Simfonija

Višestavačne instrumentalne vrste romantizma

Što znam o simfoniji?
• nastala u pretklasicizmu (1730.-1770.), podrijetlo je u talijanskoj opernoj uvertiri koja se nazivala sinfonia

• sinfonia je imala tri dijela: brzi – polagani – brzi, koji su se tijekom vremena odvojili u zasebne stavke te

nastaje pretklasicistička simfonija

• pretklasicistička simfonija je trostavačna instrumentalna vrsta s rasporedom tempa: brzi – polagani - brzi

• skladatelji Mannheimske škole počinju dodadavati menuet između 2. i 3. stavka i tako simfonija postaje

četverostavačna: brzi – polagani - umjereni (menuet - plesni stavak iz suite, umjerenog tempa u trodobnoj

mjeri) - brzi
Što znam o simfoniji?
• u klasicizmu (1750.-1820.) simfonija je najznačajnija orkestralna vrsta

• Joseph Haydn skladao je 108 simfonija

Wolfgang Amadeus Mozart oko 60

Ludwig van Beethoven 9

• skladaju se uglavnom četverostavačne simfonije, svaki stavak ima određeni oblik

Oblici stavaka u klasicizmu:

1. sonatni, karakter: dramatičan

2. tema s varijacijama ili sonatni, karakter: lirski

3. složena trodijelna pjesma, karakter: plesni

Beethovenove simfonije
• Ludwig van Beethoven – skladatelj na razmeđu klasicizma i
romantizma
• želio je postići veće jedinstvo među stavcima jer njegove
simfonije duže traju

• jedinstvo postiže na tri načina:

• a) most

• b) attacca – naredni stavak slijedi bez stanke

• c) cikličnost, načelo cikličnosti (ista tema provodi se kroz

nekoliko stavaka unutar simfonije)

Simfonija u romantizmu
• ostaje najznačajnija vrsta orkestralne glazbe

• skladatelji je prilagođavaju naglašenoj osjećajnosti

• sadržajno je bogatija i duža (zbog toga se sklada manji broj simfonija)

• uglavnom pripada tzv. apsolutnoj glazbi (glazba koja ne opisuje izvanglazbeni sadržaj, već
podrazumijeva da glazbeni jezik govori sam za sebe)
• ima ih i programnih (instrumentalna glazba koja glazbenim jezikom opisuje izvanglazbene sadržaje)

• slobodnije se koristi klasični oblik simfonije

• mijenja se uobičajeni broj stavaka (4) i raspored stavaka (brzi – polagani – umjereni - brzi)

• koristi se most, attacca i načelo cikličnosti kako bi se ujedinilo duže trajanje stavaka simfonije

• orkestar je veći (brojnošću je proširena skupina puhača i skupina udaraljki), s ogromnim izražajnim
mogućnostima
Antonin Dvořák: Simfonija br. 9 u e- molu, op. 95, Iz Novoga svijeta

• Adagio – Allegro molto

• Largo
• Molto vivace
• Allegro con fuoco

Glazbeni oblik 1. stavka: sonatni oblik s tri teme:

1. tema (minutaža od 2:10)

2. tema (od 3:12)

3. tema (od 4:15) minutaža od 7:44 (od 9:18)

UVOD E K S P O Z I C I J A (od 2:10,ponavlja se od 4:58) PROVEDBA REPRIZA

U analizi oblika 1. stavka ove simfonije pomoći će vam i sljedeći videozapis.

Simfonija je nastala za vrijeme prve godine skladateljeva boravka u SAD-u.

Prva tema nosi obilježja češke narodne glazbe, druga je nadahnuta obilježjima indijanskog folklora, a treća podsjeća na
napjeve Afroamerikanaca.

Prvo višekratno pojedinačno poslušaj svaku od tri teme, a zatim višekratno stavak u cjelini.
Prouči tekst u udžbeniku (str. 60 – 61) i odgovori na pitanja, zapiši ih u bilježnicu.
Odgovori i na sljedeće:
a) tko svira uvod – Adagio?
b) koji instrument/i donosi/e 1., 2. i 3. temu?
c) opiši istaknute glazbene sastavnice i poveži ih sa značajkama romantizma koje u ovome stavku prepoznaješ
(ponovi Glazbene značajke romantizma, nastavni materijal u virtualnoj učionici glazbene umjetnosti)