SCRUM Learning Objectives

SCRUM je agilni okvir za upravljanje projektima koji se najčešće koristi u razvoju softvera. Zasniva se na
iterativnom i inkrementalnom pristupu, gdje se projekt dijeli u serije kratkih ciklusa rada nazvanih
"sprintovi". SCRUM tim obično uključuje tri glavne uloge: Product Owner, Scrum Master i Development
Team.

Product Owner je odgovoran za definiranje značajki proizvoda i prioriteta, osiguravajući da rad tima
donosi vrijednost poslovanju.

Scrum Master služi kao facilitator i pomaže uklanjati prepreke koje se pojavljuju pred timom,
osiguravajući da se SCRUM procesi pravilno slijede.

Development Team je grupa profesionalaca koji rade na razvoju i dostavi proizvoda. Ovaj tim je
multidisciplinaran, što znači da posjeduje sve vještine potrebne za izradu proizvoda.

SCRUM proces započinje sastankom za planiranje sprinta, gdje se određuju zadaci koji će se izvršiti u
narednom sprintu. Tijekom sprinta, tim održava dnevne stand-up sastanke, poznate kao "daily scrum",
kako bi pratili napredak i rješavali probleme. Na kraju svakog sprinta, održava se pregled sprinta i
retrospektiva sprinta, što timu omogućava da prezentira što je razvijeno i reflektira na načine kako
poboljšati sljedeći sprint.

SCRUM se ističe svojom fleksibilnošću, prilagodljivošću i fokusom na kontinuiranu isporuku vrijednosti,

što ga čini popularnim izborom za brze i dinamične projekte.

The Scrum Team

1.1Describe the responsibilities and accountabilities of the Scrum Team.

SCRUM tim ima zajedničku odgovornost za isporuku visokokvalitetnog proizvoda koji zadovoljava
potrebe korisnika. Unutar tima, specifične uloge imaju svoje odgovornosti i ovlasti:

1. Product Owner (Vlasnik proizvoda)

o Odgovornosti:
 Definiranje vizije proizvoda i osiguravanje da tim razumije ciljeve i prioritete.
 Upravljanje Product Backlogom, što uključuje prioritiziranje zadaća na temelju
poslovne vrijednosti i povratne informacije od korisnika.
 Osiguravanje da su zahtjevi dobro razumijeni i jasno definirani za tim.
o Odgovornosti:
 Konačna odluka o tome što će tim raditi tijekom sprinta i redoslijed rada.
 Odgovornost za maksimiziranje vrijednosti proizvoda i rada SCRUM tima.
2. Scrum Master
o Odgovornosti:
 Podrška Product Owneru u upravljanju Product Backlogom i tehnikama za
maksimiziranje vrijednosti.
 Pomoć timu u razumijevanju i provođenju SCRUM procesa.
 Uklanjanje prepreka koje timu ometaju napredak.
 Osiguravanje da se SCRUM sastanci održavaju učinkovito i produktivno.
1 / 24
 o Odgovornosti:
 Podrška timu u postizanju visoke razine samoupravljanja.
 Osiguravanje da se SCRUM principi i vrijednosti održavaju i poštuju.
3. Development Team (Tim za razvoj)
o Odgovornosti:
 Izrada i isporuka proizvoda u sprintovima, u skladu s prioritetima postavljenima
od strane Product Ownera.
 Samoupravljanje za organizaciju rada i odlučivanje o najboljem načinu
ispunjavanja svojih obveza.
 Kontinuirano poboljšavanje procesa i tehničke izvrsnosti.
o Odgovornosti:
 Odgovorni su za kvalitetu i funkcionalnost isporučenog proizvoda.
 Održavanje transparentnosti u radu i napretku tijekom sprinta.

SCRUM tim kao cjelina odgovoran je za uspjeh projekta. Iako svaka uloga ima svoje specifične
odgovornosti, ključno je da tim surađuje i komunicira otvoreno kako bi osigurao da svi rade prema
zajedničkom cilju isporuke vrijednosti korisnicima.

1.2 Describe the responsibilities and accountabilities of the Scrum Master.

Scrum Master ima ključnu ulogu u SCRUM timu, djelujući kao facilitator i mentor za ostale članove
tima. Njegove odgovornosti i ovlasti obuhvaćaju sljedeće aspekte:

Odgovornosti

1. Facilitiranje SCRUM procesa:

o Osigurava da se SCRUM ceremonije (planiranje sprinta, dnevni SCRUM, pregled sprinta,
retrospektiva sprinta) provode pravilno i efikasno.
o Pomaže timu razumjeti i primijeniti SCRUM principe i prakse.
2. Podrška Product Owneru:
o Pomaže u upravljanju Product Backlogom i osigurava da je dobro definiran,
prioritetiziran i razumljiv za tim.
o Podržava Product Ownera u tehnikama za efektivno upravljanje backlogom i planiranje
sprinta.
3. Osiguravanje samoupravljanja i timskog rada:
o Podupire razvojni tim u postizanju samoupravljanja i preuzimanju odgovornosti za svoj
rad.
o Promovira suradnju unutar tima i s vanjskim dionicima.
4. Uklanjanje prepreka:
o Proaktivno identificira i uklanja prepreke koje ometaju napredak tima.
o Pomaže timu u rješavanju unutarnjih sukoba i poboljšanju timskih dinamika.
5. Edukacija i mentorstvo:
o Obučava članove tima, organizaciju i dionike o SCRUM metodologiji i agilnim principima.
o Djeluje kao mentor i trener za tim, potičući kontinuirano učenje i primjenu agilnih praksi.

Ovlasti

2 / 24
 • Ne donosi odluke o projektu: Scrum Master ne donosi odluke vezane za sadržaj proizvoda ili
tehničke aspekte projekta; umjesto toga, olakšava timu da donese te odluke.
• Podrška, ne kontrola: Njegova ovlast proizlazi iz sposobnosti da podrži tim i vodi ih kroz agilni
proces, a ne kroz izravnu kontrolu nad radom.
• Uticaj na organizacijske promjene: Scrum Master može utjecati na organizacijske promjene
koje poboljšavaju agilnost tima i organizacije, premda nema izravnu upravljačku moć.

Ukratko, Scrum Master igra ključnu ulogu u usmjeravanju, podršci i poboljšanju agilnog procesa unutar
SCRUM tima, te je odgovoran za stvaranje okruženja u kojem tim može uspješno raditi i razvijati
visokokvalitetne proizvode.

1.3 Describe the responsibilities and accountabilities of the Developers.

Razvojni tim u SCRUM okviru ima ključnu ulogu u isporuci proizvoda. Njihove odgovornosti i ovlasti
uključuju:

Odgovornosti

1. Izrada i isporuka proizvoda:

o Razvojni tim je odgovoran za tehničku izradu i isporuku proizvoda ili usluge u dogovorenim
sprintovima.
o Implementira funkcionalnosti definirane u Product Backlogu, pretvarajući ih u radne proizvode
na kraju svakog sprinta.
2. Samoupravljanje:
o Tim sam upravlja svojim radom, organizira se i odlučuje kako najbolje obaviti zadatak.
o Preuzima odgovornost za raspodjelu zadataka unutar tima, ovisno o vještinama i iskustvu
članova.
3. Osiguranje kvalitete:
o Razvojni tim je odgovoran za kvalitetu softvera koji proizvodi, uključujući testiranje, reviziju koda
i osiguranje usklađenosti s standardima.
o Aktivno se bavi identifikacijom i rješavanjem tehničkih problema ili dugova.
4. Kontinuirano poboljšanje:
o Sudjeluje u retrospektivama sprinta i preuzima inicijativu za kontinuirano poboljšanje procesa i
tehničke izvedbe.
o Aktivno traži načine za povećanje produktivnosti i kvalitete rada.
5. Komunikacija i suradnja:
o Aktivno komunicira s Product Ownerom i Scrum Masterom radi usklađivanja i razumijevanja
zahtjeva.
o Suradnja unutar tima i s drugim dionicima je ključna za uspjeh i isporuku vrijednosti.

Ovlasti

• Tehničke odluke: Razvojni tim ima ovlasti donositi odluke o tehničkom dizajnu, arhitekturi i
implementacijskim detaljima projekta.
• Organizacija rada: Tim se sam organizira u pogledu raspodjele i upravljanja zadacima unutar sprinta, bez
izravne upravljačke intervencije.
• Prilagodba obima posla: Tim može pregovarati s Product Ownerom o obimu posla za sprint,
osiguravajući da je rad realističan i izvediv u okviru sprinta.

3 / 24
Razvojni tim je, dakle, temelj SCRUM procesa, čija je glavna odgovornost isporučiti funkcionalan i
kvalitetan proizvod u skladu s potrebama i očekivanjima korisnika i organizacije.

1.4 Describe the responsibilities and accountabilities of the Product Owner.

Product Owner u SCRUM timu ima ključnu ulogu koja obuhvaća strategijsku viziju proizvoda,
upravljanje zahtjevima i prioritetima, te osiguravanje maksimalne vrijednosti proizvoda za poslovanje.
Evo detaljnijeg pregleda njegovih odgovornosti i ovlasti:

Odgovornosti

1. Vizija proizvoda:
o Definiranje i održavanje jasne vizije proizvoda, osiguravajući da je tim usredotočen na ciljeve koji
donose najveću vrijednost poslovanju.
o Komunikacija vizije i ciljeva proizvoda unutar SCRUM tima i s dionicima.
2. Upravljanje Product Backlogom:
o Stvaranje, prioritetizacija i ažuriranje Product Backloga, koji sadrži sve značajke, funkcionalnosti,
zahtjeve i poboljšanja potrebna za proizvod.
o Osiguravanje da su stavke Product Backloga jasno opisane, razumljive i dostupne timu.
3. Odlučivanje o prioritetima:
o Donošenje odluka o prioritetu zadataka na temelju poslovne vrijednosti, ROI (return on
investment), i strateške važnosti.
o Usklađivanje prioriteta s ograničenjima vremena i resursa tima.
4. Pregovaranje sa stakeholderima:
o Uspostava i održavanje komunikacije s ključnim dionicima, uključujući razumijevanje njihovih
potreba i očekivanja te usklađivanje tih potreba s mogućnostima tima.
o Zastupanje interesa korisnika i poslovanja unutar SCRUM tima.
5. Sudjelovanje u SCRUM ceremonijama:
o Aktivno sudjelovanje u planiranju sprinta, pregledima sprinta i retrospektivama, pružajući
povratne informacije i usmjeravanje timu.

Ovlasti

• Konačna odluka o sadržaju Product Backloga: Product Owner ima konačnu odluku o tome što će biti
uključeno u Product Backlog i kojim redoslijedom će se raditi značajke.
• Upravljanje izdanjima: Odgovoran je za odlučivanje kada će se proizvod ili njegove značajke pustiti na
tržište.
• Prilagodba planova: Ima ovlast za prilagodbu planova i prioriteta na temelju promjena u poslovnom
okruženju, povratne informacije korisnika i performansi tima.

Product Owner je ključna poveznica između poslovnih ciljeva i tima koji razvija proizvod, te je
odgovoran za osiguravanje da SCRUM tim isporučuje proizvode koji zadovoljavaju potrebe korisnika i
poslovne ciljeve organizacije.

1.5 Discuss at least two reasons why the Product Owner is a single person and neither
a group nor a committee.
4 / 24
Dva ključna razloga zašto je Product Owner obično jedna osoba, a ne grupa ili odbor, su jasnoća
odlučivanja i učinkovitost komunikacije:

1. Jasnoća odlučivanja:
o Kada jedna osoba služi kao Product Owner, postoji jasna linija odgovornosti za odluke
vezane uz proizvod. To uklanja nejasnoće i potencijalne konflikte koji mogu nastati kada
više ljudi pokušava donijeti odluke o prioritetima i smjeru proizvoda. Jedinstvena točka
odluke omogućuje brže i koherentnije odlučivanje, što je ključno u agilnim okruženjima
gdje se stvari brzo mijenjaju i gdje je potrebno brzo reagirati na promjene u tržišnim
uvjetima ili zahtjevima korisnika.
o Kada postoji jedna osoba odgovorna za Product Backlog i prioritete, smanjuje se rizik od
proturječnih prioriteta ili neusklađenih očekivanja, što može dovesti do konfuzije i
neefikasnosti unutar tima.
2. Učinkovitost komunikacije:
o Komunikacija je mnogo učinkovitija kada SCRUM tim ima jednu osobu s kojom može
komunicirati o zahtjevima proizvoda, prioritetima i povratnim informacijama. Ovo
pojednostavljuje procese i čini ih bržima jer se smanjuje potreba za koordinacijom
između više ljudi i razrješavanjem potencijalnih konflikata ili neslaganja unutar grupe ili
odbora.
o Jedinstveni Product Owner služi kao glavna točka za prikupljanje i filtriranje povratnih
informacija od korisnika, stakeholdera i tima, osiguravajući da se sve relevantne
informacije uzimaju u obzir na usklađen i organiziran način.

Zbog ovih razloga, Product Owner kao pojedinac može brže i jasnije komunicirati viziju, ciljeve i
prioritete, osiguravajući da tim ostaje usredotočen i produktivan, te može brzo reagirati na promjene,
što je suštinski dio agilne metodologije kao što je SCRUM.

1.6 Discuss how and why the Product Owner maintains authority over the Product
Backlog while working collaboratively with Developers and stakeholders.

Product Owner održava autoritet nad Product Backlogom kako bi osigurao usklađenost s vizijom
proizvoda i poslovnim ciljevima, ali i surađuje s razvojnim timom i dionicima kako bi osigurao da
proizvod zadovoljava potrebe korisnika i tržišta. Evo kako i zašto to čini:

Kako Product Owner održava autoritet

1. Definiranje i ažuriranje Product Backloga:

o Product Owner je odgovoran za stvaranje, prioritetizaciju i ažuriranje stavki u Product Backlogu,
osiguravajući da one odražavaju strateške ciljeve i zahtjeve proizvoda.
o On/ona redovito procjenjuje i revidira Product Backlog, uzimajući u obzir tržišne trendove,
povratne informacije korisnika i poslovne prioritete.
2. Odlučivanje o prioritetima:
o Product Owner ima konačnu riječ u odlučivanju koji će se zadaci i značajke prvo razvijati i
uključiti u sprintove, čime osigurava da se rad tima usmjerava na ono što pruža najveću
vrijednost.
3. Upravljanje zahtjevima:
5 / 24
 o Definira i komunicira jasne i mjerljive kriterije prihvatljivosti za svaku stavku Product Backloga,
osiguravajući da razvojni tim jasno razumije što je potrebno postići.

Zašto održava autoritet

1. Usklađivanje s poslovnim ciljevima:

o Product Owner mora osigurati da rad na proizvodu bude usklađen s poslovnim ciljevima i
strategijom, što zahtijeva očuvanje autoriteta nad sadržajem i prioritetima Product Backloga.
o To omogućava brzo prilagođavanje promjenama u poslovnom okruženju i iskorištavanje tržišnih
prilika.
2. Osiguravanje kvalitete i vrijednosti proizvoda:
o Održavajući autoritet, Product Owner može osigurati da se razvijaju samo one značajke koje
dodaju vrijednost proizvodu i zadovoljavaju potrebe korisnika.

Suradnja s razvojnim timom i dionicima

• Iako Product Owner održava autoritet nad Product Backlogom, suradnja s razvojnim timom i dionicima
je ključna. Ova suradnja uključuje razmjenu povratnih informacija, razumijevanje tehničkih izazova i
zajedničko rješavanje problema.
• Product Owner redovito komunicira s razvojnim timom kako bi razjasnio zahtjeve i razumio mogućnosti i
ograničenja u implementaciji.
• Također surađuje s dionicima kako bi razumio njihove potrebe i očekivanja, te kako bi mogao
uravnotežiti te zahtjeve s tehničkim izvedivostima i poslovnim prioritetima.

U konačnici, očuvanje autoriteta nad Product Backlogom omogućava Product Owneru da učinkovito
upravlja proizvodom, dok suradnja s timom i dionicima osigurava da proizvod uspješno zadovoljava
različite zahtjeve i očekivanja.

Scrum Events and Activities

1.7 Identify at least one example of how a Scrum Team could inspect and
adapt to increase transparency at each of the Scrum events.

Povećanje transparentnosti ključno je za uspjeh SCRUM tima jer omogućuje svim članovima da imaju
jasan uvid u stanje projekta, prepreke, napredak i planove. Evo primjera kako tim može povećati
transparentnost na svakom od SCRUM događaja:

1. Sprint Planning (Planiranje sprinta)

o Primjer: Tim može koristiti zajedničke alate za upravljanje projektima ili vidljive oglasne
ploče kako bi vizualizirali plan sprinta i backlog. To uključuje detaljne opise zadataka,
očekivane rokove i odgovornosti. Također, aktivno uključivanje svih članova tima u
proces planiranja pomaže u osiguranju zajedničkog razumijevanja i vlasništva nad
zadacima.
2. Daily Scrum (Dnevni scrum)
o Primjer: Na dnevnim SCRUM sastancima, članovi tima mogu dijeliti ažuriranja o svom
napretku, preprekama koje su naišli i sljedećim koracima. Koristeći digitalne alate za
praćenje zadataka ili fizičku oglasnu ploču s ažuriranim informacijama, tim može
osigurati da su svi u toku i razumiju dinamiku projekta.
6 / 24
 3. Sprint Review (Pregled sprinta)
o Primjer: Tijekom pregleda sprinta, tim može demonstrirati funkcionalnosti koje su
razvijene u sprintu, omogućavajući dionicima da daju povratne informacije.
Transparentnost se povećava dijeljenjem informacija o tome što je dobro funkcioniralo,
što se može poboljšati, i kako se realiziraju prihvaćene promjene.
4. Sprint Retrospective (Retrospektiva sprinta)
o Primjer: U retrospektivi, tim može koristiti otvorenu i iskrenu diskusiju kako bi
identificirao što je dobro funkcioniralo, što se može poboljšati i koje su lekcije naučene.
Tim može koristiti tehnike poput 'Start-Stop-Continue' kako bi konkretno identificirao
akcije za poboljšanje u sljedećem sprintu. Povećanje transparentnosti ovdje znači jasno
komuniciranje o unutarnjim procesima, izazovima i postignućima.

Kroz ove aktivnosti, SCRUM tim može osigurati da su svi članovi, uključujući i dionike, u potpunosti
informirani i uključeni u proces, što dovodi do bolje suradnje, učinkovitijeg rješavanja problema i u
konačnici uspješnijeg projekta.

1.8 Perform a Sprint Planning.

Sprint planning je proces u kojem SCRUM tim određuje što će se raditi u nadolazećem sprintu i planira
kako će to izvesti. Evo kako se može izvesti sprint planning:

1. Priprema

• Trajanje sprinta: Odredite koliko će dugo trajati sprint, obično između 2 do 4 tjedna.
• Dostupnost tima: Procijenite koliko je radnih sati dostupno u timu za nadolazeći sprint, uzimajući u obzir
odmore, praznike i druge obaveze.

2. Pregled Product Backloga

• Product Owner predstavlja vrhunac Product Backloga, objašnjavajući prioritete i zašto su određene
stavke važne.
• Razmotrite ciljeve sprinta koji se usklađuju s poslovnim ciljevima i korisničkim potrebama.

3. Odabir zadataka za Sprint Backlog

• Tim zajedno s Product Ownerom odabire stavke iz Product Backloga koje će se razvijati u sprintu,
uzimajući u obzir prioritet i procijenjeni trud za svaku stavku.
• Tim procjenjuje zadatake, koristeći tehnike kao što su planning poker, za određivanje obujma posla.

4. Definiranje cilja sprinta

• Na temelju odabranih zadataka, definirajte cilj sprinta koji je jasan, mjerljiv i ostvariv.
• Cilj sprinta služi kao usmjerenje za tim i pomaže u održavanju fokusa.

5. Planiranje izvršenja

• Razvojni tim raspravlja o tome kako će izvršiti svaku odabrane zadatake, definira tehničke korake,
potrebne resurse i moguće prepreke.
• Ako je potrebno, zadaci se mogu dalje podijeliti u manje, upravljive pod-zadatke.
7 / 24
6. Potvrda Sprint Backloga

• Tim potvrđuje Sprint Backlog, osiguravajući da je rad izvediv unutar vremenskih ograničenja sprinta i
dostupnih resursa.
• Uspostavite jasnu sliku tko je odgovoran za koji zadatak.

7. Pregled i prilagodba

• Na kraju sprint planninga, tim bi trebao imati jasan plan rada za sprint.
• Pobrinite se da su svi u timu razumjeli plan i da su spremni početi s radom.

8. Zatvaranje sprint planninga

• Zaključite sastanak potvrđivanjem plana i ciljeva sprinta.

• Osigurajte da su svi članovi tima jasni o svojim ulogama i odgovornostima za nadolazeći sprint.

Sprint planning je ključan za uspjeh sprinta jer omogućuje timu da se organizira i uskladi oko
zajedničkih ciljeva, što pomaže u efikasnom i usmjerenom radu tijekom sprinta.

1.9 Perform a Sprint Review.

Sprint Review je sastanak na kraju sprinta gdje SCRUM tim predstavlja što je postignuto tijekom
sprinta. Evo kako se može izvesti Sprint Review:

1. Priprema

• Prikupite materijale: Osigurajte da su sve značajke, poboljšanja i ispravci bugova koji su razvijeni tijekom
sprinta spremni za demonstraciju.
• Uključite tim i dionike: Pozovite članove SCRUM tima, Product Ownera, Scrum Mastera, te ključne
dionike, uključujući klijente ili predstavnike korisnika.

2. Pregled sprinta

• Predstavljanje postignuća: Product Owner ili članovi tima predstavljaju rad koji je dovršen tijekom
sprinta, demonstrirajući funkcionalnosti i objašnjavajući kako oni ispunjavaju postavljene zahtjeve.
• Usklađivanje s ciljevima sprinta: Provjerite kako su postignuća sprinta usklađena s ciljevima definiranim
na početku sprinta.

3. Prikupljanje i diskusija o povratnim informacijama

• Povratne informacije od dionika: Dobijte povratne informacije od dionika o predstavljenim značajkama i

radu. Razmislite o funkcionalnosti, upotrebljivosti, dizajnu i ispunjenju korisničkih potreba.
• Diskusija: Raspravite o primljenim povratnim informacijama, posebno o onima koje bi mogle utjecati na
prioritetizaciju ili planiranje budućih sprintova.

4. Razmatranje Product Backloga

• Pregled budućih zadataka: Product Owner predstavlja trenutno stanje Product Backloga i diskutira o
mogućim promjenama na temelju povratnih informacija i postignuća sprinta.

8 / 24
 • Razmatranje prioritetizacije: Otvorite diskusiju o potrebama za reprioritetizacijom zadataka u Product
Backlogu.

5. Planiranje naprijed

• Razmišljanje o sljedećem sprintu: Počnite razmišljati o sljedećem sprintu na temelju trenutnih

postignuća i povratnih informacija.
• Identifikacija ključnih akcija: Odredite ključne akcije koje treba poduzeti kako bi se odmah počelo raditi
na poboljšanjima ili kako bi se riješili bilo kakvi izazovi.

6. Završetak Sprint Reviewa

• Sumiranje i zatvaranje: Zaključite sastanak sažetkom postignuća, primljenih povratnih informacija i

sljedećih koraka.
• Zahvalite dionicima: Zahvalite dionicima i timu na sudjelovanju i doprinosima.

Sprint Review je ključan za poticanje suradnje između SCRUM tima i dionika te za osiguravanje da se
rad tima usklađuje s poslovnim ciljevima i korisničkim očekivanjima.

1.10 Perform a Sprint Retrospective.

Sprint Retrospective je sastanak na kraju sprinta gdje SCRUM tim reflektira na proces rada i traži načine
za poboljšanje u sljedećem sprintu. Evo kako se može izvesti Sprint Retrospective:

1. Priprema

• Uspostavite otvorenu atmosferu: Osigurajte da se svi članovi tima osjećaju ugodno dijeleći svoje
mišljenje iskreno i otvoreno.
• Pripremite alate i materijale: Koristite bijele ploče, virtualne alate za suradnju, post-it papiriće ili druge
materijale potrebne za bilježenje ideja i povratnih informacija.

2. Pregled sprinta

• Osvrt na ciljeve: Pregledajte ciljeve sprinta i procijenite jesu li postignuti.

• Prikupljanje podataka: Prikupite podatke o performansama tima, uključujući završene zadatke, izazove,
uspjehe i neuspjehe.

3. Analiza

• Diskutirajte o ključnim područjima: Identificirajte što je dobro funkcioniralo i što se može poboljšati.
Razmislite o procesima, alatima, suradnji i komunikaciji unutar tima.
• Razmotrite prepreke: Analizirajte izazove s kojima se tim suočavao i raspravite o uzrocima tih problema.

4. Identifikacija akcijskih točaka

• Odredite poboljšanja: Na temelju diskusije, definirajte konkretna poboljšanja ili promjene koje će se
primijeniti u sljedećem sprintu.
• Postavite akcijske točke: Razvijte jasan plan s odgovornostima i rokovima za svaku akcijsku točku.

9 / 24
5. Plan za implementaciju

• Dogovorite se o promjenama: Osigurajte da se tim složi oko plana promjena i kako će se implementirati
u sljedećem sprintu.
• Alokacija resursa: Raspravite o potrebnim resursima ili promjenama u radu kako biste osigurali uspješnu
implementaciju akcijskih točaka.

6. Zatvaranje retrospektive

• Sumiranje i potvrđivanje akcijskih točaka: Pobrinite se da su sve akcijske točke jasne i da svatko zna
svoje zadatke.
• Zaključite s optimizmom: Završite retrospektivu s pozitivnim osjećajem, naglašavajući predanost tima
kontinuiranom poboljšanju.

Sprint Retrospective je važan za razvoj i održavanje visokoučinkovitog agilnog tima, jer pruža priliku za
introspekciju i kontinuirano poboljšanje.

1.11 Describe at least three possible effects of skipping the Sprint

Retrospective.

Preskakanje Sprint Retrospectivea može imati nekoliko negativnih posljedica za SCRUM tim i cjelokupni
razvojni proces:

1. Propuštena prilika za poboljšanje:

o Sprint Retrospective omogućuje timu da identificira što je dobro funkcioniralo i što se
može poboljšati. Bez ovog sastanka, tim propušta priliku za raspravu o poboljšanjima
procesa, što može dovesti do ponavljanja istih grešaka i propuštanja ključnih područja za
optimizaciju. To može rezultirati stagnacijom učinkovitosti tima i smanjenjem
produktivnosti.
2. Smanjena transparentnost i komunikacija:
o Retrospektiva pruža platformu za otvorenu komunikaciju unutar tima, gdje članovi mogu
dijeliti svoja mišljenja, brige i ideje. Preskakanjem ovog sastanka, smanjuje se
transparentnost unutar tima, što može dovesti do nerazumijevanja, pogrešne
interpretacije zadataka ili ciljeva i akumulacije neizrečenih problema ili frustracija.
3. Narušena timska dinamika i moral:
o Redoviti retrospektivi sastanci pomažu u jačanju timskog duha i međusobnog
povjerenja, pružajući priliku za zajedničko rješavanje problema i slavljenje uspjeha. Bez
ovih sastanaka, tim može izgubiti osjećaj zajedništva i svrhe, što može dovesti do
smanjenja moralnog stanja članova tima, povećanja fluktuacije i smanjenja ukupne
angažiranosti i zadovoljstva poslom.

Zbog ovih razloga, preskakanje Sprint Retrospectivea može imati dugoročno štetne učinke na
performanse tima, kvalitetu proizvoda i opće zadovoljstvo radom u timu. Stoga je važno redovito
provoditi retrospektive kao ključni dio SCRUM procesa, omogućavajući timu da se razvija, uči i
kontinuirano poboljšava.

1.12 Explain how Developers conduct a Daily Scrum.

10 / 24
Daily Scrum je kratki, vremenski ograničeni sastanak (obično traje oko 15 minuta) koji razvojni tim
održava svaki radni dan tijekom sprinta. Cilj ovog sastanka je sinhronizirati aktivnosti i planirati rad za
sljedećih 24 sata. Evo kako razvojni tim provodi Daily Scrum:

1. Vremenska i mjestovna konzistentnost

• Sastanak se održava u isto vrijeme i na istom mjestu svakog dana kako bi se osigurala redovitost i
minimalizirala logistička složenost.

2. Stajanje (opcionalno)

• Tradicionalno, članovi tima stoje tijekom Daily Scruma kako bi sastanak ostao brz i fokusiran.

3. Tročlani okvir pitanja

Svaki član tima odgovara na tri standardna pitanja:

1. Što sam završio jučer?

o Ovo pitanje pomaže u prikazivanju napretka i završenih zadataka od posljednjeg Daily Scruma.
2. Što ću raditi danas?
o Odgovor na ovo pitanje omogućuje timu da vidi koji su planirani zadaci za dan i kako oni
doprinose ciljevima sprinta.
3. Koje prepreke stoje na putu?
o Identificiranjem blokatora ili prepreka, tim može proaktivno rješavati probleme koji ometaju
napredak.

4. Fokus na sprint ciljeve

• Rasprava tijekom Daily Scruma treba biti usmjerena na ono što je potrebno za napredovanje prema
ciljevima sprinta.

5. Scrum Master kao facilitator

• Scrum Master prisustvuje sastanku kako bi se osiguralo da on ostane fokusiran i unutar predviđenog
vremena te pomaže u rješavanju blokatora, ali ne mora nužno voditi sastanak.

6. Transparentnost i komunikacija

• Daily Scrum potiče transparentnost jer svaki član tima dijeli svoj napredak i planove s ostatkom tima,
omogućavajući bolju koordinaciju i planiranje.

7. Brzina i efikasnost

• Budući da je sastanak ograničen na 15 minuta, rasprave se moraju držati kratke i usmjerene, što potiče
učinkovitu komunikaciju i minimizira gubitak vremena.

Daily Scrum je ključan za održavanje ritma tima, identifikaciju i rješavanje problema u realnom
vremenu te osiguravanje kontinuiranog napretka prema ciljevima sprinta.

11 / 24
1.13 Discuss at least three ways the Daily Scrum differs from a status
meeting and why the various constraints exist to support the Developers.

Daily Scrum se razlikuje od tradicionalnog statusnog sastanka u nekoliko ključnih aspekata, a te razlike
su usmjerene na potporu učinkovitosti i produktivnosti razvojnog tima:

1. Fokus na samoupravljanje tima

• Daily Scrum: Centriran je oko tima koji sam upravlja svojim radom, gdje članovi međusobno dijele svoje
planove i izazove, umjesto da izvještavaju nadređenima.
• Statusni sastanak: Često je usmjeren na izvještavanje menadžmentu ili voditeljima projekta o napretku
rada.
• Zašto postoji ova razlika: Potiče odgovornost i transparentnost unutar tima, omogućujući članovima da
se aktivno uključe u planiranje i rješavanje problema, umjesto da samo izvještavaju o statusu.

2. Vremensko ograničenje

• Daily Scrum: Obično traje samo 15 minuta, što članove tima potiče da budu koncizni i fokusirani na
najvažnije informacije.
• Statusni sastanak: Može trajati znatno duže i često ulazi u detaljnije analize ili rasprave.
• Zašto postoji ova razlika: Kratko trajanje sprječava nepotrebnu raspravu i održava sastanak usmjerenim
na akciju, što je ključno za održavanje agilnosti i brzog tempa rada u SCRUM-u.

3. Cilj i struktura

• Daily Scrum: Usredotočen je na planiranje rada za sljedećih 24 sata, s ciljem identificiranja i rješavanja
blokatora koji bi mogli ometati napredak.
• Statusni sastanak: Često ima širi fokus, koji može uključivati detaljne izvještaje o napretku, rasprave o
budžetu, resursima, rizicima i drugim upravljačkim aspektima projekta.
• Zašto postoji ova razlika: Daily Scrum omogućuje timu da se brzo prilagodi i reagira na izazove,
održavajući agilnost i fokus na trenutne prioritete.

Ove razlike podržavaju agilni pristup razvoju softvera, gdje je naglasak na brzom prilagođavanju
promjenama, samoupravljanju i kontinuiranoj komunikaciji unutar tima. Time se omogućuje da tim
ostane fokusiran na ciljeve sprinta, efikasno upravlja svojim vremenom i resursima te proaktivno
rješava probleme kako bi se osigurao stalni napredak.

1.14 Explain under what conditions a Sprint could be terminated

prematurely.

Sprint se može prekinuti prije vremena, u procesu poznatom kao "Sprint Abortion" ili "Sprint
Termination", u relativno rijetkim situacijama kada se prepozna da nastavak sprinta neće donijeti
željenu vrijednost ili kad se drastično promijene okolnosti. Evo nekoliko uvjeta pod kojima bi se to
moglo dogoditi:

1. Značajna promjena u poslovnim prioritetima

12 / 24
 • Ako se tijekom sprinta pojave nove informacije koje rezultiraju značajnom promjenom poslovnih
prioriteta ili strategije, može se odlučiti o prekidu sprinta. To bi moglo biti zbog tržišnih promjena, novih
poslovnih mogućnosti, izgubljene konkurentske prednosti ili hitnih zahtjeva koji zahtijevaju brzu reakciju.

2. Otkrivanje temeljne greške u pretpostavkama

• Ako se tijekom sprinta otkrije da su temeljne pretpostavke projekta netočne ili neodržive, što dovodi do
zaključka da trenutni rad više nije relevantan ili koristan, sprint se može prekinuti. To omogućuje timu da
se ponovno usredotoči i preispita svoje planove prije nego što se previše resursa potroši na pogrešnom
putu.

3. Tehničke poteškoće ili otkriće

• U slučaju da se naiđe na neprevladive tehničke prepreke koje značajno mijenjaju opseg ili održivost
sprinta, ili ako se otkriju ozbiljni sigurnosni propusti, prekid sprinta može biti potreban da se omogući
hitno restrukturiranje ili revizija planova.

Uloga Product Ownera u prekidu sprinta

• Prekid sprinta obično inicira Product Owner, koji je odgovoran za maksimiziranje vrijednosti proizvoda i
može donijeti odluku o prekidu kada smatra da će nastavak sprinta rezultirati gubitkom vremena,
resursa ili prilikom. Takva odluka obično se donosi u konzultaciji s ostalim članovima SCRUM tima i
relevantnim dionicima.

Posljedice prekida sprinta

• Prekid sprinta nije laka odluka i dolazi s posljedicama, uključujući potrebu za ponovnim planiranjem,
mogućim gubitkom rada i utjecajem na moral tima. Stoga je važno temeljito procijeniti situaciju i
osigurati da su koristi od prekida veće od potencijalnih troškova i poremećaja.

Ukratko, prekid sprinta smatra se iznimkom, a ne pravilom, i trebao bi se koristiti samo kada se
nastavak sprinta jasno pokazuje kao netočan u pogledu ostvarivanja ciljeva projekta ili ispunjenja
poslovnih potreba.

1.15 Explain at least three advantages of a strong Definition of Done.

Definicija gotovosti (Definition of Done - DoD) ključan je element u SCRUM metodologiji koji pomaže
osigurati kvalitetu, transparentnost i konzistentnost u isporuci proizvoda. Evo tri glavne prednosti jasne
i snažne Definicije gotovosti:

1. Jasna očekivanja i kvaliteta

• Objašnjenje kvalitete: DoD postavlja jasne kriterije za ono što se smatra "završenim" za svaki zadatak ili
značajku, osiguravajući da svi članovi tima imaju isto razumijevanje kvalitete.
• Osiguranje kvalitete: Kada je DoD dobro definiran, on uključuje specifične standarde kvalitete i
prihvatljive kriterije koji moraju biti ispunjeni prije nego što se zadatak smatra dovršenim. To pomaže u
održavanju visoke razine kvalitete u isporučenom radu.

2. Transparentnost i predvidljivost
13 / 24
 • Transparentnost procesa: Jasna Definicija gotovosti omogućava članovima tima i dionicima da točno
razumiju što se očekuje u svakom sprintu, što povećava transparentnost rada tima.
• Predvidljivost isporuke: Kada su kriteriji za "završeno" jasno definirani, tim može bolje procijeniti koliko
će vremena i resursa biti potrebno za dovršavanje zadataka, što dovodi do realnijih procjena i poboljšane
predvidljivosti u isporuci projekta.

3. Poboljšanje komunikacije i suradnje

• Jedinstveno razumijevanje: Definicija gotovosti osigurava da svi članovi tima imaju jedinstveno
razumijevanje očekivanja, što smanjuje nesporazume i poboljšava komunikaciju unutar tima.
• Fokusirana suradnja: Kada je DoD jasan, tim može bolje surađivati na postizanju zadataka jer su svi
usredotočeni na ispunjenje istih kriterija i standarda, što potiče zajednički rad i sinergiju.

U suštini, snažna Definicija gotovosti pomaže u osiguravanju da se rad ne samo dovrši na vrijeme, već i
da zadovoljava sve potrebne kriterije kvalitete, čime se poboljšava ukupna učinkovitost i uspjeh
projekta.

1.16 Outline at least one way to create a Definition of Done.

Stvaranje učinkovite Definicije gotovosti (DoD) je proces koji zahtijeva suradnju i konzistentno
razumijevanje unutar SCRUM tima. Evo jednog načina kako možete stvoriti DoD:

1. Okupite ključne dionike

• Uključite članove SCRUM tima, uključujući Product Ownera, Scrum Mastera i razvojni tim.
• Ako je moguće, uključite i predstavnike drugih interesnih strana, kao što su kvaliteta, operacije i podrška,
koji mogu pridonijeti perspektivama na kvalitetu i isporuku.

2. Provodite radionicu za definiranje DoD

• Organizirajte radionicu ili seriju sastanaka gdje tim zajedno raspravlja i definira što znači "gotovo" za
proizvode, funkcije ili zadatke na koje rade.

3. Razmislite o različitim aspektima rada

• Raspravite i uzmite u obzir različite aspekte rada koji bi trebali biti obuhvaćeni DoD, kao što su kodiranje,
testiranje, dokumentacija, dizajn, pregled koda, integracija, performanse i sigurnost.

4. Definirajte specifične kriterije

• Detaljno definirajte kriterije koji moraju biti ispunjeni prije nego što se posao može smatrati dovršenim.
Na primjer:
o Kod je napisan i pregledan.
o Testiranje je završeno, uključujući jedinične testove, integracijske testove i testove
prihvatljivosti.
o Dokumentacija je ažurirana i odobrena.
o Proizvod je implementiran u odgovarajućem okruženju za testiranje i/ili proizvodnju.
o Svi poznati bugovi su riješeni ili su prihvaćeni rizici dokumentirani.

5. Osigurajte konsenzus i prihvaćanje

14 / 24
 • Osigurajte da se svi članovi tima slažu s definiranim kriterijima i razumiju ih.
• DoD treba biti jasno dokumentiran i dostupan svim članovima tima.

6. Redovito pregledavajte i prilagođavajte DoD

• Definicija gotovosti treba biti živi dokument koji se redovito pregledava i prilagođava prema potrebama
projekta i tima.
• Organizirajte redovite retrospektive za ocjenu DoD-a i napravite prilagodbe kako biste osigurali da on
ostane relevantan i učinkovit.

Kreiranjem jasne i sveobuhvatne Definicije gotovosti, tim može osigurati konzistentnu kvalitetu i
efikasnost u svojim isporukama, te potaknuti bolju suradnju i razumijevanje unutar tima i s dionicima.

Scrum Master Core Competencies

2.1 Describe at least three situations in which the Scrum Master could serve
the needs of the Scrum Team or organization through facilitation.

Scrum Master igra ključnu ulogu u facilitiranju SCRUM procesa, služeći potrebama tima i organizacije u
različitim situacijama. Evo tri primjera situacija u kojima Scrum Master može pružiti značajnu podršku
kroz facilitaciju:

1. Tijekom Sprint Planninga

• Facilitiranje procesa planiranja: Scrum Master može pomoći u organizaciji i vođenju sprint planning
sastanka, osiguravajući da se sastanak odvija učinkovito i da su svi članovi tima uključeni u proces.
• Razrada ciljeva sprinta: Može pomoći timu u definiranju jasnih ciljeva sprinta, osiguravajući da su ciljevi
usklađeni s očekivanjima Product Ownera i da se mogu realistično postići tijekom sprinta.
• Rješavanje konflikata: U slučaju neslaganja ili konflikta oko prioriteta ili opsega rada, Scrum Master
može djelovati kao posrednik, pomažući u rješavanju konflikata i promicanju konstruktivne rasprave.

2. Tijekom Daily Scruma

• Vođenje Daily Scruma: Scrum Master može facilitirati dnevne stand-up sastanke, pomažući timu da
ostanu usmjereni na pitanja koja su relevantna za ciljeve sprinta i izbjegavajući pretjeranu raspravu koja
nije usmjerena na cilj.
• Poticanje samoorganizacije: Može poticati članove tima da sami upravljaju svojim zadacima i
odgovornostima, promičući samoupravljanje i odgovornost unutar tima.
• Identifikacija i uklanjanje prepreka: Scrum Master aktivno sluša tijekom Daily Scruma kako bi
identificirao potencijalne prepreke i brzo djelovao na njihovo uklanjanje, osiguravajući glatki napredak
tima.

3. Tijekom Sprint Retrospektive

• Facilitiranje retrospektive: Scrum Master organizira i vodi retrospektivni sastanak na kraju svakog
sprinta, osiguravajući da se sastanak provodi u otvorenom i konstruktivnom okruženju.
• Promicanje kontinuiranog poboljšanja: Pomaže timu da analizira što je dobro funkcioniralo i što se
može poboljšati, vodeći raspravu prema konkretnim akcijskim planovima za buduće poboljšanje.
15 / 24
 • Podrška u implementaciji promjena: Nakon retrospektive, Scrum Master pomaže u osiguranju da se
dogovorene akcije i poboljšanja implementiraju u sljedećem sprintu, prateći napredak i pružajući
podršku gdje je potrebno.

U svim ovim situacijama, Scrum Master služi kao ključni facilitator, promičući SCRUM vrijednosti i
prakse, pomažući timu da ostane fokusiran i produktivan, te osiguravajući kontinuirano poboljšanje
procesa i rada.

2.2 Demonstrate at least three techniques for facilitating group decision

making.

Facilitacija grupnog donošenja odluka ključna je vještina za Scrum Mastera i druge voditelje timova. Evo
tri tehnike koje se mogu koristiti za učinkovito facilitiranje grupnog donošenja odluka:

1. Brainstorming (Moždani udar)

• Opis: Ova tehnika omogućuje svim članovima tima da slobodno izraze svoje ideje i prijedloge bez kritike
ili procjene, potičući kreativnost i inovacije.
• Primjena:
o Postavite jasno pitanje ili problem koji treba riješiti.
o Omogućite svim članovima da iznesu svoje ideje, zapisujući ih na vidljivom mjestu, poput bijele
ploče ili virtualnog alata za suradnju.
o Nakon sesije brainstorminga, zajedno razmotrite ideje i raspravite ih kako biste došli do odluke.

2. Planning Poker (Planerski poker)

• Opis: Planning Poker je igra korištena za procjenu veličine zadataka u agilnom razvoju. Može se
primijeniti i za grupno donošenje odluka, omogućujući članovima da anonimno glasaju o opcijama, čime
se izbjegava utjecaj grupnog pritiska ili dominacije pojedinaca.
• Primjena:
o Svaki član tima dobiva set kartica s brojevima koji predstavljaju različite razine slaženja ili
procjene vrijednosti.
o Nakon predstavljanja pitanja ili opcija za odluku, svaki član bira karticu koja najbolje predstavlja
njegovu procjenu ili preferenciju i istovremeno ih otkrivaju.
o Raspravite razloge iza izrazito različitih glasova i ponovite postupak ako je potrebno.

3. Dot Voting (Glasanje točkama)

• Opis: Dot Voting je jednostavan i brz način za prioritetizaciju ideja, problema ili rješenja. Svaki član tima
dobiva određeni broj "točaka" (stikera, markera) koje može rasporediti među predloženim opcijama.
• Primjena:
o Predložene opcije ili ideje zapisane su i prikazane svima.
o Članovi tima stavljaju svoje točke na opcije koje smatraju najvažnijima ili najprikladnijima.
o Opcije s najvećim brojem točaka postaju prioritizirane za daljnju raspravu ili implementaciju.

Koristeći ove tehnike, facilitator može osigurati da se glas svakog člana tima čuje, poduprijeti
objektivnu analizu opcija i potaknuti kolektivno donošenje odluka koje reflektira zajedničke prioritete i
vrijednosti tima.

16 / 24
2.3 Discuss how facilitating ("olakšavanje?"), teaching, mentoring, and
coaching ("Treniranje?") are different.

Facilitiranje, poučavanje, mentorstvo i coaching su različiti pristupi koji se koriste u organizacijskom i

osobnom razvoju. Iako se ove metode mogu preklapati u praksi, svaka ima svoje specifične
karakteristike i primjene:

1. Facilitiranje

• Fokus: Vodi proces, pomažući grupi da postigne zajednički cilj ili rješenje.
• Metoda: Facilitator upravlja dinamikom grupe, strukturira raspravu i pomaže grupi u postizanju
konsenzusa ili donošenju odluka. Ne pruža vlastita rješenja, već omogućava grupi da istraži ideje i dođe
do vlastitih zaključaka.
• Primjena: Korišteno u sastancima, radionicama ili bilo kojoj situaciji gdje grupna interakcija treba biti
produktivna i usmjerena.

2. Poučavanje (Teaching)

• Fokus: Prezentira informacije ili znanje kako bi se povećalo razumijevanje ili vještine učenika.
• Metoda: Učitelj (teacher) vodi proces učenja pružajući strukturirani sadržaj, objašnjavajući koncepte i
demonstrirajući vještine. Poučavanje je često jednosmjerna komunikacija od učitelja do učenika.
• Primjena: Koristi se u obrazovnim situacijama, treningu vještina, radionicama ili predavanjima gdje je cilj
prenijeti specifično znanje ili vještine.

3. Mentorstvo

• Fokus: Osobni razvoj i rast, obično s naglaskom na karijeri ili profesionalnim ciljevima.
• Metoda: Mentor pruža savjete, smjernice i podršku temeljene na vlastitom iskustvu i znanju.
Mentorstvo uključuje izgradnju dugoročnijeg odnosa, gdje mentor pomaže mentiju (osobi koja prima
mentorstvo) u navigaciji kroz profesionalne izazove i odluke.
• Primjena: Koristi se u profesionalnom razvoju, gdje iskusniji pojedinac pomaže drugome u učenju i rastu
unutar određene industrije ili organizacije.

4. Coaching ("Treniranje?")

• Fokus: Poticanje pojedinca na osobni razvoj, osvještavanje i postizanje specifičnih ciljeva.

• Metoda: Coach postavlja pitanja koja potiču samorefleksiju, pomaže osobi da identificira svoje ciljeve,
prepreke i mogućnosti za rast. Coaching je više usmjeren na osnaživanje pojedinca da razvije vlastita
rješenja, nego na davanje izravnih savjeta ili rješenja.
• Primjena: Korišten u osobnom i profesionalnom razvoju, često usmjeren na poboljšanje performansi,
postizanje ciljeva ili upravljanje promjenama u životu ili karijeri.

Svaka od ovih metoda ima svoje mjesto u razvoju pojedinaca i timova, ovisno o specifičnim ciljevima,
potrebama i kontekstu situacije. Razumijevanje razlika pomaže u odabiru najprikladnijeg pristupa za
određenu situaciju ili cilj.

Service to the Scrum Team, Product Owner, and Organization

17 / 24
3.1 Describe three scenarios where the Scrum Master acts as a leader for
the Scrum Team.

Kao lider, Scrum Master pomaže u vođenju SCRUM tima kroz različite aspekte agilnog razvoja,
usmjeravajući tim prema samoupravljanju, kontinuiranom poboljšanju i visokim performansama. Evo
tri scenarija u kojima Scrum Master djeluje kao lider za SCRUM tim:

1. Uspostavljanje i promicanje agilnih vrijednosti

• Scenarij: Scrum Master vodi tim u usvajanju i poštivanju ključnih agilnih vrijednosti i principa, kao što su
otvorenost, hrabrost, fokus, poštovanje i predanost.
• Kao lider: On/ona postavlja primjer kroz vlastito ponašanje, osigurava da tim razumije i prihvaća agilne
vrijednosti te djeluje kao zagovornik agilne kulture unutar organizacije. Scrum Master također pomaže u
rješavanju bilo kakvih kulturalnih prepreka koje bi mogle spriječiti tim da usvoji agilni način rada.

2. Facilitiranje SCRUM ceremonija

• Scenarij: Scrum Master osigurava da se sve SCRUM ceremonije (kao što su Sprint Planning, Daily Scrum,
Sprint Review i Sprint Retrospective) redovito i učinkovito održavaju.
• Kao lider: Kroz ove ceremonije, Scrum Master pomaže timu da ostane usredotočen na ciljeve sprinta,
potiče samoupravljanje, pomaže u identifikaciji i uklanjanju prepreka te osigurava kontinuirani dijalog i
suradnju unutar tima. Vodeći ove sastanke, on/ona omogućava timu da redovito procjenjuje svoj
napredak i kontinuirano se poboljšava.

3. Podrška timu u rješavanju konflikata i izazova

• Scenarij: Konflikti i izazovi su prirodni u svakom timu, posebno kada se radi pod pritiskom da se isporuče
složeni projekti.
• Kao lider: Scrum Master djeluje kao posrednik u rješavanju konflikata, osiguravajući da se problemi
rješavaju na konstruktivan način koji podupire timsku suradnju i koheziju. On/ona koristi svoje vještine u
komunikaciji, rješavanju problema i pregovaranju kako bi pomogao članovima tima da prevaziđu
međusobne razlike, rješavaju prepreke i nastavljaju raditi prema zajedničkim ciljevima.

U svakom od ovih scenarija, Scrum Master ne samo da olakšava tehničke aspekte agilnog procesa već i
vodi tim u širem smislu, usmjeravajući ih prema većoj efikasnosti, otpornosti i uspjehu.

3.2 Explain the impact of accumulating technical debt.

Akumuliranje tehničkog duga može imati značajan utjecaj na razvoj softvera i poslovanje. Tehnički dug
se odnosi na implikacije izbora u razvoju softvera koji privremeno ubrzavaju isporuku ali mogu stvoriti
dodatne troškove u budućnosti. Evo ključnih načina na koje akumulacija tehničkog duga može utjecati
na projekt i organizaciju:

1. Smanjena brzina razvoja

• Utjecaj: Kako se tehnički dug akumulira, može doći do povećanja složenosti koda i infrastrukture, što čini
buduće promjene težima i sporijima za implementaciju.

18 / 24
 • Posljedica: Timovi troše više vremena na održavanje i rješavanje problema u postojećem kodu, umjesto
na razvoj novih značajki.

2. Povećani troškovi održavanja

• Utjecaj: S akumuliranim tehničkim dugom, troškovi održavanja softvera mogu se značajno povećati.
Popravci, ažuriranja i rekonfiguracije postaju sve češći kako se trudi upravljati složenim i često krhkim
sistemima.
• Posljedica: Viši operativni troškovi i resursi potrebni za održavanje sustava mogu umanjiti proračun
dostupan za nove inicijative ili projekte.

3. Povećani rizik od zastoja i grešaka

• Utjecaj: Sustavi opterećeni tehničkim dugom su skloniji kvarovima i greškama, što može dovesti do
nestabilnosti i nepredvidivog ponašanja.
• Posljedica: Može doći do značajnih prekida u poslovanju, što utječe na reputaciju, korisničko iskustvo i
potencijalno financijske rezultate.

4. Utjecaj na moral tima

• Utjecaj: Rad u kodnoj bazi punoj tehničkog duga može biti frustrirajući za developere, jer se suočavaju s
ograničenjima i problemima koji ometaju njihovu sposobnost da efikasno rade.
• Posljedica: Smanjenje zadovoljstva poslom, povećanje fluktuacije osoblja i poteškoće u privlačenju novih
talenata.

5. Ograničavanje skalabilnosti i inovacija

• Utjecaj: Visoka razina tehničkog duga može ograničiti sposobnost organizacije da skalira svoje operacije
ili inovira, jer su resursi i pažnja usmjereni na upravljanje postojećim problemima.
• Posljedica: Organizacija može izgubiti konkurentsku prednost jer nije u mogućnosti brzo reagirati na
tržišne prilike ili razvijati nove proizvode i značajke.

Upravljanje tehničkim dugom zahtijeva ravnotežu između kratkoročnih potreba projekta i dugoročne
održivosti proizvoda. Redovito priznavanje, procjenjivanje i rješavanje tehničkog duga ključni su za
održavanje zdravog, skalabilnog i inovativnog razvojnog okruženja.

3.3 List at least three development practices that could help their Scrum
Team deliver a high-quality Increment and reduce technical debt each
Sprint.

Da bi SCRUM tim isporučio visokokvalitetan Increment i smanjio tehnički dug u svakom sprintu, važno
je usvojiti prakse koje promiču kvalitetu koda i održivost. Evo tri razvojne prakse koje mogu pomoći u
postizanju ovih ciljeva:

1. Test-Driven Development (TDD)

• Opis: TDD je praksa u kojoj se prvo pišu automatizirani testovi koji definiraju željeno ponašanje nove
funkcionalnosti prije nego što se napiše sam kôd. Razvoj se zatim odvija kratkim iteracijama s ciljem
prolaska napisanih testova.
19 / 24
 • Prednosti: Ova metoda osigurava da je svaki dio koda pokriven testovima od samog početka, što
povećava kvalitetu koda i olakšava održavanje. Također pomaže u smanjenju tehničkog duga jer potiče
pisanje čistog i dobro strukturiranog koda.

2. Continuous Integration (CI) i Continuous Delivery (CD)

• Opis: CI/CD je praksa gdje se razvojni rad redovito spaja u zajednički repozitorij, nakon čega automatski
slijedi izgradnja, testiranje i priprema za isporuku.
• Prednosti: CI/CD omogućava brzu povratnu informaciju o kvaliteti koda i funkcionalnosti, što pomaže u
ranoj identifikaciji i rješavanju problema. Kontinuirana integracija i isporuka pomažu u smanjenju rizika,
poboljšanju kvalitete softvera i bržoj isporuci funkcionalnosti korisnicima.

3. Refactoring

• Opis: Refaktoriranje je proces poboljšanja strukture postojećeg koda bez mijenjanja njegove vanjske
funkcionalnosti, s ciljem činjenja koda jasnijim, efikasnijim i lakšim za održavanje.
• Prednosti: Redovito refaktoriranje omogućuje održavanje čistoće koda i smanjuje akumulaciju tehničkog
duga. To također pomaže u poboljšanju čitljivosti koda i olakšava uvođenje novih funkcionalnosti,
doprinoseći općenito višoj kvaliteti softvera.

Usvajanjem ovih praksi, SCRUM tim može osigurati kontinuiranu isporuku kvalitetnog softvera, dok
istovremeno aktivno upravlja i smanjuje tehnički dug, čime se postiže veća održivost i efikasnost
razvojnog procesa.

3.4 Explain at least three ways the Scrum Master could support the Product
Owner.

Scrum Master može podržati Product Ownera (PO) na više načina, olakšavajući mu da efikasno obavlja
svoje dužnosti i osigurava uspješnu isporuku proizvoda. Evo tri ključna načina na koja Scrum Master
može pružiti podršku Product Owneru:

1. Pomoć u upravljanju Product Backlogom

• Facilitiranje Backlog Refinementa: Scrum Master može organizirati i facilitirati backlog refinement
sastanke, pomažući Product Owneru u razjašnjavanju, prioritetizaciji i razlaganju backlog stavki. Ovo
osigurava da je backlog jasan, dobro organiziran i usklađen s ciljevima proizvoda.
• Podrška u definiranju zahtjeva: Scrum Master može pomoći PO-u u definiranju zahtjeva i prihvatljivih
kriterija, osiguravajući da su dobro razumijevani od strane razvojnog tima.

2. Jačanje komunikacije između Product Ownera i razvojnog tima

• Podrška u komunikaciji: Scrum Master može djelovati kao posrednik u komunikaciji između PO-a i
razvojnog tima, pomažući u rješavanju nesporazuma i poboljšanju transparentnosti. Ovo uključuje
pomoć u osiguranju da su ciljevi i očekivanja jasno komunicirani te da se feedback efikasno dijeli između
PO-a i tima.
• Pomoć u razvoju odnosa: Može pomoći u izgradnji snažnog, suradničkog odnosa između PO-a i tima,
promičući uzajamno razumijevanje i poštovanje.

3. Podrška u optimizaciji procesa

20 / 24
 • Poboljšanje agilnih procesa: Scrum Master može raditi s PO-om na kontinuiranom poboljšanju agilnih
procesa, identificirajući i uklanjajući prepreke koje ometaju efikasno planiranje, izvršavanje i
pregledavanje sprintova.
• Edukacija i savjetovanje: Pružanje kontinuirane edukacije i savjetovanja o agilnim principima i
praksama, pomažući PO-u da bolje razumije i primjenjuje agilne metode u upravljanju proizvodom.

Kroz ovu podršku, Scrum Master osigurava da Product Owner može učinkovito upravljati backlogom,
komunicirati s timom i voditi razvoj proizvoda prema uspjehu, što u konačnici doprinosi uspjehu cijelog
SCRUM tima.

3.5 Describe at least three organizational impediments that can affect

Scrum Teams.

SCRUM timovi mogu naići na različite organizacijske prepreke koje mogu utjecati na njihovu
učinkovitost i sposobnost isporuke vrijednosti. Evo tri primjera takvih prepreka:

1. Nepostojanje podrške i razumijevanja agilnih principa na višim razinama upravljanja

• Utjecaj: Ako vodstvo organizacije ne razumije ili ne podržava agilne metode, kao što je SCRUM, to može
dovesti do neslaganja u očekivanjima i ciljevima. To može uključivati nedosljednost u prioritetima,
nedovoljno resursa za agilne inicijative ili pritisak da se koriste tradicionalni, vodopadni pristupi
upravljanju projektima.
• Posljedica: Timovi mogu imati teškoće u implementaciji agilnih procesa, što može rezultirati sporijim
napretkom i nižom produktivnošću.

2. Neadekvatne komunikacijske strukture i suradnje

• Utjecaj: U velikim organizacijama, složene hijerarhijske strukture i silosna odjeljenja mogu ometati
učinkovitu komunikaciju i suradnju unutar i između SCRUM timova.
• Posljedica: To može dovesti do usporavanja odlučivanja, zakašnjele ili nedostatne povratne informacije i
općenito manje transparentnosti, što negativno utječe na agilnost i sposobnost brzog prilagodbe
promjenama.

3. Nedovoljna posvećenost kontinuiranom učenju i poboljšanju

• Utjecaj: Organizacije koje ne ulažu u kontinuirano učenje i profesionalni razvoj svojih zaposlenika mogu
naći da se njihovi SCRUM timovi suočavaju s preprekama u razvoju vještina i prilagodbi novim praksama i
tehnologijama.
• Posljedica: Ovo može ograničiti inovativnost tima, smanjiti njihovu konkurentsku prednost i povećati
rizik od zastarjelosti znanja i tehnike.

Da bi se prevladale ove prepreke, organizacije moraju raditi na razvoju kulture koja promiče agilne
vrijednosti, potiče otvorenu komunikaciju i suradnju, te se obvezuje na kontinuirani rast i učenje.
Scrum Masteri i Product Owneri mogu igrati ključnu ulogu u zagovaranju i vođenju ovih promjena
unutar organizacije.

21 / 24
3.6 Discuss at least two ways that the Scrum Master assists the Scrum Team
with impediments.
Scrum Master igra ključnu ulogu u pomoći SCRUM timu u rješavanju prepreka koje mogu ometati
njihov napredak. Evo dva primjerna načina na koje Scrum Master može pristupiti rješavanju takvih
prepreka:

1. Identifikacija i uklanjanje prepreka

• Proaktivno djelovanje: Scrum Master kontinuirano prati projekt i timsku dinamiku kako bi proaktivno
identificirao potencijalne prepreke koje bi mogle utjecati na rad tima. To može uključivati tehničke
probleme, izazove u komunikaciji, nedostatak resursa ili bilo koju drugu prepreku koja ometa
produktivnost tima.
• Uklanjanje prepreka: Nakon identifikacije, Scrum Master preuzima inicijativu da ukloni te prepreke. To
može uključivati pregovore s drugim odjelima za resurse, rješavanje tehničkih problema uz pomoć
stručnjaka, ili pomoć u rješavanju interpersonalnih sukoba unutar tima. Cilj je osigurati da tim može
nastaviti s radom bez nepotrebnih prekida.

2. Facilitiranje komunikacije i suradnje

• Ojačavanje timskog rada: Scrum Master pomaže u stvaranju otvorene i transparentne atmosfere unutar
tima, što olakšava izražavanje i rješavanje problema. Kroz dnevne scrum sastanke i druge komunikacijske
kanale, Scrum Master osigurava da se svi članovi tima osjećaju ugodno dijeleći svoje brige i izazove.
• Podrška suradnji: Kada su prepreke povezane s vanjskim timovima ili dionicima, Scrum Master djeluje
kao posrednik u promicanju suradnje i komunikacije. On/ona može organizirati sastanke ili radionice s
relevantnim stranama kako bi se raspravilo i pronašlo rješenje za prepreke koje utječu na SCRUM tim.

U oba slučaja, Scrum Master služi kao ključni katalizator u olakšavanju glatkog tijeka rada i poticanju
produktivnog okruženja koje omogućuje timu da ostvaruje svoje ciljeve uz minimalne prekide. Njihova
uloga u rješavanju prepreka ključna je za održavanje agilnosti i uspješnosti SCRUM tima.

3.7 Apply at least one technique that could help resolve an impediment.

Jedna učinkovita tehnika koju Scrum Master može primijeniti za rješavanje prepreka je Root Cause
Analysis (RCA), odnosno analiza korijenskog uzroka. Ova tehnika pomaže u dubinskom razumijevanju
problema i usmjerava tim prema trajnom rješenju, umjesto privremenog popravka. Evo kako se RCA
može primijeniti:

Koraci u primjeni Root Cause Analysis

1. Identificirajte problem: Jasno definirajte prepreku ili problem s kojim se tim suočava. To može
biti tehnički izazov, kašnjenje u isporuci, smanjena produktivnost, ili bilo koji drugi problem koji
utječe na rad tima.
2. Skupite podatke: Prikupite sve relevantne informacije o problemu, uključujući kada se događa,
koliko često i pod kojim okolnostima. Koristite dostupne podatke iz projektnih alata,
komunikacija, i povratne informacije od tima.
3. Analizirajte uzorke: Tražite uzorke ili trendove u prikupljenim podacima koji mogu ukazati na
korijenske uzroke problema.
22 / 24
 4. Koristite tehniku "5 Whys": Postavljajte pitanje "Zašto?" kontinuirano (obično do pet puta)
nakon svakog odgovora kako biste produbili razumijevanje problema. Na primjer, ako je
problem kašnjenje u isporuci, pitajte "Zašto kasnimo?" i nakon svakog odgovora ponovno
postavite "Zašto?" dok ne dođete do korijenskog uzroka.
5. Identificirajte korijenske uzroke: Na temelju analize, odredite glavne korijenske uzroke koji
doprinose problemu. To mogu biti nedostatci u procesima, tehnički nedostaci, nedostatak
vještina ili resursa, itd.
6. Razvijte i provedite akcijski plan: Na temelju identificiranih korijenskih uzroka, razvijte plan za
njihovo rješavanje. Plan bi trebao uključivati specifične korake, odgovorne osobe i rokove za
implementaciju rješenja.
7. Praćenje i evaluacija: Nakon implementacije, pratite učinke promjena kako biste osigurali da su
prepreke učinkovito riješene. Ako problem i dalje postoji, možda će biti potrebno ponovno
procijeniti situaciju i prilagoditi pristup.

Primjenom RCA, Scrum Master može pomoći timu da ne samo privremeno riješi simptome problema,
već i sustavno adresira korijenske uzroke, čime se sprječava ponavljanje istih prepreka u budućnosti.

3.8 Summarize at least one organizational design change caused by

adopting Scrum.

Usvajanje SCRUM-a često dovodi do promjena u organizacijskom dizajnu kako bi se podržala veća
agilnost i fleksibilnost. Jedna značajna promjena u organizacijskom dizajnu koja proizlazi iz usvajanja
SCRUM-a jest prelazak s vertikalno orijentirane, hijerarhijske strukture na više horizontalnu, timsku
strukturu. Evo sažetka ove promjene:

Prije SCRUM-a

• Organizacije su često strukturirane u stroge hijerarhije, s odjelima definiranim prema funkciji (npr.,
razvoj, testiranje, operacije).
• Komunikacija i odlučivanje obično teku odozgo prema dolje, a međuodjelna suradnja može biti
ograničena.
• Projekti su upravljani putem detaljno planiranih vremenskih rokova s fiksnim obimom rada, gdje se
promjene smatraju izvorom problema i dodatnih troškova.

Nakon usvajanja SCRUM-a

• Organizacije usvajaju više timski orijentiranu strukturu gdje se multidisciplinarni timovi formiraju oko
proizvoda ili projekata, a ne oko funkcionalnih specijaliteta.
• Timovi postaju samoupravljajući, s autoritetom i odgovornošću za planiranje, izvršavanje i isporuku rada
unutar definiranih sprint ciklusa.
• Komunikacija postaje više horizontalna, potičući suradnju, transparentnost i brzo prilagođavanje
promjenama.
• Odlučivanje je decentralizirano; Product Owneri, Scrum Masteri i timovi surađuju u donošenju odluka
koje utječu na razvoj i isporuku proizvoda.

Ova promjena u organizacijskom dizajnu potiče agilnost i adaptivnost, omogućujući organizaciji da brže
reagira na tržišne promjene, povećava vrijednost za klijente i poboljšava radno okruženje za svoje
zaposlenike.

23 / 24
3.9 Discuss why Scrum does not have a project manager.

SCRUM metodologija ne uključuje specifičnu ulogu projekt menadžera kakva se tradicionalno nalazi u
vodopadnim ili drugim projekt menadžment metodama. To je namjerno dizajnirano kako bi se
promicali ključni principi agilnosti i samoupravljanja. Evo nekoliko razloga zašto SCRUM ne predviđa
ulogu projekt menadžera:

1. Samoupravljajući timovi

• SCRUM promiče ideju samoupravljajućih timova koji planiraju, organiziraju i izvršavaju svoj rad neovisno.
Time se potiče odgovornost i vlasništvo nad radom unutar tima, umjesto da jedna osoba (projekt
menadžer) upravlja i kontrolira aktivnosti.

2. Razdjela odgovornosti

• U SCRUM-u, odgovornosti tradicionalno povezane s projekt menadžerom su raspodijeljene između tri

glavne uloge: Product Ownera, Scrum Mastera i Razvojnog tima. Na primjer:
o Product Owner je odgovoran za definiranje ciljeva proizvoda i prioriteta te osigurava da rad tima
donosi najveću vrijednost.
o Scrum Master djeluje kao facilitator i coach za tim, pomažući ukloniti prepreke i osiguravajući da
se SCRUM procesi pravilno provode.
o Razvojni tim preuzima odgovornost za planiranje, dizajniranje, razvoj i isporuku proizvoda.

3. Fokus na suradnji i komunikaciji

• SCRUM naglašava važnost transparentnosti, otvorene komunikacije i suradnje unutar tima i s dionicima.
Svi članovi tima surađuju na dnevnim SCRUM sastancima i drugim SCRUM ceremonijama kako bi se
osiguralo usklađivanje i efikasnost, umjesto da se oslanjaju na jednog projekt menadžera za
usmjeravanje i koordinaciju.

4. Agilni pristup

• SCRUM je dizajniran da bude agilan i prilagodljiv, s fokusom na brzo reagiranje na promjene umjesto
stroge adherencije na unaprijed definirani projekt plan. Ova fleksibilnost omogućava timu da se prilagodi
i evoluira prema potrebama projekta i tržišta, čime se smanjuje potreba za centraliziranom kontrolom
koju tradicionalno pruža projekt menadžer.

Ukratko, nedostatak projekt menadžera u SCRUM-u odražava agilnu filozofiju poticanja suradnje,
samoupravljanja i fleksibilnosti unutar tima, omogućujući dinamičnije i responsivnije upravljanje
projektima.

24 / 24