VLADIMIR HUDOLIN I NJEGOVO DJELO

ZBORNIK RADOVA SUAK, 1999.

Stru~ni skup

VLADIMIR HUDOLIN I NJEGOVO DJELO

Zbornik radova

Prva su{a~ka hrvatska gimnazija u Rijeci Rijeka, 21. travnja 1999.

Du{ko Wlfl VLADIMIR HUDOLIN I NJEGOVO DJELO Zbornik radova Urednik izdanja D. Wlfl Lektori Korice D. Wlfl ISBN
Katalogizacija u publikaciji - CIP Sveu~ili{na knjinica Rijeka

ISBN

KAZALO

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 @IVOTOPIS VLADIMIRA HUDOLINA . . . . . . . . . . . . . . . 9

Prof. dr. sc. Vi{nja Hudolin

MOJ U^ITELJ PROF. DR. VLADIMIR HUDOLIN . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Prim. Dr. Sc. Darko Breitenfeld

VLADIMIR HUDOLIN I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Doc. dr. sc. Neboj{a Lazi}

HUDOLIN KAO PSIHIJATAR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Prim. dr. sci. @eljko Marini}

HUDOLINOV RAD U GORSKOM KOTARU . . . . . . . . . . . 34

Dr. Maja Stipani~i}

HUDOLINOV UTJECAJ NA RAZVOJ ALKOHOLOGIJE U PRIMORSKO-GORANSKOJ @UPANIJI . . . . . . . . . . . . . 39

dr. sc. Milan Gudelj

IL LAVORO DI HUDOLIN IN ITALIA . . . . . . . . . . . . . . . 51

Dott. Francesco Piani

HUDOLINOV RAD U ITALIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Prim.dr. Francesco Piani, -4-

PROF. DR. VLADIMIR HUDOLIN, PARADIGMA PSIHIJATRA KOJI JE BIO OBDAREN SPOSOBNO[]U DA NA AUTORITATIVAN NA^IN USPJE[NO VODI VELIKE TERAPIJSKE GRUPE . . . . . . . . . . . . . . . 63
Dr. sc. Janez RUGELJ, dr. Med.

\A^KI DANI VLADE HUDOLINA Sje}anja Radoslava [kalamere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

Radoslav [kalamera

BIBLIOGRAFIJA OBJAVLJENIH RADOVA VLADIMIRA HUDOLINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

Du{ko Wlfl

-5-

Uvod

U jesen 1997. godine bio sam u Italiji u mjestu Lignano Sabiadoro na memorijalnom skupu posve}enom Vladimiru Hudolinu. Pro{lo je tek ne{to manje od godine dana od njegove smrti. Pred kraj svog `ivota Hudolin je svojim aktivnostima ostavio zna~ajan trag u sjevernoj Italiji. Na memorijalni skup bilo je pozvano nekoliko alkohologa iz Hrvatske. U velikoj dvorani bilo je oko tisu}u sudionika. Bilo je tu lije~nika, alkohologa, psihijatara, ali i mno{tvo ~lanova klubova lije~enih alkoholi~ara sjeverne Italije koji su osnovani prema Hudolinovom modelu. Iznenadilo me s kakvim po{tovanjem talijanski lije~nici, alkoholozi, lije~eni alkoholi~ari i ~lanovi njihovih obitelji govore o Hudolinu. Najve}e iznena|enje ~ekalo me je na zavr{etku tog veli~anstvenog skupa. Jedan je talijanski lije~nik iza{ao za govornicu i rekao: A sada molim da se pljeskom zahvalimo Hrvatskoj koja nam je dala jednoga Hudolina! Prolomio se dvoranom sna`an pljesak i potrajao skoro dvije minute. Bilo mi je jasno da je Hudolin u Italiji predstavljao Hrvatsku na najbolji mogu}i na~in. Tada sam u svoj rokovnik zapisao:
-6-

Organizirati skup posve}en Vladimiru Hudolinu kao u~eniku su{a~ke Gimnazije. Nekoliko sati kasnije diskutiraju}i u jednoj radnoj skupini iznesao sam, da je Hudolin bio u~enik gimnazije koju sam i ja poha|ao, da je ta gimnazija stara nekoliko stolje}a, da su tu Gimnaziju poha|ali kao u~enici mnoge zna~ajne osobe iz hrvastke povijesti. U Gimnaziji se njeguje obi~aj odr`avanja znanstvenih skupova posve}enih istaknutim u~enicima i profesorima koji su tu Gimnaziju poha|ali ili su u njoj predavali. Rekao sam da }u se potruditi organizirati skup posve}en `ivotu i djelu Vladimira Hudolina. On je to svakako zaslu`io. Moje izlaganje bilo je popra}eno s velikim zanimanjem. Jo{ je jedna pojedinost odigrala va`nu ulogu tijekom priprema da predlo`im Gimnaziji odr`avanje takvog skupa. Jednog sam dana susreo gospodina Radoslava [kalameru, starog su{a~ana, s kojim sam se povremeno sretao na Piramidi gdje su nam se putevi presjecali. Znali smo porazgovarati o raznim temama, ali tog je dana u razgovoru spomenuto i ime Vladimira Hudolina. [kalamera je vidljivo emocionalno reagirao i priop}io mi, da je on zajedno s Hudolinom poha|ao ~etiri vi{a razreda su{a~ke Gimnazije i da su njih dvojica i to vrijeme bili vrlo bliski prijatelji. Tada sam mu iznio nakanu da u Gimnaziji organiziramo skup posve}en Hudolinu. [kalamera je tu zamisao odu{evljeno prihvatio i obvezao se na licu mjesta da }e za tu zgodu pripremiti referat o |a~kim Hudolinovim danima. Po~etna je zamisao bila da se na skup pozovu Hudolinovi suradnici i da svaki od njih iznese svoje osobne uspomene na njihov zajedni~ki rad, ali i da prika`e svu va`nost i veli~inu Hudolinova djela za na{u i svjetsku alkohologiju, psihijatriju i socijalnu psihijatriju. Ujedno se ukazala prigoda po prvi put objaviti cjelovitu bibliografiju radova Vladimira Hudolina koja je uistinu vrlo opse`na i osobito impresivna. Materijale o objavljenim radovima Vladimira
-7-

Hudolina vrlo mi je susretljivo dala na raspolaganje njegova supruga i suradnica prof. dr. Vi{nja Hudolin. Skup je odr`an 24. travnja 1999. godine. [kalamera je na `alost umro koncem svibnja 2001. i nije do~ekao izdavanje ove publikacije koja je kasnila iz savim uobi~ajenih razloga pote{ko}e s financiranjem etc. etc. Na Su{aku, svibnja 2002. Du{ko Wlfl

-8-

@IVOTOPIS VLADIMIRA HUDOLINA

Prof. dr. sc. Vi{nja Hudolin Zagreb Vladimir Hudolin ro|en je 2. svibnja 1922. godine u Ogulinu. Srednju kolu polazio je na Su{aku i maturirao 1940. g. na su{a~koj Gimnaziji, gdje je bio medu najboljim u~enicima. U Gimnaziji bio je ~lan udruge Domagoj u kojoj se okupljala katoli~ka mlade`. Medicinski fakultet u zavr{io je u Zagrebu 1948. godine. Specijalizaciju iz neuropsihijatrije zavrio u Zagrebu 1951. godine. Doktorat iz medicinskih znanosti obranio u Zagrebu 1961. g. Naslov primarijusa dobio 1962. g. Habilitirao za docenta na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1963. g. Za izvanrednog profesora i predstojnika Katedre za neurologiju, psihijatriju i klini~ku psihologiju Stomatolokog fakulteta Sveucilita u Zagrebu izabran 1970. godine, a za redovnog profesora izabran 1973. godine. Na toj du`nosti je sve do umirovljenja 1987. godine. Umro je u Zagrebu 28. prosinca 1996. godine, gdje je i pokopan na goblju Mirogoj. Od 1953. godine zamjenik, a od 1959. g. predstojnik Odjela za neurologiju, psihijatriju, a od 1970. g. predstojnik Klinike za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti sadanje Klini~ke bolnice sestara milosrdnica u Zagrebu. U mirovinu oti{ao 1987. godine.
-9-

Hudolinov rad na podru~ju izobrazbe i edukacije l Predstojnik Katedre na Stomatolokom fakultetu

l l

l l

Sveu~ilita u Zagrebu iz neurologije, psihijatrije i klini~ke psiholagije, izobrazba specijalizanata iz neurologije i psihijatrije, redoviti honorarni profesor iz socijalne psihijatrije i lije~enje glazbom na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, profesor iz neurologije, psihijatrije i socijalne psihijatrije na Vioj koli socijalnih radnika, a kasnije na Interfakultskom studiju socijalnog rada u Zagrebu, honorarni profesor neurologije i psihijatrije na Vi{oj koli medicinskih sestara i zdravstvenih tehni~ara u Zagrebu, honorarni profesor socijalne psihijatrije i predstojnik Katedre na Vioj koli socijalnih radnika u Trstu (Italija) predava~ na Poslijediplomskom studiju specijalizacije lije~nika op}e medicine pri [koli Andrija [tampar Medicinskog fakuleta u Zagrebu, povremeni predava~ na {koli za specijalizaciju iz psihijatrije pri Psihijatrijskoj klinici u Trstu itd.

Bio je pozvani predava~ na mnogim sveu~ili{tima, zavodima i zdravstvenim i socijalnim ustanovama i udru`enjima u Europi, Sjevernoj i Ju`noj Americi, Aziji i Africi. Osnovao je u Zagrebu 1974. godine Poslijediplomski studij iz socijalne psihijatrije, alkoholizma i drugih ovisnosti pri Sveu~ili{tu u Zagrebu.
- 10 -

Na Odjelu za neurologiju i psihijatriju dananje Klini~ke bolnice sestara milosrdnica u Zagrebu uvodi 1953. godine otvoreni pristup lije~enju psihijatrijskih bolesnika (Open door policy in psyciatry), prvi te vrste u nas, a jedan od rijetkih u svijetu u to vrijeme. Istovremeno u psihijatrijski rad uvodi terapijsku zajednicu, grupnu psihoterapiju, obiteljsko lije~enje, sustavno (obiteljsko) lije~enje temeljeno na Op}oj teoriji sustava. Preventivni rad na podru~ju alkoholom izazvanih poteko}a zapo~inje u Crvenom kri`u Hrvatske 1954.g. te je niz godina predsjednik Komisije za alkoholizam Glavnog odbora Crvenoga kri`a te radi na osnivanju op}inskih odbora Crvenoga kri`a za suzbijanje alkoholam izazvanih pote{ko}a. Godine 1964. organizira Odjel za prou~avanje, suzbijanje i lije~enje alkoholom izazvanih poreme}aja sa stacionarom, dnevnom bolnicom, vikend bolnicom, dispanzerom za zatitu i unapre|ivanje duevnog zdravlja i alkoholom izazvanim poteko}ama. Iste 1964. g. organizira prvi Klub lije~enih alkoholi~ara izvan bolnice, u jednoj Zagreba~koj op}ini. Klubovi su se ubrzo proirili po ~itavom Zagrebu i Hrvatskoj te u svim republikama biv{e Jugoslavije. S Republi~kim zavodom za za{atitu zdravlja osniva 1965. g. Republi~ki registar alkoholi~ara lije~enih u psihijatrijskim bolni~kim ustanovama u Hrvatskoj. Registar je kompjutoriziran i jedinstven u svijetu. Godine 1969. organizira prvu u nas 24-satnu telefonsku slu`bu za alkoholom izazvane poteko}e. Godine 1969. osniva u nas prvi Stacionarni odjel za ovisnosti. U zajednici s Bolnicom za plu}ne bolesti u Klenovniku osniva 1972.g. Odjel za kombinirane probleme (plu}ne bolesi i alkoholom izazvane poteko}e) i time ve} vrlo rano uvodi multidimenzionalni aspekt alkoholom izazvanih poreme}aja. Posljednjih godina multidimenzionalni pristup proirio je u
- 11 -

Italiji na kombinaciju alkholom izazvanih poreme}aja s onim s psihi~kim poteko}ama, upotrebom drugih psihoaktivnih sredstava (droga), violentnim ponaanjem, egzistencijalnim poteko}ama i dr. U zajednici s Kazneno popravnim domom u Lepoglavi osniva slu`bu i tretman tzv. ovisnika o drogi. U Italiji osniva prvi Klub lije~enih alkoholi~ara 1979.g. u Trstu, a u Udinama provodi prvi Seminar senzibilizacije za alkoholom izazvane poteko}e. Od tada do danas djeluje u Italiji preko 2500 klubova, kontinuirano se odr`avaju Te~ajevi senzibilizacije, osnovani su odjeli, dnevne bolnice i dispanzeri po ~itavoj Italiji. Nema niti jedne regije u Italiji, uklju~uju}i otoke, gdje ne postoje alkoholoki programi. Italija je danas prva zemlja po smanjenju potronje alkoholnih pi}a slijede}i program Svjetske zdravstvene organizacije (Target 17 - smanjenje potronje alkoholnih pica za 25 % do 2000. godine). Godine 1997. Italija je imala smanjenje za 37 %, a da pri tome u Italiji ne postoji nacionalni program suzbijanja pote{ko}a vezanih uz pijenje alkohola. Iz Italije Klubovi lije~enih alkoholi~ara proirili su se na panjolsku, Rusiju, Albaniju, Dansku, Bugarsku, [vicarsku, Brazil, Ekvador, Novi Zeland, Slova~ku itd. U svrhu edukacije na podru~ju socijalne psihijatrije i alkoholom izazvanih poteko}a osniva u Zagrebu kolu socijalne pdihijatrije, alkoholizma i drugih ovisnosti pri Klinici. Godine 1984. osniva u Delnicama Europsku kolu za alkoholizam i ekolo{ku psihijatriju koju zatim prenosi u Italiju (Trst) i za `ivota je njen direktor. Suorganizator je Svjetske organizacije socijalne psihijatrije i u nekoliko izbornih perioda bio je njen predsjednik, a zatim po~asni predsjednik. Suorganizator je Mediteranske organizacije Socijalne psihijatrije i u nekoliko izbornih mandata bio je njen predsjednik, a zatim po~asni predsjednik.

- 12 -

Organizator je ili suorganizator velikog broja nacionalnih i me|unarodnih kongresa, simpozija i stru~nih sastanaka u Hrvatskoj i inozemstvu sa podru~ja psihijatrije i alkohologije. Proveo je niz znanstveno istra`iva~kih radova, posebno s podru~ja alkohologije Bio je ~lan niza znanstvenih i stru~nih organizacija i dru{tava s podru~ja medicine, psihijatrije i alkohologije u zemlji i inozemstvu. Osnovao je i bio glavni urednik nekoliko nacionalnih i me|unarodnih ~asopisa te ~lan redakcije nekoliko me|unarodnih ~asopisa. Za svoj rad na podru~ju psihijatrije, a posebno alkohologije primio je niz doma}ih i me|unarodnih priznanja. Po~asni je gra|anin grada San Daniele del Friuli (Italija). Napisao je vi{e od 40 knjiga i oko 600 znastvenih i stru~nih ~lanaka iz psihijatrije i alkohologije (~etrdesetak knjiga i ud`benika, a u sedamdesetak je knjiga drugih auktora napisao odgovaraju}a poglavlja; objavio je 110 znastvenih radova, 252 stru~na rada, 22 ~lanka u Medicinskoj encikopediji, 97 prikaza i recenzija knjiga, i veliki vroj publicisti~kih i zdravstveno odgojnih tekstova (cjelokupni popis Hudolinovih radova prikazan je u prilogu dr. D. Wlfl-a u ovoj knjizi).

- 13 -

MOJ U^ITELJ PROF. DR. VLADIMIR HUDOLIN

Prim. Dr. Sc. Darko Breitenfeld Klinika za psihijatriju, alkohologiju i druge ovisnosti Klini~ka bolnica SESTRE MILOSRDNICE, Zagreb

Prof. Hudolina sam upoznao gotovo pedeset godina prije njegovog preranog odlaska, t.j. 1947. godine. Da pojasnim, kao dje~a~i}, sin njegovog budu}eg u~itelja prof. dr Josipa Breitenfelda, neurologa, {efa tada{njeg Neuropsihjatrijskog odjela tada{nje Bolnice Dr M. Stojanovi} (Vinogradske),
- 14 -

bio sam u na{oj ina~e gostoljubivoj ku}i, nazo~an i njegovom dola`enju, jo{, kao studenta i neposredno zavr{enog lije~nika - oko 1946. - 47. godine. Dobro se osje}ao u na{oj ku}i, znam i sada gdje bi obi~avao sjediti, dapa~e vrlo se `ivo sje}am njegovih vrlo `ivahnih tada jo{ mladena~kih rasprava, ~esto i monologa (a i imao je {iroke poglede i zanimljive misli). Bio je oduvijek poduzetan, ambiciozan, rje~it i uvjerljiv, iako sa svim ljudskim zna~ajkama povremenih slabosti, shvatljive nesigurnosti - tjeskobe, dan prije specijalisti~kog ispita. Volio je saznavati, a i druge pou~avati i imao je prirodno `iv kontakt sa svima oko sebe. Znao je `ivjeti u surovo doba jasne diktature, kojoj se trebalo prilagoditi i bio je dobar primjer kako se treba slu`iti i stru~no{}u i dru{tveno{}u u proboju svojim i stru~nim ciljevima. Iako je uvijek i{ao svojim zacrtanim putevima, nije bio sklon nepotrebnim prilagdbama, koje su mu tro{ile energiju i svi smo se pomalo bojali da ne potro{i svoj {arm, kako ne bi gubio `ivce. Zbog bolesti moga oca (i{ao je ranije u mirovinu) vrlo je mlad postao {efom odjela (s 36 g.) i uskoro primarius pa i docent - prije profesure. Od po~etka su ga cijenili mnogi, a napose ravnatelji na{e bolnice (uskoro Klini~ke Stomatolo{kog fakulteta, u ~emu je napose on - prof. Hudolin bio dalekovidan i uo~io mogu}nosti osloba|anja sjene drugog brijega), koji su uvijek jasno i sa priznanjem isticali njegove zasluga kao stjegono{e ugleda cijele bolnice, stru~njaka koji je naj{ire u svijet pronio njen glas i dovodio najvi{e stru~nih hodo~asnika da na djelu vide njegov alkoholo{ki i kasnije {iri opus. Nakon nagle smrti moga oca imao je sluha i za moj interes i provincijski polo`aj (u Jastrebarskom - {kolski lije~nik - ve} tada sam na njegov prijedlog provodio prevenciju alkoholizma u dispanzeru) i pozvao me 1964. na specijalizaciju neurologije i psihijatrije u Vinogradsku u kojoj sam i proveo prakti~ki cijeli radni vijek. Tada je naime osnovan i sagra|en po Crvenom kri`u novi dio na{e budu}e Klinike, Odjel za alkoholizam sa Dnevnom bolnicom i bilo
- 15 -

je mjesta za nove kadrove. On ih je znao i odu{eviti i zapaliti, ali jasno, i upregnuti. Kako je znao da sam i diplomirani glazbenik, odmah mi je donio ne{to glazbenoterapijskih separata i jednostavno poslao u vatru prakti~nog tovrsnog posla. Bacio je ribu u vodu i ja sam u roku od nekoliko godina uspio uz njegov poticaj i podr{ku odvesti na tom podru~ju i Kliniku u zemlju i inozemstvo i njih dobiti ovamo u Zagreb, gdje se 1970. odr`ao i prvi svjetski kongres muzikoterapije u socijalnoj psihijatriji - zapravo u suvremenom dru{tvu okrenutoj struci. Tu je uspio povu}i i Ru`u Ve{ligaj koja je stvorila stihove i glazbu za anga`irane alkoholo{ke pjesme i prof. Hudolin je oblikovao i prvu na{u alkoholo{ko-muzikoterapijsku plo~u, Alkoholizam u rije~i i pjesmi. Treba si samo zamisliti, koliko je suza bilo u tisu}ama o~iju na kongresima klubova lije~enih alkoholi~ara kada je Zabavna grupa KLA Centar uz harmoniku Ru`inu pjevala KLA himnu, pjesmu patni~kih `ena (lije~enih) alkoholi~ara ili ^ekaj, stani, kuda }e{ iz kluba (u recidivu?). Oni su i svijetom pronosili te poruke, {to sam kao djelatni sudionik i ~esto mogao pratiti. Bio sam sudionik osnivanja prvog KLA - kluba lije~enih alkoholi~ara u Oglednom klubu Klinike, pa u Maksimiru, Centru i druge - ve} 1964. g. Bio sam poslan voditi novi klub u ^rnomercu (skoro pred 40 g.), a zahva}en bujicom alkoholo{ke djelatnosti i usmjerenja, uskoro sam nakon specijalisti~kog ispita alkohologiziran i poslan u Dnevnu bolnicu pa u alkoholo{ku ambulantu, gdje mi radi ogromnog priljeva bolesnika, koje se nije imalo kamo smje{tati u Dnevnu bolnicu, nije preostalo drugo nego u Vinogradskoj i Mihanovi}evoj prionuti programiranju rada dispanzerske vi{esatne svakodnevne terapije (t.zv. sendvi~ bolnice, - od ku}e su nosili hranu ze ru~ak). To je dovelo i do podvostru~enja lije~nih alkoholi~ara iz zagreba~ke okolice i trebalo je pripremati prof. Hudolinu i omogu}iti mu da osnuje posvuda i oko Zagreba klubove lije~enih
- 16 -

alkoholi~ara. Taj kasnije dispanzerski, pa vikend bolni~ki program i sada je najdjelotvorniji obiteljski hrvatski program lije~enja alkoholizma, lije~enje uz obitelj, posao i za dru{tvo vrlo jeftin. U potrebi da svaki puno doprinosi i uz njega izgara u radu Klinike, prona{ao sam se u u~enju stranih jezika prate}i niz novih gostiju u Kliniku i time u svakom pogledu u~io. Mnogi koji su dolazili nisu uspjeli shavatiti odakle toliko rezultata, provjerevali su to uz na{u pratnju i vo|enje na terenu. Nije niti nama bilo lagano slijediti visoke profesorove zahtjeve i neumoljiva tra`enje maksimalne anga`iranosti ali zato su i mnogi otpadali ali onda i na drugim mjestima prakti~ki na{e suvremene zasade prvodili katkada kao svoje. Po~eli smo ga u sedamdesetim godinama slijediti i po inozemstvu, prvenstveno u Italiji, koja je bila budu}e mrijestili{te tisu}a klubova lije~enih alkoholi~ara. U sun~anom sredozemnom dru`eljubivom okru`ju, on je na{ao pravo veliko mjesto - teren za {irenje svojih alkoholo{kih i {irih ideja. U najbli`em susjedstvu razvijene sjevero isto~ne Italije bili smo svjedoci najve}im stru~no dru{tvenim dvoransko {atorskim gotovo spektaklima, sa smi{ljenim porukama dru{tvu da se anga`ira na velikom problemu svoje sklonosti zloporabi alkohola u tra`enju la`ne sre}e. Pribli`io je klubove dru{tvu i lije~ene akoholi~are pribli`io nelije~enim susjedima koji su se priklju~ivali da spase svoje obitelji. Uvev{i alkohologiju od Zagreba nadalje do gotovo svih krajeva prija{nje socijalisti~ke federacije, na{av{i plodno tlo u Sredozemlju, osamostalio nas je, pa su stasali novi budu}i {efovi - prof. Lang i prof. Thaller koji su dalje razvijali njegove zasade, usavr{avali nastavu i dopunjuju}i rad klubova, ali je nezamjenjiva bila njegova karizmatska uloga u organiziranju najve}ih i najmasovnijih kongresa stru~njaka uz bolesnike, lije~ene alkoholi~are sa svojim obiteljima. Cijeli svijet je dolazio u na{e krajeve, pa i IOGT (International Organizatin of Good Templars) radi prevencije, lije~enja i rehabilitacije alkoholizima.
- 17 -

Uskoro je uvidio da je problem alkoholizma jo{ {iri u dru{tvu, pati cijela obitelj, gotovo i cijelo dru{tvo, pa je trebalo usmjeriti pa`nju ne samo na alkoholizam ve} i na druge rubne grupacije i zato se on stavio u slu`bu za{tite cijelog du{evnog zdravlja posvuda gdje je stigao. Gotovo da je pravo vrijeme i mjesto za djelovanje, pa i za priznanja stekao jo{ vi{e u inozemstvu, nego u na{im krajevima, jer je u nas do{lo sve vi{e do krize socijalizma i politi~ko gospodarske depresije, gdje nije vi{e bilo niti sluha, niti poleta niti novaca, niti zamaha za {iroke dru{tveno politi~ke mjere. Nestalo je i nov~ane podr{ke struci i stru~njacima, {to nas je po~elo stavljati u nepovoljan polo`aj. Uvidio je on i zna~enje osobnog doprinosa alkoholi~ara svojoj sudbini te nas je totalnim zaokretom podu~io gotovo nespremne da je na~in = stil `ivota alkoholi~ara glavni uzrok njegove i obiteljske sudbine. To je bilo te{ko prihvatiti, jer smo godinama suprotno radili, ali vremena se mijenjaju i to je bio pravac osobito u inozemstvu prihvatljiv, gdje se stru~ni doprinos lije~enja nadopunjuje sa komunalno teritorijalnim pristupom alkoholi~aru, i njegovoj obitelji u zajednici, {to kompletno odozdo treba zahva}ati i mijenjati. Suo~io se i sa cjelokupnim zapadnja~kim shva}anjem privatnosti u ljudskim - bolesni~kim pravima, pravom na anonimnost (ali ne i na izolaciju iz obitelji od dru{tva), potrebom za duhovno{}u i dobrovoljnosti, ako takva uop}e postoji) u po~injanju lije~enja alkoholizma. Iako je stasao s na{im biv{im dru{tvenim poretkom, znao je mijenjati svoja shva}anja u novim i suvremenijim okolnostima. U nas ga je pogodila ratna nevolja te je poku{ao iz Italije pomagati na{im klubovima organiziraju}i u Umagu talijansko - hrvatske sastanke podr{ke. Svjestan je bio da je rat poga|ao svaku dru{tveno stru~nu organiziranu nadgradnju, pa su i socijalno psihijatrijski sustav i pokret, te alkoholo{ka djelatnost naglo posustali. Poginuli, iseljeni, izgladnjeli i izbezumljeni ljudi su se dezorganizirali, katkada
- 18 -

propili, rat donosi jo{ deset godina iza sebe po svjetskim iskustvima sve mogu}e posljedice i patnje, pa tako i ovisni~ke. Ispo~etka nas je, pred deset godina, bila smo desetina od prija{njih preko petsto klubova, me|utim, sna`eni njegovim uzorom i primjerom obnavljamo opet klubove, te su ve} tri puta ja~i i dalje se obnavljaju u gotovo sve te`im gospodarstvenim uvjetima. On je tome doprinosio i gotovo na odlasku je projektom i bro{urom u Slatini dao svoj zavr{ni doprinos prilikama u nas. Proslavili smo uz njega tridestu obljetnicu osnivanja KLA Maksimir, ali tridesetpetu ve} na`alost bez nj njega. Prof. Vi{nja Hudolin je tada bila poveznica s njegovim radom i ona i dalje u svijetu pronosi i nadopunjuje i nastavlja njegove zamisli. Neki od njegovih suradnika su cijeli radni vijek do mirovine nastojali ustrajati u tom velikom pothvatu. Imali smo osje}aj odgovornosti ne samo prema njemu ve} i prema tisu}ama (do milijun ljudi u nas) obitelji koje su patile i dalje pate od nezrelog, sebi~nog ovisni~ivog na~ina `ivota i poku{avamo im pomo}i kao i cijelom dru{tvu i na sre}u ~esto ~ujemo rije~i njihovog priznanja i zahvalnosti njemu i drugima, po~ev{i od njegovih Delnica, Gorskog Kotara pa nadaleko i na{iroko. Uvijek smo mogli re}i, radimo ili radili smo kod Hudolina, {to je odmah sve poja{njavalo i donosilo po{tovanje kako njemu tako i cijelom humanom pokretu koji je zapo~eo.

- 19 -

VLADIMIR HUDOLIN I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA

Doc. dr. sc. Neboj{a Lazi} Klinika za psihijatriju, alkohologiju i druge ovisnosti Klini~ka bolnica SESTRE MILOSRDNICE, Zagreb

Kao lije~nik psihijatar, od ~etrdesetih do devedesetih godina ovog stolje}a, profesor Vladimir Hudolin pro{ao je sve faze razvoja struke od inzulinskih koma i zatvorenih kreveta-kaveza do integracije psihijatrije u dru{tvene
- 20 -

sustave. Njegov prirodni dar za dru{tvene odnose, uz ljudsku i znanstvenu znati`elju, njegova neumorna energija i samoprijegoran rad, bili su pretpostavka za sve ono {to je tijekom `ivota stvorio u ljudskim srcima i na polju socijalne psihijatrije. Sam je osmislio i u psihijatriju uveo ekolo{ko socijalni model, a svojom neiscrpnom energijom u radu s klubovima, pokazao je kako taj novi sustav `ivi, kako raste, sazrijeva i kako je integriran u ostale ljudske sustave. Sustav ~ine obitelji, operatori (djelatnici, koji poma`u, kataliziraju proces) i ambijent, zajednica, u kojoj se sve to doga|a. Prof. Hudolin je uvijek isticao kao najva`niju karatkeristiku ekolo{kog sistema mogu}nost promjene. Promjena se dogada u pojedincu, u obitelji, u operatorima, te u {iroj dru{tvenoj zajednici. [to to zna~i u sustavima, koji rade na problemima povezanim s pijenjenjem alkohola, prof. Hudolin obja{njava, da cilj nije samo u prestanku pijenja, nego u kreiranju novog tipa pona{anja pojedinca, obitelji u zajednici, izgradnja novog oblika komuniciranja i interakcije, te stvaranje nove kvalitete `ivota. Profesora Hudolina upoznao sam u travnju 1965. Tada je ve} njegova psihijatrija bila organizirana kao otvoreni sustav, bolesnici nisu bili zaklju~ani, a `ivot i lije~enje bili su organizirani po principima terapijske zajednice. To je bilo i vrijeme po~etka organiziranja klubova u na{oj dr`avi, izobrazbe stru~njaka i djelatnika za rad u klubovima, i intenzivnog mijenjanja stavova u dru{tvu o alkoholizmu i problemima povezanim s pijenjem. Kad danas razmi{ljamo o psihijatriji otvorenih vrata i terapijske zajednice, trebamo se prisjetiti da je M. Jones pojam terapijske zajednice uveo u psihijatriju koncem pedesetih godina, a Franco Basaglia je prvi u Italiji tu metodologiju uveo u Psihijatrijsku bolnicu u Goriziji sredinom {ezdesetih godina. Jo{ 1953. godine, prof. Hudolin ostvario je koncept otvorenih vrata i time obilje`io prve korake socijalne psihijatrije u nas. Na temelju svoje
- 21 -

prirodne znati`elje i otvorenosti prema novim idejama, te na temeljima svojih znanstvenih istra`ivanja i kontakata s velikim brojem svjetskih autoriteta iz podru~ja psihijatrije, prof. Hudolin je vrlo rano do{ao do zaklju~ka da je du{evna bolest ekolo{ki, interakcijski i multidimenzionalni problem i da se u tom smislu trebaju usmjeriti za{tita i unapre|ivanje du{evnog zdravlja. Svi koji su poznavali profesora Hudolina slo`it }e se u mi{ljenju da je ovaj imao izraziti dar za dru{tvene sustave, za kataliziranje dru{tvenih procesa i interakcija me|u ljudima, pa je u tom svjetlu razumljiva ~injenica da je u vlastitom razvoju pro{ao put od vrlo organski orijentiranog lije~nika (doktorska dizertacija iz pneumoencefalografije kod alkoholi~ara, i nastupno docentsko predavanje o tuberoznoj sklerozi - sve iz podru~ja dana{nje neurologije), preko dinamski usmjerene psihoterapije, do psihijatrije u zajednici, da bi zavr{io bave}i se egzistencijalnom i duhovnom dimenzijom ~ovjeka. Njegovu po~etnu organsku usmjerenost obja{njava ~injenica da je bio izvanredan student, da je jo{ za vrijeme studija radio kao demostrator na anatomiji, te u klini~kom laboratoriju, a tijekom specijalizacije bio mu je u~itelj prof. J. Breitenfeld, vrsni neurolog. Ve} od svojih prvih studijskih boravaka u Italiji i Francuskoj, pa zatim u Engleskoj i [vedskoj, kao mladi specijalist, prof. Hudolin je uspostavio komunikacije, prijateljstva i suradnju s velikim brojem stru~njaka, koju je i kasnije u svom `ivotu stalno oboga}ivao i razvijao. Zato je i razumljivo prisustvo velikog broja znanstvenika i stru~njaka na simpozijima i kongresima, koji su organizirani u na{oj zemlji, kao i odaziv brojnih predava~a, koji su predavali na Me|unarodnom odsjeku socijalne psihijatrije, osnovanom 1972. godine u okvirima Katedre za neurologiju, psihijatriju i klini~ku psihologiju Stomatolo{kog fakulteta Sveu~ilista u Zagrebu. Medu brojnim predava~ima i prijateljima prof. Hudolina prisje}am se slijede}ih:
- 22 -

Dr. Jules H. Masserman, predsjednik Psihijatrijskog udru`enja Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i predsjednik Svjetske organizacije socijalne psihijatrije Prof. dr. George Vassiliou, direktor The Athenian Institute of Anthropos, predsjednik Mediteranskog udru`enja socijalne psihijatrije Dr. William Gray, autor poznatog ud`benika Op}a teorija sistema i psihijatrija Dr. Franco Basaglia, direktor Psihijatrijskih bolnica u Goriziji, Trstu i Veneciji, autor poznatog zakona 180 u Italiji (ukidanje psihijatrijskih bolnica) Prof. dr. Antonio Guilherme Ferreira, predsjednik Svjetskog udru`enja socijalne psihijatrije Prof. dr. Jose Luis Marti-Tusquets, Instituto Frenopatico, Barcelona, predsjednik Mediteranskog udru`enja socijalne psihijatrije Prof. dr. Joshua Bierer, London, osniva~ dnevnih bolnica i socijalnih klubova u psihijatriji, predsjednik Svjetskog udru`enja socijalne psihijatrije Dr. Irvin Blumberg, International Committee Against Mental Illness, New York Dr. Mark Keller, Rutgers Center of Alcohol Studies, New Brunswick, New York Dr. Julius Merry, St. Thomas Hospital, London Dr. Bertram S. Brown, direktor Instituta za mentalno zdravlje, Washington Prof. dr. Gerhard Gollnitz, direktor Odjela za dje~ju neurologiju i psihijatriju, Neurolo{ke klinike Sveu~ili{ta u Rostocku Prof. dr. Luigi Massignan, direktor Psihijatrijske bolnice, Padova

- 23 -

Prof. dr. Giuseppe Campailla, Universita degli studi di Trieste Prof. dr. Sebastiano Fiurne, Universita degli studi di Roma Prof. dr. Irvin A. Kraft, Baylor College of Medicine, Houston, Texas Prof. dr. Willem Bosna, direktor dr`avnog programa za suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti Sveu~ili{ta Maryland Prof. dr. David Mendel, School of Medicine, Houston University. Dr. Jaroslav Skala, direktor programa za alkoholizam Sveu~ili{ta u Pragu Prof. dr. Daniel Champeau, predsjednik Udru`enja klubova Croix dor, Francuska Dr. Domenico Casagrande, direktor Psihijatrijske bolnice u Trstu i u Veneciji. Predavanja su bila veoma posje}ena, jer su teme bile aktualne, budile su interes stru~njaka cijele zemlje i bila su simultano prevo|ena, tako da nije postojala jezi~na barijera. Kao jedan od osniva~a Mediteranskog udru`enja socijalne psihijatrije i vi{egodi{nji predsjednik, prof. Hudolin je dao inicijativu za osnivanje [kole socijalne psihijatrije mediteranskih zemalja kao ogranak [kole na Klinici i na njoj predaje stotinjak stru~njaka iz cijelog svijeta. Seminari [kole odr`avaju se u razli~itim mediteranskim zemljama: Italiji, Cipru, Turskoj, Gr~koj, Malti, Portugalu, [panjolskoj i Hrvatskoj. Svijestan va`nosti kontakata i medusobnog upoznavanja stru~njaka i znanstvenih radnika i razmjene znanstvenih dostignu}a, prof. Hudolin je veliki dio interesa i djelovanja posvetio organiziranju skupova na kojima se okupljaju stru~njaci i znanstvenici iz zemlje i ~itavog svijeta. Od 1964. godine je u Zagrebu, u njegovoj organizaciji, a uz suradnju s Me|unarodnim savjetom za alkohol i druge
- 24 -

ovisnosti u Lozani, odr`ano jedanaest internacionalnih znanstvenih simpozija o alkoholizmu, na kojima se raspravljalo i o ovisnosti o drogi i pu{enju duhana. Ti su simpoziji veoma mnogo pridonijeli {irenju znanstvene misli i me|unarodne suradnje i postali su uzor za kasnije organiziranje drugih znanstvenih skupova. Prof. Hudolinu bilo je povjereno organiziranje Tre}eg svjetskog kongresa socijalne psihijatr.ije, koji je odr`an 1970. godine u Zagrebu. Iza toga jo{ je u dva navrata organizirao Svjetske kongrese socijalne psihijatrije i to 1976. u Opatiji i 1981. u Zagrebu. Osim triju kongresa odr`anih u na{oj zemlji, prof. Hudolin bio je pozvan da organizira i VII. svjetski kongres socijalne psihijatrije u Lisabonu 1979. godine, a u organiziranju ostalih kongresa socijalne psihijatrije uvijek je bio ~lan naju`eg organizacionog odbora i organizator kongresnih simpozija o alkoholizmu. To je ostalo u neizbrisivom sje}anju brojnih stru~njaka iz na{e zemlje koji su radili u programima za{tite i unapre|ivanja du{evnog zdravlja, jer su bili u stanju da iz prve ruke dobiju informacije iz cijelog svijeta i da uspostave kontakte i suradnju s tada najpoznatijim stru~njacima socijalne psihijatrije. Imao sam sre}u da sam od 1980. do 1986. uz prof. Hudolina kao predsjednika bio izabran za tajnika Mediteranskog udru`enja socijalne psihijatrije (MESPA). U tom mandatu organizirali smo slijede}e kongrese: 1980. u Dubrovniku 1981. u Udinama (Italija) 1982. u La Valeti (Malta) 1983. u Ankari (Turska) 1984. u Barceloni ([panjolska) 1985. u Zagrebu.

- 25 -

Velika je vrijednost tih kongresa bila u okupljanju najistaknutijih stru~njaka iz mediteranskih zemalja, dakle iz Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, {to je pridonijelo naglom prodoru ideja socijalne psihijatrije u neke zemlje u razvoju, u kojima je socijalna psihijatrija bila tek u za~ecima. Svojim referatima iznesenim na kongresima i drugim skupovima, te u radovima publiciranim u me|unarodnim ~asopisima, prof. Hudolin je pobu|ivao veliki interes stru~ne javnosti, pa su mu najistaknutije svjetske stru~ne organizacije, sveu~ili{ta i klinike ponudile suradnju i tra`ile da odr`i predavanja o svojim pogledima na problematiku alkoholizma i socijalne psihijatrije. To su bile prigode i za nova {irenja kruga poznanstava i stru~nih kontakata kao i za primanje u ~lanstvo mnogobrojnih stru~nih i znanstvenih udru`enja. Prof. Hudolin prvi je u nas po~eo iznositi mi{ljenje da terapiju du{evnih poreme}aja treba provoditi {to manje u psihijatrijskim bolnicama, a {to vi{e u izvanbolni~kim uvjetima, organizacijama samopomo}i i samoza{tite i pomo}u timova za krizne intervencije. U tom je kontekstu organiziran i posebni tim krizne psihijatrije u Klinici. Svjestan velikih mogu}nosti i va`nosti socijalne psihijatrije u o~uvanju du{evnog zdravlja u suvremenom svijetu, dao je svoj doprinos i izgradnji na{eg zakonodavstva, predla`u}i i zala`u}i se da razne mjere s tog podru~ja budu novelirane u na{im zakonima, naro~ito onih iz oblasti socijalne i zdravstvene za{tite. Razvio je na temelju ideja Community Psychiatry i drugih sli~nih koncepata u svijetu, sasvim originalni vlastiti koncept programa za{tite i unapre|ivanja du{evnog zdravlja u nas i uspio posti}i da se takvi programi razviju na raznim razinama od op}inske do dr`avne. Posljednjih dvadesetak godina, osim studentima i lije~nicima op}e medicine, stalno je predavao i studentima Fakulteta socijalniog rada, pridonose}i njihovom
- 26 -

osposobljavanju za rad u medicinskim i drugim institucijama socijalnog rada. Ovo je samo kratki opis najva`nijih djelatnosti na polju socijalne psihijatrije, koje je prof. Hudolin za~eo, katalizirao i razvijao kako u na{oj sredini tako i u ostalim zemljama, kao pravi gra|anin svijeta. Sve ovo bi vjerojatno pomalo padalo u zaborav nestankom ljudi, koji su bili svjedoci ovih aktivnosti, ali najva`niji doprinos prof. Hudolina je ekolo{ki model shva}anja poreme}aja pona{anja, pa i onih koji su povezani s pijenjem alkohola, i stvaranje sustava klubova, u kojima se kreiraju uvjeti ne samo za korekciju pona{anja, nego i utemeljuju uvjeti zdravijeg i duhovno smislenijeg `ivota ljudskog bi}a. Uvijek }e mi ostati u sje}anju jedan od posljednjih sastanaka prof. Hudolina (kada mu je te{ka bolest ve} poodmakla) u Gradu u Italiji. Sastanku su bili prisutni predstavnici gotovo svakog od 2,400 klubova iz Italije, predstavnici 500 klubova iz na{e zemlje, veliki broj terapeuta i operatora, stru~njaka, paraprofesionalnih kadrova i ljudi koji su imali sre}u da ga upoznaju i s njim sura|uju. U zraku se osje}ala profesorova te{ka bolest, zahvalnost ljudskih srdaca za sve {to je u~inio za njih i vjera da }e biljka koju je posadio i dalje rasti i cvjetati.

- 27 -

HUDOLIN KAO PSIHIJATAR

Prim. dr. sci. @eljko Marini} Psihijatrijska bolnica Jankomir

Govoriti o prof. Hudolinu nije niti lako niti jednostavno, jer se radi o izuzetnom ~ovjeku koji je svojim radom i djelatno{}u bitno utjecao na svjetska psihijatrijska kretanja, naro~ito na podru~ju alkohologije i socijalne psihijatrije. Njegov je rad obilje`io ne samo zadnju polovinu ovog stolje}a, nego }e zasigurno imati utjecaja i na zbivanja u psihijatriji i u novom tisu}lje}u.
- 28 -

Zbog tih razloga `elim govoriti najprije o prof. Hudolinu kao ~ovjeku i osobi koji je imao afinitet za psihijatriju, za rad s ljudima, a ~ija je `ivotna filozofija i opredjeljenje prerasla uske psihijatrijske okvire. Pratiti njegov `ivotopis zna~i slijediti i u~iti razvoj suvremene psihijatrijske misli i iz takove osobe razvijao se postupno prof. Hudolin psihijatar. Zavr{iv{i Medicinski fakultet 1948. godine sam je izabrao svoje daljnje usmjerenje i zavr{io specijalizaciju neuropsihijatrije 1951. godine u Bolnici Sestre Milosrdnice. Jo{ tijekom studija iskazivao je sklonost za psiholo{ko i te`io je razumijevanju psihodinamike ~ovjeka, ula`enju u nijanse psihi~kih procesa, a {to je otvaralo nove mogu}nosti spoznaje o zajedni{tvu biolo{kog i socijalnog. Tome u prilog govori i saznanje da je upisao i studij psihologije, odslu{ao sve semestre, no vjerojatno zbog okupiranosti drugim poslovima nije diplomirao i zavr{io taj studij. Sam je ~esto znao govoriti da je oti{ao u psihijatriju da popravi srednju vrijednost psihijatara i psihijatrije. Kao mladi specijalista na na{u sre}u dobio je stipendiju WHO i oko godinu i pol boravio je u Engleskoj i [vedskoj, a kasnije neko vrijeme i u Francuskoj. Iako je bio privr`en psihijatriji, kao neuropsihijatra stalno ga je zanimala i neurologija, imao je interes prakti~ki do kraja `ivota i za organsko u ~ovjeku. Za vrijeme boravka u Engleskoj i vedskoj od vode}ih svjetskih stru~njaka u~io je nove poglede, metode i kretanja u psihijatriji, ali i neurologiji. U Londonu je pro{ao psihoanalizu kod M. Klein-a, a paralelno se educirao u neurofiziologiji (EEG). Upoznao se sa Maxwel Jonsom koji je u to doba po~eo raditi terapijsku zajednicu sa sociopatima i iz tog poznanstva razvilo se dugogodi{nje prijateljstvo i primjena
- 29 -

terapijske zajednice i na na{em prostoru. U Edinburgu je boravio u prvoj otvorenoj psihijatrijskoj bolnici, ali je radio i kao neurolog na nerokirurgiji. Boravio je u Aberdinu i vidio psihijatrijski model otvorenih vrata. Bio je u [vedskoj kod O. Krona i tu je prou~avao probleme mentalne higijene. Taj boravak u zapadnoeuropskom krugu imao je presudan utjecaj za daljnje aktivnosti prof. Hudolina, a {to se ogledalo ve} 1953. godine kada je u Bolnici Sestre Milosrdnice prakti~ki otvorio neuropsihijatrijski odjel i odvojio neurolo{ke i psihijatrijske bolesnike od alkoholi~ara i s njima po~eo raditi na principu terapijske zajednice. Prate}i podatke iz tog vremena doznaje se o prof. Hudolinu kao izvanrednom organizatoru, a sve te podjele i uvo|enje novih terapijskih metoda zahtijevali su ne samo puno volje, `elje, entuzijazma i znanja, nego i promjenu ambijentalnih uvjeta, doga|anja i pregradnju tada{njih prostora, ali {to je najva`nije edukaciju kadrova i bespo{tednu borbu za promjenom stavova okoline, a {to ga je zapravo pratilo kroz cijeli `ivot. Stvoreni su uvjeti za funkcioniranje psihijatrije, neurologije i alkohologije, a pod kraj {ezdesetih godina (l969.) formiran je Odjel za ostale ovisnosti ~ime su obuhva}eni bili svi zami{ljeni segmenti. Uvo|enje novih terapijskih metoda zahtijevalo je naro~ito kod alkoholi~ara stvaranje izvanbolni~kih aktivnosti i programa jer je odmah bilo uo~ljivo da samo bolni~ko lije~enje nije dostatno. Nedostajala je veza sa dru{tvom i ula`enje u dru{tvenu zajednicu, a {to je prof. Hudolin po~eo rje{avati djelovanjem i suradnjom sa Crvenim kri`om kao {iroko postavljenoj i strukturiranoj dru{tvenoj organizaciji koja djeluje u cijelom dru{tvu. Tako je po~eo rad na primarnoj prevenciji alkoholizma i formiranje Komisije za borbu protiv alkoholizma, a ~iji je
- 30 -

osnovni zadatak bio stvaranje Op}inskih odbora za borbu protiv alkoholizma. Sve se to zbivalo negdje 1954. godine i kao posebnost treba navesti da u nekim sredinama i danas egzistiraju takovi odbori i programi, a njihovo trajanje od preko pedeset godina ukazuje i oslikava dugovje~nost misli i rada prof. Hudolina. Sredinom {ezdesetih godina (1964.) po~inje sa radom prvi Klub lije~enih alkoholi~ara, formira se Institut za alkoholizam, Centar i druge specijalizirane ustanove za rad sa alkoholi~arima, no ve} 1965. godine osnovan je i prvi KLA u Kaznenoj ustavovi Lepoglava, a nekoliko godina kasnije formirana je u istoj sredini i slu`ba za druge ovisnosti. U Bolnici za plu}ne bolesti Klenovnik 1972. godine otvoren je odjel sa 100 kreveta za lije~enje alkoholizma koji je radio po potpuno istom programu kao i odjel u Bolnici Sestre Milosrdnice. Otvaranje novih odjela i ulazak u tada zatvorene ustanove omogu}io je skrb i lije~enje alkoholi~ara kao i ostalih ovisnika u tim sredinama uz mogu}nost provo|enja rehabilitacijskih postupaka i kasnijeg pra}enja. Uz sav taj rad i dalje ga je privla~ila neurologija, tako da se bavio neurolo{kom dijagnostikom, izu~avanjem degenerativnih oboljenja, piroterapijom kod ishijasa uz stalnu sklonost uvo|enju najnovijih svjetskih terapijskih dostignu}a. Veoma {iroko op}e obrazovanje, poznavanje jezika, interes za novo i neposrednost u komunikaciji s ljudima, otvorili su mu vrata svijeta, a on je to vra}ao svojim idejama, radom i edukacijom drugih. Samo osvrt na dana{nje predstojnike psihijatrijskih i neurolo{kih klinika {irom na{e zemlje koji su bili specijalizanti i suradnici prof. Hudolina govori najbolje o njegovu opusu kao stru~njaka, profesora i znanstvenog radnika. Specijalista, magistara i doktora znanosti ima u gotovo svakoj psihijatrijskoj ustanovi u Hrvatskoj, a i u svijetu, koji su na razli~ite na~ine

- 31 -

tijekom svog {kolovanja ili usavr{avanja bili povezani s prof. Hudolinom. Predanost radu, klijentima, kolegama i suradnicima bili su mu na prvom mjestu, a koje je ljudske osobine prof. Hudolin imao, {to je volio, kakav je ~ovjek bio u svakodnevnom `ivotu. Kroz `ivot i u~enje stvorio je mjerila po{tovanja i vjerovanja u druge ljude i njihovu stru~nost. Gradio je svoj ugled na istini, po{tuju}i mi{ljenje drugih, ali brane}i i svoje stavove argumentima i stru~no{}u. Te{ko se dao izbaciti iz takta ili razljutiti, jer je bio siguran u sebe i svoje postupke, nastoje}i se ne mije{ati u tu|e poslove. Osobito je volio klasi~nu glazbu, naro~ito doma}i operni opus, a {to se ogledalo i u izboru repertoara prilikom na{ih velikih alkoholo{kih skupova (Ero, Zrinski i dr.). Uz glazbu ide i ples, bio je dobar plesa~ i volio je plesati, no sportu nije poklanjao veliku pa`nju, jer je imao neka osobna negativna iskustva iz tog podru~ja. No ono {to je bila gotovo nenadma{na osobina prof. Hudolina bila je sposobnost organizacije i stvaranju novih ideja, programa i sl. Kao izuzetan organizator tro{io je puno vlastite energije na razli~ite projekte, ali je to tra`io i od svojih suradnika, a {to svaki puta i nije bilo lako, upravo zbog njegove neiscrpne energije i `ivotne dinamike. Ponekad je dolazilo i do nesuglasica, pa i nezadovoljstva nas mladih, ali u takovim prigodama bio je nenadma{an takti~ar i diplomata, znao je podnijeti, znao je oprostiti, znao je bodriti i pomo}i. Sve te osobine bile su potrebne da se izgradi i realizira projekt Hudolin. I da se vratim naslovu rada i poku{am odgovoriti na pitanje kakav je psihijatar bio. Odgovorit }u na to pitanje vlastitom anegdotom s prof. Hudolinom. Pod kraj sedamdesetih godina skupina nas mladih psihijatara zavr{ila je poslijediplomski studij iz socijalne
- 32 -

psihijatrije, alkohologije i drugih ovisnosti i trebalo je finalizirati studij magistarskim radom. Pro{lo je nekoliko mjeseci od zadnjeg ispita i jednog dana me pozvao profesor k sebi i pitao me kada }u magistrirati. U to vrijeme imali smo malu bebu i bili smo dosta okupljeni time pa sam odgovorio da sada nisu ba{ najbolje prilike za realizaciju tog rada, jer da nemam adekvatne uvjete za to. Profesor me pa`ljivo saslu{ao, a onda mi je kazao, dragi kolega, kada Vi stvorite i do~ekate uvjete kakve biste `eljeli, ne}e vjerojatno biti niti Vas, niti mene. S time je razgovor bio zavr{en, a ja sam ljut oti{ao iz njegove sobe jer to nisam o~ekivao, a i imao sam dosta visoko mi{ljenje o sebi s obzirom na poslove koje sam u to doba obavljao. Ljutio sam se do drugog dana, a onda se zatvorio u kupaonicu i napisao dobar dio magistarskog rada na perilici za rublje. O~ito sam bio izlije~en. Taj psihoterapijski razgovor mi je pomogao da magistriram i otvorio mi {iroko vrata struke i znanosti te mi omogu}io da danas mogu govoriti o prof. Hudolinu ne samo kao ~ovjeku i psihijatru, nego i na{em u~itelju. Do sada odr`ani stru~ni i znanstveni skupovi, bibliografije, znanstveni opus, dijagnosti~ke i terapijske metode, uz druge djelatnosti najbolji su pokazatelji da je Hudolin svojim djelom popravio srednju vrijednost psihijatara i psihijatrije.

- 33 -

HUDOLINOV RAD U GORSKOM KOTARU

Dr. Maja Stipani~i} Delnice

Moja sje}anja na prof. Vladimira Hudolina, prijatelja i u~itelja, poti~u jo{ iz davne 1964.g. Tada jo{ mlad, dr Hudolin ve} je bio stru~njak za alkoholizam, a karijera mu je bila u usponu. Kao ro|eni Goranin, `elio je svom zavi~aju podariti svoje znanje i sposobnosti, svoje genijalne ideje i originalna rje{enja. Sistematski i uporno, ali mudro i
- 34 -

s puno mjere, on je mijenjao dru{tvenu klimu u odnosu na alkohol. Postupno se sve glasnije po~elo u Gorskom Kotaru govoriti o alkoholizmu kao o dru{tvenom, socijalnom i zdravstvenom zlu. Prof. Hudolin je odr`ao bezbroj razgovora i ~itav niz predavanja lije~nicima, dru{tvenim i politi~kim djelatnicima, privrednicima, nastavnicima kao i obi~nim gra|anima. Tako su o problemima koje stvara alkoholizam dobile barem osnovna saznanja gotovo sve strukture tada{njeg goranskog dru{tva, a osobito oni koji su mogli pomo}i. Stvorilo se novo, pozitivno i anga`irano javno mi{ljenje o toj problematici. Po~etkom 1965.godine dr. Hudolin sa svojim suradnicima ponovo dolazi u Gorski Kotar i tada odr`ava jednotjedni seminar o suvremenim pogledima na alkoholizam i iznosi svoje ideje o lije~enju alkoholi~ara kroz klubove. Polaznici seminara su bili lije~nici, socijalni radnici i aktivisti Crvenog kri`a. Svojim jasnim, jednostavnim, a nedvojbeno ispravnim stavovima odu{evio je polaznike seminara, tako da su se u Gorskom Kotaru po~eli osnivati Klubovi lije~enih alkoholi~ara. Prvi Klub osnovan je u Ravnoj Gori u studenom 1965. g. Osniva~ Kluba bio je dr. Milan Gudelj. U Delnicama je Klub lije~enih alkoholi~ara osnovan u velja~i 1966. a osniva~ je bio dr. Janko Stipani~i}. Naravno, iza toga je zapravo stajao dr. Hudolin sa svojim suradnicima, bilo osobno prisutan, bilo pismom, i vi{e puta dnevno putem telefona. Uvijek je imao savjet, ideju, jednostavno rje{enje. Nakon toga osnivaju se Klubovi lije~enih alkoholi~ara u Skradu, Mrkoplju, Lokvama, Vratima, Crnom Lugu, Brodu na Kupi te u poduze}ima: DIP Lu~ice, Gra|evna uprava tada{njeg {umskog gospodarstva u SETING-u te zajedni~ki klub za prometna poduze}a. Klubovi lije~enih alkoholi~ara su se razvijali i naro~ito dobro radili u godinama od l975. do 1987. kada je bio sistemski rije{en problem financiranja. Vrlo mali financijski poticaj ~inio je da su se stru~ni ljudi u klubu zna~ajno vi{e
- 35 -

trudili, pa je i `ivot kluba bio bogatiji, zanimljiviji, motiviranost bolesnika ve}a, a time i uspjeh lije~enja bolji. Prestankom redovitog financiranja, klubovi lije~enih alkoholi~ara postupno sve manje rade te se pomalo i gase. Sredstva koja nikad nisu bila velika ipak su bila dostatna za odvijanje redovitih aktivnosti klubova, educiranje novih kadrova te minimalni honorar terapeutima, kojima je stvarao osje}aj odgovornosti vi{e nego opipljivu dobit. Nakon {to je na podru~ju Gorskog Kotara po~elo djelovati vi{e klubova lije~enih alkoholi~ara, osjetila se potreba za odre|enim povezivanjem njihovog rada. Tako je 1976. god. ustrojen Koordinacijski odbor Klubova lije~enih alkoholi~ara Gorskog Kotara. To je bio vi{i organizacijski oblik ve} postoje}ih aktivnosti na podru~ju alkoholizma. Svrha je zapravo bila bolje kori{tenje kadrova, dogovaranje i rje{avanje pojedinih stru~nih i organizacijskih problema te planiranje budu}eg rada. Od svog osnivanja do njegovog ga{enja 1987. godine, Koordinacijski odbor je imao vrlo dobre rezultate i vrlo je uspje{no odgovarao postavljenoj svrsi. Izme|u ostalog: iz Gorskog Kotara 4 lije~nika su zavr{ila poslijediplomski studij iz Socijalne psihijatrije i bolesti ovisnosti, svaki izvanprofesionalni djelatnik u klubu bio je dodatno izobra`en na raznim seminarima koji su se odr`avali u Delnicama, Zagrebu i drugdje. Osim toga Koordinacijski odbor bio je i suorganizator Ljetne {kole alkoholizma tijekom tri godine i brojnih drugih aktivnosti. Kao zanimljivost mo`emo spomenuti da je Ljetna {kola alkoholizma prvi puta odr`ana u dvori{tu ku}e prof. Hudolina. Koordinacijski odbor je dao poticaj te zapo~eo s ciljanim djelovanjem da se Delnice odrede kao regionalni izvanbolni~ki centar za lije~enje alkoholi~ara i mjesto educiranja kadrova za suzbijanje bolesti ovisnosti. Taj odbor je tako|er bio i organizator cijelog niza seminara za odre|ene profile zanimanja, koji su upoznavani s problematikom i poslijedicama bolesti ovisnosti. U manjim su poduze}ima odr`avani seminari za rukovode}e ljude (drvna industrija, {umsko gospodarstvo, Seting...),
- 36 -

kao i u {kolama, tada{njim mjesnim zajednicama te za aktiviste Crvenog kri`a. Mo`e se re}i da su seminari odr`avani za sve osobe koje su se u svojoj djelatnosti na bilo koji na~in susretale s doti~nom problematikom. Tako se primjerice i sada radi u Italiji. Paralelno sa svim navedenim aktivnostima, osnovna se pa`nja posve}ivala radu u svim Klubovima lije~enih alkoholi~ara na podru~ju Gorskog Kotara. Sa`imaju}i na kraju sve u~injeno kroz protekle 33 godine rada na podru~ju alkoholizma u Gorskome Kkotaru, a vo|eni zamislima i vizijom prof. dr. Hudolina, mo`e se re}i da smo:
l osnovali

l l

l l

11 klubova lije~enih alkoholi~ara na podru~ju gdje je obitavalo cca. 20 000 ljudi (danas 17 500) izvr{ili anketna ispitivanja o postotku alkoholi~ara u populaciji radno sposobnog stanovni{tva u Gorskom kotaru (dr B. Lang, dr M. Gudelj, dr Janko Stipani~i}) anketirali u~enike srednjih {kola o poznavanju alkoholizma i njihovoj potro{nji alkoholnih pi}a (dr Maja Stipani~i}) bili suorganizator simpozija Alkoholizam i selo (Delnice, 1967.) objavili i predstavili referat o djelovanju Klubova lije~enih alkoholi~ara Gorskog Kotara na Kongresu Klubova lije~enih alkoholi~ara u Sarajevu 198*. (dr Maja Stipani~i} i dr Branka Tonkovi}) odr`ali 11 jednotjednih seminara o problematici alkoholizma bili suorganizator Me|unarodne ljetne {kole alkoholizma koja se odr`avala od 1986. do 1988. godine tiskali vlastiti promid`beni materijal
- 37 -

Kluba lije~enih alkoholi~ara u Delnicama Na `alost posljednjih je godina entuzijazam na tom podru~ju zamro, pa trenutno postoji i redovito radi samo Klub lije~enih alkoholi~ara u Delnicama. Sve {to je u~injeno tijekom protekih 33 godine bilo je zapravo zamisao, bilo je potaknuto sa strane prof. Hudolina. Od brojnih visoko obrazovanih Gorana on je bio jedan od rijetkih koji su svoje znanje tako nesebi~no i uporno usa|ivli u ovaj kraj. On je jedini sveu~ili{ni profesor kojem nije bilo te{ko iz Zagreba sa svoje klinike, iz svog kabineta, redovito dolaziti u provinciju, zaba~ena mjesta Gorskog Kotara, ~esto i u vrlo lo{im vremenskim uvjetima. Neumorno je u~io i poticao mlade lije~nike, socijalne radnike i sve koji su ga htjeli slu{ati i slijediti u njegovom duboko humanom, ali mukotrpnom radu na suzbijanju ovisnosti. Djelo prof. Hudolina je u Gorskom Kotaru ostavilo prepoznatljiv i neizbrisiv trag, a njegov lik je postao legenda i uz drago sje}anje u mnogome }e nam ostati primjer i putokaz.

l vrlo sve~ano obilje`ili 20-u i 30-u godi{njicu rada

- 38 -

HUDOLINOV UTJECAJ NA RAZVOJ ALKOHOLOGIJE U PRIMORSKO-GORANSKOJ @UPANIJI

dr. sc. Milan Gudelj DOM ZDRAVLJA - RIJEKA Centar za prevenciju i lije~enje ovisnosti

Uvod

Prire|ivanje alkoholnih napitaka i njihova upotreba spominju se i u najranijim pisanim spomenicima.

- 39 -

Alkoholom izazvane pote{ko}e u ve}ini zemalja postaju va`an socijalno-medicinski poreme}aj. Usprkos tome, jo{ uvijek se poreme}ajima vezanim uz pijenje alkoholnih pi}a ne pridaje gotovo nikakva pa`nja. Pijenje alkoholnih pi}a prihva}eno je kao najnormalnija pojava i elementarno pravo svakog pojedinca. Edukaciji zdravstvenih i socijalnih kadrova ne pridaje se gotovo nikakova pa`nja, radi ~ega se oni ne uklju~uju u prevenciju poreme}aja vezanih uz pijenje alkoholnih pi}a. Rane faze alkoholizma se ne prepoznaju. Na lije~enje se jo{ uvijek, u najve}em postotku, upu}uju alkoholi~ari s vrlo uznapredovalim psihi~kim ili fizi~kim poreme}ajima. U principu se lije~i simptom alkoholne bolesti (delirij, ciroza, polineuritis, itd.), ne zadiru}i u su{tinu alkoholizma. Nakon kra}eg ili du`eg zadr`avanja bolesnici se upu}uju svojim ku}ama s otpusnim pismom o uputi daljnjeg lije~enja s obveznim upozorenjem: STROGA ZABRANA ALKOHOLA, ili, zabrana pijenja alkoholnih pi}a. Recidiv pijenja bio je neminovan. Znanstveni pristup tretmanu fizi~kih i psihi~kih posljedica alkoholizma pojavio se krajem XVIII. stolje}a. U drugoj polovici XIX. stolje}a javljaju se slavna imena u povijesti medicine, koja su dala neobi~no va`an doprinos prou~avanju kompleksnih aspekata alkoholizma. Posebno je va`an doprinos na tom podru~ju {vedskog interniste Magnusa Hussa, koji je u svom znanstvenom pristupu i radu prvi dao alkoholnoj bolesti naziv Alcoholismus chronicus. Osim njega, u to se doba javljaju i druga slavna imena, kao: Wernicke, Gayer, Magnan, Lassegue, Korsakov i ostali, daju}i zna~ajan doprinos boljem razumijevanju alkoholne bolesti i njezinih komplikacija. Vrlo je va`an Jellinek (1890-1963), koji je dao poseban doprinos sintezi znanja o alkoholizmu. Terapijski pristup alkoholizmu najvjerojatnije se pojavio istovremeno kad su se pojavila i po~ela upotrebljavati alkoholna pi}a. Me|utim, znatniji doprinos lije~enju alkoholizma vezuje se za pojedina imena i doga|aje kao: Pavlovljeva metoda uvjetovanog refleksa, formiranje prvih
- 40 -

skupina A.A. (Alcoholics Anonnimous) u Americi 1935. godine, pronalazak antabusa (Hald i Martensen-Larsen, 1948). No, najve}i doprinos napretku znanstvene misli i prakti~na primjena po~inje primjenom Hudolinovog kompleksnog postupka u tretmanu alkoholizma prema na~elima socijalne psihijatrije (prema: Hudolin, 1; Gudelj,2).
Susret sa Hudolinom

Kolege s fakulteta i mnogi prijatelji iz studentskih dana nisu mogli shvatiti da sam se po~eo baviti alkoholizmom. Ja, koji sam dobro podnosio alkohol, mnoge pijane kolege uspijevao sam odvu}i doma. Svi znaju da sam ro|en u vinorodnom kraju gdje se i danas ka`e: Napij se!. Nekada se nudila bukara, danas je na stolu krigla s ~a{ama. Kad sam se rodio, radost odraslih bila je popra}ena pijenjem vina. Udisao sam njihove alkoholne pare. Kad me prestala dojiti, majka mi je davala bevandu. ^isto vino nije za djecu! - osim za Veliki petak. Tada je bilo crnog vina u izobilju. {to ga vi{e popije{, imat }e{ vi{e krvi. Na fakultetu smo o alkoholizmu u~ili vrlo malo. Znali smo zapravo dijagnosticirati ireverzibilna o{te}enja, ali ne s velikom sigurno{}u. Jer, kad mi je u ambulanti Ravna Gora do{ao klijent sa - recimo, jutarnjom mu~ninom i povra}anjem, posumnjao sam na alkoholizam. Pitao sam ga: Da li pijete previ{e? Odgovor je u pravilu bio: Pijem, ali ne previ{e. Pijem kao Vi doktore. Kao da ijedan alkoholi~ar pije previ{e. Pije koliko mu je dosta. To tada nisam znao. Istovremeno, moja klijentela su bili i ~lanovi njihovih obitelji. Dolazili su u pravilu zbog psihi~kih poreme}aja. Slutio sam da to ima neke veze s pijenjem jednog od ~lanova, ali nisam bio siguran. Bio sam bespomo}an. Davanjem sedativa odga|ao sam rje{avanje uzro~nosti poreme}aja, za ~ije pravo rje{enje nisam bio osposobljen. Jedan od mojih klijenata bila je i majka Vladimira Hudolina. Stanovala je u prekrasno adaptiranoj
- 41 -

starini na Starom Lazu. Bolovala je od vrlo neugodne kroni~ne bolesti - deformiraju}e kroni~ne upale zglobova. Uvijek je bila strpljiva, nasmijana. Znala je o kakvoj se bolesti radi i da nema izlje~enja. Pri~ala mi je o nevjesti i sinu, da su lije~nici u Vinogradskoj bolnici, {to mi u po~etku nije predstavljalo ne{to naro~ito. Po~etkom studenog 1962. godine s obitelji useljavam u stan. Nepuna dva tjedna nakon toga dobivamo posjetu. Vi{nja i Vladimir Hudolin do{li su nas upoznati i pozdraviti, nakon ~ega su na{i susreti vikendom i u vrijeme godi{njih odmora bili redoviti. ^e{}e su se doga|ali u Starom Lazu, gdje je bilo zna~ajno okupljali{te mladih stru~njaka iz cijelog svijeta. Tamo su, osobito u vrijeme godi{njih odmora Vi{nje i Vladimira Hudolin dolazili njihovi prvi suradnici, s kojima sam se upoznao i ostao suradnik i prijatelj do dana{njih dana. Svaki moj susret s obitelji Hudolin na Starom Lazu rezultirao je neizbje`nim razgovorima o problemima vezanim za pijenje alkoholnih pi}a. Ostao sam zadivljen uporno{}u i nadasve strpljivo{}u Hudolina u znanstvenim obja{njenjima svega {to me zanimalo, a i vi{e od toga. Sigurnom rukom me vodio i probudio u meni mladena~ku strast i znati`elju, {to je dovelo do mog aktivnog uklju~ivanja na usvajanju neophodnog znanja i stjecanja iskustva za rad na problemima vezanim uz pijenje alkoholnih pi}a. Koristio sam svaki odlazak u Zagreb da se nekoliko dana zadr`im na Odjelu za alkoholizam Klinike za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti bolnice Dr. M. Stojanovi} u Zagrebu. Postajem redoviti sudionik Internacionalnih simpozija o alkoholizmu u Zagrebu. Osnutkom Instituta za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma 01. 04. 1964. godine, te osnutkom prvog Kluba lije~enih alkoholi~ara u Zagrebu odlu~ujem se za pripremu otvaranja KLA u Ravnoj Gori. Tijekom druge polovice 1964. godine i u 1965. godini, s velikom uporno{}u i odlu~no{}u upu}ujem alkoholi~are koji mi u to vrijeme u
- 42 -

pravilu dolaze tra`iti pomo} radi nekog zdravstvenog problema ili ozljede dobivene u alkoholiziranom stanju. Njihove otpore lije~enju savladavam tako, da sam ih lije~io bez otvaranja bolovanja. Kad je pro{lo pet dana, zapo~injao bih razgovor i doveo ih u situaciju koja je za njih bila vrlo ozbiljna. Prihvatiti lije~enje alkoholizma, pa }e izostanci s posla biti opravdani, ili ne prihvatiti, s posljedicama mogu}eg gubitka radnog odnosa. Ovaj moj stav prema alkoholi~arima brzo se pronio Ravnom Gorom. Ljudi su se uspani~ili. Osobito oni koji vole popiti, a takovih je bilo najvi{e. Do`ivljavao sam smije{ne detalje. Navratim u gostionu da kupim cigarete. Ubrzo se lokal prazni. Lokal najbli`i mom stanu gubi klijentelu. Jednog dana dolazi mi simpati~ni gostioni~ar s molbom, da vi{e ne navra}am u taj lokal, a on }e mi svakodnevno donositi kutiju cigareta osobno. Ubrzo gra|ani Ravne Gore uvi|aju da od mog djelovanja ne trebaju imati straha, jer sam u to vrijeme na lije~enje upu}ivao alkoholi~are, za koje su svi znali, a osobito su bili upoznati s nevoljama njihovih obitelji. Prostor za rad KLA dobili smo od DIK Ravna Gora, skupilo se {est obitelji lije~enih alkoholi~ara, pa smo 11. 11. 1965. godine osnovali KLA Ravna Gora. Vladimir Hudolin je osnutak tog KLA popratio velikim zadovoljstvom, jer je bio prvi KLA u Hrvatskoj u ruralnom podru~ju. Nakon nepune godine rada tog kluba, on je nakon zavr{enog Simpozija o alkoholizmu u Zagrebu, doveo u Ravnu Goru nekolicinu stru~njaka alkohologa iz Italije. Rad KLA Ravna Gora izaziva i negativne reakcije, osobito kod nekih lije~nika Doma zdravlja Delnice. Opet Hudolin nalazi pravi izlaz iz te krize. Predla`e trodnevnu edukaciju za sve zdravstvene radnike Doma zdravlja Delnice, koja je odr`ana u prolje}e 1966. godine, ve} nakon ~ega je nastupio procvat osnivanja i rada KLA pri ordinacijama primarne zdravstvene za{tite i po~ele preventivne aktivnosti, o ~emu smo izvje{tavali ve} na Jugoslavenskoj konferenciji o
- 43 -

alkoholizmu i Prvom kongresu Klubova lije~enih alkoholi~ara (Gudelj, 3; Stipani~i}, 4). Vizionarska mo} Hudolina o~itovala se u znanju, da klubovi mogu napredovati samo ako njihovi ~lanovi budu trajno u~ili, unapre|ivali svoje znanje i ako se me|usobno budu podr`avali (Hudolin, 5). Organizirani su mjese~ni sastanci ~lanova KLA, sa stru~nim radnicima, gdje su se vodile rasprave o iskustvima i zapa`anjima sudionika o problemima vezanim za lije~enje. To je doprinijelo uo~avanju biti alkoholizma, {to je dalo svoju definitivnu potvrdu u Hudolinovom referatu o alkoholizmu kao obiteljskoj bolesti (Hudolin, 6). Bit alkoholizma je u obiteljskim poreme}ajima komunikacija i interakcija. Obitelj postaje jedinica bolesti i suvremenog tretmana.
Savladavanje prepreka {irenju Hudolinovog modela tretmana alkoholizma u Rijeku i druge dijelove Primorsko-goranske `upanije

Nakon svega opisanog i do`ivljenog postaje jasna moja `elja da nastavim karijeru u Rijeci, gdje bi se nakon specijalizacije po mogu}nosti, potpuno posvetio tretmanu alkoholizma primjenjuju}i tada jedini uspje{ni model Hudolinov kompleksni tretman alkoholom uzrokovanih poreme}aja. U tom smislu sam napravio nu`ne pripreme gradnjom stambenog prostora. Dogodila se 1968. godina, kada je prva generacija lije~nika primarne zdravstvene za{tite po~ela specijalizaciju iz op}e medicine, me|u kojima je bio i tada{nji direktor Doma zdravlja Delnice. Na predavanju iz psihijatrije govorilo se specijalizantima i o primjeni lije~enja alkoholi~ara u Ravnoj Gori sumnjivom metodom, radi ~ega je nu`na intervencija radi prekida takove prakse. Moj {ef nije prihvatio ponu|enu kvalifikaciju. Predlo`io je susret specijalizanata, voditelja psihijatrijske klinike sa dr.
- 44 -

Gudeljom, njegovim pacijentima i jasno, s prof. V. Hudolinom. Susret se dogodio u prolje}e iste godine u vije}nici Skup{tine op}ine Delnice. Moderator rasprave bio je V. Hudolin. Prvo su se za rije~ javili moji pacijenti, lije~eni u vi{e navrata u Rijeci, i na kraju na Odjelu za alkoholizam u Vinogradskoj bolnici te u KLA. Njihova rje~itost i zorni prikaz postupka primjenom klasi~nih mjera (od provokacije do elektro{okova) i Hudolinovog modela izazvala je neugodnu situaciju. Po~ela su izvinjavanja, opravdavanja i sl. {to je na briljantan na~in izgladio Hudolin, stvoriv{i barem prividno uvjerenje, da }e svi prisutni nakon tog skupa zdu{no prihvatiti edukaciju i primjenu suvremenog modela u postupku lije~enja alkoholizma. Rasprava se nastavila i na zajedni~kom ru~ku, kojom prilikom je dr. Kajetan Ble~i}, direktor Zavoda za za{titu zdravlja u Rijeci (pozvan na taj skup) predlo`io, da se dr. Gudelja primi u Zavod, te da odmah po~etkom 1969. godine zapo~ne specijalizaciju i rad u Dispanzeru za mentalno zdravlje, gdje je prazno mjesto odsjeka za alkoholizam. Pri{apnuo mi je da ga svako toliko posjetim u njegovom uredu u upravi Zavoda. Po~etkom sije~nja 1969. godine dolazim u kancelariju dr. K. Ble~i}a i do`ivljavam neo~ekivani obrat. Dato mi je i neko obja{njenje kome nisam vjerovao. Potvrdu moje sumnje do`ivio sam na samom izlazu iz zgrade Zavoda. Sretnem doc. S. ]uka i doc. I. Hassa, kojom prilikom me doc. ]uk tje{i, daje neku nadu. Postalo mi je jasno da vodstvo psihijatrijske klinike, posebno tada{nji alkoholozi ne `ele Hudolinovog ~ovjeka niti Hudolinovu metodologiju u Rijeci. Vra}am se u Ravnu Goru s pomije{anim emocijama. Prihva}am realnost, nastavljam raditi svoj posao. No, moji prijatelji, rukovodioci u zdravstvu znaju moju situaciju i moju odluku da `ivim i radim u Rijeci. Voditelj djelatnosti Medicine rada u Zavodu za zdravstvenu za{titu, dr. Valter Marochini nudi mi rad u njegovoj jedinici, barem do ostvarenja mojih pravih `elja. Prihva}am njegovu ponudu i
- 45 -

po~etkom studenog 1969. godine po~injem raditi na zamjenama kolega na godi{njim odmorima ili du`im pauzama radi specijalizacije medicine rada. Odmah uo~avam da su na bolovanju radnici ~ija je osnovna bolest alkoholizam, a niti jednom ta dijagnoza nije upisana u karton. Po~inje moj pritisak na njihovom lije~enju osnovne bolesti. Prvog klijenta, gra|evinskog tehni~ara, Hudolinovog kolegu iz Su{a~ke gimnazije pripremam za taj postupak. Bez rije~i je napustio ordinaciju i nakon nekoliko dana mi donio kratko pismo, u kojem me Hudolin moli da mu lije~enjem pomognem. Upu}ujem ga na Odjel za alkoholizam psihijatrijske klinike u Rijeci. Nakon tri tjedna dolazi mi s nekom dijagnozom bez spomena alkoholizma. Usmeno mi ka`e da su ga za vrijeme boravka na klinici uvjeravali da on nije alkoholi~ar, nego da je to moje uvjerenje s kojim se ne sla`u. Nakon ovog iskustva odlu~ujem formirati grupu alkoholi~ara od moje klijentele, s kojom }u provoditi grupni postupak u moje slobodno vrijeme. Tako se primjenom Hudolinove metode tretmana alkoholizma osniva u Rijeci KLA Gra|evinari, 1971. godine. Ve} tada se za suvremeni tretman alkoholizma zainteresirao i kolega dr. Mihovil Vukeli}, lije~nik zdravstvene stanice INA - rafinerija nafte u Rijeci. Upu}uje svoje alkoholi~are Hudolinovoj ekipi u Zagreb. Po povratku, dovodi ih u KLA Gra|evinari, da bi ve} 1972. godine osnovao KLA INA - Rijeka. Interes za takav postupak pokazuju dvojica lije~nika Doma zdravlja Opatija - dr. \ino Bremc iz Lovrana i dr. Vlastimir Grbac iz Opatije. Na osnivanje njihovog KLA 1973. godine pozivamo i V. Hudolina. Sje}anja i na te trenutke ugodna su i nezaboravna. Za moje profesionalno bavljenje alkoholizmom i drugim ovisnostima zna~ajna je ~injenica, da K. Ble~i}u nije ispunjeno obe}anje dato uo~i dogovorenog zapo~etka moje specijalizacije. Radi toga mi po~etkom 1972. godine pristupa tada{nji {ef i prijatelj dr. Valter Marochini. U {ali me pita - da li bi jo{ uvijek `elio specijalizaciju iz
- 46 -

neuropsihijatrije. Ne vjeruju}i toj mogu}nosti prihva}am opkladu. Tada mi napominje da me pozvao direktor i nudi specijalizaciju. Bez dvoumljenja prihva}am ponudu i u rekordnom vremenu donosim potpisan dekret iz Ministarstva zdravstva Hrvatske. Javljam se na psihijatrijsku kliniku doc. S. ]uku. Do`ivljavam jo{ jedno odbijanje. Radi mira na klinici...itd, ne odobrava mi se specijalizacija u Rijeci. Za poludjeti... Tri mjeseca nakon toga dolazim u upravu Zavoda za zdravstvenu za{titu i saznajem da me jo{ ne primaju. Tada nastupa moj spominjani prijatelj Marochini. Nakon njegovog razgovora sa doc. S. ]ukom dobivam pristanak uz moje obe}anje, da se bez njegove dozvole ne}u baviti alkoholizmom, te da zapo~nem specijalizantski sta` na neurologiji. Nedugo nakon toga zamoljen sam da odr`im niz predavanja Omladinskoj jedinici Gradskog dru{tva Crvenog kri`a u Rijeci na terenu u Fu`inama. Dolaskom na psihijatrijski dio sta`a pred kolegama mi odobrava rad s alkoholi~arima, a prije zavr{etka specijalizacije vodim grupni postupak alkoholi~ara u Dispanzeru za mentalno zdravlje. Ja~i zamah primjeni Hudolinovog kompleksnog postupka tretmana alkoholom izazvanih problema nastaje zavr{etkom postdiplomskog studija iz Socijalne psihijatrije, alkoholizma i drugih ovisnosti na Klinici za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti pri Stomatolo{kom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. U ve}oj grupi postdiplomanata iz Rijeke bio je i dr. Mihovil Vukeli}. Njegov magisterij pripremljen je i tiskan kao knjiga (Vukeli}, 7). On postaje {ef jedinice za medicinu rada u Rijeci, od kada se lije~nici i medicinske sestre tog odjela mahom upu}uju na edukaciju, koja se prvih godina provodila isklju~ivo u {koli za socijalnu psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti pri Klinici za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti dana{nje bolnice Sestre milosrdnice u Zagrebu. Otvaraju se mnogi KLA, ukupno 60 na podru~ju `upanije.
- 47 -

Psihijatrijska klinika u Rijeci i psihijatrijska bolnica Rab ostaju ~vrsto na svojim pozicijama

Hudolin je dobro znao, da je na ovom podru~ju neophodno pridobiti i psihijatrijsku kliniku Medicinskog fakulteta u Rijeci, kao i Psihijatrijsku bolnicu Rab. Njihovi kapaciteti bi primjenom suvremene metode tretmana alkoholizma na podru~ju dana{nje Primorsko-goranske `upanije obuhvatili cjelokupnu problematiku. Prvi veliki korak na tom putu bilo je mentorstvo Hudolina doc. Slobodanu ]uku na izradi doktorske disertacije 1976. godine (]uk, 8). Od tog vremena Hudolin provodi edukaciju grupi polaznika u Rijeci, a ]uk se uklju~uje u nastavu Zagreba~ke {kole za socijalnu psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti. Paralelno tome, voditelj odjela za alkoholizam Psihijatrijske bolnice Rab dr. Stipe} dolazi na Hudolinovu kliniku u svojstvu ~lana predsjedni{tva Saveza za za{titu i unapre|enje du{evnog zdravlja i suzbijanje ovisnosti. O~ekivalo se njegovo po{tivanje autoriteta i prihva}anje svjetski afirmiranog modela u pristupu kompleksnom rje{avanju alkoholom izazvanih poreme}aja. Naprotiv, poku{aju razgovora s njim o tom problemu bivaju u po~etku prekidani uz njegovo uvjeravanje, da je metoda koju primjenjuje stru~no najprihvatljivija. Krajem 70-ih godina, Hudolinu je bilo onemogu}eno izvo|enje nastave u postdiplomskom studiju iz Socijalne psihijatrije, alkoholizma i drugih ovisnosti na Klinici pri Stomatolo{kom fakultetu (~inovnici u ministarstvima ne daju mira). Psihijatriji Rijeka pru`a se velika {ansa. Hudolin nudi izvo|enje postdiplomske nastave tako, da se pola nastave i vje`bi odr`ava u Rijeci, a pola na klinici u Zagrebu. Dogovor je utana~en i ~eka se odluka znanstvene komisije Medicinskog fakulteta u Rijeci. Predugo ~ekanje pozitivnog odgovora tra`i izlaz. Hudolin {alje u Rijeku doc. Branka Langa da sa dekanom Medicinskog fakulteta razrije{i nesporazume. Do~ekam ga na `eljezni~koj stanici i
- 48 -

s prof. S. ]ukom odlazimo dekanu prof. Vinku Fran~i{kovi}u na kirur{ku kliniku Su{ak. Nakon kratkog razgovora nalazimo izlaz tako, da se za znanstveno vije}e prilagodi program studija predlo`en od Klinike za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Stomatolo{kog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu. Povjereni zadatak razrije{avam u vrlo kratkom vremenu. Odnosim prilago|eni prijedlog studija prof. S. ]uku, nakon ~ega se o~ekuje brzo rje{enje. Na `alost, do odgovora nije do{lo nikada, jer prijedlog za dogovorenu nastavu nije nikada dospio na Medicinski fakultet. To je ujedno bio definitivni prekid svake suradnje Hudolina s psihijatrijskom klinikom u Rijeci, a Hudolinov kompleksni program tretmana alkoholizma i primarne prevencije ovisnosti na Primorsko-goranskoj `upaniji nastavlja se u Centru za prevenciju i lije~enje ovisnosti. Centar bi trebao postati Dr`avni `upanijski centar, da Vlada Republike Hrvatske, ne odga|a provo|enje odluke Hrvatskog dr`avnog Sabora iz 1996. godine.
Literatura: 1. Hudolin V, Psihijatrija, II. pro{ireno izdanje, Stvarnost, Zagreb, 1984. 2. Gudelj M, [kolska omladina, alkohol, duhan, droge, Stvarnost, Zagreb, 1983 3. Gudelj M, Klubovi lije~enih alkoholi~ara u komuni Delnice, Radovi Instituta za prou~avanje alkoholizma Zagreb, Al-klub, 116 : 121, Zagreb, 1967. 4. Stipani~i} J, Uloga Crvenog kri`a u organizaciji lije~enja alkoholizma, Prvi kongres Klubova lije~enih alkoholi~ara, Zagreb 23. i 24. 03. 1968., Al-klub, posebno izdanje, 1969. 5. Hudolin V, Klubovi lije~enih alkoholi~ara, Jumena, Zagreb, 1982. 6. Hudolin V, Obitelj i alkoholizam, Pore~, 1975. 7. Vukeli} M, Hudolin V, Alkoholizam mladih, Stvarnost, Zagreb, 1984. - 49 -

8. ]uk S, Uloga registra hospitaliziranih alkoholi~ara Hrvatske za planiranje suzbijanja alkoholizma, sa specijalnim osvrtom na prilike u Rije~koj regiji, doktorska disertacija, Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci, 1976.

- 50 -

IL LAVORO DI HUDOLIN IN ITALIA

Dott. Francesco Piani San Daniele del Friuli, Italia

Hudolin inizi il proprio lavoro in Italia nel 1979, anno in cui tenne il primo corso di sensibilizzazione a Udine. Per la verit era gi ben conosciuto nella nostra regione, Friuli Venezia Giulia, per la sua attivit nel campo della psichiatria e dellAlcologia. Aveva partecipato, tra laltro, ad un convegno sullalcolismo svolto presso lOspedale Psichiatrico di Udine nel 1969, dove aveva portato i primi
- 51 -

dati del programma dei club degli alcolisti in trattamento che aveva iniziato a Zagabria nel 1964. Bisogna ricordare che nel 1979 Hudolin ebbe la fortuna di trovare a Udine le persone giuste al posto giusto, come lui spesso diceva: il prof. Luciano Floramo, che era presidente dellOspedale Civile (ed ~ attualmente presidente dellAssociazione Italiana dei Club degli Alcolisti in Trattamento), il compianto prof. Zanuttini, allora direttore sanitario dellOspedale ed il dott. Buttolo, primario della medicina, che con Lezzi, De Corato, Crasti e molti altri operatori della propria quipe, inizi in modo energico e convinto il trattamento degli alcolisti secondo lapproccio che Hudolin aveva realizzato e messo a punto in Croazia. Io allora ero giovane, molti di noi erano giovani, molto giovani: lui anche era giovane, forse pi giovane di noi per lentusiasmo, lenergia e la vitalit che dimostrava. Oggi possiamo dire di essere stati testimoni di una grande opera, di un grande lavoro che si ~ sviluppato prima ad Udine e in Friuli, poi nel Veneto, nel Trentino ed in tutte le regioni italiane. Abbiamo avuto il privilegio di collaborare con Hudolin in tantissimi corsi, convegni, incontri in tutta Italia. Il frutto di questa attivit sono gli oltre 2.500 club diffusi in tutta Italia ed un approccio ecologico-sociale diffuso attraverso i club in tutto il territorio nazionale, che sono oggetto di interesse e di studio a livello internazionale. Non era facile collaborare con Hudolin: voleva sempre avere ragione. Ma bisogna dire che davvero aveva sempre ragione. Credo che due siano i motivi di questo: innanzitutto era un uomo superiore, raro per intelligenza e cultura, e poi sapeva ascoltare, raccoglieva appunti, scritti che poi elaborava e con i quali arricchiva il proprio approccio sia dal punto di vista pragmatico, che teorico.. Lidea era rivoluzionaria, sia per i medici e gli operatori sanitari, che per i pazienti: tutti, secondo il suo approccio, erano responsabili innanzitutto della propria salute, ed anche di quella degli altri. Il malato e la sua famiglia non erano pi oggetto di cure, ma soggetti della propria
- 52 -

riabilitazione e della propria crescita personale. I medici e gli operatori della salute dovevano adattarsi e cambiare il loro ruolo in questa direzione, rinunciando ad alcuni concetti (quello di alcolismo come stile di vita e non malattia per esempio) e ad alcuni privilegi. Hudolin ~ oggi famoso e conosciuto in Italia soprattutto per i club degli alcolisti in trattamento, ma ~ riduttivo considerare solamente questo aspetto della sua opera. Sempre di pi emergono i presupposti teorici, le idee e di concetti che stanno alla base del suo approccio. Parliamo di sistema ecologico sociale, che non si adatta solo alla psichiatria ed alla alcologia , ma pu essere esteso a tutto il campo della salute delluomo in senso unitario: fisico, psichico e spirituale insieme. Approccio ecologico significa miglioramento della salute della comunit, significa ruolo centrale dellindividuo e della famiglia nel processo di promozione protezione della salute propria e degli altri, significa sviluppo di programmi di prevenzione che possano cambiare i comportamenti a rischio della popolazione. Specialmente negli ultimi anni, per, Hudolin parlava di approccio spirituale, come momento unificante di tutti gli aspetti della vita delluomo, e soprattutto parlava della pace, spesso con sofferenza ed angoscia: pace tra i popoli e gli stati, pace tra gli individui, pace nelle famiglie e nella societ. Equesta leredit pi difficile che lui ci ha lasciato.
I club degli alcolisti in trattamento in Italia

Il Club degli Alcolisti in Trattamento ~ una comunit multifamiliare inserita nella comunit locale, che si occupa del trattamento dei problemi alcol-correlati, ma che si apre anche alla multidimensionalit della sofferenza umana, e alla possibile combinazione tra problemi alcolcorrelati e: l uso di altre sostanze l disturbi psichiatrici
- 53 -

l persona senza dimora e inferiore ai 30 anni l comportamento autodistruttivo o violento

Il Club degli Alcolisti in Trattamento lavora secondo poche regole semplici: Il Club ~ composto al massimo da 12 famiglie; si moltiplica quando arriva la tredicesima; qualora il Club non raggiunga le 12 famiglie entro un anno, ~ comunque opportuno che si moltiplichi. Le riunioni del Club, della durata di unora e mezza, si svolgono regolarmente una volta alla settimana. Le riunioni si aprono e terminano con puntualit. Non si fuma durante le riunioni. Al Club partecipano solo le famiglie con problemi alcolcorrelati e complessi ed il loro servitore. Non sono previsti tirocinanti, volontari, visitatori, accompagnatori, tranne che durante il Corso di Sensibilizzazione. Viene mantenuta la riservatezza su quanto viene detto al Club. Esso non appartiene ad alcuna istituzione o associazione, ma con esse pu fattivamente operare in uno spirito di cooperazione e di rispetto delle reciproche autonomie. Il servitore-insegnante ~ al servizio del Club e in quanto tale non dipende da altre istituzioni. Ogni Club pu inserire solo una famiglia con problemi complessi ogni 6 famiglie. I programmi alcologici territoriali dei Club pongono particolare attenzione alla spiritualit antropologica, alletica, ai diritti dei cittadini e dei popoli, alla pace, allo sviluppo dei legami di amicizia, amore e solidariet. La partecipazione al Club da parte delle famiglie ~ gratuita. Il servitore-insegnante, sia esso un volontario che ha avuto una opportuna preparazione, sia esso un professionista della salute proveniente dai servizi pubblici, presta la sua opera nel Club volontariamente e gratuitamente. Per garantire laccessibilit a questa forma di trattamento, lAssociazione dei Club Alcolisti in Trattamento ~ impegnata nella continua territorializzazione dei programmi, con la costituzione del maggior numero di Club possibile, diffondendoli in tutto il territorio nazionale ed anche allestero. A livello locale, le Associazioni dei
- 54 -

Club organizzano inoltre le scuole alcolgiche territoriali itineranti, articolate nel seguente modo: l Primo modulo: 10 incontri di 2 ore ciascuno per le nuove famiglie inserite nei Club l Secondo modulo: mezza giornata di aggiornamento ogni 2 anni per le famiglie che gi frequentano i Club l Terzo modulo: 2-4 incontri di 2 ore ciascuno rivolti alla popolazione generale A garanzia del buon andamento dei programmi si prevede una riunione mensile di auto-supervisione dei servitori, zona per zona, e il continuo aggiornamento dei servitori e delle famiglie. Il servitore-insegnante membro di Club ha come impegno irrinunciabile il continuare a frequentare con la propria famiglia il suo Club. Il servizio di servitore-insegnante avverr in altro Club. Ogni famiglia si impegna attivamente nello sviluppo dei programmi facendo conoscere i Club ad altre famiglie. Questo allo scopo di favorire lingresso diretto nei Club delle famiglie della comunit, evitando, quando possibile, il passaggio attraverso i servizi pubblici (Sert, Salute Mentale) che poi le inviano ai Club, come avveniva allinizio. Le Associazioni dei Club favoriscono la partecipazione delle famiglie ai Congressi Nazionali (due allanno, uno itinerante, laltro ad Assisi, nel mese di maggio di ogni anno, dedicato alla Spiritualit Antropologica). Per la formazione di nuovi servitori-insegnanti, le locali Associazioni dei Club organizzano corsi di sensibilizzazione della durata di una settimana, utilizzando formatori della propria regione ed invitando come Direttori o Conduttori anche dei formatori da altre regioni italiane, allo scopo di garantire la omogeneit del metodo. Vengono inoltre organizzati a scadenze regolari, corsi monotematici e di aggiornamento per servitori-insegnanti (almeno due allanno in ogni regione).
- 55 -

LAssociazione cura la ricerca e la continua valutazione dei programmi, gestita dai Club, in collaborazione con i Centri Alcologici regionali, dando vita, quando possibile, a banche dati . Le Associazioni si impegnano a diffondere sul loro territorio le informazioni mediante pubblicazioni o giornalini, mentre a livello nazionale vengono pubblicate le riviste Informaclub", Camminando Insieme e Alcolismi.

- 56 -

HUDOLINOV RAD U ITALIJI

Prim.dr. Francesco Piani,

Op}a bolnica u San Daniele del Friuli, Italija Hudolin je zapo~eo rad u Italiji 1979. godine odr`avanjem prvog Seminara senzibilizacije za probleme alkoholizma. Medutim, on je u to vrijeme bio ve} dobro poznat u Regiji Furlanija-Julija-Veneto sa svojim radom na podru~ju psihijatrije i alkohologije. Tako je, me|u ostalim, sudjelovao na jednom sastanku organiziranom u Psihijatrijskoj bolnici u Udinama, 1969. godine. Tom je prigodom prvi put u na{oj sredini prikazao programe i podatke o klubovima lije~enih alkoholi~ara, koje je zapo~eo osnivati 1964. godine u Zagrebu. Treba se sjetiti da je te, 1979. godine Hudolin imao sre}e, kao {to je kasnije ~esto govorio, da je na{ao prave osobe, na pravom mjestu: prof. Luciana Florama koji je u to vrijeme bio predsjednik Bolnice u Udinama (sada je aktualni predsjednik talijanskog Udru`enja Klubova lije~enih alkoholi~ara), pokojnog prof. Zanuttinia, u to vrijeme sanitarnog (zdravstvenog) direktora Bolnice i dr. Buttola. Dr. Buttolo, primarijus interne medicine, sa svojim je suradnicima (Lezzi, De Corato, Crasti i mnogi drugi) zapo~eo vrlo energi~no i s uvjerenjem, tretman alkoholi~ara prema Hudolinovu pristupu, zapo~etom u Hrvatskoj.

- 57 -

Ja sam u to vrijeme bio mlad, mnogi od nas su bili mladi, on je takoder bio mlad, mo`da i mla|i od nas sa svojim entuzijazmom, energijom i vitalno{}u koju je pokazivao. Danas mo`emo re}i da smo bili svjedoci jednog velikog djela, velikog rada koji se razvijao prvo u Udinama i Furlaniji, zatim u Venetu i Trentinu, te kona~no, u svim talijanskim regijama. Bili smo privilegirani da smo mogli sura|ivati s Hudolinom na mnogim seminarima, simpozijima, sastancima po ~itavoj Italiji. Plod te velike aktivnosti su danas vi{e od 2500 klubova lije~enih alkoholi~ara. Tako se ekolo{ko socijalni pristup alkoholnim problemima pro{irio po cijeloj Italiji, ponajprije preko klubova lije~enih alkoholi~ara. Taj pristup je danas izazvao velik interes, kao i studije o njemu, na me|unarodnoj razini. Nije bilo lako sura|ivati s Hudolinom. @elio je uvijek imati pravo. Ali treba re}i istinu da je uvijek imao pravo. Mislim da su za to odgovorna dva ~initelja: 1. bio je superioran ~ovjek, rijedak po svojoj inteligenciji i kulturi i 2. znao je slu{ati, skupljati pisane podatke i zatim ih elaborirati i njima oboga}ivati vlastiti pristup problemima alkohola u prakti~nom i teoretskom smislu. Njegova je ideja bila revolucionarna, kako za lije~nike i zdravstvene radnike tako i za bolesnike: prema njegovom pristupu svi su bili ponajprije odgovorni za vlastito zdravlje, kao i za zdravlje drugih. Bolesnik i njegova obitelj nisu bili vi{e predmet lije~enja, nego subjekti vlastite rehabilitacije i vlastitog osobnog rasta. Lije~nici i zdravstveni radnici morali su se adaptirati (npr. alkoholizam je stil `ivota a ne bolest) i promijeniti vlastite uloge u tom smisli, odri~u}i se stanovitih koncepata i odre|enih privilegija. Hudolin je danas slavan i poznat po klubovima lije~enih alkoholi~ara, ali bi se, nagla{avaju}i samo taj aspekt, smanjila vrijednost njegovog djela. Danas se sve vi{e javljaju teoretske pretpostavke, ideje i koncepti, koji se temelje na njegovom pristupu. Ovdje govorimo o njegovom ekolo{kom socijalnom sustavu koji nije prilago|en samo psihijatriji i
- 58 -

alkohologiji, nego se prote`e na ~itavo podru~je ljudskog zdravlja u jedinstvenom smislu: fizi~ko, psihi~ko i spiritualno (duhovno) zajedno. Njegov ekolo{ko-socijalni pristup obuhva}a zdravlje u zajednici, sredi{nju ulogu pojedinca i obitelji u procesu unapre|ivanja i za{tite osobnog zdravlja, kao i zdravlja bli`njih, razvijanje programa preveniranja, {to mo`e dovesti do promjena rizi~nog pona{anja stanovni{tva. Posljednjih je godina Hudolin govorio o spiritualnom pristupu, kao objedinjuju}em trenutku svih vidova ljudskog `ivota. Nadasve je mnogo govorio o miru, ~esto s tugom i bolom. ^esto je govorio o miru me|u narodima i dr`avama, miru me|u pojedincima, miru u obiteljima i u dru{tvu. To je i najte`a ostav{tina koju nam je ostavio.
Klubovi lije~enih alkoholi~ara u Italiji

Klub lije~enih alkoholi~ara je zajednica vi{e obitelji okupljenih na lokalnoj razini, koja se bavi problemima vezanima uz alkohol, ali i multidimenzijalno{}u ljudske patnje, te mogu}im kombinacijama vi{e problema koji se javljaju uz alkoholizam i to: l -konzumiranjem drugih sredstava l -psihi~kim smetnjama l -osobama bez prebivali{ta i mla|ima od 30 godina l -autodestruktivnim i nasilnim pona{anjem Klub lije~enih alkoholi~ara djeluje slijede}i nekoliko jednostavnih pravila: sastoji se od najvi{e 12 obitelj; kada se uklju~i 13. obitelj, klub se dijeli, a u slu~aju da se tijekom godine ne uklju~i 12 obitelji, za taj klub je preporu~ljivo da se razdijeli. Sastanci kluba se, u trajanju od jednog i pol sata, odr`avaju redovito jednom tjedno. Sastanci po~inju i zavr{avaju to~no na vrijeme. Pu{enje tijekom sastanaka nije dozvoljeno. U klubovima sudjeluju samo obitelji kod kojih je alkoholizam uzrokovao probleme i njihov voditelj. Sta`isti, volonteri, posjetitelji ili pratitelji mogu sudjelovati
- 59 -

samo tijekom senzibilizacije. Sve {to se u klubu izjavi je povjerljivo. Klub ne pripada nit jednoj instituciji ili udru`enju, ali s njima mo`e sura|ivati uz uzajamno po{tovanje samobitnosti. Voditelj kluba je njegov djelatnik i ne ovisi o drugim institucijama. Programi teritorijalnih klubova posve}uju osobitu pozornost antropologiji, etici, ljudskim i nacionalnim pravima, miru, te razvijanju prijateljstva, ljubavi i solidarnosti. Za obitelj, sudjelovanje u klubu je besplatno. Voditelj kluba, bio on volonter koji je za takva posao pripremljen, ili zdravstveni radnik zaposlen u nekoj javnoj slu`bi, u klubu radi bez nov~ane naknade. Udru`enje klubova lije~enih alkoholi~ara, kako bi osiguralo ovakvu vrstu lije~enja, stalno radi na teritorijalizaciji programa, organiziraju}i nove klubove na teritoriju cijele dr`ave pa ~ak i u inozemstvu. Na lokalnoj razini, Udru`enje organizira putuju}e alkoholo{ke {kole, koje djeluju na sljede}i na~in: l -Prvi uzorak: 10 susreta u trajanju od dva sata za novouklju~ene obitelji l -Drugi uzorak: pola dana informativnih predavanja svake dvije godine za obitelji koje posje}uju klubove l -Tre}i uzorak: 2 4 susreta u trajanju od dva sata za javnost. Jednom mjese~no, kao jamstvo za dobro provo|enje programa, organiziraju se skupovi nadzora za voditelje ( za svaku lokaciju posebno), kao i stalno usavr{avanje i voditelja i obitelji. Svaki voditelj ~lan kluba mora sa svojom obitelji nastaviti sudjelovanje u vlastitom, a ulogu voditelja mo`e vr{iti u nekom drugom klubu. Aktivno sudjeluju u stvaranju i razvijanju programa, predstavljaju}i klub drugim obiteljima, a sve to u cilju realiziranja direktnog ulaza obitelji u klub i izbjegavanja, kada je to mogu}e, prolaza kroz razne ustanove (npr. psihijatrijske bolnice), koje bi ih na kraju opet uputile na klub. Udru`enja klubova podr`avaju sudjelovanje obitelji na
- 60 -

kongresima (dva godi{nje; jedan putuju}i, drugi u Assisiju svake godine u svibnju posve}en antropolo{koj spiritualnosti). Lokalna udru`enja organiziraju te~ajeve senzibilizacije u trajanju od tjedan dana kako bi osposobili nove voditelje klubova. Na tim te~ajevima sudjeluju osniva~i lokalnih klubova, medutim, pozivaju se i osniva~i i voditelji iz drugih regija, {to je jamstvo jednovrsnosti svih programa. Tako|er se redovito organiziraju i tematski kao i informativni te~ajevi za voditelje (barem 2 godi{nje za svaku regiju). Udru`enje njeguje istra`ivanja i stalno vrednovanje programa, {to provode klubovi u suradnji sa regionalnim alkoholo{kim centrima koji organiziraju i banke podataka. Udru`enja se na lokalnoj razini anga`iraju i u {irenju informacija putem raznih publikacija i ~asopisa, dok se na nacionalnoj razini tiskaju ~asopisi Informaclub, Camminando insieme i Alcolismi.

- 61 -

Klubovi lije~enih alkoholi~ara u Italiji. Iz ~asopisa Caminando insieme, 1997.

- 62 -

PROF. DR. VLADIMIR HUDOLIN, PARADIGMA PSIHIJATRA KOJI JE BIO OBDAREN SPOSOBNO[]U DA NA AUTORITATIVAN NA^IN USPJE[NO VODI VELIKE TERAPIJSKE GRUPE
Dr. sc. Janez RUGELJ, dr. Med. LJUBLJANA

- 63 -

1. Uvod

Prof. dr. Vladimir Hudolin bio je jedini psihijatar u biv{oj Jugoslaviji, a i u svijetu, koji je kao prirodni vo|a bio sposoban, da na autoritativan na~in vrlo uspje{no vodi velike terapijske skupove u Hrvatskoj i u drugim predjelima Jugoslavije, a kasnije i u Italiji. Ni jedan drugi psihijatar nije se mogao s njim uspore|ivati.
2. Pozadina Hudolinove efikasnosti

Hudolinova efikasnost bila je fundirana u slijede}im njegovim osobinama: l u jedinstvenoj sposobnosti za autoritativno vo|enje velikih terapijskih grupa, l u karizmi, koja mu je pomogla, okupljati oko sebe brojne stru~njake i pacijente iz zemlje i inozemstva, l u odli~nim rezultatim na svim razinama {kolovanja, jer je po{tivao samo odli~nu ocjenu, a vrlo dobru smatrao za poraz, l u znanju svjetskih jezika, l u sretnoj okolnosti, da je imao svesrdnu podr{ku svoje `ene, prof. dr. Vi{nje Hudolin. Ta velika `ena mu je osim mnogih drugih djelatnosti obavljala posao za tri stru~ne sekretarice, a pored toga mogla ga je sasvim dobro nadomjestiti u skoro svim njegovim djelatnostima, osim kod vo|enja velikih terapijskih zajednica. Ali je zato na velikim skupovima znala uspje{no rje{avati brojne probleme, koji uvijek iskrsavaju u pozadini velikih sastanaka, l bio je zdrav, bez neuroti~nih zako~enosti, vrlo samopouzdan mu{karac s prirodnim osobinama vo|e, koji nije u{ao u psihijatriju zato, da kriomice - kao mnogi psihijatri - lije~i svoje neuroti~ke komplekse. Zato je mogao, kao nitko drugi u
- 64 -

njegovo doba, autoritativno, odlu~no i mu{ki, voditi velike terapijske skupove, {to je imalo golemi pozitivni utjecaj na proces rehabilitacije tisu}a alkoholi~ara i ~lanova njihovih obitelji. l Hudolinova vrlo izrazita samopouzdanost temeljila se prije svega na njegovoj visokoj inteligenciji, vrijednim radnim navikama i odli~nim rezultatima na svim razinama obrazovanja. Velika ve}ina alkoholi~ara zbog alkoholizma izgubi glavne osobine mu{karaca, a mo`da su postali alkoholi~ari, jer u mladosti nisu uspjeli razviti u sebi puni mu{ki identitet. Izgleda, da zaista uspje{no lije~iti alkoholi~are mo`e samo mu{ki terapeut, koji ima sposobnosti, da vodi klub na autoritativan na~in. Sa takvim vo|enjem omogu}ava: l da pojedini lije~eni alkoholi~ari u dugotrajnom preodgojnom procesu do`ive bitnu promjenu li~nosti i postanu uspje{ni i autoritativni mu{karci ({to na `alost samo rijetki postignu, zato su ve}ina do smrti objekti rafinirane manipulacije njihovih dominantnih `ena), l da (rijetke) `ene alkoholi~ara uvide, da su dugi niz godina podupirale razvoj mu`evljevog alkoholizma zato, da bi mogle nad njima dominirati, a u procesu (rijetke) pune i sveobuhvatne rehabilitacije mu`a moraju se slo`iti, da mu` opet preuzme svoju prirodnu ulogu gazde. U navedenom kontekstu razumljivo je, da `enski terapeuti ne mogu biti uspje{ni na podru~ju alkohologije i drugih bolesti ovisnosti, jer `ena zbog primarnih `enskih osobina ne mo`e voditi mu{karce na autoritativan na~in. Uvjeren sam, da je jako va`no istaknuti spomenute osobine Vladimira Hudolina, jer nam to otvara put u tajne uspje{ne rehabilitacije alkoholi~ara. Ne smijemo izgubiti iz vida, da prije Hudolina nitko u svijetu nije uspio organizirati masovno lije~enje alkoholi~ara. Nitko prije
- 65 -

njega nije uspio okupiti oko sebe desetine tisu}a lije~enih i trijeznih alkoholi~ara, najprije u Jugoslaviji, a kasnije i u Italiji. Zbog tih njegovih osobina zavidjeli su mu vode}i psihijatri u Srbiji i Sloveniji iz jednostavnog razloga, {to su i oni u eri razvoja socijalne psihijatrije htjeli biti velike vo|e, a nisu imali karizme, samopouzdanja i nadprosje~nih radnih kapaciteta za korektno i uspje{no vo|enje velikih skupova po mehanizmu terapijske zajednice. Udba{ki (politi~ki) psihijatri u Sloveniji (a sli~no i u Srbiji) poku{ali su Vladimira Hudolina diskvalificirati insinuacijama o usta{tvu, a njegov veli~anstven sustav rehabilitacije alkoholi~ara insinuacijama o fa{istoidnom sustavu1. Tkogod je u Sloveniji poku{avao iskreno sura|ivati s Vladimirom Hudolinom, diskretno je bio tretiran kao simpatizer usta{tva i fa{istoidnosti. Takve su bile manipulacije udba{ke (politi~ke) psihijatrije, koje su izvodili Stojiljkovi} u Beogradu i Kobal u Sloveniji. Rezultati rehabilitacije alkoholi~ara po Hudolinovom sustavu bili su nadprosje~ni, a bili bi jo{ mnogo bolji, da se je ve}i broj psihijatara i lije~nika odlu~io za stru~no vo|enje klubova. Kako se ve}ina lije~nika op}e medicine i psihijatara nije htjela posvetiti stru~nom vo|enju klubova (zapravo se nije ni mogla zbog manjka odgovaraju}ih osobina li~nosti), Vladimir Hudolin je bio prinu|en motivirati i {kolovati po sustavu ratnih {nel kurseva medicinske sestre, socijalne radnike i druge parapsihijatrijske i paramedicinske stru~njake, koji su s ve}im ili manjim uspjehom poku{avali voditi klubove lije~enih alkoholi~ara. Hudolinovo djelo na podru~ju alkohologije i socijalne psihijatrije razotkriva, da za uspje{an psihijatrijski rad ni izdaleka nije dostatna ni najpotpunija psihijatrijska
1

Vi{e o destrukciji Hudolinovog sistema u Sloveniji poslije 1974. godine vidi u knjizi J. Rugelj: Dramati~na pot, Samozalo`ba, Ljubljana 1992.

- 66 -

izobrazba, ve} da zaista uspje{an psihijatar mora posjedovati i neke posebne osobine li~nosti, prije svega mora biti zdrav, u smislu odsutnosti neuroti~kih zako~enosti. Vladimir Hudolin, sa svojim prvim suradnikom, pokojnim Brankom Langom, omogu}io je vrhunsko obrazovanje (specializaciju, magisterij, doktorat i {to je najva`nije: hospitacij u njihovoj terapijskoj zajednici) svakome u biv{oj Jugoslaviji, tko je bio spreman, da se svestrano obrazuje u socijalnoj psihijatriji i alkohologiji. Vladimir Hudolin bio je velik i hrabar Hrvat. Na 3. kongresu lije~nika Jugoslavije, na Bledu 1971. godine, dakle u komunisti~koj Jugoslaviji, odlu~no se usprotivio poku{ajima lektora, da hrvatske stru~ne tekstove prevedu u srpski jezik. Ve}ina sudionika kongresa tada je prvi put ~ula da postoje dva jezika, hrvatski i srpski, a ne samo srpskohrvatski. Prof. dr. Vladimir Hudolin bio je i veliki diplomata. Srpska grupa u hrvatskoj psihijatriji spre~avala mu je habilitaciju za sveu~ili{nog profesora. Svoje protivnike nadmudrio je tako, da je sa suradnicima bolni~ke odjele u Vinogradskoj bolnici podigao na razinu klinika Stomatolo{kog fakulteta i time omogu}io sebi i drugima, da habilitiraju. Vladimir Hudolin bio je psihijatar iznimnih kvaliteta. Pro}i }e mnoga desetlje}a prije nego se u Hrvatskoj, a vjerojatno i u svijetu pojaviti novi Hudolin, koji bi znao sam obavljati tolike poslove na organizacionoj, terapijskoj, obrazovnoj, istra`iva~koj, publicisti~koj i me|unarodnoj razini. I na kraju: uz spomenute osobine li~nosti Vladimira Hudolina i njegova osobita dostignu}a, mogli bismo po~eti na posebnom znanstvenom skupu diskusiju o neuroti~ki zako~enim psihijatrima, koji nemaju osobina za rad u socijalnoj psihijatriji, i zdravim psihijatrima, koji posjeduju osobine za autoritativno vo|enje terapijskih grupa.
- 67 -

\A^KI DANI VLADE HUDOLINA Sje}anja Radoslava [kalamere

Radoslav [kalamera Rijeka

Osje}am se po~a{}en {to mi se pru`ila mogu}nost da pred ovako eminentnim skupom ka`em nekoliko rije~i o |a~kim danima moga gimnazijskog kolege i prijatelja Vladimira Hudolina.
- 68 -

Izvanserijski

Vlado je bio izvanserijski |ak. Bio je odlika{, ali i me|u odlika{ima bio je izvanserijski, poseban, osebujan, svoj, atipi~an; temeljito gra|ena li~nost, osoba jake volje, u princima nepopustljivo beskompromisan, disciplinirano neumoljivo strog prema samome sebi, uvijek `eljan znanja, strastveno upijaju}i fenomene `ivota, dive}i im se, isku{avaju}i ih i cijene}i ih. Bio je neobi~no obdaren umnim sposobnostima. Svoj talent iskori{tavao je pametno i obilato u svladavanju svih zada}a pred koje {kola stavlja u~enika.
Visoki ciljevi

Postavljao je sam sebi i druge vrlo visoke ciljeve te jakom voljom i aktiviranjem velikih potencijala svojega uma direktno stremio k tim ciljevima i blistavo ih ostvarivao. Vr{njaci njegovi nisu se, u tom smislu, mogli mjeriti s njime. Ocjenu vrlo dobar smatrao bi svojim porazom.
Do dna

Jednako je volio i prirodne i humanisti~ke znanosti. ^a{u znanja ispijao je do dna. Znati`eljno se opijao znanjem i ljepotom `ivota i prirode. Od rane mladosti spoznao je i shvatio veliko z1o alkoholizma. Izu~avanju, lije~enju i suzbijanju te dru{tvene po{asti posvetio je ~itav svoj `ivot, a `ivio je vrlo intenzivno.
Zapanjuju}i trenuci

Vlado je mnogo puta znao {okirati sve svoje kolege, ~itav razred, ali i profesore. Ispri~at }u nekoliko primjera takvih situacija u kojima je ~itav razred, jednostavno bivao zapanjen, za~u|en, ostao bi bez rije~i na Vladine neobi~ne i smione postupke. Prije toga spomenut }u da je za Vladu svaki od ~etiri vi{a razreda su{a~ke Mu{ke realne gimnazije bio u znaku ne~eg posebnoga.
- 69 -

Ministrant

Stanovao je s majkom i sestrom Ljubicom na Trsatu. U Zaj~evoj ulici na Trsatu `ivjela mu je teta Ivana Hudolin, primalja. Svako jutro prije nego {to bi do{ao u gimnaziju, po{ao bi na ranu misu kod trsatskih fratara, u crkvu Majke Bo`je - kao ministrant. Tako nije ~inio nijedan njegov kolega. Tako je to bilo u petom razredu gimnazije. Od tada ga i poznam. Skupa smo u istom razredu bili sve do velike mature, do posljednje mature prije Drugog svjetskoga rata.
Hormoni

U {estom razredu naglo se promijenio u svojim navikama. Bilo je to doba kad su nabujale energije pod djelovanjem hormona. Svi mi razredni kolege uglavnom smo podjednako prolazili kroz tu fazu odrastanja. Bili smo spremni na `ivahne, kolektivne nepodop{tine. Neke skupine iz na{ega razreda pravile bi zajedni~ke izlete preko dr`avne granice, iz Su{aka u tada{nju talijansku Rijeku. Bili smo nesta{ni, `eljni avanture. Skupno bismo odlazili u pohode najprije u gostionicu Aquila nera na vermut a zatim u posjet damigellama, onim gospo|icama u Grotti u Starom Gradu. Rijetki su bili ti na{i pothvati, a Vlado nije bio s nama. On je - ne{to kasnije po~eo sam odlaziti, ali redovito i sistematski. Sam je tada, te godine, obilazio su{a~ke gostionice, i sam bi ku{ao i isku{avao i vino i konjak. A onda je, redovito sam, odlazio i onim godpo|icama u Stari Grad, preko granice.
Ma{toviti planovi

Sedmi razred bio je godina velikih planova, ma{tovitih avantura. Vlado i ja, isprva vi{e {ale}i se nego ozbiljno razmi{ljaju}i, zamislili smo dva velika putovanja. Jedno smo planira ostvariti u velikim {kolskim ferijama poslije sedmoga razreda, a drugo poslije mature. Prvo putovanje od najmanje dva puna mjeseca imalo je obuhvatiti cijelu kraljevinu Jugoslaviju i Bugarsku sve do Crnoga mora, a drugo Italiju do Napulja (Trst - Venecija - Bolonja - 70 -

Firenca - Rim - Napulj - Rim - Livorno - Genova - Torino Milano - Verona - Trst - Rijeka). Ovo drugo nikad se nije ostvarilo zbog nadolaze}ih ratnih vremena, a bili smo ve} skupili svu silu itinerera po slavnim, konzularnim rimskim cestama i mno{tvo prospekata ENIT-a o talijanskim gradovima slavne pro{losti, punih obilatih ljepota.
Po jadnoj kraljevini

Bez novca krenuli smo na put po Jugoslavji. Krenuli na put u nepoznato, romanti~no i ideailizirano zami{ljaju}i ono o ~emu su nas u~ili u {koli. Nakon 66 dana, uglavnom pje{a~enja pre{1i smo 2235 kilometara na potezu: Su{ak Stari Laz - Karlovac - Zagreb - Bjelovar - \ur|evac Virovitica - Slatina - Na{ice - Osijek - Borovo - Ilok - Ba~ka Palanka - Novi Sad - Temerin - Novi Sad - Beograd Smederevska Palanka - ]uprija - Para}in - Ni{ - Leskovac Kumanovo - Skoplje - Uro{evac - Pri{tina - Kosovska Mitrovica - @i~a - Kraljevo - ^a~ak - U`ice - Vi{egrad Sarajevo - Travnik - Jajce - Banja Luka - Prijedor -Biha} -Plitvi~ka jezera - Senj - Su{ak.
Sru{ene iluzije

Temeljno iskustvo s tog putovanja: sru{ene iluzije o Jugoslaviji i o jugoslavenstvu. U stvarnosti ne postoji ono ~emu su nas u~ili. Bile su to izmi{ljotine i la`, mitologomanija. Balkanska kraljevina bila je konglomerat svega i sva~ega, ljudi vrlo razli~itih mentaliteta, s mnogo zaostalosti, s mnogo svega onoga {to se i danas spominje kao divlji Balkan, s mnogo primitivizma i mr`nje svakojake.
Vlado nema vremena

Evo, sada, kona~no, tri {okantna primjera Vladine neobi~nosti. Jednog dana Vlado nije do{ao u {kolu. Drugog dana nije donio ispri~nicu potpisanu od roditelja, kao {to je tada bio
- 71 -

red pa pa je razrednik profesor Emil Margreiter pitao: Hudoline, za{to nisi ju~er do{ao u {kolu? -Nisam imao vremena, gospodine profesore. Razred, ~itav razred, svi kolege ostali smo zapanjeni. Ali, ne samo mi, nego i razrednik. -Kako nisi imao vremena? -U jutro sam najprije po{ao na Trsatsku gradinu do trsatske grofice, do slijepe trsatske grofice da joj ~itam francuske novine i da s njom vje`bam konverzaciju na francuskom. -A poslije? -Poslije sam i{ao na Pe}ine u dom plemenitih Turkovi}a da im podu~avam sina i da s gospo|om Turkovi} konverziram na njema~kom. Svi smo zinuli za~u|eno, a profesor Margreiter ispri~ao je Vladi izostanak iz {kole.
Pravi show u razredu

Kad smo na satu iz knji`evnosti od profesora Vladimira [valbe (Vida) odslu{ali predavanje o Ivanu Ma`urani}u i njegovu epu, profesor je objavio: Tko nau~i napamet iz Smail- -age ^engi}a cijelo pjevanje Agovanje ili No}nik dobit }e ocjenu dobar, tko nau~i napamet ^etu dobit }e vrlo dobar, a tko nau~i Hara~ dobit }e odli~an. Poslije toga dobri |aci nau~ili su Agovanje ili No}nik, vrlo dobri ^etu, odlika{i Hara~. Do{ao je red na Hudolina Vladu. Pita ga [valba: -[to si ti nau~io? -Sve. -Kako sve? -Sve od Agovanja do Kobi, cijeloga Smail-agu. -Ma nemoj ?! -Jesam. -Ajde, govori.
- 72 -

I, bogme,Vlado priredi pravu predstavu. Cijeli sat recitirao nam je Ma`urani}ev ep od po~etka do kraja - na op}e ~u|enje svih kolega ali i profesora [valbe. Prekrasno, poput glumca.
U Zagreb!

Mjesec dana prije kraja maturalne godine razrednik pita cijeli razred, redom jednog po jednog: [to }e{ poslije mature? Neki su na to pitanje odgovarali s vi{e a neki s manje odlu~nosti. Neki znaju da ne}e na daljnje {kolovanje, neki }e u ~inovnike, dr`avne ili privatne, neki }e upisati pravni studij, jer je to najeftinije i najkra}e, ne treba odlazit svaki dan na predavanja, a i ne mora se `ivjeti u Zagrebu. Neki }e se zaposliti bilo gdje, pa uz posao {togod studirati. I tak redom. Bilo je u razredu i sinova bogatih roditelja, ali ve}ina je potjecala iz siroma{nih obitelji, a neki i iz vrlo siroma{nih. Siroma{ni nisu mogli na studij u Zagreb. Kad je do{ao red na Vladu, on se ustao i sigurnim bespogovornim glasom decidirano, kao da je to najnormalnije, izjavio: -Ja idem u Zagreb. Upisujem se na Medicinski fakultet. Studirat }u medicinul ! I opet je razredu zastao dah. Odakle Vladi takva samouvjerenost, takva sigurnost? Od ~ega }e `ivjeti? Medicina je ozbiljan, skup i dugotrajan studij.
Rat

No,Vlado je ipak po{ao u Zagreb i redovno studirao svoju medicinu. Bio se sna{ao i za `ivot i za studij. Neko vrijeme dijelili smo istu sobu kod neke udovice, Slovenke, u Tu{kanovu prolazu. Bilo je to ve} doba rata.
Zatvor zbog Demokratije

Jo{ smo jednom u `ivotu bili skupa. Odmah po zavr{etku Drugog svjetskoga rata na{li smo se u Ljutomeru pri {tabu
- 73 -

II. brigade 43. istarske divizije. On kao {ef brigadnog saniteta, a ja kao ~lan brigadnog Prop - odjela. Kad ga je njegov podre|eni sanitetski podoficir denuncirao komesaru brigade da potajno ~ita Grolovu Demokratiju (a to je bilo u doba predizborne kampanje za konstituantu), Vlado je bio uhi}en te odveden najprije u divizijski zatvor u Maribor, a zatim u armijski zatvor u Ljubljanu.
Iz zatvora u Pariz

Igrom sudbine dogodilo se, da Vlado Hudolin iz Ljubljane po|e u Pariz, kao pratilac nekog dragocjenog partizanskog ~ovjeka odanog pi}u i Partiji, kojem je po komandi bilo odre|eno lije~enje u nekoj pari{koj klinici. Poslije Pariza Vladi Hudolinu bila su otvorena vrata u studij neurologije, psihijatrije i socijalne psihijatrije u Vinogradskoj * Iz ove monumentalne pala~e, u kojoj se sada nalazimo, (zgrada su{a~ke Gimnazije, op. urednika) svakoga ljeta, ve} vi{e od stotinu godina izlaze nove generacije abiturijenata. Ako se ikada u atriju gimnazije bude postavljala plo~a s imenima znamenitih ljudi, njenih nekada{njih profesora i |aka, moralo bi na tom mramoru biti uklesano i ime Vladimira Hudolina.

Gimnazijski kolege Vladimira Hudolina na skupu o njegovu ivotu i djelu. Prvi s lijeva je Rado kalamera.

- 74 -

BIBLIOGRAFIJA OBJAVLJENIH RADOVA VLADIMIRA HUDOLINA

Du{ko Wlfl Rijeka Te{ko se prikupiti sve tekstove i radove koje je za svojeg `ivota napisao i objavio Vladimir Hudolin. Radi se o velikom broju tekstova koji su objavljeni u razli~itim oblicima. Od visoko vrijednih znanstvenih i stru~nih ~asopisa, do popularnih tekstova u elektroni~kim i tiskanim medijima. Hudolin je publicirao radove na hrvatskom, njema~kom, talijanskom, francuskom, {panjolskom i engleskom. Publicirani radovi mogu se klasificirati od znanstvenih do odgojnih teksova. Ovi potonji prete`ito su zdravstveno odgojni. Hudolin je pisao na podru~ju psihijatrije, neurologije, psihologije i sociologije. Ima i radova s podru~ja neuropatologije i psihopatologije. Nisu zanemarivi ni njegovi alkoholo{ki tekstovi s filozofskim i religijskim razmatranjima. Najve}i je broj publiciranih Hudolinovih radova iz podru~ja alkohologije. Upravo se u alkoholo{kim tekstovima ogleda sva interdisciplinarnost Hudolinovog pristupa problematici.

- 75 -

Radovi su podijeljeni po skupinama, kako ih je sam Hudolin slo`io. Hudolin je, na sre}u, vodio to~nu evidenciju o svojim publiciranim radovima, {to je osobito va`no, jer se ima uvid u njegovo cjelokupno intelektualno stvarala{tvo. Malo je u nas znanstvenika koji su napisali tako mnogo vrijednih tekstova kao {to je napisao Hudolin. Na slijede}em popisu nalazi se 651 Hudolinov rad. Knjige, ud`benici i monografije 135 Znastveni radovi 109 Stru~ni radovi od posebne vrijednosti 75 Stru~ni radovi 179 ^lanci u Medicinskoj enciklopediji 22 Publicisti~ki i zdravstveno odgojni tekstovi 33 Recenzije i prikazi knjiga 98 UKUPNO 651
UD@BENICI, KNJIGE I MONOGRAFIJE Hudolin Vl, Pneumoencefalografska slika o{te}enja mozga kod kroni~nog alkoholizma, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Vol. l, supl. l, 1962. Hudolin Vl, [to je alkoholizam? Glavni odbor Crvenog kri`a Hrvatske, Zagreb, 1962. Hudolin Vl, Tuberozna skleroza, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Vol. 1, supl. 5, 1963. Hudolin Vl, i sur. Jugoslavenska bibliografija alkoholizma, knj. 1, Pliva, Zagreb, 1964. Hudolin Vl, Mala enciklopedija alkoholizma, Panorama, Zagreb, 1965. Hudolin Vl i. sur, Jugoslavenska bibliografija klini~ke neurofiziologije, Neurolo{ko-psihijatrijski odjel Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 1965. - 76 -

Hudolin Vl [picer F, Alkoholizam i radna sposobnost, Stru~na biblioteka o alkoholizmu, knj 1, Institut za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma, Savez protiv alkoholizma SR Hrvatske i Glavni odbor Crvenog kri`a Hrvatske, Zagreb, 1966. Hudolin Vl, [to je alkoholizam? 2. pro{ireno izdanje, Institut za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma, Savez protiv alkoholizma SR Hrvatske, Glavni odbor Crvenog kri`a Hrvatske, Zagreb, 1966. Bla`evi} D, Hudolin Vl, Mentalna higijena i psihijatrija s neurologijom, Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1967. Hudolin Vl i sur, Jugoslavenska bibliografija alkoholizma, knj. 2. Pliva, Zagreb, l967. Hudolin Vl.: Die Rolle der Tagesklinik bei der Behandlung von Alkoholikern, u knj.: A. Pochwitz Nachf. (ed): Alkohol und Alkoholismus, Karl Krause, Stadte, 1967. Hudolin Vl, Psihijatrijsko-psiholo{ki leksikon, Panorama, Zagreb, 1968. Hudolin Vl, Alkoholizam, priru~nik za vi{e razrede osnovnih {kola, Savez protiv alkoholizma Hrvatske, Zagreb, 1968. Hudolin Vl, Acute Complications of Alcoholism, u knj.: R. E. Popham (ed).: Alcohol and Alcoholism, The Addiction Research Foundation by Univ. of Toronto Press, Toronto, 1969. Hudolin Vl, Alkoholizam u industriji (priru~ik za diafilm), Zagreb, 1961. Hudolin Vl, Alkoholizam i saobra}aj (priru~nik za diafilm), Zagreb, 1961. Hudolin Vl, Psihijatrijsko psiholo{ki leksikon, Panorama, Zagreb,1963. Hudolin Vl, ^ovjek i alkohol - razgovori o alkoholu i alkoholizmu. Institut za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma drugih ovisnosti i Savez protiv alkoholizma i drugih narkomanija u SR Hrvatskoj, Zagreb, 1970.

- 77 -

Hudolin Vl, Narkomanija, Institut za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti i Savez protiv alkoholizma i drugih narkomanija u SR Hrvatskoj, Zagreb, 1970. Hudolin Vl, [to je alkoholizam? 5. pro{. izd. Savez protiv alkoholizma i drugih narkomanija u SR Hrvatskoj i Institut za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti, Zagreb, 1971. Hudolin Vl Rugelj J, Kaj je alkoholizem? Republi~ki odbor Rde~ega kri`a Slovenije i Koordinacijski odbor SR Slovenije za boj proti alkoholizmu, Ljubljana, 1971. Hudolin Vl [picer P, Alkohologija ocjena invalidnosti i preostale radne sposobnosti alkoholi~ara, Zajednica mirovinsko-invalidskog osiguranja, Direkcija Zagreb, Zagreb, l972. Bla`evi} D Hudolin Vl, Mentalna higijena i psihijatrija s neurologijom, Medicinska knjiga, Beograd - Zagreb, 1972. Hudolin Vl, Alkohologija, Institut za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti, Zagreb, 1972. Hudolin Vl, Alkoholizam i druge ovisnosti, Skripta za unutarnju upotrebu, Institut za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti i Klinika za -neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 1972. Hudolin Vl, Alkoholizam i druge ovisnosti, 2. pro{. izd., Skripta za unutarnju upotrebu, Institut za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti i Klinika za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 1972. Hudolin Vl, Sociopsychiatric Contribution to Human Concordance, u knj.: Masserman J Schwab J (Eds).: Man for Humanity, Charles C Thomas, Springfield, Ill 1972. Hudolin Vl.: Alkoho1izam i druge ovisnosti, Medicinska naklada Zagreb, 1973. Hudolin Vl., Rugelj, J.: Kaj je alkoholizem? 2. pro{. izd., Republi~ki odbor Rde~ega kri`a Slovenije i Centar za zdravljenje i prepre~avanje alkoholizma, [kofljica, Ljubljana, 1973.

- 78 -

Hudolin Vl, Priru~nik Udru`enja klubova lije~enih alkoholi~ara, Institut za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti i Klub li.je~enih alkoholi~ara Vinkovci, Vinkovci, 1973. Hudolin Vl, [to je alkoholizam? 6. pro{. izd, Savez protiv alkoholizma i drugih narkomanija u SR Hrvatskoj, Zagreb, 1974. Hudolin Vl, Skupnjak B, Kul~ar @, Pu{ehje duhana, Savez protiv alkoholizma i drugih ovisnosti, u SR Hrvatskoj, Centar za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti, i Udru`enje klubova lije~enih alkoholi~ara, Zagreb, l974. Hudolin Vl.i. sur, Ovisnost o drogama - bolest suvremenog dru{tva, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Vol., 13, Supl. 36, Zagreb, 1974. Hudolin Vl, Bolesti ovisnosti, Skripta za unutarnju upotrebu, -Klinika za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, III. pro{ireno izdanje Zagreb, 1975. Hudolin Vl, Was ist Alkoholismus? Neuland Varlag, Hamburg, 1975. Hudolin Vl, Familie und Alkoholismus, 2. Ausl., Neuland - Varlag, Hamburg, 1975. Bla`evi} D, Hudolin Vl, Mentalna higijena i psihijatrija s neurologijom, 3. prer. izd, Medicinska knjiga, Beograd - Zagreb, l975. Hudolin Vl, Tuberculosis and Alcoholism u knj.: W. K. Eggelston, Ann, S.: (Eds).: Med. Consequences of Alcoholism, N. Y. Academy of Sciences, New York, l975. Hudolin Vl, Psihijatrija i neurologija, priru~nik za studente Vi{e {kole za medicinske sestre i zdravstvene tehni~are, Vi{a {kola za medicinske sestre i zdravstvene tehni~are, Zagreb, 1976. Hudolin Vl, to je alkoholizam? 7. Izd., Udru`enje organizacija za suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti i pu{enja duhana, Zagreb, 1977. Hudolin Vl, Lang, B, Lije~enje alkoholi~ara - Terapijska zajednica alkoholi~ara, radovi Centra za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti sv. 5., Zagreb, 1977. Hudolin Vl, What is Alcoholism, John L. Carleton, Santa Barbara, Cal., l976. - 79 -

Hudolin Vl, Bolesti ovisnosti, Klinika za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, l977. Hudolin Vl, Socijalna psihijatrija i psihopatologija, Vi{a {kola za socijalni rad, Zagreb, 1978. Hudolin Vl, Radna sposobnost alkoholi~ara i drugih ovisnika, Priru~nik za lije~nike op}e medicine, Centar za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti, Zagreb, l978. Hudolin Vl i sur, Analiza uzroka porasta bolovanja zbog alkoholizma i mjere njihova suzbijanja, Savez zajednice zdravstvenog osiguranja rada SR Hrvatske, Zagreb, 1978. Hudolin Vl, Uvodno izlaganje u knj.: Psihoaktivno sredstvo i lije~nik op}e medicine, Pliva - Zagreb, Zagreb, l978. Hudolin Vl, Sredstva ovisnosti, (droge) u knj.: Obrazovanje i odgoj u samoza{titi, Op}i dio, Zavod za za{titu zdravlja grada Zagreba, Zagreb, 1978. Hudolin Vl, Alkoholizam [to je alkoholizam? 8. izd., JUMENA, Zagreb, 1979. Hudolin Vl, Mental Health or Mental Illnes u knj.: Carleton, J. L., Mahlendorf, U. R. (Eds).: Di.mensions of Social Psychiatry, Science Press, Princeton, 1979. Hudolin Vl, [to je alkoholizmot? JUMENA, Jugoslavensko medicinsko knjigo izdatelstvo, Skopje, 1980. Hudolin Vl, Alkoholizem - priru~nik za vi{je razrede osnovnih {ol, Koordinacijski odbor za boj proti alkoholizmu in narkomaniji pri RK SLDN Slovenije, Ljubljana, l980. Hudolin Vl Impairments of the Nervous System in Alcoholics u knj.: Richter, D.: Addiction and Brain Damage, Univ. Park Press, London, 1980. Hudolin Vl, Psihijatrija, JUNENA, Zagreb, 1981. Hudolin Vl, Alcolismo, Associazione degli ospedali regionali del Friuli Venezia Giulia, 1981. Hudolin Vl, Alkoholizam mladih, [kolska knjiga, Zagreb, 1981.

- 80 -

Hudolin Vl, Alkoholizam, IX. preradjeno izdanje, JUMENA., Zagreb, 1982. Hudolin Vl i. sur, Istina o drogi, JUMENA, Zagreb, 1982. Hudolin Vl, Socijalna psihijatrija i psihopatologija, [kolska knjiga, Zagreb, 1982. Hudolin Vl, Klubovi lije~enih alkoholi~ara, JUMENA, Zagreb, 1982. Hudolin Vl, Ovisnost o alkoholu, JUMENA, Zagreb, 1982. Hudolin Vl, Adresar klubova lije~enih Akoholi~ara u SFRJ, ZANS, Zagreb, 1982. Juri}-[imuni} A, Hudolin Vl, Coti} A, Te{ko}e u u~enju i vladanju, [kolska knjiga, Zagreb, 1982. Hudolin Vl, Alkoholizam mladih, 2. prera|eno izdanje, [kolska knjiga, Zagreb, 1982. Hudolin Vl, Psihijatrija i neurologija, [kolska knjiga, Zagreb, 1983. Hudolin Vl, Istina o alkoholu i alkoholizmu, Kr{}anska sada{njost, Zagreb, l983. Hudolin Vl, (editor): Social Psychiatry, Plenum Press, London, l984. Hudolin Vl, Alcolismo, ARCAT VFG, Udine, 1980. Hudolin Vl, Alkoholizam, Stvarnost, Zagreb 1984. Hudolin Vl, Psihijatrija, 2. izdanje, Stvarnost, Zagreb, 1984. Hudolin Vl, Odvikavanje od pu{enja, 2. izd., Savez sa za{titu i unapre|ivanje du{evnog zdravlja i suzbijanje ovisnosti u SR Hrvatskoj, Liga Zagreba za borbu protiv raka i @ivot i zdravlje, Zagreb, 1984. Hudolin Vl, Alcolismo, ARCAT - FVG, 10. edizione, 1984. Hudolin Vl, L alcol ei giovani, Sacile, 1985. Hudolin Vl i surad, Famiglia territorio salute mentale Una guida per loperatore di base, ACATUSL Nr 6 Sananielese, San Daniele del Friuli, 1985. Hudolin Vl, Maljkovi} I, Rehabilitacija u psihijatriji i bolnica Ugljan, Stvarnost, Zagreb, 1985. - 81 -

Hudolin Vl, La comunita Terapeutica, u knj.: Noventa A, Marcomini F, La comunita Terapeutica, Laboratorio Ricerche, Padova, str. 15-55, 1985. Hudolin Vl.: Rje~nik psihijatrijskog nazivlja, I. izd, [kolska knjiga, Zagreb, 1985. Hudolin Vl, Klini~ka Bolnica Dr. Mladen Stojanovi}, Zagreb, ^GP Ve~er, Maribor, 1985. Hudolin Vl i sur, Klini~ka Bolnica Dr. Mladen Stojanovi} Zagreb, 1845 1985, Anali Bolnice Dr. M. Stojanovi}, Vol 24, posebno izdanje br. 2, Zagreb, l985. Hudolin Vl. i sur, Klini~ka Bolnica Dr. M Stojanovi}, Anali Klini~ke Bolnice Dr. M. Stojanovi}, Vol 24, posebno izdanje br. 1, Zagreb, 1985. Hudolin Vl, Devoto A, Rosole N Le Divelec, G.: Una scuola per la formazione degli operatori e la trasformazione del territorio, Scuola Superiore di Servizio Sociale, Trieste, 1985. Hudolin Vl e coll, La scuola e le Strutture sanitarie per la prevenzione dell alcolismo, Servizio per leducazione alla salute (ULSS No 14), Portogruaro, 1985. Hudolin Vl i sur, Obiteljsko lije~enje, [kolska knjiga, Zagreb, 1986. Hudolin Vl u knj.: Drug dependence and alcohol - related problems, A Manual for Community Health Workers with Guidelines for Traineres, World Health Organization, Geneva, 1986. Hudolin Vl i sur, I club degli alcolisti in trattamento, Erickson, Trento, 1987. Hudolin Vl, Alkoholizam stil `ivota alkoholi~ara, [kolska knjiga, Zagreb, 1987. Hudolin Vl, Psihijatrija i neurologija, 2 izdanje [kolska knjiga, Zagreb, 1987. Hudolin Vl, Rje~nik ovisnosti, [kolska knjiga, Zagreb, 1987. Hudolin Vl, Socijalna psihijatrija i psihopatologija, 2. dopunjeno izdanje, [kolska knjiga, Zagreb, 1987.

- 82 -

Hudolin Vl i sur, Guida pratica dei club degli alcolisti in trattamento dell Italia e della Jugoslavia, Arti grafiche Friulane, ARCAT FVG, Udine, 1987. Hudolin Vl, u knj.: Progetto giovani, Istituto statale d arte, Udine, 1987. Hudolin Vl, Predgovor u knj.: Lang B, Odabrana poglavlja iz alkohologije, psihoterapije i terapijske zajednice, Supl. 55, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Sto janovi}, Zagreb, 1988. Hudolin Vl, Ovisnost o alkoholu i drugi alkoholom izazvani poreme}aji, u knj.: Kecmanovi} D.: Psihijatrija, Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1988. Colusso L, Hudolin Vl, Il lavoro dei clubs degli alcolisti in trattamento a Treviso e nel Veneto, Zoppelli, Treviso, 1988. Hudolin Vl, Dove va la psichiatria?, u knj.: Psichiatria ed empatia, Arti grafiche Friulane, Udine, 1988. Hudolin Vl, Alcolismo, III izdanje, ARCAT - FVG, Udine, 1988. Hudolin Vl, Ovisnost o drogi i problemi izazvani alkoholom; koautor i urednik na{eg izdanja knjige: Drug dependence and alcohol-related problems, World Health Organization, Geneva, 1989. NI[PRO Vjesnik, Zagreb, 1988. Hudolin Vl i sur, Alcolismo, Episteme, Bologna, 1988. Hudolin Vl, suradnik u knj.: Arif, A., Westermeyer, J.: Manual of Drug and Alcohol Abuse, Plenum Medical Book Co, New York and London, 1988. Hudolin Vl, Lexicon of Psychiatric and Mental Health Terms, Vol. 1, suradnik u knjizi, World Health Organization, Geneva, 1989. Hudolin Vl i sur, Verso un nuovo stile di vita con i club degli alcolisti in trattamento. Editre ed, Trieste, 1990. Hudolin Vl, Manuale di alcologia, I ed, Erickson, Trento, 1990. Hudolin Vl, Klubovi lije~enih alkoholi~ara, [kolska knjiga, Zagreb, 1990. Hudolin Vl, Alkoholo{ki priru~nik, Medicinska naklada, Zagreb, l99l.

- 83 -

Hudolin Vl i sur, Piemonte e alcolismo, Assesorato Sanita Regione Piemonte, Torino, 1991. Hudolin Vl, Manuale di alcologia, II ed, Erickson, Trento, 1991. Hudolin Vl, Rje~nik psihijatrijskog nazivlja, II. izd. [kolska knjiga, Zagreb, 1991. Hudolin Vl, Alkoholizam - Stil `ivota alkoholi~ara, II. izd, [kolska knjiga, Zagreb, 1991. Hudolin Vl i sur, I problemi alcolcorrelati, Annuario 1991, Edizioni Centro Studi Erickson, Trento, 1991. Hudolin Vl i sur, Psichiatria ed ecologia, Grafiche Buttazzoni, San Daniele del Friuli, 1991. Hudolin Vl. i sur, I Club verso il 2000, Arti Grafiche Friulane, 1991. Hudolin Vl i sur, Verso un concetto ecologico di salute, Erickson, Trento, 1992. Hudolin Vl i sur, Alcol e alcolismi, A.R.C.A.T. Veneto, Tipografia Pieragnolo Guido, Padova, 1993. Hudolin Vl i sur, I Club una storia, un piogetto, Edizioni Centro Studi Erickson, Trento, Arti Grafiche Friulane, Udine, 1993. Hudolin Vl i sur, La famiglia, l operatore, il Clutb, Edizioni Centro Studi Erickson, Trento, Arti Grafiche Friulane, Udine, 1993. Hudolin Vl i sur, L attivita alcologica territoriale, Ed. Noumen, Castelfranco Veneto, l993. Hudolin Vl i sur, Annuario 1994, Edizioni Centro Studi Erickson, Trento, Arti Grafiche Friulane, Udine, 1993. Hudolin Vl i sur, Spiritualita antropologica per il nuovo millenio, Centro studi S. Francesco Monselice, Nuova Grafotecnica, Casalserugo, 1993. Hudolin Vl i sur, Annuario 1995, Edizioni Centro Studi Erickson, Trento, Arti Grafiche Friulane, Udine, 1993. Hudolin Vl, Vincere lAlcolismo, Piemme S.pA., Casale Monferrato, l993. Hudolin Vl, Arcat Veneto, ARCAT Veneto, Padova 1994. - 84 -

Hudolin Vl i sur, La spiritualita antropologica e l ecologia sociale Centro studi Europeo S. Francesco, Monselice, l99. Hudolin Vl i sur, 1 congresso Regionale delle Famiglie e degli operatori Firence, 1996. Hudolin Vl i sur, Lapproccio ecologico-sociale ai alcolcorrelati e complessi, Erickson, Trento, 1994. problemi

Hudolin Vl i sur, Il sistema ecologico-sociale dei Club di alcolisti in trattamento in Sicilia, Editr Solidarieta, l994. Hudolin Vl i sur, Cambiare insieme,Centro alcologico territoriale della Provincia di Bellun o, Belluno, l995. Hudolin Vl, Sofferenza multidimensionale della famiglia, Eurocare, Padova, 1995. Hudolin Vl, Ecologia sociale, spiritualita antropologica e sofferenze multidimensionali nel passaggio tra i due millenni, Centro Studi Europeo S. Francesco, Monselice, 1996. S. Francesco per i problemi alcol/droga correlati, Monselice, 1997. Hudolin Vl, Corlito G, Psichiatria, Alcologia, Riabilitazione, Erickson, Trento, 1997. Hudolin Vl i sur, Terzo millennio millennio di pace, Centro Studi S. Francesco per i problemi alcol/droga correlati, Monselice, 1997. Turk-Ku~i M, Hudolin Vl, Alkoholom izazvane patnje, Matica Hrvatska, Ogranak Slatina, 1996. Hudolin Vl i sur, Corso nazionale di aggiornamento di secondo livello, Trieste, 1996. Hudolin Vl, Il programma ecologico sociale alla fine del secolo, Centro Studi e Ricerche ARCAT Piemonte, Torino, 1996 . Hudolin Vl i sur.: Annuario 1996, Centro Studi e Documentaione sui Problemi Alcolcorrelati, Trento 1996. Hudolin Vl i sur.: Ricominciare insieme, Centro Alcologico Bresciano, Brescia, 1997.

- 85 -

ZNANSTVENI RADOVI Hudolin Vl, Petrov~i} F, Prilog dijagnostici tuberozne skleroze, Neuropsihijatrija, 4:209, 1956. Hudolin Vl, Petrov~i} F, Contribution to the Diagnosis of Tuberous Sclerosis,p J. Neurol. Neurosurg., Psych., 20:125, 1957. Hudolin Vl, Petrov~i} F, Irregularities in the Centour of the Anterior Part of the Lateral Ventricle as Shown in Air Encephalograme, J. Neurol. Neurosurg. Psych., 20:136, 1957. Hudolin Vl, Dementia Infantilis Heller, J. Ment. Defic. Res. , 1:79, 1957. Hudolin Vl, Petrov~i} F, Nepravilnosti konture prednjeg dijela postrani~ne komore u pneumoencefalogramu, Med. pregled, 10:138, 1957. Padovan I, Hudolin Vl, Lipozen~i} H, Psihi~ke smetnje kod bolesti paranazalnih {upljina, Lij. vjes., 80:469, 1958. Hudolin Vl, Riessner D, Kadrnka S, Kne`evi} M, A Huge Osteoma in the Anterior Cranial Fossa, J. Neur. Neurosurg. and Psych., 24:80, 1961. Hudolin Vl, Breitenfeld J, Klini~ka i pneuencefalografska slika kasnih posljedica kraniocerebralne povrede, Neuropsihijatrija, 6:136, 1958. Hudolin Vl, Retinalne promjene Neuropsihijatrija, 8:30, 1960. kod tuberozne skleroze,

Hudolin Vl, Riessner D, Kadrnka S, Kne`evi} M, Orija{ki osteom lamine kribroze, Neuropsihijatrija, 8:306, 1960. Hudolin Vl.: La sclerose tubereuse (Compte rendu des cas Yugoslaves), J. genet. hum., 1:128, 1961. Hudolin Vl, Pra`i} B, Mua~evi} V, Barac B, Socijalni problemi u vezi s transvestitizmom, Neuropsihijatrija, 9:54, 1961. Hudolin Vl, Hudolin Vi, Jugoslaviche Faelle von tuberraeser Hirnsklerose, Excepta Medica, International Congress Ser. nr. 38:170, 1961. Hudolin Vl, Brain Changes due to Alcoholism, Excepta Med. Intern. Congr. Ser. Nr. 38:170, 1961. - 86 -

Hudolin Vl, Hudolin Vi, Komplikacije u vezi sa izvo|enjem subokcipitalne mijelografije uljevitim kontrastnim sredstvom, Srp. arh., 90:23, 1962. Hudolin Vl, Hudolin Vi, Stan~i}-Rokotov F, Polineuritis gastroduoaenalni ulkus, Med. pregl., 15:427, 1962. i

Hudolin Vi, Hudolin Vl, Cerebralni vaskularni inzult, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, 1:183, 1962. Hudolin Vl, Brain Changes due to Alcoholism, Proceedings of the 7th International Congress of Neurology, Roma, 1962. Hudolin Vi, Maglajli} A, Hudolin Vl, Na materijal lumboishialgije, Zbornik radova II. sastanka neurokirurga Jugoslavije, Beograd, 1962. Hudolin Vl, Hudolin Vi, Les cas Yougoslaves de la sclerose tubereuse, C.R. 2e Congr. int. Arrier. ment., Viene 1961, part I, pp. 153-163, 1963. Hudolin Vl, Pneumoencefalograma delle lesioni cerebrali nell alcoolismo cronico, Lav. neuropsichiat, 52:1, 1963. Hudolin Vi, Hudolin Vl, Kasne komplikacije mijelografije s uljevitim kontrastom, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, 2:172, 1963. Hudolin Vl, Maglajli} A, Herceh P, Rapo M, Lintossicazione allcoolica e il traffico, Atti del I Congreso internazionale di medizina degli infortuni del traffico, p. 548:552, Roma, 1963. Hudolin Vl, The Day Hospitals in the Treatment of Alcoholism, Brit. J. Add, 61:29, 1965. Spaventi [, Hudolin Vl, Rudar M, Metzger B., Gabeli}, I, Gama hepatogram alkoholi~ara, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 4:199, 1965. Hudolin Vl, [picer F, Alkoholizam i radna sposobnost, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 4:362, 1965. Hudolin Vl, Hudolin Vi, Mua~evi}, V, Na{a iskustva s Lucidrilom, Novosti, br. 1, s. 39, 1965. Spaventi, [, Hudolin Vl, Rudar M, Gabeli} I, Metzger B, Damage to the Liver in Gamma-scintigraphic Picture, Proceeding of the 11th Summer Institute on the Prevention and Treatment of Alcoholism, Oslo, 1965. - 87 -

Hudolin Vl, [picer F, Fundamental Criteria for the Assesament of the Working Ability of Alcoholics, Alcoholism, 2:11, 1966. Hudolin Vl i sur, I{~itivanje funkcionalne sposobnosti alkoholi~ara koloidnim radiostatom AU-198, Anali Klini~ke bolnice, Dr M. Stojanovi}, 5:187, 1966. Mua~evi} V, Hudolin Vl, Therapeutic Community and Actual Conflict in Neurotics, Alcoholism, 2:130, 1966. Hudolin Vl. i sur, Koleracija elektroencefalografskih i gamaencefalografskih analiza kod kroni~nih alkoholi~ara, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, 5:181, 1966.

Hudolin Vl i sur, Akutni vaskularni cerebralni inzult, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, 5:385, 1966. Hudolin Vl, Braj{a P, Survey of Thousend Zagreb Famillies which Husband or Wife is an Alcoholic, Protivalkoh. Obz., l:79, 1966. Hudolin Vl, The Day Hospitals in the Treatment of Alcoholism, Selected Papers Presented at the 27th International Congress on Alcohol and Alcoholism in Frankfurt am Mein, Vol. 3, P.29, 1966. Hudolin Vl, [picer F, Ocjena radne sposobnosti alkoholi~ara, Radovi sa 7. seminara iz medicine rada, Split, str. 1948, 1966. Hudolin Vl, Vanbolni~ko lije~enje alkoholizma, 2. kongres lekara Jugoslavije, 3:355, 1966. Hudolin Vl, Mua~evi}, V, Lang B, Dnevna bolnica alkoholi~ara, Anali Bolnice Dr M.Sojanovi}, 5:205, 1966. Hudolin Vl i sur, Prou~avanje utjecaja ekolo{kih faktora na zdravlje, (projekt) Republicki fond za nau~ni rad SR Hrvatske, Zagreb, 1966. Hudolin Vl i sur, Maladaptacija i njene posljedice - Maladaptacija i alkoholizam, (projekt) Savezni fond za nau~ni rad, Beograd, 1966. Hudolin Vl, Lazi} N, [picer F, Alkohol i alkoholizam i njegov utjecaj na radnu sposobnost i nastajanja nesre}a pri radu, Referati sa 3. savjetovanja o za{titi pri radu, s. 66, Zagreb, 1966.

- 88 -

Spaventi [, Hudolin Vl, Rudar M, Gabeli} I, Metzger B, Damage to the Liver of Alcoholics in Gamma-scintigr. Picture, Brit J Add, 62:61, 1967. Hudolin Vl, La sclerose tubereuse, Neurol probl 335, Warszawa, 1967. Hudolin Vl, Die therapeutische soziale Gemeinschaft (Community Treatment) der psychiatrischen Patienten, Gruppenpsychotherapia in Klinik und Praxis, VEB, Fischer, B., Jena 1967. Hudolin Vl, Die Rolle der Tagensklinik bei der Behandlung von Alkoholikern, u knj.: Pochwitz, A.: Alkohol und Alkoholismus, Krause Karl, Stadte, 1967. Hudolin Vl i sur, Alkohol, alkoholizam i saobra}aj, (projekt), Fond za sigurnost saobra}aja na javnim putovima SR Hrvatske, Zagreb, 1967. ^erlek S, Hudolin Vl, Kne`evi}, M, Forenbacher S, Lang B, ^erlek N, Alkohol und leberparenchymveranderungen, Epatologia, 13:1105, 1967. Hudolin Vl, Hudolin Vl, Spaventi [, He~imovi} V, Gabeli} I, Ljumanovi} R, Gammaenzephalographische Befunde bei dem vascularcerebralen Laesionen, Lectionum Excerpta, Bratislava, 1967. Hudolin Vl, Agenesia septi pelucidi, Pregled (stru~nonau~ni broj), 3:56, 1967. Hudolin Vl.: Agenesia corporis callosi, Pregled (stru~no nau~ni broj) 3:63, 1967. picer F, Hudolin Vl, Lazi} N, Radna sposobnost alkoholi~ara, Rad. Inst. prou~. suzb. alk, 2:93, 1967. Mua~evi} V, Hudolin Vl, Die Psychotherapie der Neurotiker mit aktuellen Familienkonflikten, Psychother. Psychosom., 16:357, 1968. Hudolin Vl, Alcoolismo in Croazia, u knj.: Problemi di neurologia e psichiatria, 2. izd., Pensiero scientifico, Roma, 1968. Hudolin Vl, Mua~evi}, V, Psihofarmakologija i psihoterapija alkoholizma, Psihofarmakologija, S. 154, Zagreb, 1968.

- 89 -

Hudolin Vl, Ocjena invalidnosti i preostale radne sposobnosti oboljelih od alkoholizma, (projekt) Republi~ki zavod za socijalno osiguranje, Zagreb, 1968. Hudolin Vl, Alcoholism in Croatia, Proceedings of the 14th International Institute of the Prevention and Treatment of Alcoholism, s. 382, Milano, 1968. Hudolin Vl, Alcoholism in Yugoslavia, Selected Papers of the l3th International Institute of the Prevention and Treatment of Alcoholism, Zagreb, 1968. Hudolin Vl, Alkoholismus und Verkher, Blutalkohol, 6:116, 1969. Hudolin Vl, Complicaciones Aguadas des Alcoholismo, Arch. De biol. y med. exper., Organo de la Sociedad de Biologia di Chile, suppl. n. 3, s. 132, 1969. Hudolin Vl, Psychofarmakologia i psychoterapii, s. 280, Polskie towarzytwo psychiatryzne, Wroclaw, 1969. Hudolin Vl, Medical - Psychiatric Research on Alcoholism, Proceedings th of the 28 International Congress on Alcohol and Alcoholism, Vol. 2, s. 47. Hillhouse Press, Highland Park, N.J. USA, 1969. Hudolin Vl, Suvremeni problemi alkoholizma, Simpozij o neurologiji i psihijatriji, Psihijatrija, S. 263, Ljubljana, 1969. Hudolin Vl, [picer F, Alkoholizam i radna sposobnost, Simpozij o neurologiji i psihijatriji, Psihijatrija, s. 455, Ljubljana, 1969. Hudolin Vl, Rehabilitacija alkoholi~ara i narkomana, Zbornik radova 3. kongresa lekara Jugoslavije, str. 172-195, Bled, 1971. Hudolin Vl i sur, Health Education of Patients in the Field of Social Psychiatry, Notably Alcoholics, Internat. J: Soc. Psychiat., 18:157, 1972. Hudolin Vl, Alkoholizam u industriji, Rad. Inst. prou~. suzb. alk. nark., 3:212, 1973. Hudolin Vl. i sur, Ovisnosti u Socijalisti~koj republici Hrvatskoj a posebno u gradu Zagrebu; (projekt) Skup{tina grada Zagreba sa Sekretarijatom unutra{njih poslova Grada, Zagreb, 1973.

- 90 -

Hudolin Vl i sur, Pra}enje umirovljenih osiguranika zbog alkoholizma u SR Hrvatskoj, (projekt) Zajednica mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika u Hrvatskoj, Direkcija Zagreb, Zagreb, 1973. Hudolin Vl, Treatment of alcoholism, Alcoholism, 9:111, 1973. Hudolin Vl, Evolving Trends in Behavior Therapy for Alcoholism, Alcoholism, 9:121, 1973. Hudolin Vl, Concepts of Alcoholism Implications for Treatment and Rehabilitation, Alcoholism: A Medical profile, Proceedings of the First International Medical Conference on Alcoholism, p.23-29, B. Edsall and Co. Ltd., London, 1974. Hudolin Vl, A predictive Study Based on an International Inquiry, u knj.: Selby, Ph.: Health in 1980-1990, Karger S, Basel, 1974. Hudolin Vl i sur, Ovisnost o drogama bolest suvremenog dru{tva, Anali Klini~ke bolnice Dr M.Stojanovi}, Vol. 13, Supl. 36, 1974. Hudolin Vl i sur, Analiza uzroka porasta bolovanja zbog alkoholizma i mjere njihova suzbijanja, Zajednica zdravstvenog osiguranja radnika SR Hrvatske, Zagreb, 1975. Hudolin Vl, The Control of Alcoholism, Int. J. Ment. Health, 5:85-105, 1976. Hudolin Vl, Recent Trends in the Treatment of Alcoholism, Neurol. Psychiat, Introduct. spec. Iss., p 9, September, 1977. Hudolin Vl, Lalcohoolisme et la migration contemporaire, Bull. Com. Med.-Soc. migr., no spec., p.47-57, 1977. Hudolin Vl, Obitelj u prevenciji bolesti ovisnosti, Tribina, 22:217, 1978. Hudolin Vl. Escande C, McDonald JC, Djordjevi}; D, Javlensky A, El Batawi A, Khalil N, Study of Psychosocial Factors and Health of Migrant Workers, World Health Organization, Geneve, 1978. Hudolin Vl, Rehabilitation in the programme of mental health protection, Internat J of rehabilitation research, Suppl. 2, Vol. 2, No. 4, 1979. Hudolin Vl, Dependencias en la Republica Socialista de Croacia, Sociodrogalcool, Isla de la Toja 1981, s. 297-312. - 91 -

Hudolin Vl.: Dependencias en la Republica Socialista de Croacia, Revista del Departamento de psiquiatria de la faculdad de medicina de Barcelona, 9:153-172, 1982. Hudolin Vl, Lang B, Sakoman S, Javornik N, Pote{ko}e vezane uz pijenje alkoholnih pi}a u skupinama djece, omladine i `ena u SR Hrvatskoj, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 21:87-126, 1982. Hudolin Vl, Lang B, Sakoman S, Javornik N.: Problemi vezani uz pijenje alkoholnih pi}a, uzimanje droga i puenje duhana u SR Hrvatskoj, Republi~ki komitet za zdravstvo i socijalnu zatitu, Gagreb, 1983. Hudolin Vl, Lang B, Sakoman S, Ovisnosti o drugim sredstvima osim alkohola i nikotina (drogama), Republi~ki komitet za zdravstvo i socijalnu zatitu, Zagreb, 1983. Hudolin Vl, Lang B, Sakoman S, Socijalna zatita u SR Hrvatskoj Republi~ki komitet za zdravstvo i socijalnu zatitu, Zagreb, 1983. Hudolin Vl, Lang B, Sakoman S, Puenje duhana, Republi~ki komitet za zdravstvo i socijalnu zatitu, Zagreb, 1983. Hudolin Vl, Sakoman S, Ovisnosti o drugim sredstvima osim alkohola i nikotina, Hitne intervencije u socijalnoj pedijatriji (trajna izobrazba lije~nika uz rad) u organizaciji Zavoda za zatitu majki i djece Zagreb, Zbornik radova, 1983. Hudolin Vl, Praenatale Einfluesse und Alkoholabhaengigkeit u knj.: Schindler, S. und Zimprich, H.: Oekologie der Perinatalzeit, Hueppokrates Verlag GmbH, Stuttgart, 1983. Hudolin Vl, Sakoman S, Ovisnosti o drugim sredstvima osim alkohola i nikotina, Socijalna zatita, str. 84, br. 17, Zagreb, 1984. Hudolin Vl, Program alkoholizma u Klinici za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, An. Klin. Bol. Dr M.Stojanovi}, 23:5, 1984. Hudolin Vl, Javornik N, Sakoman S, Rairenost i karakteristike puenja duhana studentske omladine u SR Hrvatskoj, Sigurnost, 26:15, 1984.

- 92 -

Hudolin Vl, Lang B, Prevencija pijenja alkoholnih pi}a i alkoholizma u organizacijama udru`enog rada, Radovi Centra za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti, 6:19, 1984. Hudolin Vl, Lang B, Sakoman S, Puenje duhana, Sigurnost, 26:5, 1984. Hudolin Vl, Sakoman S, Javornik N, Bla`i}-^op, N, Lang, B, Puenje duhana, Radovi Centra za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti, 6:141, 1984. Hudolin Vl, Sakoman S, Ma~a~ovi} P, The Register of Treated Alcoholics in the Socialist Republic of Croatia, Med. Inform., 9:31, 1984. Softi} N, Hudolin Vl, Lang B, The Effect of Ethanol on the Transformation of Lymphhocyte Cultures Stimulated by Non-Specific Agents, and the Activity of Acid Phosphatases in Transformed Cells, Alcoholism, 20:97, 1984. Hudolin Vl, Terapijska zajednica, An. Klin. Bol. Dr M. Stojanovi}, 23:221, 1984. Hudolin Vl, Caracteristicas de la organizacion y defensa de la salud mental en la Republica Socialista de Croatia, Revista del Departamento de Psiquiatria, Facultad de medicina de Barcelona, 11:355-372, 1984. Hudolin Vl, Die Abhaengigkeit in Jugoslawien u knj.: Sucht und Gesellschaft, Hoheneck Verlag GmbH, 1984. Hudolin Vl, Programma per reprimere i problemi legati al bere alcolici, u knj: Psyche, Padova, 1984. Softi} N, Hudolin Vl, Maleti} M, Lang B, Kora M, Citochemical Assys of Peroxidase Alkaline and Acid Phosphatase, and Non-specific Esterase in Leukocytes in the Peripheral Blood of Alcoholics, Alcoholism, Journal on Alcoholism and Related Addictions, 21:97-111 1985. Hudolin Vl, Sakoman S, Lang B, Marui} S, Topi} LJ, Mortalitet alkoholi~ara, Zbornik radova, Peti simpozij Medicina i tehnika, JUMENA, 30:143, 1985. Softi}, N, Hudolin Vl, Lang B, Djelovanje alkohola na limfocite i utjecaj seruma alkoholi~ara na proces transformacije limfocita cirkuliraju}e krvi zdravih osoba, Acta Med. Iug, 39:13, 1985. - 93 -

Hudolin Vl, Hodek-Demarin V, Hudolin Vi, Thaller V, Negoveti} R, Sakoman S, Posavec V, The Treatment of Cerebrovascular Disase. Our Experiences in 749 Cases of Stroke u knj.: Conservative Therapy of Arterial Oclusive Disease, Georg Thieme Verlag Stuttgart, New York, str. 339-342 1986. Hudolin Vl, Prevention of Alcohol-related Disturbances, `ivot i zdravlje, Supl. No. 1, Zagreb, 1988. Hudolin Vl, Dijagnostika alkoholizma, Al-klub, G . 25, br. 7-8, s. 1-4, 1988. Hudolin Vl, Dove va la psichiatria? Psichiatria ed empatia, p.5, 1989. Hudolin Vl, Il corso di sensibilizzazione sui problemi alcolcolcorrelati, C.A.T. Lombardia, numero unico, p. 2, 1989. Hudolin Vl, Problemi alcolcorrelati: il presente e il futuro Progetto alcol. Tre esperienze di ricerca, Padova, Assessorato di Servizi Sociali della Regione Veneto, p. 3-7, 1992. STRU^NI RADOVI OD POSEBNE VA@NOSTI Hudolin Vl, Rje~nik termina osnovnih psiholoko-psihijatrijskih pojmova, Priru~nik za stru~no obrazovanje slu`benika SUP-a, 1959. Hudolin Vl, Prevencija alkoholizma, Lije~enje alkoholi~ara, Med. gl., 15:76, 1961. i rehabilitacija

Fabeta I, Beber K, Hudolin Vl, Prikaz problematike alkoholizma u jednom saobra}ajnom poduze}u, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, 3:138, Zagreb, 1964. Hudolin Vl, Apopleksija mozga, Saop}enja, 7:61, 1964. Hudolin Vl, Alkoholizam i ura~unljivost, Savjetovanje o forenzi~koj psihijatriji, s. 83-93, Zagreb, 1964. Hudolin Vl, Gabeli} I, Mortalitet na Neuroloko-psihijatrijskom odjelu, Saop}enja, 7:113, 1964. Hudolin Vl, picer F, Alkoholizam i radna sposobnost, Anali Bolnice, Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 3:81, 1964.

- 94 -

Hudolin Vl, : Out-patient Treatment of Alcoholism, Neuroloko psihijatrijski odjel Klini~ke Bolnice Dr M. Stojanovi}" Zagreb, 1965. Hudolin Vl, Mua~evi} V, Naa iskustva u radu s alkoholi~arima u dnevnoj bolnici, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi} Zagreb, 4:317, 1965. Hudolin Vl, Pra`i} B, Psihoze s paranoidnim sadr`ajem kod alkoholi~ara, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 4:276, 1965. Hudolin Vl, Mua~evi} V, Rehabilitacija alkoholi~ara u Centru za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti Bolnice Dr M.Stojanovi}, Rehabilitacija i terapija radom u psihijatriji, sv. 2, str. 45, Zagreb, 1966. Hudolin Vl, Psihoterapija u okviru kazneno - popravne ustanove, 1. savjetovanje penolokih psihologa, Lepoglava, s. 124, Lepoglava, 1966. Hudolin Vl, Day-Hospital Treatment of Alcoholism (scenario) Docuentary - Instructional film, 1966. Stojiljkovi} S, Hudolin Vl, Per~inovski, R., Socijalnomedicinski aspekti alkoholizma u Jugoslavij i, Zbornik radova Jugoslavenske konferencije o alkoholizmu, s. 233, Beograd, 1967. Stojiljkovi} S, Hudolin Vl, Per~inovski R.: Socijalno-medicinski aspekt alkoholizma u Jugoslavij i, Alkoholizam, Vol. 7, br.4, str. 25, 1967. Mua~evi} V, Hudolin Vl, otarko M, @ena i alkoholizam, Rad Inst. prou~. suzb. alk., 2:11, 1967. Hudolin Vl, Lazi} N, picer F, Alkoholizam i industrija, Rad. Inst. prou~. suzb. alk., 2:25, 1967. Hudolin Vl, Mua~evi~ V, Lang B, Ulemek LJ,. Jeli} V, Supek D, Uloga klubova lije~enih alkoholi~ara, Rad. Inst. prou~. suzb. alk., 2:73, 1967. Hudolin Vl, Mua~evi} V, Lang B, Ulemek, LJ, Naa iskustva u lije~enju alkoholi~ara u klubu, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 6:322, 1967.

- 95 -

Hudolin Vl, Mjesto socijalnog radnika u socijalnoj psihijatriji, Monografije s podru~ja socijalne za{tite, br. 1, s. 65, Sekretarijat za zdravlje i socijalnu zatitu i Zavod za socijalni rad SR Hrvatske, Zagreb, 1967. Hudolin Vl, Alkoholizm w Chrowacji, Probl. alkohol., Vol.l5, br.7, str.l, 1967. Hudolin Vl, Gruden V, Melleril Retard in the Treatment of Alcoholics, Alcoholism, 3:27, 1967. Hudolin Vl, Partecipazione del Medico Generico alla Profilassie alla Terapia dell alcoholismo, Incont. Chir. 5 :233, 1969. Hudolin Vl, Socijalno - psihijatrijska problematika alkoholizma, Simpozij Drutvena patologija u Jugoslaviji, Vrnja~ka banja, 1969. Hudolin Vl, Kul~ar @, Ljumanovi} R, Epidemiologija alkoholizma u Hrvatskoj, Zdrav nov, 21 :115 . 19 6 9. Hudolin Vl, GrudenV, Melleril-retard u lije~enju alkoholizma, Zbornik radova Simpozijuma o Mellerilu, s:325, Sarajevo, 1969. Hudolin Vl i sur, Ocjena invalidnosti i preostale radne sposobnosti oboljelih od alkoholizma, Projekt Republ. zavoda za inv. i mirov. osiguranje, Zagreb, 1970. Hudolin Vl, picer F, Problemi alkoholizma u industriji, Institut za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma, Zagreb, 1970. Hudolin Vl, Suvremeni problemi alkoholizma i narkomanija, Prax Med, 1:3, 1971. Hudolin Vl, Prou~avanje zdravstvenog odgoja kod pojedinih grupa socijalnopsihijatrijskih poreme}aja, Zbornik konferencije o zdrav. odgoju pacijenata, Dubrovnik 1971, str. 97, 1972. Hudolin Vl, Uloga bolesnika u zdravstvenom odgoju oboljelih od pojedinih grupa socijalno - psihijatrijskih poreme}aja, Zbornik radova Konferencije o zdrav. odgoju pacijenata, Dubrovnik, 1971, str. 98,. 1972.

- 96 -

Hudolin Vl, Bano N, Milakovi} I, Pra`i} B, Rugelj J, Rupena-Osolnik M, Smajki} A, Ulemek LJ, Zdravstveni odgoj bolesnika s podru~ja socijalne psihijatrije s posebnim osvrtom na bolesnike alkoholi~are, Zbornik Konferencije o zdrav. odgoju pacijenata, Dubrovnik, 1971. str. 36, 1972. Hudolin Vl, Prou~avanje programa nastave za pojedine stru~njake koji se bave zdravstvenim odgojem u socijalnoj psihijatriji, Zbornik Konferencije o zdrav. odgoju pacijenata, Dubrovnik, 1971, str.97, 1972. Hudolin Vl, Aspetto mentale ed igienioo dell alcoolismo, Il pensiero scientifico, Parma, 1972. Hudolin Vl, Alcoholism and Treatment of Alcoholic Patients in the So cialist Republic of Croatia, Proceedings of the Second Annual Alcoholism Conference of the National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism, Washington, pp. 92-115. 1972. Hudolin Vl, Glazba kao sredstvo zdravstenog odgoja u socijalnoj psihijatriji, Zbornik radova Konferencije o zdrav. odgoju pacijenata, Dubrovnik 1971, str 88, 1972. Hudolin Vl, Suvremeno lije~enje i rehabilitacija alkoholi~ara, Zbornik radova 1. bosansko-hercegova~kog simpozija o alkoholizmu i narkomanijama, str. 248, Zenica, 1972. Hudolin Vl, Kul~ar @, Republi~ki registar alkoholi~ara u Hrvatskoj Zbornik radova 1. bosansko-hercegova~kog simpozija o alkoholizmu i narkomanijama, str. 409, Zenica, 1972. Hudolin Vl, Rehabilitacija alkoholikov in narkomanov, Zdrav. vestn, 42:111, 1973. Hudolin Vl, Alcoholism in Croatia and Treatment of Alcoholic Paients, Alcoholism, Suppl, 2:9, 1973. Hudolin Vl, Alkoholizam i narkomanija funkcije drutvenog razvitka, Knjiga sa`etaka 3. me|unarodne konferencije Nauka i drutvo Dubrovnik 7-14.7. 1973, Udru`enje nauka i drutvo, Beograd, 1973. Hudolin Vl, Bano N, Gabeli} I, Skupnjak B, Srdar J, Ovisnost o drogama - bolest suvremenog drutva, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Vol. l3, supl. 36, 1974. - 97 -

Hudolin Vl, Medicina u nas, Zbornik radova 6. kongresa lije~nika Hrvatske, Zbor lije~nika Hrvatske, str.47, Zagreb, 1974. Hudolin Vl, O alkoholu, puenju i drogama, Zbornik radova o alkoholizmu, puenju i drogama, str. 1, Udru`enje za unapre|enje zatite na radu, Zagreb, 1974. Hudolin Vl, Breitenfeld D, Jeli} V, Musiktherapie und Sozial-psychiatrie, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 13:271, 1974. Hudolin Vl i sur, Ocjena invalidnosti i preostale radne sposobnosti oboljelih od alkoholizma, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, suppl. 35, Vo1.13, 1974. Hudolin Vl, Alcoholism and Treatment of Alcoholic Patients in the Soialist Republic of Croatia, Proceedings of the Second Anual Alcoholism Conference of the National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism, str.92, 1974. Hudolin Vl, Lang B, Ru`i} K, Problem upotrebe alkohola i alkoholizam u prometu, Psihomed saobr, 7 :7, 1976. Hudolin Vl, Let iznad kukavi~kog gnijezda, Nae teme, 21:419, 1977. Hudolin Vl, Zdravstvena zatita alkoholi~ara, Zbornik radova Druge jugoslavenske konferencije o alkoholizmu, Savez organizacija protiv alkoholizma i narkomanija u Jugoslaviji, Sarajevo, 1977. Hudolin Vl, Urgences en matiere de sante mentale. Bull. com. Med. soc. sant. migr. N.spec, str.7l, Octobre, 1977. Hudolin Vl, Die Stellung der Familie in der Pravention und Behandlung der Suchtkrankheit, Suchtgefahren, 24:9, 1978. Hudolin Vl, Dinamic of Disturbances Human Relations Due to Alcoholism, and the Prospects of Treatment and Rehabilitation, Alcoholism, 14:173, 1978. Hudolin Vl, Gli aspetti moderni per la soluzione dei problemi connessi al consumo di alcoolici, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 17 :263, 1978. Hudolin Vl, Social Psychiatry and the Rehabilitation of Alcoholics, Pro ceedings of the Third World Congress for the Prevention of Alcoholism and Drug Dependency, ICPA, Acapulco, Mexico, 1979. - 98 -

Hudolin Vl, Interdisciplinarni pristup u suvremenoj psihijatriji, u knj: Problemi i perspektive interdisciplinarnog rada i obrazovanja, Drutvo psihologa Hrvatske, 2. dio, Zagreb, 1979. Hudolin Vl, Hodek-Demarin V, ^op-Bla`i} N, Thaller N, Hudolin Vi, Les troubles de la circulation cerebrale chez fumeurs Rehabilitation, 32:38, 1979. Hudolin Vl, Sakoman S, Kul~ar @, Ma~aevi} P, The Alcoholics Register and Its Use in occupational Health Work, u knj,: Organizational and Social Aspects of Occupational Health, Arh za higijenu rada i toksikomaniju, str,1557, Zagreb, 1980. Hudolin Vl, Suvremeno gledanje na poteko}e vezane uz pijenje alkoholnih pi}a, Knjiga sa`etaka 1. jugoslavenskog kongresa o alkoholizmu, Al-klub, god 18, br. 5-6, str. l, Zagreb, 1981. Hudolin Vl, Therapeutic Community Treatment of Alcohol-dependent Subjects, International Psychologist, br.25, 1984. Hudolin Vl, Politicization of psychiatry and political psychiatry, u: Social Psychiatry, str. 31-37, Plenum Press, New York-London, 1985. Hudolin Vl, Social Psychiatry Today, u: Social Psychiatry, str. 1-9, Pleum Press, New York-London, 1985. Hudolin Vl, Sakoman S, Lang B, Podobnik S , Marui} S, Topi} Lj, Mortalitet alkoholi~ara, Zbornik radova Petog simpozija Medicina i tehnika, JUMENA, 30:243, 1985. Hudolin Vl, Suzbijanje alkoholom izazvanih poreme}aja u kazneno popravnim ustanovama u SR Hrvatskoj , Penoloke teme, Vol. 1, br. l-2, str. 11, Zagreb, 1986. Hudolin Vl, Das Zagreber Modell der Bekampfung der durch Alkohol bedingten Strungen, Wiener Zeitschrift fur Suchtforschung, Jahrg . 10, Nr . 3/4, s . 61-69, 1987. Hudolin Vl, Alkoholom izazvane poteko}e u radnim organizacijama i njihovo suzbijanje, VII. Plenarni sastanak klubova lije~enih alkoholi~ara u Popova~i, s. 9-24, 1987. Hudolin Vl, Izvjetaj o alkoholizmu i drugim ovisnostima na podru~ju Alpe-Jadran (Hrvatska), Izvjetaj za sastanak Alpe - Jadran odr`anog u Veneciji 1988, s. 65 -101, 1988. - 99 -

Hudolin Vl, Klubovi lije~enih alkoholi~ara danas i sutra (I), Al-klub, G. 25, br. 1-2, s. 3-6, 1988. Hudolin Vl, Klubovi lije~enih alkoholi~ara danas i sutra, (II), G. 25, br. 3-4, s. 1-7, 1988. Hudolin Vl, Dijagnostika alkoholizma, VIII. Plenarni sastanak KLA, OKLA Centra za alkoholizam Neuropsihijatrijske bolnice Dr I. Barbot, Popova~a, 1988. Modonutti G B, Buttolo R, Hudolin Vl, Marti-Tusquets JL, Recent trends in alcohol availability, consumption and alcool-related pathology in the mediterranean countries, primljeno u tisak u: Mediterranean Journal of Social psychiatry Modonutti G, Buttolo R, Zotti S, Ferilli A, Regonati N, Hudolin Vl, Atitudes and use of alcoholic drinks by professional and non-professional workers involved in the prevention and conrol of alcohol-related problems - primljeno u tisak Medierranean Journal of Social Psychiatry. Hudolin Vl, Suvremeno gledanje na alkoholom izazvane poreme}aje, V. Savjetovanje lije~ni~kih i invalidskih komisija Hrvatske, SIZMIORH, s. 11-23, Zagreb, (i ~lan urednitva knjige) 1988. Hudolin Vl, Prevencija alkoholom izazvanih poreme}aja, V. Savjetovanje lije~ni~kih i invalidskih komisija Hrvatske, SIZMIORH, s . 27 9 -28 8 , (i ~lan urednitva knj ige) Zagreb, 1988.

Hudolin Vl, Prologo, u knj.: Marti Tusquets J. L, Murcia, Grau M, Conceptos fundamentales de drogodepencenciac, Editorial Herder, Barcelona, 1988. STRU^NI RADOVI Cesarec S, Hudolin Vl, O radu prvog vije}a Vie lije~ni~ke komisije Zavoda za socijalno osiguranje SRH u Zagrebu, Soc osig, 1:27, 1955. Hudolin Vl, Muhek-imunec J, Breitenfeld J, Psihijatrija i klini~ka psihologija, Lij . vjes, 78 :513, 1956. Hudolin Vl, Centar za prou~avanje i prevenciju sljepo}e, Soc. mis, 4:281, 1957. - 100 -

Hudolin Vl, Sudjelovanje psihijatara u rehabilitaciji slijepih, Soc mis, 4:109, 1957. Hudolin Vl, Problemi moderne psihijatrije, Zdrav. odgoj, 6:5 1957. Hudolin Vl, Alkoholizam i radna sposobnost, Osiguranik, 5:16, 1958. Hudolin Vl, Neuroloko-psihijatrijski problemi u radu primalje, Prim. vjes., 6:5, 1958. Hudolin Vl, Horvati} I, Stru~no-personalna komisija DNZ DSUP-a i njeni dosadanji rezultati, Med. pregl, 11:240, 1958. Hudolin Vl, Kako organizirati Neuroloko-psihijatrijsku slu`bu, Bilt. Udru`. zdrav. ust. , 11 :29, 1958. Hudolin Vl, Rad Jugoslavenskog Crvenog kri`a u borbi protiv alkoholizma, 3. ljetni evropski kurs nau~nih studija za prevenciju alkoholizma, @eneva 5-16 vkolovoza 1957, G.O.C.K. Hrvatske, Zagreb, 1958. Hudolin Vl, Lakti} N, Center f or the Study and Prevention of Blindness, J.opthalmol soc 26:10, 1959. Hudolin Vl, Kirhmajer V, Arteficijelni abortus Neuroloko-psihijatrijske indikacije, Prim. vj ., 7:9, 1959. Hudolin Vl: Invaliditet vida i njegova prevencija, Soc. osig, 8:108, 1959. Hudolin Vl, Lakti} N, Centar za prevenciju i prou~avanje sljepo}e, Lij vjes 81:203, 1959. Hudolin Vl, Hudolin Vi, Kirhmajer V, Neuropsihijatrijski odgoj primalja, Prim.vjes, 7:17, 1959. Hudolin Vl, Prevencija, lije~enje i rehabilitacija alkoholizma, Zdrav. vjes, 5:48, 1960. Hudolin Vl, Prevencija alkoholizma, Lije~enje alkoholi~ara, Lij .vjes, 82:473, 1960. i rehabilitacija

Hudolin Vl, Tuberozna skleroza, Arh. zat. majk. dij, 5:18, 1961. Hudolin Vl, Problemi u vezi s rehabilitacijom duevnih bolesnika, Zdravstvo, 2:28, 1961.

- 101 -

Hudolin Vl, Mua~evi} V, Socijalni-medicinski aspekti alkoholizma, Zbornik radova 2.kongresa lije~nika Hrvatske, Zbor lije~nika Hrvatske, Zagreb, 1961. Hudolin Vl, Hudolin Vi, Postupak sa svje`im slu~ajem apopleksije, Zbornik radova 2. kongresa lije~nika Hrvatske, Zbor lije~nika Hrvatske, Zagreb, 1961. Barac B, Hudolin Vl, Naa iskustva mitigacije elektrooka barbituratima i relaksancijama, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 1:347, 1962.

Hudolin Vl, Suvremeni problemi alkoholizma, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 1:183, 1962. Hudolin Vi, Hudolin Vl, Lije~enje miastenije, Saop}enja, 5:78:, 1962. Hudolin Vi, Hudolin Vl, Mua~evi}, V, Naa iskustva s Lucidrilom, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 1:272, 1962. Hudolin Vl, Hudolin Vi, Maglajli} A, Pra`i} B, Mua~evi} V, Farmakoterapija u neurologiji, Lijekovi, god 1, br.2, str.4, 1963. Hudolin Vi, Hudolin Vl, Gra~anin F, L influence de la preparation Mydocalm sur l aspect clinique et electromyographique de la sclerosa en plaques, International EMG Meeting, Copenhagen, p.112-114, Copenhagen, 1963. Hudolin Vl, Alkoholizam, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, 3:13, 1964. Hudolin Vl, Mehani~ko lije~enje u psihijatriji, Saop}enja, 7:138, 1964. Hudolin Vl, Organizacija prevencije i lije~enja alkoholizma, Zdravstvo, br . 9, s. 1, 1964. Hudolin Vl, Organizacija nau~no - istra`iva~kog rada na podru~ju alkoholizma, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 4:191, 1965. Brdari} @, Hudolin Vl, Problemi Jugoslavenske bibliografije alkoholizma, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 4:225, 1965.

Hudolin Vl, Voina S, Naa iskustva s Apaurinom, Novosti, 1:23, 1965. Hudolin Vl i sur, Naa iskustva s Parstelinom kod kroni~nih alkoholi~ara, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, 5:100, 1966. - 102 -

Hudolin Vl, Voina S, Smiljani} V, Trankvilizantna sredstva u terapiji alkoholizma, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi} Zagreb, 5:84, 1966. Hudolin Vl, picer, F, Rehabilitacija radom i terapija u psihijatriji, promatrana s gledita ocjenjivanja invalidnosti, Rehabilitacija i terapija radom u psihijatriji, sv.2, s.53, 1966. Hudolin Vl, Melleril Retard in the Treatment of Alcoholics, Excerpta Medica, Internal. Congr. Ser. , No 117, p. 235, Amsterdam, 1966. Hudolin Vi, Hudolin Vl, Voina S, Naa iskustva s primjenom piridoksina, Saop}enja, 9:9, 1966. Hudolin Vl, Rje~nik psihijatrijskih izraza za medicinske sestre, Psihijatrijska njega, l:l, 32, 1966. Hudolin Vl, Delirium Tremens , Iatros, s. 43, 1966. Hudolin Vl, Mua~evi} V, Gruden V, Psihofarmakoterapija i psihoterapija alkoholizma, Rad. Inst.prou~. suzb. alk, 2:41, 1967.

Hudolin Vl, Saobra}aj i alkoholizam, Rad. Inst. prou~. suzb. alk, 2:101, 1967. Hudolin Vl, Pra`i} B, Adamovi} D, Neuroloko-psihijatrijski aspekti mentalne retardacije, Pregled, 3:13, 1967. Hudolin Vl, Lije~enje alkoholizma s osobitim osvrtom na njegovo lije~enje u kazneno-popravnim ustanovama, II Savjetovanje Slu`be za izvrenje krivi~nih sankcija o problemima psiholoko-psihijatrijske slu`be VPD i KPD Jugoslavije, Ni, str. A1-1, 1967. Hudolin Vl, Klini~ka psihofarmakologija, Pharmaca, 6:75, 1968. Hudolin Vl, Alkoholizam i saobra}aj , Saobra}ajna medicina, Zbornik radova, s. 85, Zagreb, 1968. Hudolin Vl, Work in Industry and Alcoholism, Proceedings of the 28th International Congress on Alcohol and Alcoholism, Vol. 1, s. 25, Washington, 1968. Hudolin Vl, Gruden V, Melleril-retard u lije~enju alkoholizma, Alkoholizam, 19:5, 1969. - 103 -

Hudolin Vl, Suvremeni problemi alkoholizma, Na{ rad, 11:1, 1962. Hudolin Vl, Stojanovi} V, Dabi} M, Herman V, Elektroencefalografska zapa`anja kod kroni~nih alkoholi~ara lije~enih Melleril-retardom, Zbornik radova Simpozija o Mellerilu, Sarajevo, 1969. Hudolin Vl, Alkoholizam, Koordinacijski odbor SRS za boj proti alkoholizmu, Ljubljana, 1969. Hudolin Vl, Zna~enje alkohola i alkoholizma u saobra}aju, Psihomed. saobr, 1:33, 1969. Hudolin Vl, Alcoholism in Croatia, Soc. Psychiat, 15:85, 1969. Hudolin Vl, Trinajsti}, M, Lazi}, N, Herman V, Promjene krvnih proteina kod kroni~nog alkoholizma, elektroforetska i imunoloka istra`ivanja, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 8:270, 1969. Hudolin Vl, Lazi} N, Naa iskustva u radu s alkoholi~arima u dnevnoj bolnici, Anali bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 8:300, 1969. Hudolin Vl, Pra`i} B, Uloga telefonske slu`be u lije~enju alkoholizma, Anali Bolnice Dr. M: Stojanovi}", Zagreb, 8:354, 1969 . Trinajsti} M, Smiljani} B, Hudolin Vl, Herman V, Utjecaj tekog alkoholiziranog stanja na karakter traume, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 8:381, 1969. Lazi} N, Hudolin Vl, picer F, Alkoholizam i radna sposobnost, Anali bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 8:428, 1969. Hudolin Vl, Breitenfeld D, Strelar Z, Pi{pek A, Bre~i} V, Veligaj, R, Dispanzerska slu`ba za alkoholizam Centra za prou~avanje suzbijanje alkoholizma pri Odjelu za neurologiju i psihijatriju Klini~ke Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 8:441, 1969. Hudolin Vl, Breitenfeld D, Strelar Z, ^aklovi} L, Bre~i} V, Mogu}nost upoznavanja problematike alkoholi~ara pomo}u upitnika, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 8:448, 1969. Hudolin Vl, Breitenfeld D, Strelar Z, Pipek A, Bre~i} V, Veligaj R, Specifi~nost i rezultat jednogodinjeg rada u cjelodnevnom lije~enju alkoholi~ara ambulantnog tipa, Anali Bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 8:458, 1969. - 104 -

Hudolin Vl, Social medical aspects of alcoholism, Proceedings of the 2nd International Congress of social psychiatry, s.42, London, 1969. Hudolin Vl, Ljumanovi} R, Grupni postupak u gerijatriji (Gerijatrijski klub), Zbornik radova Simpozija o gerijatriji, str. 477, Zagreb, 1970. Hudolin Vl, picer F, Alkoholizam u strukturi morbiditeta i invalidnosti, Nar. zdrav, 26:337, 1970. Hudolin Vl, Lang B, Lazi} N, Ulemek Lj, Flanjak D, Sociopatija i alkoholizam, Zbornika radova 4. jugoslavenskog savjetovanja o forenzi~koj psihijatriji, str. 419-422, Zagreb, 1971. Hudolin Vl, ^ovjek - drutvo - alkoholizam - socijalna psihijatrija, u knj.: 3. kongres klubova lije~enih alkoholi~ara, rujan 1970, Udru`enje, klubova lije~enih alkoholi~ara i Republ. odbor Crvenog kri`a Hrvatske, Zagreb, 1971. Hudolin Vl, Rehabilitacija alkoholi~ara i narkomana, Zbornik lekara Jugoslavije, Savez lekarskih dru{tava Jugoslavije i Slovensko zdrav. drutvo, Bled, 1971. Hudolin Vl, Die Rehabilitation der Alkoholiker, Rehabil. Socialmed. psys. Med. Praev, Bd 24, Ht 2, 1971. Hudolin Vl, Kalousek M, Thaller V, Hemineurin u lije~enju alkoholizma, Zbornik radova o Hemineurinu, str 277, Bosnalijek, Sarajevo, 1971. Hudolin Vl, Il trattamento familiare dell alcolismo, Camminando insieme, Numero unico, p.10, 1986. picer F, Hudolin Vl, Radna sposobnost alkoholi~ara, Savjetovanje o provo|enju profesionalne rehabilitacije i zapoljavanju invalida rada, str. l68, Zajednica mirovinskog i invalidskog osiguranja SR Hrvatske, Zagreb, 1972. Hudolin Vl, Zerwane wiezi, Prawo, Organ zrzeszemia prawnikow polskich, G. 17, br. 17, Str. 6, 1972. Hudolin Vl, Movimenti contemporanei in alcologia, Camminando insieme, numero unico, dicembre 1986, p.5.

- 105 -

Hudolin

Vl, Rehabilitation der Alcoholiker, Dokumentation, sozialmedicin ffentlicher Gesundheitssdients, Arbeitsmedizing, 5:107, 1973.

Hudolin Vl, Prevencija, lije~enje i rehabilitacija alkoholi~ara Vjes. med. sestara i tehn. Hrvatske - Psih. nj., 11-134, 1973. Hudolin Vl, Suvremeno lije~enje i rehabilitacija alkoholi~ara, Vjes. med. sestara i teh. Hrvatske - Ps ih. nj, 11-134, 1973. Hudolin Vl, Kalousek M, Thaller V, Chlormethiazole in Treatment of Alcoholism, Alcoholism, Suppl. 2:71, 1973. Hudolin Vl, O terminologij i ovisnosti, Lij. vj, 95 :284, 1973. Hudolin Vl, Plan odvikavanja od puenja, prema E J Folkenbergu i M C Farlandau, Institut za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti, Zagreb, 1973. Hudolin Vl, u knj.: Manenica B . (ur): Zbornik referata o zatiti na radu, Zbornik Savjetovanja o zatiti na radu, Pore~, 1973, Udru`enje za unapre|ivanje zatite na radu, Zagreb, 1973. Hudolin Vl, Common and Unique Factors in Todays Behavior Therapies for Alcoholism, Alcoholism, 9:121, 1973. Hudolin Vl, Utjecaj alkohola i alkoholizma na rad, Zbornik radova sa Savjetovanja o zatiti na radu, Pore~, 1973, Udru`enje za unapredjivanje za{tite na radu, Zagreb, 1973. Hudolin Vl i sur, Pra}enje osiguranika umirovljenih zbog alkoholizma u SR Hrvatskoj u 1972, Zdravstvo, 16:149, 1974. Hudolin Vl, Skupnjak B, Kul~ar @, Savez protiv alkoholizma i drugih ovisnosti SR Hrvatske, Zagreb, 1974. Hudolin Vl, Kalousek M, Demarin-Hodek V, Organizacija intenzivne skrbi bolesnika sa cerebrovaskularnom bolesti, Zbornik radova 2. simpozija o cerebrovaskularnim bolestima, str. 195, Medicinska naklada, Zagreb, 1974. Hudolin Vl, Vukeli} M, Gudelj M, Lang B, Ravli} M, Utjecaj alkoholizma na apsentizam, Organ. kadr. 1:19, 1975. Hudolin Vl, Sredstva ovisnosti (droge) u knj.: Obrazovanje i odgoj u samozatiti, op}i dio, str.276, Zavod za zatitu zdravlja grada Zagreba, Zagreb, 1975. - 106 -

Hudolin Vl: Droge u svijetlu novog zakona o zatiti na radu, Savjetovanje o zatiti na radu, Karlovac, Udru`enje za unapre|ivanje zatite na radu, Zagreb, 1975. Hudolin Vl, picer F, Utjecaj alkoholizma na smanjenje radne sposobnosti, nastajanje nesre}a na radu i invalidnosti, Savjetovanje zatite na radu, Karlovac, Udru`enje za unapre|ivanje zatite na radu, Zagreb, 1975. Hudolin Vl, Gostionice pretvoriti u ~itaonice, Nar. zdrav. list., 17, 10, 1975. Hudolin Vl, Die Rolle der Tagesklinik bei der Behandlung von Alkoholikern, 27. Internationaler Kongress Alkohol und Alkoholismus, S. 321, Hoheneck-Verlag GmbH, Hamburg, Hamburg, 1975. Hudolin Vl, Alkohol und Familie, Guttempler-Ordens, 86:1, 1975. Neuland, Z. Dtsch.

Hudolin Vl, Program suzbijanja alkoholizma u okviru suvremene socijalne psihijatrije, Zbornik izlaganja na tribinama, str. 280, Drutveni dom SSRNH Zagreba, Zagreb, 1976. Hudolin Vl, Registracija alkoholi~ara u SR Hrvatskoj, Bilt. Rep. reg. alk. SRH, 1:14, 1975. Hudolin Vl, Socijalna psihijatrija, Zdravstvo, 18:945, 1976. Hudolin Vl, Lazi} N, Klub lije~enih alkoholi~ara, Zbornik radova o prevenciji i vanbolni~kom lije~enju alkoholizma, Savez protiv alkoholizma i narkomanija SR Srbije, Ni{ka Banja, 1976. Hudolin Vl, Lije~enje alkoholi~ara, Radovi Centra za prou~avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti, Zagreb, 1977. Hudolin Vl, Sakoman S, Republi~ki registar alkoholi~ara, Zbornik radova o prevenciji i vanbolni~kom le~enju alkoholi~ara, Savez protiv alkoholizma SR Srbije, Nika Banja, 1976. Hudolin Vl, Registracija alkoholi~ara, Rep. reg. alk. SRH., 3:5, 1977. Hudolin Vl, U povodu Me|unarodnog savjetovanja o zdravlju migranata, Bilt. Centr. istra`. migr. br.6, str. 19, 1977. Hudolin Vl, Sredstva ovisnosti, u knj.: Obrazovanje i odgoj o samozatiti, Zavod za zatitu zdravlja grada Zagreba, Zagreb, 1977. - 107 -

Hudolin Vl, Program suzbijanja alkoholizma u okviru suvremene socijalne psihijatrije, Zbornik izlaganja na tribinama, Drutveni dom SSRNH Zagreba, Zagreb 1977. Hudolin Vl, Op}inski program zatite drutvenog zdravlja, Zbornik radova Konferencije Crvenog kri`a Hrvatske, Njega i pomo} u ku}i, Crveni kri` Hrvatske, Zagreb, 1977. Hudolin Vl, Zatita mentalnog zdravlja radnika migranata, Zbornik rezimea Medjunarodnog simpozija o zatiti na radu i zdravstvenoj zatiti radnika migranata, Savezni komitet za rad i zapoljavanje, Beograd, 1977. Hudolin Vl, Obitelj u prevencij i bolesti ovisnosti i lije~enju ovisnika, Alkoholizam, 17:104, 1977. Hudolin Vl, ^ovjek je `edno bi}e, Modra lasta, br.3, str.l4, 1977. Hudolin Vl, Alkoholizem ni bolezen izgubljencev, pogovor s prof. Hudolinom jugoslavenskim pionirjem lije~enja alkoholi~ara, Mladina, br . 18, 1977. Hudolin Vl, Proti pija~i z ob~inske ravni, 7D slov. ted, 7:12, 1978. Hudolin Vl, Milanovi} D, Markovi} Z, Lazi} N, Grubii} M, Jamnicky B, Juras J, Prakti~na upotreba psihoaktivnih lijekova, u knj.: Psihoaktivno sredstvo i lije~nik op}e medicine, Pliva, Zagreb, 1978. Hudolin Vl, Uvodno izlaganje, u knj.: Psihoaktivno sredstvo i lije~nik op}e medicine, s. 7, Pliva, Zagreb, 1978. Hudolin Vl, Suvremeni koncepti suzbijanja problema vezanih uz pijenje alkoholnih pi}a, Zbornik radova Savjetovanja Saveza udru`enja za penologiju Jugoslavije, Struga, 1978, Savez penologa Jugoslavije, Beograd, 1978. Hudolin Vl, Sredstva ovisnosti (droge) u knj.: Obrazovanje i odgoj u samoza{titi, Op}i dio, Zavod za zatitu zdravlja grada Zagreba, Zagreb, 1978. Hudolin Vl, Sakoman S, Ma~aovi} P, Rukovanje zdravstvenim podacima i medicinska etika, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 16:231, 1977.

- 108 -

Hudolin Vl, Organizacija lije~enja alkoholi~ara koji boluju od neke druge kroni~ne bolesti, Zbornik radova Bolnice Klenovnik, Bolnica za plu}ne bolesti i tuberkulozu plu}a, Klenovnik, 1978. Hudolin Vl, Lang B, Treatment of Alcoholism in Their Working Oranisations, Zbornik radova 19. me|unarodnog kongresa medicine rada, Institut za medicinska istra`ivanja i medicinu rada, Zagreb, 1978. Hudolin Vl, Sakoman S, Kul~ar @, Ma~aovi} P, Registre Republicain des Alcooliques et valeur dans la medicine du travail; Zbornik radova 19. me|unarodnog kongresa medicine rada, Institut za medic inska istra`ivanja i medicinu rada, Zagreb, 1978. Hudolin Vl, picer F, Sakoman S, Working Ability Alcohol ics, Zbornik radova 19. me|unarodnog kongresa medicine rada, Institut za medicinska istra`ivanja i medicinu rada, Zagreb, 1978. Hudolin Vl, Lang B, Sakoman S, Kul~ar @, Ma~aovi}, P, Zna~enje Republi~kog registra alkoholi~ara i rane dijagnostike u op}inskom programu suzbijanja alkoholizma, Zbornik radova 4. kongresa ljekara Jugoslavije, str. 265, Savez ljekarskih drutava Jugoslavije, Sarajevo, 1978. Hudolin Vl, Klubovi lije~enih alkoholi~ara, Al-klub, god. 15, br. 8-9, str. 1, 1978. Hudolin Vl, picer F, Individualnost alkoholi~ara, Bilt. pit. zdrav. inval. penz. osig., god. 7, br. 10, str. 51, 1978. Hudolin Vl, Ma~aovi} P, Sakoman S, Neke sociodemografske karakteristike bolni~ki lije~enih alkoholi~ara prema podacima Republi~kog registra alkoholi~ara, Radovi znanstvenog skupa Istra`ivanja na podru~ju defektologije, Fakultet za defektologiju, Sveu~ilita u Zagrebu, str.269, Zagreb, 1978. Hudolin Vl, Ma~aovi} P, Sakoman S, Neki problemi okostvaranja, odr`avanja i koritenja kompjutoriziranih registara bolesnika u SR Hrvatskoj, Radovi znanstvenog skupa Istra`ivanja na podru~ju defektologije, Fakultet za defektologiju Sveulili{ta u Zagrebu, str.l35, Zagreb, 1978.

- 109 -

Dabi}-Jefti} M, Hudolin Vl, Sakoman S, Konvulzivna stanja u alkoholizmu i EEG-u, Radovi znanstvenog skupa Istra`ivanja na podru~ju defektologije, Fakultet za defektologiju Sveu~ilita u Zagrebu, str: 195-200, Zagreb, 1978. Hudolin Vl, Mogu}nosti potrebe alkoholoke izobrazbe lije~nika op}e medicine, Zbornik radova 25. me|unarodnog kongresa op}e medicine, str. 52, Sveu~ilina naklada Liber, Zagreb, 1979. Hudolin Vl, Klub lije~enih alkoholi~ara i lije~nik op}e medicine, Zbornik radova 25. me|unarodnog kongresa op}e medicine, str. 51, Sveu~ili{na naklada liber, Zagreb, 1979. Hudolin Vl, Lazi} N, Op}a teorija sustava (GST) i suvremena psihijatrija, u knj.: Problemi i perspektive interdisciplinarnog rada i obrazovanja, 2. dio, Drutvo psihologa SR Hrvatske, str, 65, Zagreb, 1979. Hudolin Vi, Hodek-DemarinV, Hudolin Vl, Lang B, Negoveti} R., Sakoman S, Ehoventrikulografska mjerenja u epilepti~ara s posebnim osvrtom na alkoholnu epilepsiju, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi} Zagreb, 18:227, 1979. Hudolin Vl, Participacione del medico generico alla profilassi ed alla terapia dell alcoholismo, Profil. Terap. p. 232, 1979. Hudolin Vl, Alkoholizam u SR Hrvatskoj i uloga Saveza protiv alkoholizma, Al-klub, god. 16, br. 1-2, str. 7-12, 1979. Hudolin Vl, Alkoholizam u suvremenom drutvu, Radovi Savjetovanja u povodu Me|unarodne godine djeteta Mladi i ovisnost, Crveni kri`, Karlovac, 1979. Hudolin Vl, Breitenfeld D, Kotur Dj, Josi} T, The Volunteers in Music Therapy, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 18:136, 1979. Hudolin Vl, Breitenfeld D, La Psichiatria Sociale e la Musica, Musica e Terapia, Atti del Convegno Internaz ionale, organizzato del Grupo Studi di Musicoterapia e dall Istituto per l Infanzia di Trieste, str . 74, Centro Educatione Permanente, Sezione Musica, Assisi, 1981. Hudolin Vl, Alkoholizam u suvremenom drutvu, Mladi i ovisnosti, Zbornik radova Savjetovanja u povodu me|unarodne godine djeteta, str. 12, Skuptina Crvenog kri`a Hrvatske, 1981. - 110 -

Hudolin Vl, Socijalna psihijatrija starosti, s posebnim osvrtom na bolesti ovisnosti, Znanstveno-radni skup Preventivni aspekti zatite zdravlja starijih osoba, str. 95, Zagreb, 1981. Hudolin Vl, Neizlje~ivi i umiru}i bolesnik, Znanstvenoradni skup Preventivni aspekti za{tite zdravlja starijih osoba, str. 101, Zagreb, 1981. Hudolin Vl, Psychoorganische Syndrome der Alkoholikern, Zbornik sa`etaka 9. Donau-Symposium fuer Psychiatrie, Budapest, 1980. Hudolin Vl, Sakoman S, Kul~ar @, Ma~a{ovi} P, The Alcoholics Regiser and its Use in Occupational Health Work, Arh. hig. rad. toksikol, suppl. 30, pp. 1557, 1979. Budak A, Giori-Horvat R, Hudolin Vl, krabalo Z, Individualna ocjena privremene nesposobnosti za rad, Institut za medicinska istra`ivanja i medicinu rada, Zagreb, 1982. Hudolin Vl, Duevni poreme}aj: Akutna alkoholna intoksikacija, Bolovanje, Priru~nik za ocjenu radne sposobnosti za rad, IMI, Zagreb, 1982. Hudolin Vl, Alcolismo in Friuli, ASPE, Anno 1, N.O. p. 9, 1982. Hudolin Vi, Hudolin Vl, Thaller V, eri}, V, Komputerisierte Gehirntomographie in der Diagnostik von Gehirnatrophie bei Alkoholikern, Zusammenfassungen der Donau-Symposium fur Psychiatrie, Budapest, 1980. Hudolin Vl, Alkoholizam u SR Hrvatskoj i uloga Saveza protiv alkoholizma, drugih ovisnosti i puenja duhana na njegovu suzbijanju, Trezvenost, (Titograd), 1-2 :77, 1980. Thaller Vl, Hudolin Vi, Lang B, Hudolin Vl, Echoventriculography in Alcoholics, Abstracts 4th European Congress on Ultrasonics in Medicine, May, 17-24 , 1981, The International Medical Abstracting Services Experta Medica, Amsteram-Oxford-Princeton, 1981. Hudolin Vl, Predgovor knjizi Dra Janeza Rugelja: Partnerska terapija alkoholizma, Ljubljana, 1981. Hudolin Vl, Suvremeno gledanje na poteko}e vezane uz pijenje alkoholnih pi}a, Al-klub, god. 18, br. 5-6, str. l, 1981. - 111 -

Hudolin Vl, Alkoholizam ugro`ava obitelj, u knj.: Knjiga za svaku `enu, 18. prer. izd., str. 470, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1981. Hudolin Vl, Zavisnost o drogama, u knj.: Knjiga za svaku `enu, 18. prer. izd., str. 482, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1981. Hudolin Vl, Socijalna psihijatrija i alkohologija, u knj.: Zdravstvo u Socijalisti~koj Republici Hrvatskoj, Medicinske struke, knj. 2, JUMENA, Zagreb, 1981. Hudolin Vl, Sakoman S, Bla`evi} D, Cerini}, Dj, Kul~ar @, Berghofer M, Duevno zdravlje, u knj.: Zdravstvo u Socijalisti~koj Republici Hrvatskoj: Zdravlje i zdravstvena zatita, knj. 1, JUMENA, Zagreb, 1981. Hudolin Vl, Poteko}e izazvane alkoholizmom, Sigurnost, ZANS, br. 3, Zagreb, 1982. Hudolin Vl, Alkoholi~ari u Zagrebu, Sigurnost, br. 3, Zagreb, 1982. Hudolin Vl, Klub lije~enih alkoholi~ara i primarna zdravstvena zatita, Al-klub, 20, br.7-8, 1983. Hudolin Vl, I Club per alcolisti in trattamento, ASPE, Anno 2, N. 20, p. 18, 1983. Hudolin Vl, Podaci o alkoholizmu i mogu}nostima lije~enja i rehabilitacije alkoholi~ara, u knj.: Katz F, Dittmar B, Klement H, Alkoholizam, pomo} je mogu}a, Blaukreuz-Verlag Wuppertal, 1983. Hudolin Vl, Alcolisti Anonimi, ASPE, Anno 2, n. 21, p. 12, 1983. Hudolin Vl, Die Abhaengigkeit in Jugoslawien u knj.: Sucht und Gesellschaft, Hoheneck-Verlag, Hamm, 1984. Hudolin Vl, Lang B, Sakoman S, Puenje duhana, Sigurnost, br. 1, s. 5, Zagreb, 1984. Hudolin Vl, Savez za zatitu i unapredjivanje du{evnog zdravlja SR Hrvatske, Al-klub, G. XXI, br. 5-6, s. 1, 1984. Hudolin Vl, Uloga i rad Saveza za zatitu i unapredjivanje du{evnog zdravlja i suzbijanje ovisnosti u SR Hrvatskoj, Al-klub, G. XXI, br. 3-4, s. 1, 1984. Hudolin Vl, Terapijska zajednica, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 23: 221-229, 1984. - 112 -

Hudolin Vl, Jugoslavensko Talijanski kongres Klubova lije~enih alkoholi~ara, Al-klub; G. 25, br. 5-6, s. 1-3, 1988. Hudolin Vl, Adresar Klubova lije~enih alkoholi~ara Jugoslavije, Al-klub, G. 25, br. 5-6, s. 10, 1988. Hudolin Vl, Posti}i bolju kvalitetu `ivota, Al-klub, G . 25, br. 9-10, s. 6, 1988. Hudolin Vl, Oni koji vjeruju u snove, Al-klub, G. 25, br. 9-10, 1988. Hudolin Vl, Presentazione del Congresso (III Congresso dei Club degli alcolisti in trattamento dellItalia e della Jugoslavia), Camminando insieme, Nr. unico, s. 3-7, 1988. Hudolin Vl, Intervento conclusivo del III Congresso dei C lub dell Italia e della Jugoslavia, Camminando insieme, Nr. unico, s. 5-6, 1988. Hudolin Vl, Presentazione, Alcolismi, 1-3, 1993. Hudolin Vl, Alcol e pace, Camminando insieme, 1:4- 8, 1992. Hudolin Vl, Discorso introduttivo al IV Congresso dei Club Della Jugoslavia e dell Italia, Camminando insieme, Marzo p 5-10 1989. Hudolin Vl, I problemi alcolcorrelati oggi Verso un intervento ecologico nel campo dell alcolismo, Psichiatria ed ecologia, 1991. p. 55-83 Hudolin Vl, Il trattamento familiare dell alcolismo, Camminando insieme, Luglio p. 10-11 1986. Hudolin Vl. : Intervento conclusivo a Udine, Camminando insieme, Dicembre p. 20-23 1986. Hudolin Vl, L approccio alla famiglia nell ambito della psichiatria sociale, Camminando insieme, p. 6-7 1985. Hudolin Vl, L approccio ecologico nella comunita locale, Camminando incsieme, Marzo p. 5.1990. Hudolin Vl, La collaborazione socio-psichiatrica dei paesi mediterranei, Ospedale e comuni, n. 26, 1982. Hudolin Vl, Metodi e tecniche di supervisione nei programmi alcologici, Camminando insieme, Settembre p 4-10 1991. - 113 -

Hudolin Vl, Movimenti contemporanei in alcologia, Camminando insieme, Dicembre, p 5-9, 1986. Hudolin Vl, Problemi e prospettive del lavoro dei club, oggi, Camminando insieme, Dicembre p. 7-12 1990. Hudolin Vl, Prospettive di lavoro e di sviluppo dei C.A.T. Camminando insieme, Giugno p. 4-9, 1992. ^LANCI IZ MEDICINSKE ENCIKLOPFDIJE Hudolin Vl, Fascikulacija i fibrilacija, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 4:86, Zagreb, 1960. Hudolin Vl, Hematomijelija, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 4:536, Zagreb, 1960. Hudolin Vl, Hemiatrofija i hemihipertrofija, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 4:534, Zagreb, 1960. Hudolin Vl, Hemiplegija, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 4:543, Zagreb, 1960. Hudolin Vl, Likvor, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 5:393, Zagreb, 1961. Hudolin Vl, Infantilizam, Medicinska Enciklopedija, Jug leks zav , 5: 223, Zagreb, 1961. Hudolin Vl, Katatonija, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 5:477, Zagreb, 1961. Hudolin Vl, Narkolepsija, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 6 Zagreb, 1962. Hudolin Vl, Paranoja, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 6, Zagreb, 1962 Hudolin Vl, Puerperlne psihoze, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 6, Zagreb, 1962. Hudolin Vl, Nanizam, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 7:170, Zagreb, 1963. Hudolin Vl, Miatonija, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 7:19, Zagreb, 1963. - 114 -

Hudolin Vl, Mi{i}, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 7:41, Zagreb, 1963. Hudolin Vl, Narkolepsija, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 7:180, Zagreb, 1963. Hudolin Vl, Shizofrenija, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 7, Zagreb, 1963. Hudolin Vl, Alkoholizam, Medicinska enciklopedija, 2. izd, Ju. leks zav, 1:100, Zagreb, 1968. Hudolin Vl, Hemiatrofija i hemihipertrofija, Medicinska enciklopedija, 2. izd, Jug leks zav , 3:105, Zagreb, 1968. Hudolin Vl, Infantilizam, Medicinska enciklopedija, 2. izd, Jug leks zav, 3:409, Zagreb, 1968. Hudolin Vl, Katatonija, Medicinska enciklopedija, 2. izd, Jug leks zav, 3:614, Zagreb, 1968. Hudolin Vl, Hematomijelija, Medicinska enciklopedija, 2. izd, Jug leks zav, 2:100, Zagreb, 1968. Hudolin Vl, Konvulzije, Medicinska enciklopedija, 2. izd, Jug leks zav, 5:47, Zagreb, 1968. Hudolin Vl, Encefalopatija, Medicinska enciklopedija, Jug leks zav, 4:86, Zagreb, 1969. PUBLICTSTI^KI I ZDRAVSTVENO ODGOJNI RADOVI Hudolin Vl, Alkoholizam (medicinski osvrt) Glavni odbor Crvenog kri`a Hrvatke str. 9, Zagreb, 1957. Hudolin Vl, Etiologija alkoholizma, Alkoholizam, Glavni odbor Crvernog kri`a Hrvatske, str. 30, Zagreb, 1957. Hudolin Vl, Alkoholizam i radna sposobnost, Alkoholizam, s. 109, Glavni odbor Crvenog kri`a Hrvatske, Zagreb, 1957. Hudolin Vl, What the Psychiatrist says about Alcohol, Alert, 3:3, 1958. Hudolin Vl, Seminar za borbu protiv alkoholizma, Na{ rad, Zagreb, 1958. Hudolin Vl, Alkohol kod djece, Na{ rad, 7:20, Zagreb, 1959. - 115 -

Hudolin Vl, Alkoholizam i borba protiv njega, Pregled, 1:3, Zagreb, 1959. Hudolin Vl, Alkohol izaziva duevne bolesti, Na rad, 8:22, Zagreb, 1959. Hudolin Vl, Zato borba protiv alkoholizma, Alkoholizam, 10, Zagreb, 1960. Hudolin Vl, Frekvencija alkoholizma, lije~enje i rehabilitacija alkoholi~ara, Bilt. Glav. odb. Crv. kr i`a SRH, br . 3 , Zagreb, 1961.

Hudolin Vl, Alkoholizam je socijalna bolest, Na rad, 10:11, Zagreb, 1961. Hudolin Vl, Alkoholizam i radna sposobnost, Izbor, 8:17, Zagreb, 1963. Hudolin Vl, Zdravstveni i drutveni radnici prili su rjeavanju problema alkoholizma, Na rad, 12:9, 1963. Hudolin Vl, Organizacija prevencije i lije~enja alkoholizma, Nae zdravlje, 11:564, Zagreb, 1964. Hudolin Vl, Braja P, Karakteristike grupe alkoholi~ara iz Zagreba, Zagr. panor. , 5:9, 1965. Hudolin Vl, Lije~nik o alkoholi~arima i alkoholizmu, Al-klub, br 4, str. 2, 1967. Hudolin Vl, Breitenfeld D, Arti - Musices o muzikoprevenciji, s. 1-4, Zagreb, 1970. Hudolin Vl, Rat, mir i ~ovjek, Enciklop. med, 6:26, Zagreb, 1971. Hudolin Vl, Rehabilitacija alkoholi~ara, Znaci vremena, Vol. 3, br. 3, str. 1, 1971. Hudolin Vl, Pozdravna rije~, Zbornik radova 1. bosansko-hercegova~kog simpozija o alkoholizmu i narkomanijama, str. 23, Zenica, 1972. Hudolin Vl, Psihijatrija koja dolazi - zamke vremena intervju, NIN, 1471, l8.III 1979, str. 22, 1979. Hudolin Vl, Predgovor za knjigu: Mi, otroci s postaje ZOO, Christiane F, Globus, Zagreb, 1981. - 116 -

Hudolin Vl, Predgovor za knjigu : Mi, djeca s kolodvora ZOO, Christiane F, Globus, Zagreb, 1981. Hudolin Vl, Alkoholizam u ^rnomercu - tanka granica na putu alkohola, ^rnomerec, G. VI, b . 52, 1981. Hudolin Vl, Do apstinencije - dugotrajnim preodgajanjem, ^rnomerec, G. VI, br. 53, 1981. Hudolin Vl, Osvrt na neobi~an prijedlog Wolfganga Stangla, Zbornik tre}eg programa Radio Zagreba 8, str. 282, 1982. Hudolin Vl, Normalna dru`ba, Na{i razgledi, G. XXXI, br. 6, str 172, 1982. Hudolin Vl, I mille motivi per bere (intervju) , Dom, G. L. N. 2, 1983. Hudolin Vl, Opojna pi}a u Svijet oko nas, [kolska knjiga, Zagreb, 1983. Hudolin Vl, Bolesti ovisnosti i Crveni kri`, Na rad, br. 2, str. 9, 1984. Hudolin Vl, Krivac je samo alkohol (intervju), Svijet, br. 12, str 7, 1984. Hudolin Vl, Alcol: salute e riflessi politici, Il carabiniere, N. 1, g 42, 1989. Hudolin Vl, Curare solo i sintomi: che senso ha? (intervista), Centro Club, No. 1, 1989. PRIKAZI KNJIGA I RECENZIJE Hudolin Vl, M Edelson: The Practice of Sociotherapy: A case Study, Internat J Soc Psychiat., 19:154, 1973. Hudolin Vl, Shepard M, Brooke EM, Cooper JE, Lin, T.. An Experimental Approach to Psychiatric Diagnosis /An International Study/ Internat J Soc Psychiat 19:156, 1973. Hudolin Vl, Rogers, CR: Encounter Group, Internat J Soc Psychiat, 19:155, 1973. Hudolin Vl, Eysenk HJ, Arnold W, Meili R: Encyclopedia of Psychiatry, Internat J Soc Psychiat, 19:156, 1973.

- 117 -

Hudolin Vl, Eichler O, Farah A, Herken H, Welch AD: Handbuch der experimentellen Pharmakologie, Handbook of experimental Pharmacology, Band 28, JR Gillette, JR Mitchell: Concepts on Biochemical Pharmacology, Teil 3, Anali Klini~ke bollnice"Dr. mladen Stojanov}", 15:99 1976. Hudolin Vl, Genetic Enginering - Its Aplications and Limitations, Proeeding of Symposium Held in Davos October 10-12, 1974 and Organized by the Swiss Society for cell and molecular Bilogy and the Gottlieb Duttweiler institute for Economic and social studies under the Auspices of forum Davos Founation, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 15:88, 1976. Hudolin Vl, Mogstad TE, Magnussen F: What is Psychotherapy? Proeedings of the 9th International Congress of Psychoterapy, Oslo, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 15:88, 1976. Hudolin Vl, Williams RL, Moffat GH: Occupational Alcoholism prorams, Alcoholism, 12:174, 1976 Hudolin Vl, Gary G. Forest: The Diagnosis and Treatement of Alcoholismus, Alconolism, 12:174, 1976. Hudolin Vl, Advances in the Drug Therapy of Mental Illness; Alcoholsm, 12:175, 1976. Hudolin Vl, Frey R: Die Alkoholvergiftung (Alkohol Poisoning), Alcoolism, 12:175, 1976. Hudolin Vl, Ralph E Tarter, A Arthur Sugerman: Alcoholism /Interdisciplinary Approaches to an Enduring Problem/, Alcoholism, 12:176,1976. Hudolin Vl, Eleen M Corrigan: Alcoholic women in Treatement, Mediterr. J. Soc. Psychiat, Zagreb, 2:64, 1981. Hudolin Vl, Hard J Moriss: Perspectives in Abnormal Behaviour, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 15:88, 1976. Hudolin Vl, R E Hardy, J G Cull: Fundamentals of Juvenile Criminal Behaviour and Drug Abuse, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi} 15:183, 1976.

- 118 -

Hudolin Vl, Schizophrenia: A Multinational Study, A Summary of the Initial Evaluation, Pilot Study of Schizophrenia, Anali Klini~ke bolnice Dr. M. Stojanovi}, 15:183, 1976. Hudolin Vl, EE Mayer, P Sonsbury: Promoting Health in the Human Enviroment, Anali Klini~ke bolnice"Dr M. Stojanovi}, 15:184, 1976. Hudolin Vl, G Campailla: Manuale di Psichiatria, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 15:185 19-76. Hudolin Vl, Frigyesi T L: Subcortical Mechanisms and Sensorimotor Activities, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 15:185, 1976. Hudolin Vl, Walter J Garre: The Psychotic Animal, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi} 15:352, br. 4, 1976. Hudolin Vl, J.Dowsling A MacLennan: The Chemical Dependent Woman, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanvi}, 15:352, 1976. Hudolin Vl, Advances in the Drug Therapy of Mental Illnes, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi},15:76, 1977. Hudolin Vl, Prof. dr Gojko Vlatkovi}: Pedijatrijska nefrologija, Lij vjes, Zagreb, 99:335, 1977. Hudolin Vl, Joy Lelend: Firewater Myths, North American Indian Drinking and Alcohol Addiction, Alcoholism, 13:122, 1977. Hudolin Vl, R. Frey: Die Alkoholvergiftung, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 15:76 1977. Hudolin Vl, May AR: Mental Health Services in Europe, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi} 15:77, 1977. Hudolin Vl, Introducing WHO, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 15:78, 1977. Hudolin Vl, M Rutter, D Shaffer, M Shepherd: A Multi - Axial Classification of Child Psychiatric Disorders, Anali Klini~ke bolnice Dr M Stojanovi}", 15:78, 1977. Hudolin Vl, Williams RL, Moffat GH: Occupational Alcoholism Programs, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 15:79, 1977

- 119 -

Hudolin Vl, Donald Goodwin: Alcoholism, The Facts, Lij vjes, 103:125, 1981 Hudolin Vl, Ralph E Tarter, A Arthur Sugerman: Alcoholism (Interdisciplinary Approaches to an Enduring Problem), Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi} 15:159, 1977. Hudolin Vl, The SI for the Health Professions, Si (Systeme international Dunites), Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 16:182, 1978. Hudolin Vl, The Selection of Essential Drugs, Report of a WHO Export Commitee, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 17:182, 1978. Hudolin Vl, P Marigold: Solvents Adhesives and alerosols (Proceedings of a Seminar Held in Toronto in May, 1977, by the Ontaria Ministry of Industry and Tourism in coopera tion with the Addiction Research Foundation), Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 17:183, 1978. Hudolin Vl, Lange Andersen, K Masironi R, Rutenfranz J, Selinger V, u suradnji s Degre S, Trygg K, Orgim M: Habitual Physical Activity and Health, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 17:257, 1978. Hudolin Vl, Curran WJ, Harding TW:The Law and Mental Health: Harmonizing Objectives, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 17:257, 1978. Hudolin Vl, Rutlandge B, Fulton EK: International Collaboration, Problems and Oportunities, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 17:258, 1978. Hudolin Vl, Glaser FB, Greenberg SW, Barret M: A systems Approach to Alcohol Treatment, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 17:259, 1978. Hudolin Vl, Arterial Hypertension, Anali Klini~ke bolnice"Dr M. Stojanovi}" 17, 1978. Hudolin Vl, Mental Disorders: Glossary aid Guide to their Classification in Acordance with the ninth Revision of the international Classification of Diseases, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 17:346, 1978.

- 120 -

Hudolin Vl, The SI for the Health Professions, SI, Lij vjes, l00:408, br.7, 1978. Hudolin Vl, Walter J.Garre: The Psychotic Animal, Lij vjes, l00:408, 1978. Hudolin Vl, J Dowsling, A MacLennan: The Chemically Dependent woman, Lij vjes, 100:360, 1978. Hudolin Vl, The Selection of Essential Drugs, Lij vjes, l00:360, 1978. Hudolin Vl, P Marigold: Solvents, Adhesives and Aerosols, Lij vjes, 100:279, 1978. Hudolin Vl, Forrest G: The Diagnosis and Treatment of Alcoholism, Alcoholism, 14:188, 1978. Hudolin Vl, Forrest GG: The Diagnosis and Treatment of Alcoholism, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 17:346, 1978. Hudolin Vl, Blumberg LU, Shipley T jr, Barsly SF: Liquors and Poverty: Skid Row as a Human Condition, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 17:347, 1978. Hudolin Vl, Bras S, Cvetko B, Kobal M, Kostnapfel J, Lokar J, Mil~inski L, Pregelj B, Vitorovi} M, Zvan V: Psihijatrija, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi} 17:347, 1978. Hudolin Vl, Controlling the Smoking Epidemic, Report of the WHO Expert Committee on Smoking Control, Anali Klini~ke bolnice Dr Stojanovi} 18:93, 1979. Hudolin Vl, Publications of the World Health Organization 1973-1977, A Bibliography, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 18:93, 1979. Hudolin Vl, I MacMarshall: Beliefs, Behaviors, and Alcoholic Beverages, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, Zagreb, 18:94, 1979. Hudolin Vl, G V R Born, O Eichler, A Farah, H Harken, A D Welch: Handbuch der experimentellen pharmakologie, Handbook of experimental Farmacology, Drug Addiction II, Amphetamine, Psychotogen and Marihuana Dependence, Anali Klini~ke bolnice Dr.M. Stojanovi}, 18:95 1979.

- 121 -

Hudolin Vl, Marshall M. (Ed): Beliefs, Behaviors and Alcoholic Beverages, Alcoholism, 15:103 1979. Hudolin Vl, Blumberg LU, Shipley T jr, Barsky S F: Liquor and Poverty: Skid Rows as a human Condition, Alcoholism, l5:104, 1979. Hudolin Vl, Dowsling J, MacLennan A: The Chemically Dependent Woman, Alcoholism, 15:106, 1979. Hudolin Vl, Mental disorders: Glossary and guide to their classification in accordance with the Ninth Revision of the International Classification of Diseases Lij vjes, 101:391 1979. Hudolin Vl, Forrest GG: The Diagnosis and Treatment of Alcoholism, Lij vjes, 101:348, 1979. Hudolin Vl, Blumberg LU, Shipley T jr, Barsky SF: Liquor and Poverty: Skid Row as a Human Condition, Lij vjes, 101:370,1979. Hudolin Vl, Born G V R, Eichler O, Farah A, Herken H, Welch AD: Handbuch der experimenteilen Pharmakologie, Lij vjes, 101:454, 1979. Hudolin Vl, Bras S, Cvetko B, Kobal M, Kostanpfel J, Lokar J, Mil~inski L, Pregelj B, Vitorovi} M, @van V: Psihijatrija, Lij vjes 101:556, 1979. Hudolin Vl, MacMarshall: Beliefs, Behaviours and Alcoholic Beverages (a Cross Cultural Survey), Lij vjes, 101:596, 1979. Hudolin Vl, Feldhege FJ, Selbstkontrolle bei Rauschmittelabhhaengigen Klienten (Eine prraktische Anleitung fue therapeuten), Alcoholism, 16:94, br. 1-2, 1980. Hudolin Vl, Donald Goodwin: Alcoholism, the Facts, Lij vjes, 103:125, 1981. Hudolin Vl, Feldhege FJ, Selbstkontrolle bei Rauschmittelabhhaengigen Klienten (Eine prraktische Anleitung fue therapeuten), Anali klini~ke bolnic:e Dr M. Stojanovi} 19:69, 1980. Hudolin Vl, Nancy K Mello: Advances : in Substance Abuse (Behavioral and. Biological. Research), A Research Anual, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 19:170 1980. Hudolin Vl, Bileen M Corrigan: Alcoholic Women in Treatment, Anali Klini~ke bolnice Dr M Stojanovi}, 19:170, 1980. - 122 -

Hudolin Vl, Wiener Carolyn: The politi of Alcoholism, Lij vjes, 103:131, 1981. Hudolin Vl, DB Heath, AM Cooper: Alcohol Use and World Cultiures, Lij vjes, 103, 1981. Hudolin Vl, Smart G Reginald: Forbidden Highs The nature, treatment, and prevention of illegal drug abuse, Addiction Research Foundation Toronto, Canada, 1983. Hudolin Vl, Statistics on Alcohol and Drug Use in Canada and Other Countries, Data Available by August 1982, Addiction Research Foundation Toronto, Canada, 1983. Hudolin Vl, Reid WH (with sections by Balis GY and Donaldson JY): Treatment of the DSM-III Psychiatric disorders, Brunner Mazel, New York, 1983. Hudolin Vl, Magid CS, Goostadt SM: Ontario juvenile Deliquency Sta tistics and their Implications for Drug Education Programming-, Addiction Research Founcdata. Addiction Research Foundation Toronto, Canada, 1983. Lije~ vjes. 1984. Hudolin Vl, Jeanneret O: Alcohol and Youyh, S Karger 1983, Lij vjes 1984. Hudolin Vl, Giesbrecht N , Cahannes M, Moskalewich J, Osterberg E, and Room R: Consequences of Drinking, trends in alcohol statistics in seven countries, Addiction Research Foundation Toronto, Canada, 1983, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi} 1984. Hudolin Vl, Fehr K, O B, Kalant H (edit): Cannabis and Health Hazards, Proceedings of an ARF/WHO Scientific Meeting on Adverse Health and Behavioral Consenquences of Cannabis use, Addiction Research oundation, Toronto, Canada, 183. Hudolin Vl, Sartorius N, Davidian H, Ernberg, G: Depresive Disorders in Different Cultures, Lije~. vjes., 1983. Hudolin Vl, Groeneveld J, Shain M, Brayshaw D, Heidaman J: The Al coholism Treatment Program at Canadian National Railway, Addiction Research Foundation, Toronto, Canada, 1984.

- 123 -

Hudolin Vl, Miler C, Raymond, McShane A Panl: Alcoholics heaven the patients protest, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 1984. Hudolin Vl, Single E, Morgan P, De Lint J: Alcohol, Society and the state; the social history of control policy in seven countries, and Statistics on alcohol and drug use in Canada and other countries, data available by august 1982, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi}, 1984. Hudolin Vl, Bemko J: Substance abuse, book review index 1980, Anali Klini~ke bolnice" Dr M. Stojanovi} , 1984. Hudolin Vl, Granone F: Trattato di ipnosi, Journal of the Medical Association of Croatia, 1984. Hudolin Vl, Glossario Cubano de la clasificacion international de enfermedades psyquiatricas, Anali Klini~ke bolnice Dr M. Stojanovi} , 1984. Hudolin Vl, Bemko J: Substance abuse book review index 1983, Addiction Research Foundation, Toronto, Canada, 1984. Hudolin Vl, Sanchez-Craig M: A therapists manual for secondary prevention of alcohol problems, Addiction Research Foundation, Toronto, Canada, 1984. Hudolin Vl, Glaser FB, Annis HM, Skinner HA, Pearlman S, Segal RL, Sisson B, Ogborne AC, Bohnen E, Gazda P, Zimmerman T: A System oh Health Care Delivery, vol. I: Implementation of the System, Medical and Educational Components, Computerized Information System, Addiction Research Foundation, Toronto, 1984. Hudolin Vl, Freed X Earl: Interfaces between alcoholism and mental health, Lije~ vjes, 1984. Hudolin Vl, Sartorius N, Davidian H, Ernberg, Fenton FR, Fuji I, Gastpar M, Gulbinat W, Jablonsky A, Kielholz P: Depressive Disorders in Different Cultures - Report on the WHO Colaborative Study on Standardized Assessment of Depressive Disorders, Journal of the Medical Association of Croatia, 1984. Hudolin Vl, The Use of Essential Drugs, Report of WHO Expert Committee, Journal of the Medical Association of Croatia, 1984. - 124 -

Hudolin Vl, Estes JN, Reinemann EM: Alcoholism, Development, Consequences and Interventions, Journal of the Medical Association of Croatia, 1984. Hudolin Vl, Kalant OJ, Fehr KO, Arras D, Anglin L: Cannabis: health risks, a comprehensive annotaded bibliography (1844-1982), Lije~ vjes, 1985. Hudolin Vl, Blake C: Directory of alcohol and drug treatment resources in Ontario 1984, Lije~ vjes, 1985. Hudolin Vl.: Groenveld J, Shain M, Brayshaw J, Heidman: The alcoholism treatment program at Canadian national railways , Lije~ vjes, 1985. Hudolin Vl, Substance abuse 1982, book review index, Lije~ vjes 1985. Hudolin Vl, Eisman S, Wingard AJ, Huba JG: Drug abuse - foundation for a psychosocial approach, Lije~ vjes, 1985. Hudolin Vl, Mori} - Petrovi} S: Naslje|ivanje mentalnih oboljenja, Nolit, Beograd, 1985. Hudolin Vl, Galt AS (edit): Trigant Burrow - Toward social sanitary and human survival, Lije~ vjes, 1985. Hudolin Vl, Stromsten K: Recovery, Stories of Alcoholism and Survival, Lije~ vjes, 1985.

Osim navedenih priredio je jo niz drugih prikaza i recenzija koje nije mogu}e sve na ovom mjestu iznijeti.

- 125 -