POREMECAJA CIRKULACIJE KOJE DOVODI DO SMANJENE PERFUZIJE TKIVA, NEDOVOLJNOG SNABDEVANJA TKIVA KISEONIKOM I DRUGIM NUTRIJENTIMA, TO IMA ZA POSLEDICU OTEENJE CELULARNOG METABOLIZMA I PROIZVODNJE ENERGIJE, I PROMENE ELIJSKE STRUKTURE I FUNKCIJE.
AKO SE TOK NE PREKINE DOLAZI DO SMRTI ELIJE SA OSLOBAANJEM PROTEOLITIKIH ENZIMA I DRUGIH TOKSINIH PRODUKATA KOJI DALJE OTEUJU FUNKCIJU I STRUKTURU ELIJA, ORGANA I ORGANSKIH SISTEMA DOVODEI DO SMRTI ORGANIZMA.
OK- PODELA PREMA ETIOLOGIJI:
HIPOVOLEMINI, KARDIOGENI, DISTRIBUTIVNI
Kompenzovani (unutranji kompenzatorni mehanizmi) Nekompenzovani (sniena mikrovaskularna perfuzija uprkos kompenzatornim mehanizmima) Ireverzibilni (terminalni): oteenje srca, mozga, i bubrega PODELA OKA PREMA PROGRESIJI:
I HIPOVOLEMINI OK
Krvarenje (spoljanje, unutranje, gastrointestinalno) Gubitak plazme (opekotine, zapaljenja, sepsa, nefrotski Sy, ileus) Gubitak tenosti i elektrolita (gastroenteritis, znojenje, bolesti bubrega) Endokrina oboljenja (dijabetes, adrenalna insuficijencija) II KARDIOGENI OK
Opstruktivna bolest srca (tamponada, tenzioni pneumotoraks, pneumoperikardijum, pluna embolija, opstrukcija v. cavae, disekantna aneurizma aorte) III DISTRIBUTIVNI (VAZOGENI OK)
POVEAN VENSKI KAPACITET normalan ili povien periferni vaskularni otpor (septini, anafilaktiki ok, trovanje barbituratima, antibiotici) VAZODILATACIJA - snien periferni vaskularni otpor (povrede CNS i kimene modine) SEPTINI OK (Perkin i Levin): a) Hiperdinamiki-kompenzovan (visok MV, niska SVR) b) Hiperdinamiki- nekompenzovan (nizak MV, visoka SVR) c) Kardiogeni - kasni HIPOVOLEMINI OK: povratak venske krvi u srce, minutni volumen srca, tkivna perfuzija
UZROCI: spoljanja i unutranja krvarenja - postoperativna, gastrointestinalna, krvarenja kod traume mekih tkiva, fraktura, intrakranijalna, ruptura jetre ili slezine, ruptura velikih krvnih sudova; gubitak plazme i ekstracelularne tenosti - opekotine, pankreatitis, peritonitis, intestinalne opstrukcije; gubitak ekstracelularne tenosti i elektrolita - dugotrajna povraanja i enterokolitisi, crevne fistule, hiperpireksija, tubularne lezije bubrega, neadekvatna upotreba diuretika; relativna hipovolemija kod endokrinih oboljenja; INTERREAKCIJA RAZLIITIH STANJA OKA
koronarna ishemija kardiogeni ok HIPOVOLEMINI OK insuficijencija splanhnike cirkulacije distributivni ok poveanje preload-a (dijast. optereenja komora) hipovolemiki ok KARDIOGENI OK insuficijencija splanhnike cirkulacije distributivni ok
poveana permeabilnost, vazodilatacija hipovolemiki ok DISTRIBUTIVNI OK koronarna ishemija, depresija srca kardiogeni ok
venski povratak srani minutni krvni pritisak koronarna u srce volumen perfuzija kompenzatorna vazokonstrikcija + staza hipoksija tkivna i organska + anerobni metabolizam !! perfuzija
PATOFIZIOLOGIJA SOKA PROMENE U MIKROCIRKULACIJI C FAZA KOMPENZACIJE C FAZA CELIJSKOG DISTRESA C FAZA DEKOMPENZACIJE (refrakterni sok) C FAZA OPORAVKA (ili ireverzibilni sok) PATOFIZIOLOGIJA SOKA PROMENE U MIKROCIRKULACIJI C FAZA KOMPENZACIJE Normalno: - 80% kapilara zatvoreno; - a-v sant zatvoren Trauma: Nadrazaj parasimpatikusa (neurogeni) vazodilatacija periferije pad TA Odbrana organizma: 7 Kateholamina (NA) Stimulacija alfa receptora konstrikcija prekapilarnog sfinktera; protok krvi, otvaranje svih kapilara. Pad pH (<6,9); ULAZAK INTERSTICIJALNE TECNOSTI INTRAVASKULARNO.
PATOFIZIOLOGIJA SOKA PROMENE U MIKROCIRKULACIJI C FAZA CELIJSKOG DISTRESA Zatvaranje postkapilarnih sfinktera, otvaranje a-v santova ISHEMICNA ANOKSIJA ANAEROBNI METABOLIZAM!
PATOFIZIOLOGIJA SOKA PROMENE U MIKROCIRKULACIJI C FAZA DEKOMPENZACIJE
METABOLITI VAZODILATACIJA PREKAPILARNOG SFINKTERA ; postkapilarni sfinkteri rezistentni na lokalne vazodilatatore, kontrahovani; VAZOKONSTRIKCIJA Ostecenje endotela, 7propustljivost kapilara. Prelazak plazme u intersticijum, venule ispinjene sa Er, Le, Tr; poremecaj propustljivosti cel. Membrane, aktivni transport. Prelaz Na, Ca I H2O u celiju, a K I Mg iz nje ekstracelularni volumen STAGNANTNA ANOKSIJA
HEMOLIZA, MIKROTROMBOZE, DIK PATOFIZIOLOGIJA SOKA PROMENE U MIKROCIRKULACIJI C FAZA OPORAVKA / IREVERZIBILNI SOK
Otvaranje postkapilarnih sfinktera, zatvaranje a-v santova; endogena fibrinoliza. Mikroembolizacije (pluca). Fokalne nekroze insuficijencija tkiva I organa IREVERZIBILNI SOK! PATOFIZIOLOGIJA SOKA- NEUROHUMORALNI ODGOVOR Pad pritiska stimulacija baroreceptora: porast nivoa kateholamina u cirkulaciji periferna vazokonstrikcija (bubrezi, koza, misici, splanhnicna regija) aktivacija renin-angiotenzin-aldosteron sistema: vazokonstrikcija; 7ACTH I ADH (zastita srca, mozga).
Oslobadjanje u cirkulaciju medijatora sa vazoaktivnim delovanjem: prostaglandini, histamin, bradikinin, serotonin, beta endorfini, MDF;
Normalan katabolizam ostvaruje energiju za sintezu ATP preko AMP i ADP; u dugotrajnoj ishemiji (protrahiran hemoragijski ok) ta se veza gubi, ne uspostavlja se resinteza ATP i remete svi biohemijski procesi u elijama, najpre u mitohondrijama: bubrenje i smrt elije.
Zbog ireverzibilnog poremeaja metabolizma elije prestaje veza izmeu dovoda kiseonika (DO2) i njegove utilizacije (VO2),ili pad razlike (a-v O2).
PATOFIZIOLOGIJA OKA PROMENE U ORGANSKIM SISTEMIMA
OKNA PLUA ADULTNI RESPIRATORNI DISTRES SINDROM (ARDS) OTEENJE BUBREGA INSUFICIJENCIJA JETRE PROMENE U DIGESTIVNOM TRAKTU HIPOKSINO OTEENJE MOZGA DIJAGNOZA OKA C KLINIKI ZNACI C HEMODINAMSKE PROMENE krvni pritisak minutni volumen srca periferni vaskularni otpor centralni venski pritisak satna diureza C BIOHEMIJSKE PROMENE
C KLINIKI ZNACI OKA U KOMPENZATORNOJ FAZI
VAZOKONSTRIKCIJA KOE, MIIA I SPLANHNIKE REGIJE RAZDRALJIVOST BLEDILO KOE HLADNI EKSTREMITETI UBRZAN I MEK PULS TAHIKARDIJA NORMALAN KRVNI PRITISAK
C KLINIKI ZNACI OKA U FAZI RANE DEKOMPENZACIJE
Smanjena perfuzija jetre, bubrega i intestinalnog trakta Somnolencija! Tahipneja Oligurija Metabolika acidoza Nizak krvni pritisak CKLINIKI ZNACI OKA KOD PRETEEG KARDIORESPIRATORNOG ZASTOJA SMANJENA PERFUZIJA SRCA I MOZGA DEZORIJENTACIJA PERIODINO DISANJE IZUZETNO SLAB PULS TEKA HIPOTENZIJA IREGULARAN RITAM SRCA KOMA !!!
II HEMODINAMSKE PROMENE
Nastaju zavisno od brzine gubitka cirkulatornog volumena, koliine gubitaka i opteg stanja bolesnika. Arterijski krvni pritisak (pada pri gubitku vie od 20-25% intravaskularnog volumena, tj. akutni gubitak 1500 ml krvi) Minutni volumen srca: MV= UV X Frekvenca (pO2 iz CVK 30 mm Hg: smanjen MV) Periferni vaskularni otpor : Tc-Tp = 1-2c (normalan) Centralni venski pritisak (CVP) : 5-10 cm H20; Diureza: najosetljiviji pokazatelj perfuzije vitalnih organa (iznad 0,5 ml/kg/h); ST, Osmolaritet, konc. Na (40-110) i K (20-60mmol/lit)
III BIOHEMIJSKE PROMENE
Poremeaj elektrolitske ravnotee i pH tkiva
Porast nivoa K u ekstraelijskoj tenosti (acidoza, hipoksina oteenja tkiva, raspadanje elija, poremeaj bubrene funkcije) Porast nivoa Na, Cl i H u eliji Pad nivoa standardnih bikarbonata, pad pH Pad C02 u arterijskoj krvi (hiperventilacija) a porast u venskoj Povienje laktata u krvi (smanjena elijska perfuzija, anaerobni metabolizam) Izrazit bazni deficit (pokazatelj loe perfuzije i hipovolemije ak i pri normalnom krvnom pritisku - kompenzovana faza oka) povien nivo kinina (polipeptidi stvoreni sintezom proteina; funkcionalni vazodilatatori, poveavaju kapilarnu propustljivost) MONITORING PACIJENTA U HIPOVOLEMINOM OKU
Frekvenca respiracije Frekvenca pulsa Arterijski pritisak Centralni venski pritisak, pluni arterijski pritisak, PCWP Kapilarno punjenje Hematokrit Diureza (satna) Promene u EKG-u Temperatura Saturacija hemoglobina kiseonikom (pulsnom oksimetrijom) Nivo CO2 (kapnografija) Mentalni status Merenje CVP Infuzijiona terapija Uzorci krvi za analize Pracenje centralnog venskog pO2 Arterijski pritisak Gasne analize, bazni deficit EKG kontinuirani monitorig Monitoring periferne I centralne tempera- Ture (Tc-Tp) Merenje satne diureze MONITORING PACIJENATA U SOKU OSOBINE SOKA RAZLICITE ETIOLOGIJE VRSTA SOKA simptomi laborato rija patofiziol ogija terapija Hemora- gijski
Volumen krvi Tecnost, krv, koagu laciona sredstva Kardio- geni Bledilo, nesvest, hladna vlazna koza, aritmija, oligurija, kolaps
ENZIMI
MV antiaritmici, vazopresori, vazodilatatori Traumat- ski Anamneza, trauma, fizikalni znaci, povrede Rtg, CT, angiograf ija Direktna povreda organa I tkiva Hirurska, hemostaza tecnost, krv STEPENI HIPOVOLEMIJSKOG SOKA I KLINICKA SLIKA simptom I II III IV Gubitak krvi % volumen
OSNOVNI PRINCIP: ZADRATI TKIVNU OKSIGENACIJU I VRATITI PRITISAK NA NORMALNE VREDNOSTI Osnovni postulati reanimacije bolesnika u hipovolemijskom oku Adekvatna pulmonalna oksigenacija - respiratorna potpora Kontrola hemoragije (poveske, bandairanje, pneumatske pantalone, definitivni zbrinjavanje hirurkim putem) Nadoknada cirkulatornog volumena Kristaloidi (Ringer laktat, 3x vei volumen od koliine izgubljene krvi) Koloidi (albumini, dekstrani, HES, svea plazma) Transfuzija pune krvi, opranih eritrocita (Hct = 0,30) koncentrovanih trombocita Potpora kontraktilnosti srca Korigovanje acidobaznih poremeaja Terapija oligurije Antibiotici Heparinska terapija Stabilizacija lizozomskih membrana i blokada lizozomskih enzima
FAZE POSTHEMORAGIJSKOG OKA I FAZA oseka: Prelazak tenosti iz intersticijuma u intravaskularni prostor (poveana permeabilnost membrana- medijatori stresa, smanjen intrakapilarni hidrostatski pritisak, poveana osmolalnost plazme-glukoza, laktati, piruvati, urea, elektroliti, i amino kiseline miia i jetre). II FAZA plima: Ekspanzija intersticijelnog volumena i adekvatna nadoknada intravaskularnog volumena (2-3 dan od povrede) III FAZA diureze: Normalizacija balansa tenosti i elektrolita izmeu intersticijuma i intravaskularnog volumena