DEVIZNO TRITE I DEVIZNI TEAJ

DEVIZNO TRITE
U meunarodnoj razmjeni transakcije se obraunavaju i plaaju u razliitim valutama Svako potraivanje u stranoj valuti naziva se devizama Trgovanje stranim valutama devizama, obavlja se na deviznom tritu Devizno trite je jedinstveno, globalno i traje 24 sata Najvee devizne transakcije obavljaju se u velikim financijskim sreditima: New York, London, Frankfurt, Tokio, Zurich, itd
2

DEVIZNO TRITE
GRUPIRANJE TRANSAKCIJA NA DEVIZNOM TRITU:

-Transakcije izmeu komercijalnih banaka i njihovih komitenata

-Transakcije meu komercijalnim bankama u zemlji : meubankarsko devizno trite ..

Banka broker banka : trite na veliko

Banka komitent : trite na malo

-Transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inozemstvu

-Transakcije meu centralnim bankama

DEVIZNO TRITE
FUNKCIJE DEVIZNOG TRITA: - Razmjena, trgovina devizama

- Transfer kupovne moi, financijskih

sredstava iz jedne zemlje u drugu - Kreditna funkcija
4

Devizno trite u Republici Hrvatskoj

30.000

Spot kupovine i prodaje stranih sredstava plaanja na domaem deviznom tritu u razdoblju od 1994. do 2004. godine

25.000

20.000

mil EUR

15.000

Spot kupovine Spot prodaje

10.000

5.000

0 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

Godina

DEVIZNI TEAJ
Devizni teaj je cijena jedne valute izraena u drugoj.
Devizni teaj jeste cijena JEDINICE strane valute izraena brojem jedinica domae valute: DIREKTNO NOTIRANJE
6

DEVIZNI TEAJ

Devizni teaj jeste cijena jedinice domae

valute izraena brojem jedinica strane

valute : INDIREKTNO NOTIRANJE

DEVIZNI TEAJ
FAKTORI KOJI UTJEU NA TEAJ: 1. Osnovni trend trita 2. Vremenska neusklaenost priljeva i odljeva deviza 3. Pregovaraka vjetina sudionika vanjske trgovine 4. Trina oekivanja terminskih teajeva 5. pekulativna kretanja kapitala 6. Promjene uvjeta na financijskom tritu 7. Fiskalne i monetarne mjere radi kontrole teajeva
8

DEVIZNI TEAJ
PROMPTNI TEAJ: jeste teaj u transakciji koja se izvrava odmah, odnosno u roku od dva radna dana od zakljuenja ugovora SPOT posao, odnosno teaj TERMINSKI TEAJ: jeste onaj koji se ugovara sada za isporuku deviza u odreenom danu u budunosti
9

DEVIZNI TEAJ
TERMINSKA PREMIJA nastaje ako je terminski teaj neke devize vei od promptnog TERMINSKI DISKONT nastaje ako je terminski teaj neke devize manji od njenog promptnog teaja

10

HEDGING

Pokrivanje teajnog rizika kod terminskih poslova naziva se HEDGING

11

INSTRUMENTI POKRIA DEVIZNOG RIZIKA

Terminski ugovori - Futures ugovori: standardizirani terminski ugovori za trgovanje US$, EUR i YENIMA: - Koliina, napr. 100,000.00 EUR - Vrijeme izvrenja: oujak, svibanj, rujan - Kvaliteta: dravne obveznice - Mjesto izvrenja - Identitet ugovornih stranaka Izvrenje jami KLIRINKA KUA
12

INSTRUMENTI POKRIA DEVIZNOG RIZIKA

OPCIJA : Terminski ugovor koji se moe ali ne mora izvriti. CALL-opcije: opcija za kupnju PUT opcija: opcija za prodaju AMERIKE OPCIJE: mogu se izvriti i prije dana dospijea EUROPSKE OPCIJE: mogu se izvriti samo na dan dospijea
13

INSTRUMENTI POKRIA DEVIZNOG RIZIKA

SWAP ugovorima se razmjenjuju odreeni broj promptnih (spot) i terminskih (forward) transakcija u kojima terminske transakcije izravnavaju promptne..

14

DEVIZNE PEKULACIJE
Devizna pekulacija je namjerno nepokrivanje deviznog rizika s nadom da e se zaraditi na promjeni deviznih teajeva

15

DEVIZNE PEKULACIJE
Dugu poziciju (kupuje na terminskom tritu) poduzima pekulant kad oekuje da e promptni teaj neke devize za tri mjeseca biti vei od dananjeg terminskog teaja za tri mjeseca Kratku poziciju (prodaje na terminskom tritu)poduzima pekulant ako oekuje da e promptni teaj za tri mjeseca biti nii od dananjeg terminskog teaja neke valute na tri mjeseca
16

DEVIZNE PEKULACIJE
OPCIJE uvjetovani terminski ugovori pekulant plaa pristojbu za marginu STABILIZIRAJUE PEKULACIJE pekulanti poduzimaju transakcije suprotne tendencijama trita DESTABILIZIRAJUE PEKULACIJE pekulanti poduzimaju transakcije sukladne tendencijama trita
17

DEVIZNE PEKULACIJE
Posljedice destabilizirajuih deviznih pekulacija: - Oekivanje deprecijacije - Poveava se broj poduzimanja Kratkih pozicija (prodaja na terminskom tritu) - Veliki terminski diskonti - Dunika kriza - Teajni rizik - Bijeg kapitala - Bankarska kriza - Financijska kriza
18

DEVIZNE PEKULACIJE
VRUI NOVAC ( hot money): Kratkorona kretanja kapitala uvjetovana oekivanjem deprecijacije ili devalvacije

19

DEVIZNA ARBITRAA
je istodobno kupovanje i prodavanje iste devize na razliitim dijelovima deviznog trita i uz razliite cijene (teaj) - Arbitraa za izravnavanje (dugovanja ili potraivanja) - Arbitraa za diferencijaciju (radi zarade na razlici (diferencijaciji) teajeva)

20

KAMATNA ARBITRAA
Arbitraeri transferiraju likvidna novana sredstva iz sredita s niim kamatnjakom u sredita s viim kamatnjakom, smanjujui ponudu u prvom a poveavajui ponudu u drugom sreditu Ako je razlika izmeu domaeg i inozemnog kamatnjaka (izraenog u postotku) vea od terminskog diskonta valute, isplati se investirati u drugu zemlju.
21

KAMATNI PARITET
Izjednaavanjem razlike meu kamatnjacima u zemlji i inozemstvu s Razlikom izmeu terminskog i promptnog teaja Dolazi do KAMATNOG PARITETA

22

KAMATNI PARITET
+ I3 I1 rf/rd - 1

U2
-

TP=Rt/Ro -1 I2 +

U1
U3

KP

23

DEVIZNI TEAJ
R=Kn/

D Q
24

DEVIZNI TEAJ
R=Kn/ S

R1

R0
D D

Q
25

DEVIZNO TRITE
Ogranienje izvoza = Q
Kn/ R1

R0

D1
R2

D
D2 0

26

DEVIZNO TRITE
Potranja za uvozom je potpuno neelastina S1 D
Kn/ S R1 S2

R0
R2 D 0
27

ADMINISTRATIVNO ODREIVANJE TEAJA

R
S T1

R0
T2 D Q1 Q Q2
28

SUSTAVI DEVIZNIH TEAJA

FIKSNI (vezani) za:
Zlato Pojedinu valutu (, , ) Skup valuta (SDR)

FLUKTUIRAJUI
Samostalno Grupno (EMS) Puzajue prema indikatorima
29

OPTIMALNO VALUTNO PODRUJE

Ima opravdanja ako je uteda u transakcijskim trokovima vea od trokova prilagodbe

30

FIKSNI TEAJ
Zlatni standard (1870. do 1. sv. rata) 1 unca zlata u US = 35 $ 1 unca zlata u vicarskoj = 70 Sfr 1 unca = 1 unca 35$ = 70 Sfr 1$ = 2 Sfr zlatni paritet
31

ZLATNI STANDARD
T=/ TG
D S1 S2 S

TZ

A S

BE suficit u BP

TD

Ravnoteni teaj Q
32

TD Izvoznici (A) naplauju svoj izvoz u zlatu

TG Uvoznici (A) plaaju svoj uvoz u zlatu

ZLATNI STANDARD
T=/
D2 D1 BE deficit u BP

C
D TG TZ TD S B

Ravnoteni teaj

A D

Q
33

ZLATNO-DEVIZNI STANDARD
Dogovor o rezervnoj svjetskoj valuti Odreivanje fiksne cijene zlata u rezervnoj valuti Odreivanje teaja domae valute prema rezervnoj svjetskoj valuti s dozvoljenim odstupanjem +/- x%

34

ZLATNI DEVIZNI STANDARD

Genova 1922 Bretton-Wood -> 15.VIII 1971.
To + x % +2%

To To - x % -2%

35

PRILAGODLJIVO VEZIVANJE
T=kn/$
T1 + X % T1 T1 X %

T0 + X % T0 T0 - X %

t1

vrijeme
36

PUZAJUE PRILAGOAVANJE
(Crawling peg)

su ee manje devalvacije kojima se relativno ee prilagouje teaj domae valute

37

FLUKTUIRAJUI TEAJEVI
Teaj pojedine valute odreuje se djelovanjem iskljuivo trinih snaga ponude i potranje Fleksibilni devizni teajevi su bitni za ouvanje nacionalne autonomije i nezavisnosti konzistentne s uinkovitom organizacijom i razvojem svjetske privrede (H.G.Johnson)
38

EFEKTIVNI TEAJ
Primjene:
1. Procjena promjene globalne konkurentnosti privrede 2. Procjena utjecaja promjene na BP 3. Procjena utjecaja na domae cijene

39

EFEKTIVNI TEAJ
1. 2. 3. 4. Indeksi efektivnog teaja razlikuju se prema: Izboru baznog razdoblja Izboru koarice valuta Ponderima pojedinih valuta Formulama za izraunavanje efektivnog teaja
40

TEORIJE ODREIVANJA DEVIZNOG TEAJA

1. Teorija pariteta kupovne moi - apsolutna - relativna 2. Teorija kamatnog pariteta 3. Teorija efikasnog deviznog trita 4. Teorija trita vrijednosnih papira 5. Teorija dugorone neravnotee u bilanci plaanja
41

TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOI

Objanjava kretanje teajeva dviju valuta kao odnos kupovne moi tih dviju valuta, tj. kao funkciju promjene odnosa unutarnjih i vanjskih cijena Odnos kupovnih moi definiran je odnosom cijena Tt = pAt/pBt
42

APSOLUTNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOI

Teaj se dviju valuta zemalja A i B izraunava kao odnos razine cijena u tim zemljama Tt = PAt/PBt
Tt = teaj ili cijena valute zemlje B u vremenu t PAt = razina cijene zemlje A u vremenu t PBt= razina cijene zemlje A u vremenu t
43

RELATIVNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOI

Teaj u tekuem razdoblju objanjava kao teaj iz temeljnog razdoblja korigiran odnosom domaih i vanjskih cijena kojima je temelj isto razdoblje
TBt = TB0* PAt/PBt

44

TEORIJA KAMATNOG PARITETA

Kretanje kratkoronog kapitala uvjetovano je razlikama u odgovarajuim domaim i vanjskim kamatnim stopama (J.M.Keynes)

45

TEORIJA EFIKASNOG DEVIZNOG TRITA

Temelji se na sljedeim pretpostavkama:
1. Trokovi deviznih transakcija su mali 2. Sudionici koriste sve relevantne informacije 3. Vrijednosni papiri denominirani u razliitim valutama savreni su supstituti

Ako su pretpostavke ispunjene, terminski teaj je nepristrani indikator budueg kretanja promptnog teaja
46

TEORIJA TRITA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

u kratkom roku devizni teaj odreuju kretanja u bilanci kapitalnih transakcija (teorija kamatnog pariteta) u dugom roku kretanja u bilanci tekuih transakcija (teorija pariteta kupovne moi)
47

TEORIJA DUGORONE NERAVNOTEE U BILANCI PLAANJA

Pokuava obuhvatiti sve faktore koji mogu utjecati na devizne transakcije neke zemlje: teaj se odreuje na temelju dugorone pozicije bilance plaanja

48

MONETARNA TEORIJA
polazi od teorije pariteta kupovne moi prema kojoj promjena deviznog teaja slijedi promjene u stupnju inflacije u zemlji i u inozemstvu razlika u promjeni novane mase u zemlji i inozemstvu utjee na promjenu deviznog teaja R/R =Md/Md - Mf/Mf
49

TEAJNE LISTE
BID rate (kupovni) ili onaj po kojem banka eli kupiti jednu jedinicu neke valute OFFER rate (prodajni) ili onaj po kojem banka eli prodati jednu jedinicu valute Razlika je SPREAD
AUD 1 4,264301 4,277132 4,289963

4,264301- 4.289963= 0.025662 po jedinici AUD kojim se trguje

50