Međuljudski odnosi

U socijalnoj psihologiji, međuljudski odnos predstavlja socijalnu povezanost između jedne ili više
osoba. Ljudi su bića koja su društvena po prirodi. Veze koje radimo sa drugim ljudima nužne su za
naše socijalno, emotivno i fizičko zdravlje. Svaki put kada stupimo u interakciju sa drugom osobom,
stvaramo međuljudski odnos. Međuljudski odnosi su nama, kao socijalnim bićima, vrlo nužni. Kao
ljudi oslonimo se na surađivanje sa drugim ljudima ne samo kako bi smo preživjeli, već i da živimo
emocionalno bogate i ispunjene živote. Oni su nam posebno važni zbog nekoliko razloga:

1. Borba sa usamljenosti – u društvu sa drugim ljudima stvaramo ravnotežu između samoće i

ljudskog kontakta. Živjeti u samoći štetno je za emotivno zdravlje. U isto vrijeme, trebamo
naći ravnotežu između vremena koje provodimo sami i vremena u kojem smo u društvu
2. Pomoć i podrška – drugi ljudi nam mogu pružiti pomoć čak i u najtežim situacijama
3. Upoznavanje sa samim sobom – uspoređujući se sa drugima, upoznajemo sami sebe

Još jedna definicija međuljudskih odnosa bila bi bliska veza između pojedinaca koji dijele zajedničke
interese i ciljeve. Po tome, možemo razlikovati nekoliko vrsta međuljudskih odnosa:

 Prijateljstvo – odnos koji nema formalnosti i u kojem pojedinci uživaju u prisutnosti jedni
drugih
 Ljubav – odnos u kojem dvije osobe dijele intimnost, povjerenje i poštovanje jedno prema
drugome
 Profesionalni odnos (radni odnos) – odnos u kojem različiti pojedinci rade za istu organizaciju,
vrlo je formalan
 Obitelj – odnos u kojem dvije osobe povezane brakom

Međuljudski odnosi su komplicirani, te zahtijevaju održavanje i njegu. Često uključuju mnogo

kompliciranih emocija s obje strane. Većinom će ljudi pronaći osjećaj povjerenja, sigurnosti,
pripadnosti, smanjenog stresa i smanjenih šansi za depresiju. Također se može naći i šansa za bolji
osobni i profesionalni uspjeh. Takvi bi se osjećaji trebali naći u idealnim međuljudskim odnosima.

Jedan od problema kod međuljudskih odnosa je taj da svatko može stupiti u međuljudski sukob
(konflikt), kojeg definiramo kao situaciju u kojoj postoje povremeno ili stalno suprotna zbivanja i
tendencije, ponašanja ili osjećaji. Oni se mogu pojaviti svugdje, bilo to u školi, doma, na poslu, na
natjecanju itd. Postoji mnogo različiti tipova sukoba, no tri najčešća su: sukob motivacije, kognitivni
sukob i sukob uloge. Kod motivacijskih sukoba, glavna srž sukoba dolazi iz toga da se dvoje ljudi na
slaže u vidu planova kojih jedan od to dvoje ljudi ima. Kognitivni sukobi dolaze iz drugačijih
svjetonazora, a sukobi uloge zbog zanemarivanja jedne ili obje strane neslaganja. Strategiju koju ćemo
odabrati za rješavanje sukoba ovisi o tipu sukoba, no sve strategije zasnivaju se na stvaranje
atmosfere suradnje između onima u konfliktu, promatranja samih sebe kao pojedinca u sukobu,
usmjeravanje na individualne i zajedničke potrebe te izgradnja zajedničke pozitivne moći.

Postoje i ljudi koji mogu imati poteškoća sa stvaranjem ili održavanjem međuljudskih odnosa, a isto
tako svatko od nas može imati poteškoća sa njima oviseći o osobi sa kojom održavamo odnos. Za neke
ljude stvaranje i održavanje odnosa mogu biti izraziti problem. Većinom su to ljudi s određenim
mentalnim zdravstvenim problemima kao što su poremećaji osobnosti. Ljudi koji pate od anksioznosti,
depresije, autizma, ljudi s niskim poštovanjem i ljudi sa traumom isto mogu vidjeti stvaranje odnosa
kao problem.

Znakovi borbe s poteškoćama u međuljudskim odnosima mogu biti:

 Bijes
  Povlačenje
 Nedostatak samopouzdanja
 Poteškoća u komunikaciji
 Nedostatak pregovaračkih vještina
 Izolacija

Jedan od najboljih načina borbe sa poteškoćama u međuljudskim odnosima, pogotovo za ljude koji
pate od određenih mentalnih zdravstvenih bolesti, bila bi interpersonalna terapija. Potrebno je vidjeti
gdje je fokus svih problema koji su povezani sa stvaranjem odnosa te ih polako rješavati. Nekad se
određeni odnosi mogu popraviti i sa običnim razgovorom, oviseći koji je problem.

Jedan od najvažnijih faktora za odrađivanje dobrog posla je odnos između zaposlenika i način
interakcije sa njima. Dobar način suradnje između zaposlenika ne utječe samo na pojedinca, već i na
cijeli tim. Postoje 2 tipa faktora koji utječu na zadovoljstvo poslom te i na želju za stvaranjem dobrih
odnosa između radnika, a to su motivatori i higijenci. Motivatori su pozitivni čimbenici (stoga i samo
ime motivatori) kao što su zanimljivost posla, mogućnost osobnog razvoja i napretka, priznanja itd.
Higijenci su faktori koji djeluju suprotno te povećavaju nezadovoljstvo. U njih spadaju loše politike
tvrtka, loši radni uvjeti, mala plaća itd. Prema tome, poslodavci bi trebali ulagati napore u loše faktore
i učiniti ih motivatorima. Jedan način na koji poslodavac može utjecati na zadovoljstvo zaposlenika je
kroz takozvani „team building“. Kroz njega poslodavac pokušava stvoriti odnos između sebe i svojih
radnika, a isto tako između samih radnika.

Poslodavac je samo jedan od onih sa kojima možemo imati poslovni odnos. Trebamo gledati i kako mi
kao radnici utječemo na zadovoljstvo između ostalih zaposlenika. Uvijek se treba nastojati imati
pozitivan, produktivan i efikasan odnos sa drugim radnicima u firmi. Tri su vještine koje možemo
uvježbati kako bi povećali šanse za dobar radni odnos:

1. Razumijevanje osobe s kojima imamo radni odnos – dobro razumijevanje ostalih radnika
pomaže nam pri prilagodbi ponašanja u cilju pronalaženja zajedničkih interesa i stvaranja
povezanosti.
2. Slušanje s empatijom – slušanje nekog je važnije nego govorenje. Trebamo razumjeti što nam
naš sugovornik govori. Stvarna empatija tijekom razgovora daje na znanje sugovorniku da
smo odlučni čuti što on/ona ima za reći.
3. Pozitivna komunikacija – ona njeguje neke osnove uspješnih i dobrih odnosa na radnome
mjestu, kao što su istinitost, integritet, produktivnost i zadovoljstvo.

Usavršavanjem ovih 3 vještina, možemo biti sigurni da ćemo imati uspješne, produktivne i
zadovoljavajuće odnose sa ostalim radnicima te će to dovesti do uspješnijeg rezultata sa određenim
radnim zadatcima.

Na brodu su međuljudski odnosi nužni pogotovo zato jer se pomorci kao radnici nalaze na
autonomnom i vrlo složenom sustavu gdje specifični uvjeti radnog i životnog okruženja ne
omogućavaju odgovarajući odmor niti povoljno korištenje zdravstvene zaštite. Na neki način, brod
možemo vidjeti kao „socijalni laboratorij“, pogotovo zato jer je socijalna interakcija između svih
članova posade nužna i neizbježna. Brod, kao radno mjesto, simbol je problema za psihu pomorca.
Pomorac konstantno pokušava zadovoljiti svoju ulogu i potrebe u specifičnoj brodskoj okolini u kojoj
djeluje i radi, a treba istodobno zadovoljiti zahtjeve koje ta okolina postavlja prema njemu. Isto tako,
na brodu se mogu stvoriti češći međuljudski sukobi, no oni se većinom brže prebrode jer pojedinci
znaju da će morati raditi zajedno. Kada je odnos narušen, postoje vještine popravljanja koje bi trebale
dovesti odnos do balansa. Te vještine uključuju:

 Konstruktivnu motivaciju – uvjerenost da je poboljšanje moguće

 Kreativnost – shvaćanje novih elemenata u situaciji i odnosima
 Sposobnost uživljavanja u stajalište drugih - empatija

https://www.psiholog-rijeka.com/psiholoske-teme/meduljudski-odnosi-zato-su-nam-tako-vazni

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39829

https://www.managementstudyguide.com/types-of-interpersonal-relationships.htm

https://welldoing.org/therapy/interpersonal-relationships

https://www.moj-posao.net/Vijest/65928/Dobri-medjuljuski-odnosi-na-radnom-mjestu/3/

https://www.betterup.com/blog/interpersonal-relationships

https://hr.everyday-psychology.com/mezhlichnostnij-konflikt-tipi-i-primeri-konfliktov-read-
817438#menu-4

https://zir.nsk.hr/islandora/object/hrstud%3A2036/datastream/PDF/view

https://hrcak.srce.hr/file/306051