Hrvati u tadašnjoj južnoj Ugarskoj opirali su se

mađarizaciji, a sredinom 19.st. počinje njihov narodni

preporod
Narodni preporod Bunjevaca i Šokaca u Ugarskoj
preporoditelj je bio biskup Ivan Antunović koji 1870. u
Kaloči počinje izdavati "Bunjevačke i šokačke novine"

njegovi sljedbenici bili su Pajo Kujundžić, koji

1884. izdaje kalendar "Subotička Danica" i i Mijo
Mandić koji je pokrenuo časopis "Neven"

1906.g. zaživjela je Bunjevačka stranka, a

1896. osnovana je organizacija Kolo vodeće ličnosti preporodne generacije bili su
mladeži Mihovil pavlinović i Miho Klaić

u širenju hrvatskoga narodnoga duha posebnu ulogu oni su 1861. osnovali Narodnu stranku, a
su imale preporodne čitaonice 1.3.1862. pokrenuli su "Zadarski list"

najpoznatiji preporoditelj u Istri bio je Juraj Dobrila njihovi protivnici zalagali su se za dalmatinsku
koji je 1.6.1870. pokrenuo list "Naša sloga" Preporodni pokret u posebnost, a nazvani su autonomašima
potkraj 19. stoljeća vodstvo preporoda preuzimala je Preporodni pokret u Istri NARODNI PREPOROD HRVATA U Dalmaciji Mihovil Pavlinović 1869. napisao je djelo Hrvatska
pravaška generacija, Matko Laginja i Vjekoslav DALMACIJI I ISTRI; HRVATI U JUŽNOJ I misao u kojem je zagovarao Hrvatsku
Spinčić ZAPADNOJ UGRARSKOJ samostalnost
uz novčanu pomoć J.J.Strossmayera i Franje Račkog
1893. osnovana je Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru 1870. narodnjaci su pobijedili na izborima za Dalmatinski sabor pa je hrvatski jezik
postao ravnopravan s talijanskim
u Pazinu je 1899. otvorena prva hrvatska gimnazija u
Istri, a 1902. osnovano je Političko društvo za Hrvate i pobjedom narodnjaka na izborima 1882. u Splitu, autonomaštvo je bilo
Slovence slomljeno; širi se pravaštvo

u isto vrijeme Dalmacijom se širi velikosrpska politika pri čemu dolazi do

ispada lokalnih Srba; velikosrpstvo je zaustavio list "Crvena Hrvatska",
potomci Hrvata koji su pobjegli u 16.st. zbog prijetnje urednika Frane Supila
Turaka u tadašnju zapadnu Ugarsku zovu se gradišćanski
Hrvati
do 1848. bili su pretežito kmetovi, a opstali su ponajviše zahvaljujući
svojim svećenicima i učiteljima koji su čuvali hrvatsku riječ

u to vrijeme živio je svećenik Mate Meršić Miloradić koji je Narodni preporod gradišćanskih Hrvata
sa svojim kolegama 1.1.1910. pokrenuo "Naše novine"
taj list je imao presudnu ulogu u preporodnom
okupljanju suvremene gradišćansko-hrvatske
zajednice