Međunarodna arbitraža

Radio: Komar Benjamin

Arbitraža ili izbrano suđenje u pravu je način rješavanja sporova, u kojem se sporovi rješavaju izvan
suda, a stranke svoj predmet spora iznose pred jednu ili više osoba (arbitar, arbitri, arbitražni sud).

Riječ je o izvansudskom rješavanju sporova koje je privatno po svom karakteru, a u pogledu odluka
arbitar ima svojstvo pravomoćnosti.

Izvori arbitraže mogu biti:

1. unutarnje pravo
2. međunarodno pravo
U drugoj polovini XX stoljeća, ojačali su tokovi globalizacije i procesi snaženja ekonomske razmjene, te
doveli do brojnih pojedinačnih konflikata, sporova. To ukazuje na povećanu popularnost arbitraže i povećan
broj arbitražnih postupaka i rješenja.

Međunarodna arbitraža je postala glavni način rješavanja sporova između država, pojedinaca i korporacija
u gotovo svakom aspektu međunarodne razmjene, trgovine i ulaganja.

Međunarodna arbitraža se ponekad naziva hibridni oblik međunarodnog rješavanja sporova, jer
kombinira elemente građanskopravnog postupka i općepravnog postupka, pružajući strankama
značajnu priliku za osmišljavanje arbitražnog postupka u okviru kojeg će se njihov spor riješiti.

Međunarodna arbitraža može se koristiti za rješavanje bilo kojeg spora za koji se smatra da je riješen
“arbitrable,” pojam čiji opseg varira od države do države, ali koji uključuje većinu gospodarskih sporova.
Većina međunarodnih arbitražnih institucija osigurava pravila koja reguliraju rješavanje sporova koji se rješavaju
arbitražom.

• ICA –Arbitražni sud pri ICC (The International Court of Arbitration koji organizira International
Chamber of Commerce, Pariz)

• DIS - German Arbitration Institute (Deutsches Institution für Schiedsgerichtsbarkeit e.V)

• Arbitražni sud pri Vanjsko-trgovinskoj komori BiH

• SAS-HGK – Stalno arbitražno sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori

• Stalna Arbitraža pri privrednoj komori Srbije

Osnovne prednosti korištenja međunarodne arbitraže za rješavanje spora uključuju
tradicionalne sudske sporove:

● Međunarodna arbitraža može sporove rješavati brže od tradicionalnih sudskih sporova jer
su samo ograničene žalbe na arbitražne presude.

● Međunarodna arbitraža može biti jeftinija od tradicionalnih sudskih sporova.

● Međunarodna arbitraža može pružiti kvalitetniju pravdu, budući da su mnogi domaći

sudovi preopterećeni, što sucima uvijek ne daje dovoljno vremena za kvalitetno donošenje
pravnih odluka.

● Klijenti mogu igrati aktivnu ulogu u odabiru arbitra koji je stručnjak za industriju u
Međunarodnoj arbitraži, a ne kao generalist poput mnogih domaćih sudaca.
Da bi se osigurala brzina u rješavanju sporova, stranke se mogu složiti u rješavanju arbitražnih
postupaka kroz ono što je poznato “ubrzana” arbitraža, što je arbitraža s proceduralnim pravilima
osmišljenim kako bi se osiguralo brzo rješavanje sporova.

Također je korisno odabrati kvalificiranog arbitra i odgovarajućeg pravnog savjetnika, sa

značajnim pravnim iskustvom u međunarodnom arbitražnom pravu i postupku.
 Međunarodna arbitraža u Bosni i Hercegovini

Unatoč značajnim naporima na reformi i modernizaciji svojih arbitražnih zakona, arbitraža u Bosni i
Hercegovini i dalje je prilično nerazvijen i nepopularan mehanizam za rješavanje sporova.

Bosna i Hercegovina je uspostavljena kao neovisna država nakon balkanskog rata devedesetih. Opći
okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznat i kao Daytonski sporazum, bio je prijavljen
1995.godine i danas služi kao ustav države.
 Međunarodna arbitraža u Bosni i Hercegovini

Status međunarodne arbitraže u Bosni i dalje je nezadovoljavajući.

Iako su uloženi značajni napori u razvoju arbitražnog postupka, osnovano je niz inicijativa i arbitražnih
udruženja koja se zalažu za reforme, kao što je na primjer Udruga Arbitri, arbitraža još nije daleko od
popularnog mehanizma za rješavanje sporova u Bosni i Hercegovini.
KRAJ