HIPOKRATOVA ZAKLETVA

Hipokrat
• Hippocrates; 460.-370. p.n.e.
• Otac medicine i centralna ličnost grčke
medicine
• Prvi definisao bolest kao štetnu povredu
• Dao prototip idealnog ljekara
• Utemeljenje medicine kao prirodne nauke
Hipokratova zakletva
• Obuhvata:
• Zakletvu pridržavanja zakletve
• Poštovanje i zahvalnost svojim
učiteljima
• Prihvatanje obaveze plaćanja školarine
• Prihvatanja činjenice da svoj život
podredi u korist bolesniku
• Pitanje eutanazije
• Pitanje abortusa
• Obaveza na čist i častan život
Hipokratova zakletva
• Odbijanje bavljenja tuđim
poslovima
• Odnos ljekara prema pacijentu
• Odnos ljekara prema kolegama
• Ravnopravnost bolesnika bez obzira
na spol i klasu
• Čuvanje ljekarske tajne
• Prihvatanje nagrade za uspješno
pridržavanje zakletve i kazne ako
postupi suprotno
Ljekar prema Hipokratovoj zakletvi
• Treba da posjeduje:
• Znanje
• Etičko ponašanje
• Nije lakom za novac
• Povučenost i dostojanstvo
• Da stiče životnu mudrost
• Da druge podučava znanju
• Da rzumno govori
• Da se čuva mana i praznovjerija
• Da zna koga je nužno liječiti besplatno
Ženevska deklaracija
• Ženevska formulacija Hipokratove
zakletve, 1948. g.

• Obaveza da se pruži stručna pomoć

bez obzira na vjeru, naciju, rasnu,
klasnu i političku pripadnost
• Obavez da se stručno znanje ne
smije koristiti suprotno zakonima
humanosti
 Florens Najtingejl (1823.-1910. g.)

• Utemeljila je sestrinstvo u timskoj

medicinskoj praksi
• Postavila Zakletvu namjenjenu
medicinskim sestrama
• Naglašava moralni lik medicinske sestre
• Ukazuje na osjećaj dužnosti i obaveze
visoke moralnosti u privatnom i
profesionalnom životu
• Ističe čuvanje profesionalne tajne
• Stanje bolesnika se ne smije pogoršati
medicinskom intervencijom
 Etika
• Naučna disciplina koja se temelji na
moralnim načelima
• grč. ethikós-moralan; ethos-običaj,
narav, ćud, karakter
• Sistematično poučava i prosuđuje
ljudsko djelovanje u svjetlu moralnih
vrijednosti i načela
• Ninrnbeški zakonik iz 1947. godine i
Međunarodni kodeks medicinske etike iz
1949. godine u Londonu
Znanje i savjest u medicini
• Osnovni uslov za rad
• Savjest bez znanja je nekorisna
• Znanje bez savjesti je nemoral i opasnost
• Svaka odluka i procjena u medicini ispit je
profesionalne savjesti i medicinske etike,
te izraz privrženosti medicinskoj istini
• Hamurabijev zakonik (1728.-1686. godine
p.n.e.)
Međunarodni kodeks medicinske etike
• Ljekaru se povjerava zdravlje čovjeka
• Ljekar ima humanu i socijalnu misiju
• Ljekar je obavezan da poštuje moralna
načela
• Ljekar se ne smije rukovoditi motivima
lične koristi
• Zabranjeno je reklamiranje u medicini
• Ljekar čuva profesionalnu nezavisnost
• Može primiti samo profesionalnu nagradu
• Ne smije štetiti bolesniku
Međunarodni kodeks medicinske etike
• Nova naučna otkrića će prihvatai samo
ako su javno priznata
• Prihvata odgovornost za ono što je lično
utvrdio
• Obavezuje se da će slati bolesnika
ljekarima drugih specijalnosti
• Ukazaće hitnu medicinsku pomoć uvijek
i na bilo kom mjestu
• Prema svojim kolegama će se ophoditi
onako kako bi želio da se prema njemu
ophode
• Ne smije štetiti ugledu svojih kolega
Osnovne etičke norme zdravstvenih
radnika
• HUMANIZAM: rizik po sopstveno
zdravlje, potčinjavanje vlastite savjesti
• SKROMNOST: znanje i vještinu treba
prezentovati pred sebi ravnima
• ODNOSI MEĐU KOLEGAMA: stariji
pomaže mlađem, mlađi poštuje starijeg
• UREDNOST
• TAJNA: “Povjerena uhu, zatečena očima,
naslućena umom.”
• JAVNA SLUŽBA