Na svakodnevni ivot ukljuuje pripadnost razliitim grupama:
obitelj, rodbina, prijatelji, razred, sportski klubovi i sl. Grupe se razlikuju po : sastavu, znaenju, veliini, pravilima, ciljevima i sl. U grupi se uspostavljaju odnosi : moi i utjecaja, naklonosti i nenaklonosti, ugleda i prestia i sl. Svakodnevni odnosi u grupi utjeu na doivljavanje i ponaanje lanova grupe. Svaki lan u grupi ima svoju ULOGU a ona se odnosi na tipino ponaanje koje se oekuje od lana grupe (npr. uloga majke ili oca) NORME: su pisana ili nepisana pravila ponaanja kojima se regulira ponaanje lanova u grupi. Norme su vane jer definiraju granice prihvatljivog ponaanja. Pravila ponaanja mogu biti razliita za razliite uloge unutar iste grupe. (uloga direktora i uloga radnika) STATUS LANOVA oznaava koliinu prava i pogodnosti koje proizlaze iz odreenog poloaja koji pojedinac ima u grupi (osoba s viim statusom u grupi). Osobe vieg statusa imaju veu mo, tj. mogunost utjecaja na druge lanove grupe, vea prava i pogodnosti (direktor) Uloga voe moe biti orijentirana na : - zadatak, odnosno na izvravanje zadaa grupe (radne organizacije) - odnose, radi ostvarenja dobrog ozraja meu lanovima grupe (prijatelji i obitelj) GRUPNA KOHEZIJA je meusobna povezanost lanova grupe koja odraava privlanost grupe za lanove, povezanost i otpornost prema razjedinjavanju te odanosti i privrenosti lanova ciljevima i idealima grupe. to je grupa kohezivnija vea je vjerojatnost da e lanovi ostati u njoj, sudjelovati u grupnim aktivnostima i pokuati privui nove lanove koji su njihovi istomiljenici. Grupnu koheziju najbolje ilustrira izraz: Svi za jednoga jedan za sve. Vrlo kohezivne grupe mogu postii loije uratke ako odravanje dobrih odnosa meu lanovima grupe postane vanije od obavljenog zadatka.