MICHEL BLAVET

L U J K A O B R AT O V
 MICHEL BLAVET

• 1700., Besancon – 1768., Pariz

• Samouk i ljevoruk flautist ( i fagotist )
• Već s 18 godina pozvan da svira u Parizu, ali je odbio poziv.
• Prijateljevao s J.J. Quantzom.
• 1723. – preseljenje Pariz, član komornog orkestra vojvode C.E. de Levisa
• 1726. – Concert Spirituel
• 1728. – prva objavljena knjiga – Šest sonata za flautu bez
 MICHEL BLAVET

• 1733. - Fredrik Vilim I. Poziv u Prusiju, Blavet odbio

• 1731. – u Cocert Spirituale zborovođa (maitre de chapelle)
• 1738. – član kraljevskog komornog orkestra
• prva flauta pariške opere
• putovanja mu je omogučavao patron Count de Clermont, svirao je u
Potsdamu, po Rusiji,
 UTJECAJI

• Skladanje na „talijanski način”

• Uvodni Adagio stavci ("L'Henriette„,"La Lumagne„ i "La Bouget„)
• Allegro stavci u 2/4 mjeri
• Presto stavci u 3/8 mjeri
• Lepršavost u sekvencama
• U Allemandu nema punktiranja ( Corelli, Vivaldi)
• Siciliano – oblik periode
• trostavačna sonatna forma - Couperin
• G.P. Telemann – 1737. osmomjesečni boravak u Parizu
• Nouveaux quatuors (1738.) - „Kad bi samo riječi bile dovoljne za opisati
za sjajno sviranje gospodina Blaveta.”
 KONCERT U A-MOLU

• jedan jedini Blavetov koncert koji je sačuvan

• napisan 1740., ali objavljen 1956.
• Koncertna forma:
I. Allegro
II. Gavotte - francuski ples živahnog tempa, dvodobne mjere, dvodijelne
forme, počinje uzmahom
III. Allegro
 KONCER U A-MOLU

• les goûts réunis = Italija + Francuska

• Ograđen Allegrima – talijanski stil, nalik Vivaldiju
• Spori stavak se sastoji od dvije Gavotte – francuski stil suite
• Prva Gavotta je u molu te sporijeg tempa, dok druga kontrastira, u duru
je te živahnijeg tempa
 ŠEST SONATA

• Prva sonata u G-duru

• Druga sonata d-molu
• Treća sonata e-molu, La Dhérouville
• Četvrta sonata u g-molu, La Lumagne
• Peta sonata u D-duru
• Šesta sonata a-molu
 SONATEEEEEEEEEEEE

• Blavet imao namjeru svojim sonatama podučiti studente

kasnobaroknim vrstama sonata.
• Ornamentacija je notirana u potpunosti. (primjer Adagio iz
Prve sonate)
• Šesnaestinke u basu daju čvrstoću i staloženost
• Talijanski stil + La Barre, Hotteterre i le Romain
 FRAZIRANJE

• Pažljivo notirani znakovi za disanje koji označavaju gdje se

fraza nadzire s njegovim obrazloženjem.
• „h” – halien tj. Dah
• Oznake fraze koristi kao interpunkciju, ocrtavajući početak i
kraj.
 FRAZIRANJE

• Po melodiji
• Prije širokih melodijskih skokova

• Po ritmu
• Prije i poslije plesnih motiva
• Poslije dugih nota
• Prije promjene ritamskih motiva
• Prije note koja je uzmah (anakruza)
• Na pauzama
 FRAZIRANJE

• Po harmoniji
• Poslije kadence
• Kada se dvije note iste visine pojave u momentima kadence
• Po ornamentaciji
• Poslije određenih ukrasa
• Po dinamici
• Prije nagle promjene u dinamici
BACH I BLAVET