviđačkom kampu. Nakon međusobnog
povezivanja članova izazvali su njihovo rivalstvo raznim natjecanjima između skupina. Izazvali
su agresivno i neprijateljsko ponašanje između skupina i u aktivnostima nakon završetka
natjecanja. Uspjeli su ih pomiriti
nakon izazivanja kriznih situacija u
kampu gdje su svi zajedno morali
djelovati da riješe situaciju.
Osnovni koraci u rješavanju
sukoba uključuju pregovaračke
vještine. Ako obje strane žele riješiti
sukob treba slijediti određene
korake:
1. Priznati postojanje sukoba i
precizno ga odrediti: Što je problem?
2. Svaka strana objašnjava svoju poziciju: Što su želje svake strane?
3. Svaka strana opisuje svoje potrebe: Koje su potrebe ispod tih želja?
4. Obje strane navode moguća rješenja povoljna za obje strane: Što bi sve mogli učiniti?
5. Odabire se najpovoljnije rješenje: Što ćemo točno učiniti?
6. Dogovaraju se praktični koraci i obveze svake strane: Kako ćemo to učiniti?
7. Dogovara se datum ponovnog susreta na kojem će se raspraviti što se poduzelo: Je li
plan bio zadovoljavajući?

3
Socijalna i emocionalna inteligencija
Pokazalo se da mjerenje kvocijenta inteligencije ne daje potpun odgovor zašto su neki
pojedinci uspješniji a neki manje uspješni. Suvremeni istraživači inteligencije pokušali su
proširiti koncept i na neke druge sposobnosti. Jedan od njih je i Howard Gardner koji je
stvorio temelj za socijalnu i emocionalnu inteligenciju uvodeći u svoj model višestrukih
inteligencija interpersonalnu i intrapersonalnu inteligenciju. Socijalna inteligencija povezana
je sa emocionalnom jer sadrži prepoznavanje emocija i emocionalnih stanja drugih i na taj
način omogućava upravljanje odnosom.
Socijalna inteligencija jest sposobnost
razumijevanja drugih ljudi, prepoznavanja njihovih
želja, motiva, namjere, ciljeva i mogućnost
surađivanja i rada s njima. O njoj ovisi kvaliteta
kontakata i skladnost odnosa s drugim ljudima.
Sastoji se od više povezanih sposobnosti i
podrazumijeva dobre komunikacijske vještine,
vještine slušanja te sposobnost prepoznavanja
tuđih osjećaja, raspoloženja i motiva, empatije i
uživljavanja u tuđu perspektivu te rad i preuzimanje
raznih uloga u timu. Ona je jako važna za mnoga
zanimanja u kojima se traži rad s ljudima kao npr.
profesori, liječnici, socijalni radnici i dr. Socijalna
inteligencija postepeno se razvija tijekom našeg
odrastanja i na nju utječe više faktora kao što su
životna iskustva, odgoj, kultura komunikacije u
našoj sredini. Neki od načina kako se može utjecati
na nju: izlaganje potpuno nepoznatim situacijama
(npr. volontiranje u Crvenom križu gdje nikoga ne
poznamo), pokretanje komuniciranja s različitim osobama(poznatim i nepoznatim), možemo
donijeti odluku da ćemo slušati ali i čuti osobu, praćenje verbalne i neverbalne komunikacije
i pri tome ne prekidanje i gledanje sugovornika u oči i prepoznavanje njegovih emocija,
svjesnost svojih emocija i stava prema sugovorniku, svojoj verbalnoj i neverbalnoj
komunikaciji.
Emocionalna inteligencija uključuje
sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
upravljanja vlastitim emocijama. Prema
psihologu Danielu Golemanu emocionalna
inteligencija uključuje različite sposobnosti.
Svijest o samome sebi omogućava
poznavanje svojih jakih strana ali i
ograničenja pa nam olakšava donošenje
važnih odluka za vlastiti život. Upravljanje
emocijama omogućuje nam osjećaj kontrole u

4
raznim životnim situacijama i iskorištavanje energije emocija za poduzimanje odgovarajuće
akcije. Samoinicijativa dovodi do postavljanja ciljeva i poduzimanje potrebnih aktivnosti koje
vode do ostvarivanja zadanih ciljeva gdje je važna sposobnost tolerancije frustracije tj.
ustrajanje u neugodnim situacijama da bi se ostvarili zadani ciljevi. Empatija omogućava
uživljavanje u emocionalno stanje drugih ljudi pri čemu prihvaćamo i poštujemo različitosti
među ljudima, prepoznajemo njihove potrebe i razumijevamo međusobnu povezanost i
utjecaj. Socijalne vještine pridonose sposobnosti stvaranja dobrih odnosa s drugim ljudima.
Vještine koje uključuju su: komunikacijske, upravljanja sukobom, vođenja, suradnje,
sposobnost timskog rada i dr. Neki od načina razvijanja emocionalne inteligencije:
osvješćivanje svojih emocija i njihovo imenovanje,
osvješćivanje s kojima se emocijama lakše nosimo i
izražavamo a s kojima teže, promatranje interakcije
drugih ljudi i analiza tko dobro upravlja svojim i tuđim
emocijama a tko loše, prisjećanje i analiza vlastitih
situacija koje su bile teške a ipak smo dobro upravljali
svojim i tuđim emocijama, analiza situacija kada to
nismo dobro radili i što bi promijenili da možemo.

Prosocijalno ponašanje
Prosocijalnim ponašanjem nazivamo plemenita djela čovjeka prema drugim ljudima
kao što je npr. spašavanje Židova tijekom holokausta. To je svaki čin kojemu je svrha
ostvarenje dobrobiti za drugu osobu. Veliku vrijednost ima prosocijalno ponašanje koje je
motivirano altruizmom tj. nesebičnim pomaganjem drugima čak kad to znači i naš vlastiti
gubitak. Istraživanje prosocijalnog ponašanja izazvao je negativni događaj 1964. kada je u
New Yorku silovana mlada žena Kitty pred 38 susjeda koji su sve promatrali s prozora zgrade
i nisu pozvali pomoć dok nije bilo prekasno. Socijalni pedagozi objašnjavaju taj fenomen kao
efekt promatrača kojem je u podlozi difuzija odgovornosti zbog koje se pojedinac suzdržava
od akcije tj. svatko misli da će netko drugi reagirati i što je broj promatrača veći slabiji je
osjećaj odgovornosti pojedinca.
Provedeno je i istraživanje među studentima gdje se istraživalo kako će pojedinci
reagirati na simulirani epileptični napad sugovornika kojeg ne vide. Pojedinci koji su mislili da
sami komuniciraju sa sugovornikom koji ima napadaju većem su broju i brže reagirali
priskačući u pomoć od onih koji su mislili da ih u komunikaciji sudjeluje više. Primjere takve
difuzije odgovornosti imamo u „globalnom“ efektu promatrača gdje umire tisuće ljudi od
gladi, bolesti, diskriminacije… Umjesto da smo nezadovoljni zbog onog što nije u našoj moći,
trebamo djelovati u našoj okolini vodeći se mišlju „Onaj tko spasi jednog čovjeka, spasio je
cijeli svijet“. Pri reakciji postoji 5 uvjeta koji trebaju dati odgovor DA da bismo mogli
reagirati: Uočen događaj?- Potrebna je pomoć?-Postoji osobna odgovornost?- Znanje što
treba napraviti?- Pružanje pomoći. Hoćemo li pomoći ovisi i kako procjenjujemo potrebu za

5
reakcijom. Ako nismo sigurni što se točno događa npr. čujemo vrisak radije ćemo pričekati
nego se osramotiti reagirajući bez potrebe. Naša spremnost za pomoć povećava se i kad
poznajemo osobu kojoj treba pomoći. Istraživanja diljem svijeta pokazala su da su ljudi koji
su pomagali drugima na bilo koji način sretniji i zadovoljniji sobom.
Za one koji primaju pomoć kao i za one koji je daju važni su ljubaznost, zalaganje,
zaštita, volontiranje i pomaganje. Svatko od nas treba odlučiti hoće li u svom životu biti takav
jer često to od nas zahtijeva i osobnu hrabrost, patnju, žrtvovanje, usamljenost,
nerazumijevanje okoline.

ZAKLJUČAK:
Međusobni odnosi često rezultiraju individualnim ili grupnim sukobima koji nisu
nužno loši ako se rješavaju na konstruktivan način, a pritom treba težiti asertivnom
ponašanju i korištenju ja-poruka u slučaju da su sukobljene strane suglasne slijediti
dogovorene korake u rješavanju sukoba. Socijalna i emocionalna inteligencija dobar su alat
za konstruktivno rješavanje sukoba jer nam omogućuju da prepoznamo svoje i tuđe potrebe
i emocije te na taj način lakše dođemo do rješenja sukoba. Prosocijalno ponašanje je
nesebičan čin kojim pomažemo drugim ljudima pa čak ako je to nekad i na našu štetu -
altruistički, ono bi nas trebalo poticati na pomaganje drugima, onima oko nas koji trebaju
pomoć jer pojedinac sam teško da će riješiti neki globalni problem, ali svojim ponašanjem i
dobrim odnošenjem prema drugima stvara svijet malo boljim i ljepšim mjestom za druge
ljude.

6
Popis literature
Boban Lipić, Jambrović Čugura; Kolega Maja. 2020. Psihologija: udžbenik psihologije u
drugom i trećem razredu gimnazije. Školska knjiga. Zagreb
Umetnute fotografije:
https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fwww.oreilly.com%2Flibrary%2Fview
%2Fthe-complete-idiots
%2F9781440697425%2Fkorg_9781440697425_oeb_p01_r1.html&psig=AOvVaw1uREb_bahcRQm07F
CfDMZI&ust=1622910898657000&source=images&cd=vfe&ved=0CAIQjRxqFwoTCMjUvcK3_vACFQA
AAAAdAAAAABAD

https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fwww.corporatecomplianceinsights.com
%2Fassessing-conflict-interest-compliance-programs
%2F&psig=AOvVaw2TmHSImVx9t_dzCj_vjBVz&ust=1622910647001000&source=images&cd=vfe&ve
d=0CAIQjRxqFwoTCKD54OK3_vACFQAAAAAdAAAAABAD

https://www.google.com/url?sa=i&url=http%3A%2F%2Fcavemaninasuit.com%2F5-ways-of-dealing-
with-conflict
%2F&psig=AOvVaw2TmHSImVx9t_dzCj_vjBVz&ust=1622910647001000&source=images&cd=vfe&ve
d=0CAIQjRxqFwoTCKD54OK3_vACFQAAAAAdAAAAABAK

https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fwww.oreilly.com%2Flibrary%2Fview
%2Fthe-complete-idiots
%2F9781440697425%2Fkorg_9781440697425_oeb_004_r1.jpg&imgrefurl=https%3A%2F
%2Fwww.oreilly.com%2Flibrary%2Fview%2Fthe-complete-idiots
%2F9781440697425%2Fkorg_9781440697425_oeb_p01_r1.html&tbnid=Z3i4B8bFoiO6mM&vet=12a
hUKEwiEkKaXuP7wAhUBO-wKHdr5CBUQMyhdegUIARCJAQ..i&docid=mRhpK6X-
K5R_WM&w=418&h=598&q=social%20intelligence&ved=2ahUKEwiEkKaXuP7wAhUBO-
wKHdr5CBUQMyhdegUIARCJAQ

https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fbrookewoodall.com%2Fwp-content
%2Fuploads%2F2021%2F01%2FiStock-896352582.jpg&imgrefurl=https%3A%2F
%2Fbrookewoodall.com%2Femotional-intelligence-why-it-is-so-important-in-your-
job.html&tbnid=A30PWHiRuy3OmM&vet=12ahUKEwjk6pbPuf7wAhVD0hQKHUr0BTEQMygzegQIARA
9..i&docid=WS_u1ZUL5mnFmM&w=1254&h=836&q=emotional
%20intelligence&ved=2ahUKEwjk6pbPuf7wAhVD0hQKHUr0BTEQMygzegQIARA9