PŠENICA

( Triticum Vulgare)

Tomislav Radić
 MORFOLOŠKE ZNAČAJKE -
KORIJEN
 Korijen pšenice je žiličast i razgranat kao i u ostalih žitarica,
a sastoji se od primarnog i sekundarnog korijenovog sustava
 Primarni korijen - raste okomito u tlo i glavni mu je zadatak
opskrba vodom u početku rasta,te je aktivan tijekom cijele
vegetacije i raste do cvatnje
 Sekundarni korijen - razvija se u busanju, oko tri tjedna nakon
nicanja iz čvora busanja
 Glavna masa sekundarnog korijena je u oraničnom sloju, gdje je
najveća količina vode i hranjiva
 Zakašnjenjem sjetve zaostaje rast cijele biljke, pa i korijena, te
će relativni udio primarnih korjenova biti veći, a sekundarnih
manji
MORFOLOŠKE ZNAČAJKE -
STABLJIKA
 Uspravna je, cilindričnog oblika i šuplja
 Sastoji se od 5-6 nodija i internodija
 Visina stabljike : 50-120 cm
 Selekcijom je visina pšenice značajno smanjena i povećana je njezina čvrstoća
zbog većeg udjela mehaničkog tkiva
 Danas se u proizvodnji pšenice daje prednost sortama kraće stabljike, jer su
otpornije na polijeganje
 Pšenica slabije busa od ostalih pravih žitarica
MORFOLOŠKE
ZNAČAJKE - LIST
 Sastoji se od:
 rukavca,
 plojke,
 jezička - koji je srednje razvijen
 uški - koje su male i obrasle dlačicama
 Pšenica ima dugu, linearnu plojku i najrazvijenije gornje i srednje listove
 Plojka je najvažniji dio lista jer se u njoj asimilacijom stvara organska tvar
 Produktivnost fotosinteze - ovisi o veličini lisne površine i trajanju života
listova
 Po veličini, obliku i boji jezička te uški mogu se razlikovati sorte
MORFOLOŠKE ZNAČAJKE -
CVIJET I CVAT
Cvjetovi su skupljeni u
cvat – klas

Klas se sastoji od klasnog

vretena, koje je člankovito, a
predstavlja produžetak vršnog
članka stabljike

Klasić se sastoji od vretenca, dvije

pljeve i cvjetova,dok u jednom
klasiću može biti 2-7 cvjetova

Cvijet se sastoji od dvije

pljevice, dvije pljevičice,
prašnika i tučka
Oplodnja je autogamna
(polen pojedinog cvijeta
dospijeva na njušku
tučka istog cvijeta)
MORFOLOŠKE ZNAČAJKE - PLOD

• Plod je zrno kod pšenice a može biti različite krupnoće

ovisno o vrsti i sorti
• U klasu se obično razvije oko 30-40 zrna
• Po dužini zrna nalazi se brazdica, a na vrhu bradica
• Jasno se razlikuju trbušna, leđna i bočna strana
• Trbušna strana je ona strana na kojoj se nalazi brazdica
• Apsolutna masa je 35-45 g, a hektolitarska 60-84 kg
• Zrno se sastoji od omotača, klice te endosperme
• Najčešće žutosmeđe, crvenkaste ili svijetložute boje
 FAZE RASTA I RAZVOJA

 Osnovne fenološke faze pšenice su :

 1. KLIJANJE
 Klijanje je pojava klicinog korjenčića iz
sjemena, a početak klijanja je onda kada korijen
dostigne polovicu dužine sjemena
 Klijanju prethodi bubrenje sjemena
 Bubrenje počinje na temperaturi oko 0oC, ali je
tada vrlo sporo i intenzivira se porastom
temperature
 Od ostalih faktora dinamike bubrenja sjemena
bitni su koncentracija soli u otopini tla,
strukturu zrna, tretiranje sjemena antisepticima
 Nakon što sjeme upije dovoljnu količinu vode i
ako je odgovarajuća toplina i dovoljno kisika,
slijedi aktiviranje enzima i razgradnja
visokomolekularnih spojeva (škrob, proteini,
masti)
 Suma srednje dnevnih temperatura za klijanje
pšenice iznosi 50-60oC. Tako pri temperaturi 10-
12oC pšenica proklija za pet dana, a pri
temperaturi 20-22oC za 2,5 dana
 Tijekom klijanja pšenice odvijaju se biokemijski
procesi praćeni oslobađanjem topline, upijanjem
vode, povećava se enzimatska aktivnost
(razgradnja i resinteza organskih spojeva).
Prikaz klijanja sjemena pšenice
 2. NICANJE
 Nicanje je pojava prvoga lista 2-3 cm iznad površine tla. Prvi list je umotan u
koleoptilu koja ima zaštitnu ulogu
 Drugi list se javlja 5-7 dana nakon pojave prvoga lista
 Trajanje razdoblja od sjetve do nicanja ovisi o temperaturi, vlažnosti tla i dubini sjetve

Suma srednje dnevnih temperatura za porast klice 1 cm dužine iznosi 10-12 oC. Tako pri temperaturi 5-6oC
klica naraste 0,5 cm dnevno, a pri 20oC 2 cm/dan

Optimalno vrijeme za sjetvu ozime pšenice u Hrvatskoj poklapa se s mjesecom listopadom. Međutim, tada
je temperatura zraka uglavnom 14-17 °C pa je pšenici (uz dovoljno vlage) do nicanja potrebno 7-9 dana

Suma srednje dnevnih temperatura od sjetve do nicanja (Et) iznosi oko 120oC, a izračunava se prema
formuli: Et = 50 + 10 x n + 20 = 1
 3.UKORIJENJIVANJE
Korijenov sustav pšenice sastoji se od primarnog i sekundarnog korijena

Primarno korijenje raste više u dubinu i prekida rast u doba cvatnje, ali ostaje aktivno do kraja života
biljke

Sekundarni korijen se počinje stvarati u fazi tri lista iz čvora busanja, koji se formira na 1,5-2,5 cm dubine
tla

Dubina prodiranja korijena pšenice ovisi o nizu činitelja kao što su: struktura i vlažnost tla, temperatura,
kemijska svojstva tla (pH, sadržaj slobodnih iona, osobito aluminija i željeza, opskrbljenost hranjivima) i
sortne razlike
Pri nižim temperaturama korijen raste brže od nadzemnog dijela i obratno, pa su u jesen i rano proljeće
poželjne temperature između 8 i 10°C

Pri višim temperaturama razvija se tanko korijenje manje mase, a veći je razvoj nadzemne mase, što
smanjuje otpornost pšenice na niske temperature tijekom zimskog razdoblja

Višak dušika u tlu u fazi ukorjenjivanja dovodi do poremećenog odnosa nadzemnog dijela biljke i
korijena, odnosno slabijeg razvoja korijena, dok na razvoj korijena i korijenovih dlačica pozitivno utječe
fosfor.
 4.BUSANJE
 Busanje je podzemno grananje stabljike iz čvora
busanja pri čemu se stvara i sekundarni korijen
 Busanje može biti slabije ili jače izraženo, a
činitelji su sljedeći: vegetacijski prostor po jednoj
biljci, krupnoća sjemena, zalihe hranjiva u tlu,
svjetlost, trajanje fenološke faze i sortne razlike
 Postoji ukupno ili opće busanje koje čine sve
vlati nastale iz jednog sjemena, neovisno imaju li
klas i produktivno busanje u koje se ubrajaju
samo plodne vlati
 Busanjese izražava koeficijentom busanja koji
predstavlja prosječan broj vlati po jednoj biljci
 Za razdoblje od nicanja do početka busanja potrebna
je suma srednje dnevnih temperatura od 240oC.
Tako pri temperaturi 15-17oC pšenica busa dva
tjedna nakon nicanja. Kada temperature padnu ispod
+6oC, tada prestaje ukorjenjivanje i busanje.
Također busanje prestaje kada se temperature popnu
iznad 20oC
 Povećanjem dubine sjetve na 12 cm čvor busanja se
formirao na 3,3 cm, koeficijent busanja bio je 3,7, a
uginulih biljaka u proljeće bilo je 25,9 %. Pri plitkoj
sjetvi (2 cm) bilo je 10,8 % uginulih biljaka i 7,0 %
koeficijent busanja
 5. VLATANJE

 Vlatanje je izduživanje stabljike i reproduktivno razdoblje pšenice

 Početak vlatanja je kada se u rukavcu lista može napipati prvo koljence
 Trajanje vlatanja utječe na stvaranje elemenata prinosa pa je duže razdoblje vlatanja
preduvjet za veći broj zrna u klasu
 Vanjski uvjeti (ponuda vode, toplina, hranjiva) u ovoj fazi imaju značajan utjecaj na stanje
pšenice
 Razvoj cvjetova u klasiću je neujednačen, najbrže se razviju donja dva cvijeta, a treći i
ostali zaostaju u razvoju
 Isto tako, neujednačen je i razvoj pojedinih organa pa se najprije stvaraju prašnici, a kasnije
tučak
 6.KLASANJE, CVATNJA I
OPLODNJA
 Klasanje počinje pojavom klasa iz rukavca gornjeg lista i traje nekoliko dana, a nakon toga
počinje cvatnja
 Cvatnja jednoga klasa traje obično 3-5 dana, a usjeva 6-7 dana
 Prvo cvjetaju cvjetovi smješteni u sredini klasa, a nešto kasnije oni prema periferiji
 Pšenica je samooplodna biljka.
 Raspršivanje prašnica i oprašivanje se obavlja u zatvorenom cvijetu. Ipak, dogodi se i nešto
stranooplodnje
 Visoke temperature i niska relativna vlažnost zraka ili nedostatak hraniva mogu za posljedicu
imati manju fertilnost cvjetova, abortivnost polena i slabiju oplodnju
 Povoljni uvjeti u fazama klasanje/cvatnja su dnevne temperature 20-25oC, noćne temperature oko
11oC i relativna vlažnost zraka oko 70 %
 Tijekom dana je neujednačen intenzitet cvatnje. Najintenzivnija cvatnja pšenice je prijepodne od 9
do 11 sati
 7. FORMIRANJE, 8. NALIJEVANJE I
9. SAZRIJEVANJE
FAZA FORMIRANJA
Faza formiranja zrna pšenice
traje do 20 dana.
Na kraju ove faze postiže se
normalna dužina zrna, a zrno
je još neispunjeno i sadrži
samo oko 20-25 % konačne
mase
FAZA NALIJEVANJA
Zatim slijedi nalijevanje zrna
(nakupljanje organske i
mineralne tvari u zrno)
Nalijevanje zrna traje obično
16-22 dana i najintenzivnije je
u mliječnoj zriobi i tjestastom
stanju zrna, a završava kada se
vlažnost zrna spusti na oko 40 %
FAZA SAZRIJEVANJA
Odvija se u nekoliko faza: mliječna zrioba (zrno
je mliječne konzistencije), tjestasto stanje,
voštana zrioba i puna zrioba
Voštana zrioba traje obično 6-8 dana, ali u izrazito
sušnim i toplim uvjetima može se skratiti, dok se u
vlažnim uvjetima može produžiti i do 20 dana. U fazi
voštane zriobe odumiru listovi, a biljke postaju žute
Pri temperaturi zraka 20-22°C uz dovoljno vlage ukupno
nalijevanje zrna traje obično 30-35 dana i prekida se u
voštanoj zriobi, a u drugoj dekadi nakon oplodnje zrno
dostigne 40-50 % ukupne mase
Temperature zraka iznad 28°C i niska
relativna vlažnost zraka (toplinski udar) mogu
prekinuti nalijevanje zrna u bilo kojoj fazi
Stadij razvoja (fenološke faze) pšenice
 Važnost i upotreba
Koristi se kao krušna biljka.

Pšenični kruh odlikuje se visokim sadržajem bjelančevina (16-17%), ugljikohidrata

(77-78%), masti (1,2-1,5%) te dobrom probavljivošću
PŠENICA
Najvažniji pokazatelj kvalitete – predstavlja količina i kvaliteta bjelančevina u zrnu

Pšenični kruh bogat je vitaminima kompleksa B (B1, B2, PP); zatim sadrži za ljudski
organizam važne elemente (kalcij, fosfor i željezo)
Pšenica ima veliki značaj u nizu industrija: mlinarskoj industriji, industriji keksa,
kruha, kolača, pivarskoj industriji, farmaceutskoj i slično
Pšenične mekinje koje predstavljaju sporedni proizvod pri složenoj meljavi – od
omotača, klice i aleuronskog sloja, koriste se u stočarstvu kao cjenjena koncentrirana
hrana

U ekstenzivnom stočarstvu slama, a naročito pljeva, služe za ishranu stoke

Sitno i slabije zrno koje otpadne pri selektiranju služi za ishranu stoke. Od pšenične
slame prave se razni predmeti: šeširi, košare i slično
Slama može služiti za izradu papira, celuloze, građevinskih ploča i ostalog. Pšenica,
kao najvažniji artikl u međunarodnoj trgovini, uvjetovala je razvoj prometa
 Slama kao sekundarni proizvod uzgoja
Krušni proizvod od pšenice pšenice
Botanička klasifikacija i sortiment
Red Poales
Red Poales

Porodica
Poaceae
Porodica
Poaceae
Potporodic
a Pooideae
Potporodica
Pooideae
Rod
Triticum

Rod
Triticum
Sistematika roda Triticum
 Sortiment pšenice
 Sorte pšenice mogu se svrstati u skupine prema različitim načelima kao što su tip i
dužina vegetacije, kvaliteta brašna, morfološke razlike i dr.

 Neke od morfoloških razlika:

 Oblik klasa: može biti buždovast, vretenast ili cilindričan
 Poprečan presjek klasa: može biti kvadratni i pravokutni presjek
 Dužina klasa: sortno svojstvo, ali varira ovisno o uvjetima uzgoja od 6 do 13 cm
 Oblik zrna: jajast i ovalni oblik se češće javljaju, a izduženi i skraćeni su rjeđi
 Tip busa: osnovna su dva tipa i toerectum i prostratum, a postoje i prijelazni tipovi
 Širina i nijanse boje lista: morfološko svojstvo koje je pod utjecajem nasljednih
faktora, ali može imati određena variranja u različitim agroekološkim uvjetima
 Neke važnije sorte pšenice koje se uzgajaju u RH:

 Prima- srednje rana sorta, krušna namjena

 Bc Renata- srednje rana sorta, krušna namjena
 Bc Darija- rana sorta, krušna namjena
 Bc Tena- srednje rana sorta, namjena kao poboljšivač
 Srpanjka- rana sorta, krušne namjene
 Antonija- srednje rana sorta, konditorska namjena
 Viktorija- srednje rana sorta, poboljšivač
 Agroekološki uvjeti
 Pšenica ima određene potrebe prema agroekološkim uvjetima (voda, toplina, tlo…)

 Prinos zrna i njegova kvaliteta u velikoj mjeri ovise o tome u kolikoj su mjeri ti uvjeti tijekom
vegetacije bili povoljni za pšenicu

 U nastavku ćemo obraditi neke važnije agroekološke zahtjeve pšenice:

 Potrebe pšenice prema vodi i toplini
 Potrebe pšenice prema tlu
 Vremenske prilike i prinosi pšenice
 Agroekološki uvjeti i polijeganje pšenice
 Potrebe pšenice prema vodi i toplini

 Najveći prinosi i najbolja kvaliteta zrna pšenice postižu se u područjima sa 650-

750 mm oborina/g., uz povoljan raspored tijekom vegetacije

 Optimalna vlažnost tla za pšenicu iznosi oko 65-80 % poljskog vodnog kapaciteta

 Minimalna vlažnost tla za potrebe pšenice u klijanju je ispod 30% punog vodnog
kapaciteta

 Transpiracijski koeficijent pšenice varira u širokom rasponu od 235 do 755

 Otpornost pšenice prema suši
 Suša je povremena pojava tijekom vegetacije, a za posljedicu
može imati niže prinose, što ovisi prvenstveno o fazi razvoja
biljke zahvaćene sušom, intenzitetu i dužini trajanja same suše

 Otpornost pšenice prema suši moguće je u određenoj mjeri

povećati na nekoliko načina:
 stvaranjem i uzgojem otpornih sorata,
 odgovarajućom agrotehnikom
 izbjegavanjem uzgoja pšenice na pjeskovitim tlima

 Agrotehnikom možemo doprinijeti većoj otpornosti prema suši

tako da povećamo dubinu osnovne obrade tla tj. dubljim
oranjem povećavamo kapacitet tla za vodu
Otpornost pšenice prema zimi

Tijekom zime pšenica je izložena nepovoljnim utjecajima, pri čemu nastaju manja ili veća
oštećenja usjeva te prorjeđivanje sklopa

Uslijed niskih temperatura moguće je i smrzavanje biljaka, a učestale promjene hladnog i

toplog vremena mogu na snježnom pokrivaču izazvati stvaranje ledene kore i otežano disanje
biljaka pod snijegom, infekciju uzročnicima bolesti i truljenje biljaka

Jedan od procesa u kojem se biljka priprema za prezimljavanje naziva se kaljenje i on se

odvija u dvije faze

Značajna je uloga roka sjetve u otpornosti pšenice prema zimi, zatim trajanje niskih temperatura,
izbalansirana mineralna ishrana, sorta odnosno genotip
 Potrebe pšenice prema tlu

 Najbolja za pšenicu su ilovasta tla, dubokog i rahlog profila, dobro opskrbljena

hranivima kao što su černozemna tla, smeđa tla neutralne reakcije (pH 6,57,0) i sa
sadržajem humusa iznad 2 %

 Reljef također ima određenu ulogu u pogodnosti tla za uzgoj pšenice. Optimalni su
ravni do slabo nagnuti tereni (do 3o nagiba), a mogu se koristiti tereni do 7o nagiba

 Pjeskovita tla su manje povoljna za pšenicu

 Teška i slabo propusna tla su sklona zasićenju vodom u vlažnom razdoblju

Vremenske prilike i prinosi pšenice

 Vremenske prilike utječu na prinos u kombinaciji s drugim činiteljima, a njihov je utjecaj

na prinose pšenice različit u pojedinim fazama razvoja

 Manje oborina od prosjeka pokazalo se boljim vremenskim prilikama za pšenicu tijekom

zime

 Ranije buđenje vegetacije, tj. porast temperature iznad 5oC je korisno, a nepovoljne su
veće oscilacije temperature ekstremno vlažno i hladno vrijeme

 Početkom proljetne vegetacije poželjan je lagani porast temperature i dobro busanje a

ispodprosječne temperature su povoljnije, osobito ako usjev zaostaje u razvoju

 U cvatnji i formiranju zrna pšenici može naštetiti suša i visoke temperature

Agroekološki uvjeti i polijeganje pšenice

Pojava kada biljka izgubi uspravan položaj i u odnosu na njega je

pod manjim ili veći kutom

Polijeganju je sklona pšenica koja ima slabu, izduženu i nježnu

stabljiku ili razvijenu vegetativnu masu, kao posljedica pregustog
sklopa ili naglašene gnojidbe dušikom u odnosu na fosfor i kalij

Polijeganje favoriziraju prevelika vlažnost tla, vremenske nepogode

(kiša, vjetar, oluja), smanjena produktivnost fotosinteze u donjem
dijelu stabljike pregustog usjeva i slabiji imunitet pšenice prema
bolestima

Toplo i vlažno vrijeme intenzivira disanje i dodatno doprinosi

polijeganju pregustog usjeva

Otpornost pšenice prema polijeganju može se povećati

odgovarajućom agrotehnikom te izborom otpornijih sorata
Polijeganje pšenice uzrokovano obilnim padavinama i jakim vjetrom
Agrotehnika
 Agrotehnika je značajan činitelj prinosa ratarskih kultura, a povećanje prinosa u
posljednjih pedesetak godina u velikoj je mjeri rezultat unapređenja agrotehnike npr.
uređenje tla hidromelioracijskim i agromelioracijskim mjerama, suvremene mjere obrada
tla, povećanje potrošnje mineralnih gnojiva po jedinici površine, primjena kemijske
zaštite usjeva od korova, bolesti i štetočina, preciznost i kvaliteta sjetve.
 Agrotehnički zahvati su:
 Plodored
 Gnojidba
 Obrada tla
 Sjetva
 Zaštita usjeva od korova, štetnika, bolesti
 Određene štete prave žitarac crni (Zabrus tenebrioides) i žitna stjenica (Eurigaster austriaca), a
uništavaju se tretiranjem usjeva ili tretiranjem tla (uz prethodan pregled na prisustvo štetočine).
 Plodored
 Glavni razlozi za uzgoj pšenice u plodoredu jesu: osjetljivost pšenice prema bolestima,
usporen proljetni porast i sklonost usjeva zakorovljenosti, slabo razvijen korijenov sustav
 Treba je uzgajati barem u tropoljnom plodoredu
 Ječam je najnepovoljniji predusjev pšenici, a od strnih žitarica najpovoljniji je predusjev
zob
 Idealni predusjevi su jednogodišnje leguminoze (soja, grah, grašak), iako najčešći
predusjev pšenici jest kukuruz
 Ostali predusjevi pšenici kod nas su suncokret, soja, šećerna repa, dok su uljana repica,
krmno bilje i povrće manje zastupljeni na našim oranicama
 Uzak plodored (npr. dvopolje kukuruz-pšenica) nije pogodan za pšenicu
Prikaz monokulturnog uzgoja Nepovoljan način plodoreda na
pšenice našem području
Gnojidba
 Za gnojidbu pšenice vrijede isti principi kao i za ostale ratarske kulture: planirani
prinos, zalihe hraniva u tlu, primjena organskih gnojiva (stajski gnoj i dr.), zaoravanje
žetvenih ostataka, zelena gnojidba (sideracija) i dr
 Dušik se dodaje do sjetve (1/3 do 1/2 od ukupne količine), a ostatak obično u dvije
prihrane (po 40-60 kg N/ha u svakoj prihrani)
 Za prihranu se koriste obično gnojiva KAN (kalcijsko-amonijski nitrat s 27 % N, od
kojih je 50 % u amonijskom, a 50 % u nitratnom obliku) i urea (46 %N u amidnom
obliku)
 Fosfor i kalij obično se dodaju do sjetve u jednome prohodu (prije oranja ili
predsjetveno)
 Na plodnijim tlima moguće je dodati fosfor i kalij odjednom za dvije ili tri godine
unaprijed (gnojidba na zalihu), a prinosi pšenice su bili gotovo jednaki kao pri
uobičajenoj gnojidbi
NPK 70-20-30 500 kg/ha Zaorati u osnovnoj obradi

UREA 100 kg/ha Unijeti u predsjetvenoj obradi

KAN 150 kg/ha Prihrana u fazi busanja

UREA 100 kg/ha Prihrana u fazi vlatanja

Primjer gnojidbe 1.

NPK 5-15-30 400 kg/ha Zaorati u osnovnoj obradi

NPK 15-15-15 200 kg/ha Unijeti u predsjetvenoj obradi

KAN 200 kg/ha Prihrana u fazi busanja

UAN 130 kg/ha Prihrana u fazi vlatanja

Primjer gnojidbe 2.
Prikaz vremena prihrane prema fenološkim fazama razvoja pšenice
Obrada tla
Najbolja obrada tla za pšenicu moguća je nakon jednogodišnjih leguminoza (soja,
grahorica, grašak) i uljane repice jer se ranije žanju i ostavljaju dovoljno vremena za
kvalitetnu obradu tla i sjetvu pšenice u optimalnom agrotehničkom roku
Specifičnosti obrade tla nakon
Osnovna obrada
strnih žitarica
 Ovisno o klimi određenog područja, dubina  Odmah nakon žetve treba obaviti prašenje
osnovne obrade tla je različita, a kod nas je strništa (dubina obrade 12-15 cm)
za pšenicu uobičajena dubina 25-30 cm. širokozahvatnim plugovima.
 Učinak takve obrade je brzo procjeđivanje
vode kroz obrađeni dio tla, a na  Učinak takve obrade svodi se na čuvanje
pseudoglejnim i ostalim hidromorfnim tlima
zaliha vode u tlu, aktiviranje mikrobioloških
duboko oranje ima primarnu funkciju
procesa u tlu (pospješuje se humifikacija i
vertikalne drenaže.
mineralizacija žetvenih ostataka),
 Na velikim parcelama je uobičajeno da se uništavanje korova te bolje rahljenje tla
mijenja pravac oranja (ne svake godine u sljedećim zahvatom obrade
istom smjeru) kako bi se bolje izmiješalo i
izravnalo tlo
 Predsjetvena priprema tla za
pšenicu
 Zadatak predsjetvene pripreme tla je
stvaranje optimalne strukture sjetvenog
sloja, što je uvjet za postizanje
ujednačene dubine sjetve, odnosno za
jednoličan rast i razvoj usjeva
 Ovisno o stanju tla, postoji više modela
predsjetvene pripreme: a) kultivacija i
drljanje (ako je tlo zbijeno i
zakorovljeno); b) samo drljanje; c)
primjena posebnih oruđa
(sjetvospremači); d) višekratno
tanjuranje (ako je tlo suho i grudasto) +
sjetvospremač
 Najbolje je da se predsjetvena obrada
tala obavi u jednome prohodu
Reducirana (racionalna) obrada
tla
 Preduvjeti za racionalnu obradu tla su
dublja prethodna obrada tla (više od
uobičajene dubine), usitnjavanje ili
odstranjivanje žetvenih ostataka
pretkulture i izbor predusjeva
 Danas se koriste sustavi za obradu i
sjetvu u jednome potezu
 Reduciranom obradom tla je moguća
ušteda energije i do 70 % prema
klasičnoj obradi, što je svakako
značajno ali javljaju se i ograničenja
glede dubine deponiranja mineralnih
gnojiva
Predsjetvena obrada tla Reducirana obrada tla
 Sjetva pšenice
 Rokom sjetve treba nastojati regulirati razvoj biljaka do ulaska u zimu, odnosno da to bude
u početku busanja te da se završi kaljenje. S tim u vezi, optimalno je za naše uvjete posijati
pšenicu od 5. do 25. listopada

 Kasna sjetva pšenice :

 Manji ili veći dio površine pod pšenicom sije se i nakon isteka optimalnog roka jer se u rijetkim
slučajevima pšenica može sva posijati na vrijeme
 Odluka o kasnoj sjetvi donosi se prvenstveno na osnovu stanja tla (uvjet: mogućnost dobre
pripreme posteljice - najčešće ograničenje je prevlažno tlo) za sjetvu prije nastupa zime
 Preventiva za bolje rezultate kasne sjetve je idealna pripremljenost tla, nešto dublja sjetva na
ujednačenu dubinu (npr. 5-6 cm) kako bi se pšenica zaštitila od niskih temperatura te gušća sjetva
 Kod kasne sjetve preporuka je primjena veće količine sjemena, koju sa svakim danom zakašnjenja
treba povećati za 0,5 do 1%
 Dubina i načini sjetve:
 Dubina sjetve pšenice različita je ovisno o roku sjetve te o vlažnosti tla i
pripremljenosti tla za sjetvu. Kreće se u rasponu 3-6 cm

 Sjetva se obavlja sijačicama (pneumatske ili mehaničke sijačice) na nekoliko načina:

 Zbijeni redovi (međuredni razmak 6-8 cm)
 Uskoredno (kod nas najbolji način)
 Međuredni razmak 10-12 cm
 Sjetva u trake
 Sjetva u dva međusobno okomita pravca (međuredni razmak 18-20 cm)

 Noviji je način sjetve ostavljanje stalnih tragova (neposijani redovi na određenom

razmaku - širina usklađena zahvatima poljoprivrednih strojeva - npr. razbacivači
gnojiva, prskalice i sl.).
Sjetva pšenice
 Zaštita usjeva od korova, štetnika, bolesti
 Zaštita usjeva od korova, bolesti i štetočina jedan je od značajnih činitelja prinosa i kvalitete
prinosa u intenzivnoj proizvodnji pšenice i ostalih ratarskih kultura, a uspješna zaštita
moguća je primjenom odgovarajućih zaštitnih sredstava (herbicidi, fungicidi, insekticidi i dr

 Korovi u pšenici i njihovo suzbijanje

 Korovi su izravna konkurencija pšenici i ostalim usjevima za vodu, hranjiva, svjetlost i životni
prostor, a mogu izazvati i indirektne štete širenjem bolesti (viroze, gljivične bolesti) i štetočina
 Tlo je jako bogato sjemenkama korova (oko 1 milijarda sjemenki/ha u usporedbi sa sklopom
pšenice 6-8 milijuna/ha)
 Najopasniji korov od uskolisnih korova u ozimim žitaricama je obična slakoperka (Apera spica
venti) koja može uzrokovati gubitak prinosa i do 50 %.
 Najopasniji korovi u strnim žitaricama počnu nicati odmah nakon sjetve te niču sve do kasnog
proljeća, stoga je bitno posebnu pažnju posvetiti zaštiti žitarica u jesenskom roku
 Apera spica venti (slakoperka) i Gallium aparine (broćika) u našim su uvjetima najtvrdokorniji
korovi u strnim žitaricama
 Ozime žitarice korovi ugrožavaju već u ranijim fazama razvoja

 Poželjno je suzbijanje korova u pšenici još u jesen, osobito na teškim tlima na kojima u
proljeće stoji voda pa je nemoguć ulazak strojeva na parcelu

 Korovi u pšenici mogu se uništiti mehaničkim mjerama (obrada tla), biološkim mjerama
(plodored i plodosmjena) i kemijskim mjerama (primjena herbicida)

 Zahvatima obrade tla (oranje, tanjuranje, drljanje, kultivacija) dodatno možemo dati
doprinos u borbi protiv korova njihovim suzbijanjem na neobrađenom tlu (kanali, putovi
i sl.)

 Primjena herbicida je učinkovita mjera borbe s korovima, a za pravilan izbor treba

poznavati djelotvornost pojedinih herbicida na pojedine korove

 Herbicidi se mogu primijeniti prije nicanja pšenice ili nakon nicanja u jesen ili u
proljeće
Bolesti Bolesti žitarica mogu smanjiti prinose od 10 do 40 %, ovisno o vremenskim prilikama, a
uzročnici su najčešće gljivice
pšenice i
njihovo Za prinos je od osobitog značenja učinkovita zaštita nadzemne mase, osobito najvišeg lista –
zastavičara, primjenom fungicida
suzbijanje
Snježna plijesan (Fusarium nivale) često uzrokuje propadanje usjeva (pšenica, raž, ječam)
tijekom zime. Najčešće se primijeti u rano proljeće nakon otapanja snijega. Gljiva se prenosi
sjemenom ili s ostacima slame (strništa). Bolest se suzbija plodoredom i tretiranjem sjemena
fungicidima
Nakon blagih zima može se sporadično pojaviti trulež (Typhula incarnata). Bolest se suzbija
fungicidima, a plodored ne pomaže jer se sklerociji gljive dugo zadržavaju u tlu

Truleži korijena i podnožja stabljike pšenice mogu biti izazvani različitim gljivicama kao što su
Fusarium graminearum, Helmintosporium sativum, Ophiobolus graminis i Cercosporella
herpotrichoides

Bolesti vlati, lista i klasa pšenice mogu biti različite hrđe, kao što su Puccinia graminis (crna
hrđa), Puccinia striiformis (žuta hrđa), Puccinia triticina i dr., ili snijeti, Ustilago tritici, Tilletia
tritici i Tilletia levis (tvrde snijeti)

Bolesti pšenice preventivno se mogu suzbiti primjenom plodoreda, tretiranjem sjemena, a

kurativno primjenom fungicida
Bolest Fuzarioza Žuta hrđa
 Štetočine pšenice i njihovo suzbijanje
 Štetnici žitarica uzrokuju izravne i neizravne
štete.
 Izravne se štete manifestiraju izgrizanjem biljnog
tkiva ili sisanjem sokova
 Neizravnim načinom štetnici prenose viruse.
 Lema ili crveni žitni balac (Oulema melanopus)
se ubraja u najvažnije štetočine strnih žitarica u
Hrvatskoj
 Od ostalih štetočina pšenice izdvajamo štetne
glodavce kao što su poljski miš (Apodemus
agrarius) i hrčak (Cricetus cricetus), a suzbijaju
se postavljanjem zatrovanih mamaca ili izravno
trovanjem legla
 Štete uzrokuju imago i ličinke te lisne uši
 Imago pogriza tkivo lista stvarajući uske
pruge ne ostavljajući epidermu
 Ličinke također prave uske pruge, ali
ostavljaju epidermu
 Lisne uši izazivaju izravne štete sisanjem
sokova, a još su značajnije neizravne štete
koje nastaju prenošenjem virusa
 Kasnija sjetva je dobra zaštita pred
virusima, ali uzrokuje druge probleme
(lošije nicanje, busanje i prorijeđen sklop)
 Određene štete prave žitarac crni (Zabrus tenebrioides) i žitna stjenica (Eurigaster
austriaca), a uništavaju se tretiranjem usjeva ili tretiranjem tla (uz prethodan pregled na
prisustvo štetočine)
Žetva pšenice
 Pšenica kao biljna vrsta širokog areala rasprostranjenosti žanje se svakoga dana i to na
manje ili više suvremeni način, pa postoji višefazna žetva, dvofazna žetva s prirodnim
sušenjem, dvofazna žetva s umjetnim sušenjem i jednofazna žetva

Siječanj Australija, Novi Zeland, Čile, Argentina

Veljača, Ožujak Indija, Pakistan
Travanj Sirija, Iran, Egipat, Srednja Amerika
Svibanj Srednja Azija, Sjeverna Amerika, južni dio Sjeverne Amerike
Lipanj Južna Europa, srednji dio Sjeverne Amerike
Srpanj Srednja Europa, Balkan, Južna Rusija, sjeverni dio S.Amerike
Kolovoz Kanda, sjeverni dio Srednje Europe i Srednje Amerike
Rujan V. Britanija, Skandinavija, Kanada, sjeverni dio Rusije
Listopad Sjeverni dio Rusije, Finska
Studeni, Prosinac Južna Afrika, sjeverni dio Južne Amerike

Vrijeme žetve pšenice u različitim dijelovima svijeta

  Višefazna žetva izvodi se ručno (upotrebom srpa ili kose) ili strojem (kosilicama) kada je
pšenica u voštanoj zriobi određenim redoslijedom: košenje, vezivanje u snopove,
slaganje u nagramke (hrpe od najčešće deset snopova poslaganih na određeni način) i
ostavljanje u polju (dozrijevanje), vozidba snopova u obiteljsko dvorište (slaganje u
velike kamare na otvorenom ili u natkrivene prostorije) i vršidba (strojevima vršalicama).

Prikaz višefazne žetve pšenice

 Dvofazna žetva s umjetnim sušenjem izvodi se tako da se pšenica kombajnira (prva faza
žetve) s vlagom zrna do 30 %, a zatim suši u sušarama na vlagu uskladištenja (14 %)
 Dvofazna žetva s prirodnim sušenjem obavlja se tako da se pokošena pšenica ostavlja na
polju nekoliko dana kako bi se prirodno osušila na zraku, a zatim kupi kombajnom.
 Jednofazna žetva je najjednostavnija jer se žanje kombajnom i izravno odvozi s parcele u
silos pa su gubici zrna najmanji. Da bi se mogla obaviti na taj način, zrno treba biti suho
s vlagom ispod 15 %
 Kod žetve pri većoj vlažnosti zrna (najviše 20 %), zrno se mora umjetno dosušivati

Prikaz žetve pšenice

 Trajanje žetve:
 Žetva pšenice treba trajati što je moguće kraće jer kašnjenjem se povećavaju gubici
zrna osipanjem
 4-5 dana zakašnjenja može smanjiti prinos i do 10 %, a za desetak dana kasnije
žetve i do 20 pa i 30 %
 Žetva se ne bi trebala odgađati jer eventualna kiša zaustavlja žetvu, ali ima i
popratne negativne učinke
 Vlaženjem klasa se intenzivira disanje zrna pa nastaje gubitak dijela suhe tvari tj.
prinosa i pogoršava se kvaliteta zrna zbog smanjivanja hektolitarske mase te
postoji mogućnost kvarenja zrna uslijed infekcije uzročnicima bolesti
Hvala na pozornosti 