BALET

BALET
 Plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili
na nekoj drugoj sceni.
 Jedna od najstarijih plesnih tehnika koja je temelj svim ostalim plesnim stilovima.
 Karakteriziraju ga stroge forme tijela i otvoreni položaj stopala, što znači da je cijela noga
zarotirana iz kuka prema van za 90 stupnjeva.
 Baletna tehnika ne poznaje upotrebu sile i naglih pokreta. Svi pokreti moraju biti
kontrolirani i ne smiju se izvoditi sa zgrčenim mišićima, već istegnutim u «daljinu».
 Elementi koji se uvježbavaju su veliki i mali čučnjevi(plié i grand plié), istezanje i dizanje
nogu, rad stopala, različiti nagibi i rotacije tijela, različite vrste okreta (pirouette) i skokova
koji se mogu izvoditi iz velikoga ili malog čučnja, s obje ili jedne noge i sl.
POVIJEST BALETA

 U ranom 16. stoljeću u Italiji, prvi puta se spominje naziv balletti, koji je označavao

figuralni ples. 
 U osnovi su balletti bili scenski prilagođene verzije društvenih plesova toga doba.
 Neki su proizašli iz dvorskih protokola, a drugi iz zabava seljaka. 
  Uz ballette se javljaju i tekstovi s uputstvima koja su imala zadaću precizirati broj
izvođača koji sudjeluju u plesu, te jesu li oni svrstani u parove ili poredani u liniju.
 Krajem šesnaestog i početkom sedamnaestog stoljeća tekstovi postaju sve precizniji i daju
nam jasno tumačenje pravilnog položaja plesačevih stopala na početku koraka, kao osnove
iz koje se razvilo pet pozicija klasičnog baleta.
 Ballette su izvodili amateri - dvorani za zabavu svoga staleža. 
 Baleti se nisu izvodili na uzdignutim pozornicama, već u središnjem prostoru velikih sala,
dok je publika sjedila u povišenim galerijama koje su se protezale uzduž triju strana
plesnog prostora.
17. STOLJEĆE

 Balet se u klasičnom smislu razvio u Francuskoj

 Najčuveniji plesač sredinom sedamnaestog stoljeća bio je Louis XIV
 Obična publika je koji puta smjela prisustvovati izvedbama, a u nekim izvedbama su se
pojavljivali i profesionalci.
 Louis XIV. je osnovao školu za osposobljavanje plesača.
 Isprva su svi plesači bili muškarci, a s vremenom se pojavljuje i nešto žena.
18. STOLJEĆE

 U osamnaestom stoljeću je točno pobrojano svih pet pozicija, sve je veći naglasak na
otvorenosti, pa se sada stopala postavljaju tako da tvore pravi kut.
 Plesalo se na sceni, a publika je sjedila ispred plesača.
 Skokovi postaju sve češći i pojavljuje se mnoštvo pirueta.
 Suknje balerina se skraćuju na visinu do gležnja kako bi i one mogle izvoditi skokove, a
cipele na petu se zamjenjuju cipelama bez pete radi čvršćeg pliea prije skoka. Kasnije se
suknje i korzeti zamjenjuju jednostavnom laganom haljinom.
 Muškarci su i dalje nadmoćniji.
19. STOLJEĆE

 U devetnaestom se stoljeću plesne predstave počinju stvarati za manje elitnu publiku – za

srednju klasu u usponu.
 Noge se otvaraju do punih 180 stupnjeva, a baletni je klas progresivan niz vježbi, počevši
od jednostavnih pokreta, pa sve do najsloženijih skokova i okretaja.
 Žene su počele plesati na vrhovima prstiju. U početku je to bila tek trenutna poza, onda
nekoliko brzih koraka, a potom još nekoliko. S vremenom je balerina naučila kako da
opšivanjem pojača vrhove svojih papuča kako bi je one bolje podupirale (špice su se
pojavile mnogo kasnije).
OSNOVNE POZICIJE

 U baletu postoji pet pozicija (dodaje se i šesta, ali ona je potpuno zatvorena).
 Pod pojmom „pozicija“ podrazumjeva se način na koji se drže noge.
 U baletu noge stoje uvijek „otvoreno“ (znači da prsti gledaju na van, a pete jedna prema
drugoj), osim u šestoj poziciji.
BALETNI IZRAZI
 Adagio: polagani početak pas de deuxa – iz kojih slijede solo i završni dio
 Attitude: poza na jednoj nozi,dok je druga savijena u koljenu podignuta iza leđa.
 Barre: dugačak štap u baletnoj dvorani za koji se pridržavaju plesači za vrijeme vježbi
 Battement: ritmički pokret nogom ( otvaranje i zatvaranje noge)
 Batterie: koraci pri kojima se lupa stopalom o stopalo , ili se ona prekrste u zraku
 Cabrole: kada jedna noga prilikom skoka cijelom dužinom udara u drugu jednom ili dva puta
 Entrechat: skok pri kojem plesač prekrsti noge u zraku.
 Fouette: vrlo brzo okretati ,pri čemu je noga koja ne dotiče zemlju podignuta i pružena sa strane, pa se, kad se
tijelo još okreće, svine u koljenu.
 Jete: skok s noge na nogu
 Pas: doslovno (baletni) korak
 Pas de deux: ples dvoje plesača
 Pique: kad balerina korača  na vršcima prstiju, ne savijajući pritom koljena
 Piourette: okret
 Plie: prva vježba na štapu, kada plesači polako savijaju koljena i ravnih se leđa spuštataju u čučanj
 Pointe: stajanje na vršcima prstiju
LABUĐE JEZERO

 Balet u 4 čina, za koji je glazbu napisao Petar Iljič Čajkovski

 Čajkovski je glazbu za balet napisao po narudžbi Boljšog teatra za honorar od
800 rubalja po libretu, koji su zajedno napisali Vladimir Begičev, tadašnji direktor
moskovskih carskih teatara i baletan Vasilij Geltzner po njemačkoj bajci „Ukradeni veo“.
 LIKOVI:Kraljica,Princ Siegfried (njezin sin),Benno (prinčev prijatelj), Wolfgang (učitelj
princa), Odette (kraljica labudova), Von Rothbart (opaki čarobnjak koji pretvori Odette u
labuda), Odile (čarobnjakova kći) i ostali (labudice, dvorjani, prinčevi prijatelji)
SADRŽAJ
 Prvi čin
 Radnja se odvija u parku kraljevog dvora
 Dan je punoljetnosti princa Siegfrieda
 Prvi ga pozdravljaju dobri i vjerni prijatelji iz njegova djetinjstva i mladenačkih dana -
Benno i Wolfgang (nastavnik), zatim njegovi vršnjaci iz veselih igara i zabava. Princ
radosno prima pozdrave. Iz dalekih krajeva dolaze na svečanost prinčevi-vazali. Oni mu
daju mač i viteški križ i polažu prisegu na vjernost svome novom suverenu. Sada je on
gospodar njihove zemlje i njihova života.
 Ali nešto steže njegovo srce, pa žuri majci i pred njom, prvom damom kraljevstva, kleči na
koljenima moleći je za savjet i pomoć. Svečanost se odužila, pa princu počinje smetati
buka raskošnog bala
 princ odlazi u lov
 Drugi čin
 Na pustoj obali divljeg jezera, opaki Von Rothbart krije djevojke, koje je pretvorio
u labudove. Samo ljubav mladića prema najljepšoj od njih - Odette, može osloboditi
djevojke zlog prokletstva i ubiti čarobnjaka, koji stalno čuva svoje zatočenice.
 Na obali jezera pojavljuje princ.
 On vidi Odette i ostaje nepomičan, zgromljen njenom ljepotom i tajnom kojom je
obavijena. Zli Rothbart se trudi odvesti djevojke i ne dopustiti princu da se sretne s Odette,
ali princ stiže prekrasnu djevojku-labudicu. 
 Pokorne opakoj volji čarobnjaka, djevojke napuštaju obalu. Opraštajući se s Odette, princ
se zaklinje da će se vratiti i osloboditi je. Ali zli Von Rothbart neće dozvoliti, da princ
ponovno priđe labuđem jezeru, da se još jednom sretne s Odette i učinit će sve da u srcu
mladića utrne osjećaj ljubavi prema kraljici labudova.
 Treći čin
 Na balu u kraljevskom dvorcu dolaze gosti. Nevjeste plešu pred prinčevim tronom.
Siegfrieda nimalo ne uzbuđuju. Na bal dolaze nepoznati gosti, fanfare najavljuju dolazak
grofa Rothbarta. To je glavom i bradom čarobnjak Rothbart s kćerkom Odile i svojom
svitom. Opčinjen plesom koju svita izvodi i očaran ljepotom Odile, Siegfried
zaboravlja prisegu datu Oddeti, pa brzopleto izjavljuje majci, da je Odile njegova buduća
izabranica. Odile traži od princa zakletvu, da nije dao svoju riječ drugoj ženi, Siegfried se
kune.
 U tom trenutak stanu udarati munje i počne potres
 Gosti nestaju, a princ pada onesviješten.
 Četvrti čin
 Na obali labuđeg jezera počinje bura. Uznemireni labudovi očekuju dolazak svoje kraljice
Odette. Ona se pojavljuje i vrlo tužna priča prijateljicama o izdaji Siegfrieda. Princ dojuri
izbezumljen i moli Oddete da mu oprosti, kune se da želi umrijeti zajedno s njom. Tada
dolazi zli Rothbart i bori se s princom. U istom trenutak počinje bura na jezeru pa udar
groma ubija Rothbarta. Polako se sve stišava, čarobnjaštva isčezavaju, a zora obasjava
dvoje zaljubljenih, koji sretno koračaju u novi život.
 Balet završava temom labudica.
ORAŠAR
  Balet kojeg je napisao ruski skladatelj Petar Iljič Čajkovski
 Jedan od njegovih najpopularnijih i najviše izvođenih djela
 Stvoren je po narudžbi Ivana Vsevoložskija, direktora Carskih kazališta. Prvi put je
izvedena 19. prosinca 1892. u postavci Mariusa Petipe.
 Tradicionalno se prikazuje upravo u prosincu, uoči božićnih blagdana.
 Priča o djevojčici koja ispod bora pronalazi nesvakidašnji dar, drvenog orašara kojim se
razbijaju orasi i s njime proživi čudesne dogodovštine u izmaštanom svijetu, preuzeta je od
E. T. A. Hoffmanna (Orašar i kralj miševa).No, dok je priča u originalu bila zastrašujuća, u
obradi Čajkovskoga i Petipa stvorena je čudesna glazbeno – plesna bajka u kojoj
djevojčica Klara, zajedno s lutkom Orašarom, koji se pretvara u Princa proputuje
nezaboravne prostore i doživi zanimljive susrete. Za sve Klarine doživljaje zaslužan je
njezin ujak Drosselmeyer, čudan čovjek čarobnjačkih moći koji rado zabavlja djecu
svakojakim trikovima i čudima. Nakon što omogući Klari divnu avanturu koja ispuni
njezine snove, on je vraća u sigurnost njezine obitelji, a sam nestaje u noći.
TRNORUŽICA

 Balet u tri čina, čiju originalnu koreografiju potpisuje Marius Petipa

 Proizveden je u Mariijinskom teatru u Petrogradu 1890. godine.
 Glazbu je skladao Petar Iljič Čajkovski, a libreto su napisali Petipa i Ivan Vsevolojsky.
 Trnoružica je balet u kojemu su se najbolje udružili geniji Čajkovskoga i  Petipe – golema
produkcija koja je odražavala zlatno doba Versaillesa  bila je vjerojatno najskuplja postava
baleta ikada u Kraljevskim  teatrima.
SADRŽAJ

 U prologu je predstavljen cijeli dvor na krštenju malene princeze Aurore. Među

uzvanicima su i vile koje darivaju djevojčicu. Candide (Iskrenost) joj poklanja ljepotu i
otvorenost, Fleur de Farine joj poklanja gracioznost, Vila krušnih mrvica darežljivost i
blagost, Violente (Vila temperamenta) strast, Canary (Vila radosti) elokventnost i Vila
jorgovana mudrost.
 Ceremoniju prekine dolazak zle vile Carabosse koju su zaboravili pozvati na svečanost.
 Ona proklinje djevojčicu: na dvadeseti rođendan ubost će se na vreteno i umrijeti.
  Vila jorgovana ublažava prokletstvo: Aurora neće umrijeti, već će zaspati stogodišnjim
snom iz kojeg će ju probuditi prinčev poljubac.
 Prvi čin
 Aurora slavi dvadeseti rođendan.
 Posvuda po kraljevstvu zabranjena su vretena. Na dvoru se plešu slavljenički plesovi, a
zatim se pridružuje i Aurora te pleše ples s četiri udvarača (slavni Adagio s ružama).
 Nedugo nakon toga, ona ugleda staricu s vretenom, uzme ga i nabode prst. Pada u dubok
san, a s njom i čitav dvor. Oko dvorca naraste velika šuma i sakrije ga od vanjskog svijeta. 
 Drugi čin
 U drugom činu odvija se lov u šumi.
 Stotinu godina kasnije, Vila jorgovana posjećuje princa Desiréa i pokazuje mu
viziju Aurore okruženu šumskim nimfama.
 Princ je očaran djevojčinom ljepotom i traži od vile da ga odvede k njoj.
 Ona mu pokaže put do dvorca, gdje Desiré poljubi Auroru i ona se budi iz sna. 
 Treći čin
 Radnja započinje plesovima junaka iz bajki koji su se okupili na
vjenčanju Aurore i Desiréa: princeza Florine i Plava ptica, Mačak u čizmama,
Crvenkapica i Vuk, Pepeljuga i Princ.
  Aurora i Desiré plešu veliki svadbeni pas de deux i na koncu im se pridružuje cijeli dvor.
IZVORI:

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5498

https://hr.wikipedia.org/wiki/Balet

https://www.hnk.hr/hr/o-nama/povijest/balet/
HVALA NA PAŽNJI!

Bruno Salamon, 3.d