IDENTIFICIRANJE

ZDRAVSTVENIH POTREBA
U POPULACIJI

dr.sc. Đulija Malatestinić, dr.med.

 „Zdravstvene potrebe“
- ključni pojam u javnom zdravstvu

viđenja
viđenja
populacije/pojedinca
populacije/pojedinca

viđenja
viđenjadavatelja
davatelja POJAM viđenja
viđenjaosiguravatelja
osiguravatelja
zdravstvene
zdravstvenezaštite
zaštite “ZDRAVSTVENE zdravstvene
zdravstvenezaštite
zaštite
POTREBE”

viđenje
viđenje viđenje
viđenje
industrije/ekonomije
industrije/ekonomije političara
političara

„Konfuzija“ izvire iz činjenice odsutnosti precizne definicije.

Slika 1. Različita viđenja pojma „zdravstvene potrebe“

(preuzeto iz: Kovačić L., Zaletel-Kragelj L. Management in health care practice, 2008.)
 Definicija i pojašnjenje pojma

Zdravstvena potreba (health need) i

potreba za zdravstvenom zaštitom (health care need)

1. „Health need“ u svom temeljnom značenju

- odnosi se na nedostatak zdravlja,
- želja ljudi da ostanu zdravi
2. „Health need“ u profesionalnom (medicinskom) značenju
- definirana kao znanstveni (biološki, epidemiološki,...)
nedostatak zdravlja koji zahtijeva preventivnu ili kurativnu
intervenciju.
 Definicija i pojašnjenje pojma

3. „health need“ u smislu „health care need“

- nedostatak zdravlja može biti dovoljno jako percipiran da se
izražava u terminima „health care need“
- zahtjev za zdravstvenom zaštitom
4. „health need“ u ekonomskom smislu „health care need“
- u ekonomici zdravstva, zdravstvena potreba je definirana kao
minimalni iznos resursa potreban da namiri benefite uslijed
intervencije.

Često se pojam „need“ u kontekstu „health need“ pojma

konfrontira i/ili zamjenjuje s pojmom „demand“ (zahtjev).
 Zdravstveni zahtjev (health demand) i zahtjev za zdravstvenom
zaštitom (health care demand).
 Semantički pojam „demand“ je jako blizak pojmu „health care need“.
 Ova se dva pojma mogu promatrati barem na tri načina:

1. Zahtjev za zdravstvenom zaštitom u smislu potrebe za zdravstvenom

zaštitom ili sinonim zdravstveni zahtjev

„health
„healthcare
caredemand“
demand“ „health
„healthcare
careneed“
need“
2. Zahtjev za zdravstvenom zaštitom u smislu zahtjeva u ekonomskom
smislu
- spremnost i/ili sposobnost za traženjem, upotrebom i plaćanjem
usluga,
- ponekad podijeljena na „iskazani zahtjev“ (izjednačena s upotrebom
zdravstvene zaštite i na potencijalni zahtjev ili potrebu (prijedlog
ekspertne grupe SZO, 1971.),
3. Zdravstveni zahtjev u smislu zahtjeva pojedinca ili populacije.
- mjerena u terminima aktualne utilizacije/korištenja zdarvstvene
zaštite,
- voditi računa da sve prepoznate potrebe (uglavnom u kurativnoj
medicini) se ne mogu smatrati iskazanima zbog različitih razloga:
nedostatak dostupne zdarvstvene azštite, nedostatak informacija,
niskih prihoda...
 Drugi povezani pojmovi

 Zdravstvena zaštita (Health care)

 Prema Epidemiološkom riječniku (Last JM, ed. A dictionary of

epidemiology. Oxford: Oxford University Press, 2001.)- pružena
skrb pojedincima ili zajednici od strane zdravstvenih djelatnika
i suradnika u zdarvstvenom sustavu u cilju promocije, zaštite
ili i nadzora zdravlja.
 Zdravstvena zaštita nije ograničena na medicinsku zaštitu, koja
uključuje terapijsku akciju od strane ili pod nadzorom liječnika.
Pojam ponekad uključuje i samozaštitu.
 Davatelji zdravstvenih usluga (Health care provider)

 Prema Pojmovniku zdravstvene zaštite i menagmenta u

zdravstvu (1.Glossary of Health Care and Health Care

Menagement Terms. Available from URL:

http://depts.washington.edu/hsic/resource/glossary.html , 2. Office of

Technology Assessement. Benefit Design: Clinical Preventive

Services. Washington, DC: Goverment Printing Office, 1993.) –

pojedinac ili institucija koja pruža, daje zdravstvenu uslugu.

 Pojam se mora razlikovati od osiguravatelja zdravstvene

zaštite (osiguranja).
 Klasifikacija Zdravstvenih potreba prema SZO
(WHO Expert Commitee on Health Statistics, 1971.):

 Prepoznata potreba – je doživljena potreba pojedinca za

zdravstvenom zaštitom koju je on/ona spremna priznati.

 Profesionalno definirana potreba – prepoznata potreba za

zdravstvenom zaštitom od strane zdravstvenog djelatnika s aspekta

polučene koristi dobivenog savjeta, preventivne mjere ilki specifične

terapije.

 Znanstveno potvrđena potreba – potvrđena potreba putem objektivnih

mjerila bioloških, antropometrijskih ili psiuhologijskih faktora,

mišljenja stručnjaka. Općenito se smatra da odgovara onim stanjima

koja mogu biti klasificirana prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti.

 Pojam „Zdravstvene potrebe“ i javno zdravstvo
 Javno zdravstvo shvaća (ili bi trebalo shvaćati) pojam
„zdravstvenih potreba“ – sveobuhvatno.
 Takvo shvaćanje izvire iz činjenice da je javno zdravstvo samo
po sebi znanje i profesija koja obuhvaća nekoliko drugih
profesija i sektora ( i utoliko je multiprofesionalno i
multisektoralno).
 Dva najvažnija viđenja u kontekstu zdravlja:

POTREBA
POTREBA
uukontekstu
kontekstuzdravlja
zdravlja

ZDRAVSTVENA
ZDRAVSTVENAPOTREBA POTREBA
POTREBA POTREBAZA
ZAZDRAV.ZAŠTITOM
ZDRAV.ZAŠTITOM
viđenja pojedinca/populacije viđenja davatelja/osiguravatelja
viđenja pojedinca/populacije viđenja davatelja/osiguravatelja
• ZDRAVSTVENA POTREBA – multidimenzionalni koncept i
potreba za zdravstvenom zaštitom je samo jedan od načina
njena izražavanja.

ZAŠTO?
• Značajan dio zdravlja se postiže ili gubi izvan okvira medicinske
zaštite. Važne determinante zdravlja nalaze se u svakodnevnom
životnom okruženju, socijalnim, kulturalnim i ekonomskim
okolnostima i njihovim interakcijama sa životnim stilom i
ponašanjem.
• Stoga se značajan dio zdravstvenih potreba ne može zadovoljiti
preko zdravstvenog sustava.
• S javno zdravstvenog aspekta najvažnija je viđenje
populacije/pojedinca na „Zdravstvenu potrebu“

ZDRAVSTVENA
ZDRAVSTVENAPOTREBA
POTREBA
populacije/pojedinca
populacije/pojedinca

FIZIČKA
FIZIČKA MENTALNA
MENTALNA SOCIJALNA
SOCIJALNA OKOLINSKA
OKOLINSKA

Slika 3. Neke dimenzije zdravstvene potrebe populacije/pojedinca

 Disrupcija se može dogoditi u jednom ili više podsistema istovremeno.

ZDRAVSTVENA
ZDRAVSTVENAPOTREBA
POTREBA
populacije/pojedinca
populacije/pojedinca

FIZIČKA
FIZIČKA MENTALNA
MENTALNA SOCIJALNA
SOCIJALNA OKOLINSKA
OKOLINSKA

NEPERCIPIRANA
NEPERCIPIRANA PERCIPIRANA
PERCIPIRANA

neizražena
neizražena izražena
izražena

Slika 4.
Prepoznavanje i izražavanje zdravstvene potrebe s perspektive populacije/pojedinca
 Zadovoljenje zdravstvenih potreba
populacije/pojedinca putem zdravstvenog sustava

 Ukoliko promatramo samo fizičku i mentalnu dimenziju

zdravstvene potrebe, koja se obično traži i barem djelomično,

zadovoljava u okviru zdravstvenog sustava, možemo

konfrontirati izraženu prepoznatu fizičku ili mentalnu

zdravstvenu potrebu prema potrebi za zdravstvenom zaštitom,

priznatu od strane zdravstvenih djelatnika.

 ZDRAVSTVENA
ZDRAVSTVENAPOTREBA
POTREBA
populacije/pojedinca
populacije/pojedinca

FIZIČKA
FIZIČKA MENTALNA
MENTALNA SOCIJALNA
SOCIJALNA OKOLINSKA
OKOLINSKA

NEPERCIPIRANA
NEPERCIPIRANA PERCIPIRANA
PERCIPIRANA

neizražena
neizražena izražena
izražena

prepoznata
prepoznata neprepoznata
neprepoznata
zdravstveni sustav
POTREBA ZA
POTREBA ZA
ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM
ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM
Slika 5. Izražena zdravstvena potreba nasuprot prepoznate i neprepoznate potrebe za zdravstvenom zaštitom
 ZDRAVSTVENA
ZDRAVSTVENAPOTREBA
POTREBA
populacije/pojedinca
populacije/pojedinca

FIZIČKA
FIZIČKA MENTALNA
MENTALNA SOCIJALNA
SOCIJALNA OKOLINSKA
OKOLINSKA

NEPERCIPIRANA
NEPERCIPIRANA PERCIPIRANA
PERCIPIRANA

neizražena izražena nezadovoljene

neizražena izražena potrebe
zadovoljene potrebe
zadovoljene potrebe
prepoznata
prepoznata neprepoznata
neprepoznata

zdravstveni sustav POTREBA ZA

POTREBA ZA
ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM
ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM
Slika 6. Zadovoljene i nezadovoljene zdravstvene potrebe populacije/pojedinca
 Procjena zdravstvenih potreba
u praksi javnog zdravstva

 Važan zadatak (ili bi trebao biti) javnog zdravstva.

• sustavna metoda identificiranja nezadovoljenih

zdravstvenih potreba i potreba za zdravstvenom zaštitom

populacije i stvaranje promjena za zadovoljernje tih

potreba,

• uključuje epidemiološki i kvalitativni pristup determiniranja

prioriteta koji uključuje kliničku, ekonomsku i populacijsku

perspektivu.
Procjena zdravstvenih potreba osigurava:
 opis značajki bolesti u lokalnoj populaciji i razlike između regija
ili u odnosu na nacionalnu razinu,
 saznanje o potrebama i prioritetima lokalne populacije,
 pojašnjenje područja nezadovoljenih potreba i postavljanje
jasnih ciljeva radi zadovoljenja tih potreba,
 racionalno odlučivanje kako upotrijebiti resurse radi
unapređenja zdravlja lokalne populacije na najefikasniji i
efektivniji način,
 utjecaj na kreiranje zdravstvene politike, intersektorsku
suradnju ili istraživanje i razvoj prioriteta.
Pitanja koja treba postaviti u postupku procjene
zdravstvenih potreba („Health needs assessement“):
 Što je problem?

 Koja je veličina i priroda problema?

 Koji su postojeći kapaciteti?

 Što žele pacijenti?

 Koja su najprimjerenija i najdjelotvornija rješenja (klinička i

ekonomska)?
 Koji su ishodi za vrednovanje promjena kriteriji za ocjenu
uspjeha?
 Nema brzog, gotovog recepta za procjenu zdravstvenih
potreba.
 Različiti sadržaji zahtijevati će različite pristupe (mogu
uključivati kombinaciju kvalitativnih i kvantitativnih
istraživačkih metoda.
 Poticaj za procjenu potreba je često osobni stručni interes
pojedinca ili dostupnost novih sredstava (Tempus) za razvoj
novih kapaciteta.
 Procjena potreba mora isticati važnost zdarvstvenog problema
(u terminima frekvencije, utjecaja ili troška), čestine kritičkih
incidenata (smrtni ishod zbog predoziranja), dokaz
učinkovitosti inervencije ili publikaciju novih rezultata
istraživanja o bremenu bolesti.
 ZAKLJUČAK

 S javno zdravstvenog aspekta jako je važno biti svjestan

različitih dimenzija zdravstvenih potreba populacije/pojedinca i

načina kako mogu biti zadovoljene.

 Uloga javnog zdravstva je zagovaranje zadovoljenja zdravstvenih

potreba populacije ukoliko su legitimne i opravdane i spriječiti

zadovoljenje neopravdanih zdravstvenih potreba pogotovo

ukoliko bi to rezultiralo isključenjem zadovoljenja drugih

opravdanih zdravstvenih potreba.

 Treba istaknuti da zdravstvene potrebe nisu samo one potrebe

koje se mogu zadovoljiti unutar zdravstvenog sustava (to je

potreba za zdravstvenom zaštitom), već iz širih socijalnih i

okolinskih promjena.

 U tako sveobuhvatnom značenju, procjena zdravstvenih potreba

je iznimno važan zadatak javnog zdravstva. Uključuje

epidemiološke, kvalitativne i kompartivne metode za opis

zdravstvenih problema populacije: identificiranje nejednakosti u

zdravlju i dostupnosti zdravstvene zaštite, za odabir prioriteta i

najučinkovitiju upotrebu resursa.