Predavanje br.

3
Proizvodnja i organizacija
poslovanja

Analiza troškova
 PODUZEĆE
• Na tržištu faktora proizvodnje, pojedinci
nude faktore proizvodnje, koji onda ulaze u
poslovni proces u određenom poduzeću.
• U poduzeću se faktori proizvodnje (zemlja,
rad i kapital) transformiraju u proizvod ili
uslugu koju žele potrošači.
• Zadaće poduzeća:
1) Organizira faktore proizvodnje
2) Proizvodi proizvode i usluge
3) Prodaje proizvode i usluge
 DEFINICIJA PODUZEĆA

• Poduzeće je samostalna, gospodarska,

tehnička i društvena cjelina u vlasništvu
određenih subjekata, koje proizvodi
dobra i/ili usluge za potrebe tržišta,
koristeći se odgovarajućim resursima i
snoseći poslovni rizik, a sve to čini zbog
ostvarenja dobiti i drugih ekonomskih i
društvenih ciljeva.
 VRSTE PODUZEĆA

• S obzirom na vlasništvo poduzeća se dijele na:

1) poduzeća u privatnom vlasništvu
2) poduzeća u javnom vlasništvu
3) poduzeća u mješovitom vlasništvu
• S obzirom na veličinu poduzeća se dijele na:
1) mala (broj zaposlenika manji od 50)
2) srednja (broj zaposlenika između 50 i 250)
3) velika (broj zaposlenika veći od 250)
 KORPORACIJE
• Korporacije spadaju u grupu velikih poduzeća, a u
vlasništvu su velikog broja pojedinačnih dioničara.
• To su pravne osobe koje u svoje ime mogu kupovati,
prodavati, posuđivati novac, proizvoditi dobra i
usluge te sklapati ugovore.
• Prednosti korporacija:
1) ograničena odgovornost
2) mogućnost privlačenja velike količine privatnog
kapitala i proizvodnje velikog broja srodnih
proizvoda
3) udruživanje rizika ulagača
ŠTO JE PROIZVODNJA?
 FUNKCIJA PROIZVODNJE

• Funkcija proizvodnje (GPM) pokazuje kolika

je makismalna količina proizvodnje koja se
može proizvesti danom količinom inputa i
danom tehnologijom.
• Npr. proizvodna funkcija za kopanje kanala biti
će različita ako se kanal kopa ručno, odnosno s
motikom ili ako se kopa uz pomoć
mehanizacije.
• Koja će biti veća?
 KRATKI I DUGI ROK
• Proizvodni proces može se promatrati kratkoročno i
dugoročno.
• KRATKI ROK je razdoblje u kojem je barem jedan
proizvodni faktor fiksan (mogu se prilagoditi samo
varijabilni faktori). Poduzeće prilikom donošenja
odluke ima ograničenje (npr. ne može povećati
proizvodnju iznad svojih trenutnih kapaciteta.)
• DUGI ROK je razdoblje u kojem se svi proizvodni
faktori mogu promijeniti (svi su varijabilni). To je
vrijeme u kojem poduzeće može izgraditi nova
postrojenja.
 KRATKI I DUGI ROK
• Uobičajeno je da se kratki rok definira do 1 godine, a
dugi rok preko 1 godine.
• Međutim, ovi rokovi se mogu, ali i ne moraju
shvatiti kao vremensko razdoblje, prije se to može
shvatiti kao stupanj fleksibilnosti poduzeća u
povećanju proizvodnje.
• ZAPAMTITE:
Kratki rok - neki faktori proizvodnje (inputi) su
fiksni (npr. broj strojeva ili broj stolica u restoranu)
Dugi rok - svi inputi (faktori proizvodnje) su
varijabilni (promjenjivi)
 UKUPNI, PROSJEČNI I GRANIČNI
PROIZVOD
• Ukupni proizvod (Total Product –TP) je ukupna
proizvodnja u fizičkim jedinicama (npr. broj telefona
koje proizvede “Siemens”), a pokazuje odnos između
uloženog inputa (jednog ili više) i proizvedenih dobara.
• Prosječni proizvod (Average Product - AP) se dobije
dijeljenjem ukupnog proizvoda sa količinom inputa.
• Granični proizvod (Marginal Product – MP) nekog
inputa je dodatna količina proizvodnje nastala zbog
dodatne jedinice tog inputa, a ostali se inputi ne
mijenjaju. Npr. granični proizvod rada (MPLa) je
dodatna proizvodnja zbog dodatne jedinice rada, uz
ostale inpute nepromijenjene.
UKUPNI, PROSJEČNI I GRANIČNI
PROIZVOD
UKUPNI, PROSJEČNI I GRANIČNI
PROIZVOD
 OBJAŠNJENJE GRAFA – UKUPAN
PROIZVOD (TP)
• Ukupni proizvod (TP) raste do određene točke.
I granični proizvod (MP) i prosječni proizvod
(AP) u početku rastu, a zatim opadaju.
• U početku proizvodna funkcija ostvaruje rastuću
graničnu produktivnost, ukupan proizvod raste po
rastućoj stopi, zatim se suočava sa opadajućom
graničnom produktivnosti, ukupan proizvod raste,
ali po opadajućoj stopi.
• I na kraju, granična produktivnost je negativna,
a ukupan proizvod opada.
 ODNOS GRANIČNOG PROIZVODA S
UKUPNIM I PROSJEČNIM
• Odnos MP i TP: granični proizvod (MP) raste dok
ukupni proizvod (TP) raste po rastućoj stopi (rastući
granični prinosi). Granični proizvod (MP) počinje
opadati kada ukupni proizvod raste po opadajućoj
stopi (opadajući granični prinosi). Granični proizvod
je negativan kada ukupan proizvod opada.
• Odnos MP i AP: dok je granični proizvod (MP) iznad
prosječnog proizvoda (AP), prosječni proizvod raste.
Granični proizvod (MP) siječe prosječni proizvod (AP)
u točki njegova maksimuma. Kada je granični
proizvod (MP) ispod prosječnog (AP), prosječni
proizvod opada.
 ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA

• Opadajuća granična produktivnost

izvedena je iz “zakona opadajućih
prinosa” koji glasi – kako dodajete sve
više i više varijabilnog inputa
postojećem fiksnom inputu, nakon
određene točke, dodatni output koji se
dobiva iz dodatnog inputa biti će sve
manji i manji.
 OPADAJUĆI PRINOSI
Proizvodnja kukuruza

Input gnojiva na bazi fosfora

 PRINOSI NA OPSEG
(POVEĆANJE SVIH INPUTA)
• Konstantni prinosi na opseg – povećanje svih
inputa dovodi do proporcionalnog povećanja
razine proizvodnje
• Rastući prinosi na opseg (ekonomija obujma) –
povećanje svih inputa dovodi do više nego
proporcionalnog povećanja razine proizvodnje
• Opadajući prinosi na opseg – povećanje svih
inputa dovodi do manje nego proporcionalnog
povećanja razine proizvodnje
 TEHNOLOŠKA PROMJENA

• Tehnološka promjena (unapređenje tehnologije)

također dovodi do povećanja proizvodnje, ali
puno više od jednostavnog povećanja inputa.
• Razlikujemo:
1) inovaciju procesa – unapređenje tehnika
proizvodnje za postojeće proizvode
2) inovaciju proizvoda – uvođenje novih ili
unaprijeđenih proizvoda na tržište
UTJECAJ TEHNOLOŠKE PROMJENE
NA PROIZVODNU FUNKCIJU

Tehnologija u 2019.
Ukupni proizvod

Tehnologija u 1999.

Input
 MREŽE
• Neki proizvodi vrijede samo kad se koriste u
kombinaciji s drugim proizvodima ili ako su spojeni
putem određene mreže.
• Tipovi mreža: telekomunikacijski sustavi, mreža za
prijenos električne energije, mreže računala i dr.
• Mrežna tržišta su posebna zato što potrošači imaju
koristi, ne samo iz svoje vlastite upotrebe dobara, nego
i od mnoštva drugih potrošača koji usvajaju to dobro.
To se još naziva i eksternalija usvajanja.
• Mrežna tržišta su “sklona naginjanju”, odnosno
usmjerena na samo jedan ili nekoliko proizvoda koji
pobjeđuju ostale proizvode (npr. Microsoft Windows
postao je dominantan računalni sustav).
MREŽNI ČVOR

Mrežni
čvor
Analiza troškova
 TROŠKOVI PROIZVODNJE
• Želi li poduzeće proizvesti outpute, mora
uložiti inpute, koje pribavlja na tržištu faktora
proizvodnje i za njih plaća neku cijenu.
• Cijena inputa je trošak poslovanja poduzeća ili,
drugim riječima, troškovi su vrijednosni izraz
utrošaka elemenata radnog procesa.
• Razlikujemo nekoliko vrsta troškova:
1) fiksne i varijabilne
2) ukupne, prosječne i granične
 FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI
• Fiksni troškovi (FC) - fixed costs - iznos koji se mora
platiti bez obzira na razinu proizvodnje. To su
troškovi koji se ne mogu mijenjati unutar
promatranog razdoblja (najam tvornice, kamate...)
• U kratkom roku, neki faktori proizvodnje su fiksni,
pa postoje i fiksni troškovi.
• U dugom roku nema fiksnih troškova s obzirom da su
svi faktori proizvodnje varijabilni (promjenjivi).
• Varijabilni troškovi (VC) - variable costs su troškovi
koji se mijenjaju sa količinom proizvodnje (sirovine...)
• Koliki su fiksni, a koliki varijabilni troškovi kad
poduzeće ne proizvodi?
 UKUPNI I PROSJEČNI TROŠKOVI
• Suma varijabilnih i fiksnih troškova daje ukupne troškove (TC)
total costs. TC = FC + VC
• Prosječni ukupni troškovi (ATC) - Average total cost (često se
nazivaju i samo prosječnim troškovima AC) dobiju se kada
ukupne troškove podijelimo sa količinom proizvodnje. To su
troškovi po jedinici proizvoda. ATC = TC/Q
• Prosječni fiksni troškovi (AFC) - Average fixed cost dobiju se kada
se fiksni troškovi podijele sa količinom proizvodnje. AFC = FC/Q
• Prosječni varijabilni troškovi (AVC) - Average variable cost dobiju
se kada se varijabilni troškovi podijele sa količinom proizvodnje.
AVC = VC/Q
• Kako su ukupni troškovi suma fiksnih i varijabilnih troškova, to
su onda i prosječni ukupni troškovi suma prosječnih fiksnih i
prosječnih varijabilnih troškova. ATC (AC) = AFC + AVC
FIKSNI, VARIJABILNI I UKUPNI
TROŠKOVI
(1) (2) (3) (4)
Količina Fiksni Varijabilni Ukupni
q trošak trošak trošak
FC VC TC
(dolara) (dolara) (dolara)
 GRANIČNI TROŠKOVI
• Granični trošak (MC) Marginal Cost je dodatni
trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice
proizvoda.
• To je povećanje (smanjenje) ukupnih troškova
kao posljedica povećanja (smanjenja) količine
proizvodnje za jednu jedinicu.
• U odlučivanju o količini proizvodnje
najvažnija je informacija o graničnom trošku.
MC = ΔVC/ΔQ = ΔTC/ΔQ
IZRAČUN GRANIČNOG TROŠKA
(1) (2) (3)
Proizvodnja Ukupni trošak Granični trošak
q TC MC
(dolara) (dolara)
 UKUPNI I GRANIČNI TROŠAK
(a) Ukupni trošak (b) Granični trošak

Granični trošak (dolara)

Ukupni trošak (dolara)

Proizvodnja Proizvodnja
 SVI TROŠKOVI IZVODE SE IZ
TABLICE UKUPNOG TROŠKA
(8)
(5) (6) (7) Prosječni
(2) (3) (4) Granični Prosječni Prosječni varijabilni
Fiksni Varijabilni Ukupni trošak trošak fiksni trošak trošak
(1) trošak trošak trošak po jedinici po jedinici Po jedinici po jedinici
Količina FC VC TC=FC+VC MC ATC=TC/q AFC=FC/q AVC=VC/q
q (dolara) (dolara) (dolara) (dolara) (dolara) (dolara) (dolara)

Beskonačno Beskonačno Neodređeno

* Minimalni prosječni trošak

 KRIVULJE SVIH TROŠKOVA MOGU SE
IZVESTI IZ KRIVULJE UKUPNOG TROŠKA
(a) Ukupni, fiksni i varijabilni trošak
Trošak (dolara)

Ukupni trošak

Varijabilni
trošak
Fiksni trošak

Količina
Prosječni i granični trošak (dolara)

(b) Prosječni trošak, Granični trošak

Količina
 KRIVULJE TROŠKOVA
• Krivulja varijabilnih troškova (VC) ima isti oblik kao i
krivulja ukupnih troškova (TC). Povećanjem
proizvodnje rastu i varijabilni (VC) i ukupni troškovi
(TC). Vertikalna razlika između krivulje ukupnih
troškova (TC) i varijabilnih (VC) jednaka je fiksnim
troškovima (FC).
• Krivulja prosječnih fiksnih troškova (AFC) je
opadajuća i govori nam da povećanjem količine
proizvodnje, jednaki fiksni troškovi se raspoređuju na
sve veći broj proizvoda.
• Zašto se povećanjem proizvodnje sve više smanjuje
razlika između ATC i AVC?
 KRIVULJE TROŠKOVA
• Krivulja graničnog troška (MC) prolazi kroz točku
minimalnih prosječnih ukupnih (AC) i prosječnih
varijabilnih troškova (AVC).
• Svaka od ovih krivulja ima oblik slova “U”
• Kada se proizvodnja povećava kratkoročno, to je
moguće jedino povećavanjem varijabilnog inputa.
• U kratkom roku postoje opadajući prinosi na
varijabilni faktor (svaka dodatna jedinica rada ima
manje kapitala s kojim radi) - granični trošak
proizvodnje će rasti, jer se dodatna proizvodnja
svake dodatne jedinice rada smanjuje.
 ODNOS IZMEĐU GRANIČNOG TROŠKA I
PROSJEČNOG UKUPNOG TROŠKA
• Krivulje graničnog troška i prosječnog ukupnog troška
su korelirane. U dijelu gdje prosječni trošak pada,
krivulja graničnog je ispod krivulje prosječnog; kada
je granični doprinos veći od prosječnog, krivulja
graničnog troška raste brže od krivulje prosječnog
troška; U točki gdje su prosječni troškovi minimalni
MC siječe krivulju ATC.
Ako je MC > ATC, tada ATC rastu.
Ako je MC = ATC, tada su ATC najniži.
Ako je MC < ATC, tada ATC opadaju.
ODNOS IZMEĐU PRODUKTIVNOSTI (MP) I
GRANIČNIH TROŠKOVA (MC)
• Kada jedan raste, drugi opada. Kada je jedan u
maksimumu, drugi je u minimumu.
• Oblik krivulje troškova predstavlja zrcalnu sliku
oblika krivulje prosječnog i graničnog proizvoda.
• Za analizu poslovanja poduzeća najčešće se
promatraju prosječni ukupni troškovi.
• Poduzeće nastoji zadržati te troškove na najnižoj
mogućoj razini.
• Prosječni ukupni troškovi (ATC) se još nazivaju i
cijenom koštanja.
 OPADAJUĆI PRINOSI
(KRATKI I DUGI ROK)
• Temeljna razlika između kratkog i dugog roka je da
u dugom roku ne postoje opadajući prinosi.
• Opadajući prinosi javljaju se zato što radnici dijele
fiksnu opremu, a u dugom roku tvornica može širiti
svoje kapacitete kako raste radna snaga, pa nema
fiksnih faktora.
• Zakon opadajućih graničnih prinosa ne vrijedi u
dugom roku, zato što su svi inputi varijabilni u
dugom roku.
• Oblik krivulje troškova u dugom roku posljedica je
djelovanja prinosa na opseg (ekonomije opsega).
 Granični proizvod rada
(dodatnih tona žita po dodatnom radniku)

(a) Opadajući prinosi....

Rad
OPADAJUĆI PRINOSI...
 ...PROIZVODE MC POZITIVNOG
NAGIBA
(b) ....Proizvode MC pozitivnog naboja
(dolara po toni žita)
Granični trošak

Proizvodnja
VEZA IZMEĐU PROIZVODNJE I TROŠKOVA

• PRAVILO NAJMANJEG TROŠKA - da bi se dana

razina proizvodnje proizvela uz najmanji trošak,
poduzeće bi trebalo kupovati inpute sve dok se ne
izjednače granični proizvodi po potrošenoj novčanoj
jedinici na svakog od njih. MPL/PL=MPK/PK
• PRAVILO SUPSTITUCIJE – ako cijena jednog
faktora (inputa) padne, a cijene svih drugih ostanu
nepromijenjene, poduzeća će imati koristi od
supstitucije jeftinijeg faktora za ostale, sve dok
granični proizvodi po novčanoj jedinici ne budu
jednaki za sve inpute.
 TROŠKOVI I RAČUNOVODSTVO
PODUZEĆA

• AMORTIZACIJA - trošak kapitalnih dobara, odnosno

trošak inputa kapitala kojeg posjeduje samo poduzeće

• RAČUN DOBITI I GUBITKA

Neto prihod (dobit) = ukupni prihodi – ukupni rashodi

• BILANCA STANJA - izvješće koje bilježi kolika je neto

vrijednost poduzeća u danom trenutku
Neto vrijednost = imovina - obveze
 OPORTUNITETNI I EKONOMSKI
TROŠKOVI

• Ekonomske odluke imaju oportunitetne

troškove, jer odabir jedne stvari u svijetu
oskudnosti znači odustajanje od nečeg drugog.
• Oportunitetni trošak je vrijednost propuštenog
dobra ili usluge.
• Ekonomski troškovi ne uključuju samo
računovodstvene troškove već i oportunitetne
troškove koji nastaju zato što se resursi mogu
koristiti na alternativne načine.