 Svaki fluid koji se nalazi u pokretu sadrži tri vida

energije, a to su:

 Potencijalna energija (Ep);

 Kinetička energija (Ek) i
 Energija pritiska (Er).

 Ukupna mehanička energija (Eu) nekog fluida

data je izrazom:

Eu = Ep + Ek + Er
Ep  m  g  h N  m  J  Energija položaja

mw 2
Ek  N m  J  Energija brzine
2
Er  p V N m  J  Energija pritiska

 Energija pritiska se mjeri radom koji je potreban

da se neki fluid ili neko telo zapremine “V” utisne u
posmatrani fluid koji se nalazi pod pritiskom “p”.
Umjesto ukupne energije koju ima neki fluid,
mnogo je značajnije energija jedinice količine
fluida u jednom presjeku cjevovoda.

Ona se dobija djeljenjem izraza sa G = m · g.

m g h m  g  h
Ep   h  m
G m  g

mw  w
2
m 2
2
w
Ek  2  2   m
G m  g 2g
 p 
m
p V p V  p
Er      m
G m g m g g
Ukupna mehanička energija fluida koji se kreće, može da
se izrazi jednačinom:

2
w p
Eu  h    m
2g   g
Energetska jednačina je poznata kao
Bernulijeva jednačina.
 wA wB
ρ
pA pB

A B

Ako pretpostavimo da je strujanje fluida u cevnom

vodu idealno, to jest fluid struji od preseka A do
preseka B bez gubitka energije, onda energetska
jednačina dobija oblik:
2 2
w pA w pB
hA  A
 hB   B
 m
2g   g 2g   g
 Strujanje u praksi nije idealno, jer postoje
gubici usled trenja.
Trenje predstavlja otpor koji treba savladati,
to jest na savlađivanje otpora troši se deo
energije. Ova energija se izgubi (Eg).

A
ρ crpka
U preseku A fluid ima različitu energiju
nego u preseku B.
Da bi došao do preseka B, treba da primi
dodatnu energiju od crpke (Ed). Ova
energija se troši na savlađivanje otpora i
na povećanje visine položaja.
Energetska jednačina za navedeni slučaj,
može da se napiše:

EA + Ed + Eg = EB , odnosno
 2 2
w pA w pB
hA  A
  Ed  Eg  hB  B
 m
2g   g 2g   g

 Iz jednačine se vidi da je energija koju sadrži

neki sistem ( na primer fluid), potpuno je određena
samo ako se uzmu u obzir svi njeni vidovi, kao i
gubici i dobici.