GIMNAZIJA METKOVI

G O D I NJ A K

Metkovi, MMXI/MMXII

Dragi nai, nakon nekog vremena ipak nas evo opet, na istom mjestu i u isto vrijeme. Neke stvari su se izmijenile, ali trud i elja da nastavimo s ovim projektom nas je ponukao da i ove godine zasuemo rukave i donesemo vam dogaaje koji su obiljeili ovu kolsku godinu. Te prie najbolje su i najsnanije svjedoanstvo o bogatstvu kojim se ponosimo. Nadamo se da ete uivati. Veliko hvala svima koji su uloili i najmanji trud da biste mogli itati ovogodinji Godinjak Gimnazije Metkovi. Srdano vas pozdravlja, vae Urednitvo!

Cambridge ESOL ispiti u Gimnaziji Metkovi

PIE: IVKA FRANKOVI, PROF. turi, izvrstan uspjeh iz engleskoga jezika. Prve diplome iz Cambridgea dobili su bivi gimnazijalci: Martin utalo, Ivan Senti, Tomislav Ujdur i Domagoj Volarevi, sada ve uspjeni studenti na hrvatskim visokim uiSveuilite CambridgeCambridge1.jpg litima i to iz ispiprvih diploma Cambridge ESOL ta FCE ( First Certificate English). (English For Speakers Of Other FCE je ispit za osobe koje su spoLanguages, tj. Certifikat Europske sobne koristiti engleski jezik u piunije za poznavanje engleskoga je- sanju i govorenju na naprednoj zika). razini. FCE odgovara stupnju B2 Ovlateni testni centar za cijelu prema CEFR-u (Zajednikom euHrvatsku PJG Pitagora iz Splita ropskom jezinom referentnom izabrala je metkovsku Gimnaziju okviru), a CAE (Certificate in Adkao jednu od deset sudionika pilot vanced English) odgovara razini projekta koji se provodi u suradnji C1. s University of Cambridge ESOL, Ovaj ispit koji testira sve etiri jea uz odobrenje Ministarstva obra- zine vjetine- itanje, pisanje, sluzovanja Republike Hrvatske te u anje i govor odgovara vioj razini srpnju 2010. uspjeno provela be- engleskoga jezika na hrvatskoj drsplatna probna testiranja meu za- avnoj maturi. interesiranim gimnazijalcima koji Po zavretku probnih ispita prisu pokazali, kao i na dravnoj ma- stupnici se upoznaju s rezultatima U metkovskoj Gimnaziji prije nekoliko godina odrana je dodjela ispita, kao i mogunostima sudjelovanja na sljedeem testiranju (koji nije besplatan, ve se osobno plaa), a kojim se dobiva slubeni certifikat. Cambridge ESOL diplome vrijede cijeloga ivota i dokaz su znanja jezika na odreenom stupnju te su priznate u cijelome svijetu to e mladim Metkovcima pruiti priliku upoznavanja sa standardiziranim ispitima kakvi ih ekaju na dravnoj maturi i u daljnjem kolovanju, uz stjecanje dodatnih bodova iz poznavanja engleskoga jezika na nekim fakultetima i prednosti za studiranje u inozemstvu. Ove kolske godine ponovno je provedeno probno digitalno testiranje u informatikim kabinetima za maturante Gimnazije, i to od 1. prosinca 2011. Naih je 10 gimnazijalaca polagalo FCE razinu testa, a 19 maturanata CAE razinu. Uspjenost rijeenosti testova bila je 37,5 % do 98%. Za pripremu i organizaciju ESOL ispita kola je dobila slubenu potvrdu.

,,Samo je jedan kutak svemira koji sigurno moete promijeniti, a to ste vi sami. Aldous Huxley

Godina njemakoga jezika

PIE: MARTINA MANENICA, 1. C SVJETLANA BEBI, PROF. Budui da su se nai uenici ve dokazali kao vrlo kreativne, odgovorne i na suradnju spremne mlade osobe i ovaj su se put odazvali u velikom broju eljni pokazati svoju kreativnost i ponuditi i Vama ugodne trenutke druenja. Povodom obiljeavanja kolske godine njemakoga jezika u suradnici su tijekom ove kolske godine proveli ve niz projekata. Sudjelovali smo u meunarodnom projektu putem interneta Erinnerungsorte ili Mjesta sjeanja u kojem smo predstavili na grad i sve lijepo to nam on i njegova okolica nudi. Izradili smo plakate koji promoviraju uenje njemakoga jezika. Prvi razredi izraivali su boine ukrase, a trei razredi su radili na projektu: Mjesec borbe protiv ovisnosti kojim su pomou edukativnih plakata izrazili svoje stavove o ovisnostima te u skladu s time proveli i anketu o ovisnostima. to se tie projekata predvienih

Mjesecom njemakog filma ija je realizacija zapoela s prvom veeri prikazivanja njemakog filma 20. sijenja u prostorima Gimnazije Metkovi. Lijepo je istaknuti i to da je sadanji 3. b razred na samom poetku veeri predstavio svoj kratki eko-film Voda kojega su radili pod mentorstvom profesorica njemakog jezika Svjetlane Bebi i Monike Ujdur Batinovi. Oujak je bio prepun sadraja. Imali smo izlobu na inicijativu Goethe Instituta pod nazivom Musik + X . Izloba se sastojala od velikih plakata koji su prikazivali glazbu mladih i kulturu koja se pod utjecajem tih glazbenih vrsta razvila meu njima. Uz plakate smo imali priliku sluati izvedbe

raznih glazbenih grupa. I ove godine su provedeni FIT ispiti koje nam svojim programom svake godine nudi Goethe Institut . Osim ispita sudjelovali smo i u natjecanju pod nazivom Moj strip Mein Comics, a na tu temu je gospodin Ralf Kloetzke iz Goethe Instituta odrao seminar u naoj koli. Takoer je u koli odrano i upanijsko natjecanje iz njemakoga jezika na kojemu se uenica Natalija Tutavac, pod mentorstvom prof. Dragice Nikoli, uspjela plasirati na dravno natjecanje. Uenica Lea Kneevi iz 2. b razreda

jekt izrade slikovnica na njemakom jeziku. Jedan dio slikovnica oivljava hrvatsku kraljevsku povijest i stavlja je u kontekst bajki i priica te obiaja koji su vezani za na kraj, a time smo eljeli potaknuti i nau uu, ali i iru javnost na sudjelovanje u stvaranju jednog od hrvatskih brandova. Drugi dio govori o ljubavi, prijateljstvu i toleranciji, ime smo htjeli dati svoj glas borbi protiv svih vrsta diskriminacije. Trud, rad i volja nastavnika njemakog jezika i uenika Gimnazije urodili su plodom. Na rad na

U kolama diljem Hrvatske ove se godine obiljeava Godina njemakoga jezika. Rije je o kampanji kojom se eli potaknuti na uenje njemakoga jezika u Hrvatskoj, posebice meu mladim ljudima. Slubeno su je otvorili veleposlanici Republike Njemake dr. Bernd Fischer, Republike Austrije Jan Kickert te vicarske Konfederacije Denis Knobel. Veleposlanici su ukazali na vanost uenja njemakoga jezika koji je, izmeu ostaloga, jedan od tri radna jezika Europske unije. Gimnazija Metkovi ve je tri godine lan velikog projekta u sklopu Goethe Instituta i Njemakog Veleposlanstva pod nazivom Partnerschule der Zukunft (kola- partner za budunost). U skladu s tim, nae okupljalite za sve ljubitelje njemakog jezika Treffpunkt.de rado se odazvalo pozivu za obiljeavanje ove kolske godine kao godine njemakoga jezika.

je sudjelovala u internet-natjeaju promoviranju i razvoju njemakog PaSch mree Nastavi Benin dnev- jezika i kulture nastavlja se i dogonik Bennos Tagesbuch. dine. Jo u prosincu je zapoeo novi pro-

Boina predstava
PIE: Anela Crnevi, 3. D Kreativnost naih uenika zabiljeena je i ovoga Boia. Jo s prvim prosinakim danima primijeen je pravi boini duh. U suradnji s profesoricom Jagodom Krei uenici su okitili boino drvce te ukrasili hodnike i razredne kabinete. No, kako bi dodatno rasprili boini duh, skupina uenika priredila je zanimljivu boinu predstavu. Scenarij je napisala uenica 4. b razreda Petra iljeg, a sve pripreme su se vodile pod budnim okom profesorice Suzane Nii. Predstava, tonije mjuzikl, izvedena je zadnjeg dana prvog obrazovnog razdoblja. Zvuk zvona zadnjeg sata u obrazovnom razdoblju ispunio je kolsku aulu do posljednjega mjesta. Svi su nestrpljivo eljeli vidjeti to su njihovi kolski prijatelji priredili. Okosnicu radnje mjuzikla ini rastanak prijatelja koji unosi nemir u cijelo drutvo. Nemir nestaje kada prijatelji shvate da je iskreno prijateljstvo nit koja ih vee itavoga ivota i, gdje god da se nalazili, uvijek e se vraati jedni drugima, a pogotovo u vrijeme ljubavi i mira- Boia. Glavni likovi koje su uprizorili Lea Kneevi i Karlo Murtezani publiku su ugodno iznenadili svojim glumakim, a pogotovo vokalnim sposobnostima. Glumce je glazbeno pratio mladi perspektivni glazbeni sastav, takoer sainjen od uenika nae kole. Uz vesele taktove boinih pjesama prigodno smo ispratili prvo, a ispunjeni pjesmom i dobrim duhom zaeljeli uspjenije sljedee obrazovno razdoblje.

nji sa svojim profesoricama njemakoga jezika: prof. Dragicom Nikoli, prof. Svjetlanom Bebi, prof. Monikom Ujdur Batinovi, prof. Ivonom eelj te mladom pripravnicom Anom Bebi ue-

za iru javnost, tijekom ove kolske godine nudili smo niz zanimljivih kulturnih dogaanja i iz drugog kuta Vam pribliili jedan svima nama blizak jezik kao to je to njemaki jezik. Poeli smo s

Metkovski gimnazijalci osvojili bronanu plaketu na natjecanju Ponos domovine 2012.

PIE: ANA BAJO, 4. C

Govornika kola - Bjelolasica 2011.

PIE: JOSIPA ANKOVI, 2. A

Ponos domovine je projekt nastao s ciljem promidbe Domovinskoga rata, hrvatske povijesti, umjetnosti, kulture, porta i istinskih ljudskih vrijednosti meu hrvatskim srednjokolcima.

na kolskom natjecanju stigli su i u Split na polufinalno natjecanje na kojemu je ekipa Biceps bila etvrta, a ekipa Jagoda trea. Budui da su za prolazak u finale bile predviene dvije ekipe, ni slutili nismo da emo se ve 1. svibnja nai u Zagrebu na finalnom natjecanju. Naime, prve dvije ekipe na polufinalnom natjecanju u Splitu bile su Tigrovi i Dugi Rat iz

Proglaenje pobjednika simbolino je odrano na Oltaru domovine. Uz bronanu plaketu ekipa je nagraena i Zagrebakom ljetnom kolom ekonomije i menadmenta (ZEM) te vikendom u Lovranu. Takoer nam je pripala velika ast upoznati predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. Ivu Josipovia te posjetiti Memorijalni centar Domovinskog rata. Iz Zagreba smo se vratili bogatiji za jo jedno iskustvo. Osjetili smo vojniki nain ivota, stegu i spregu te jo vie zavoljeli svoju Hrvatsku i odluili nastaviti promicati domoljubne vrijednosti. Velika hvala Gimnaziji Metkovi, prof. Jozi Jurkoviu, Gradu Metko-

Traiti doputenje ravnatelja jedne kole kako bi se otilo u drugu kolu udaljenu 500 km na planini bez snijega i zimskih radosti zvui pomalo suludo, zar ne?

Omia s istim brojem bodova pa je ekipa Jagoda iz Metkovia takoer ostvarila sudjelovanje na finalnom natjecanju. Uz pomo sponzora, posebice Grada Metkovia, i financijski nam je omogueno sudjelovanje na finalnom natjecanju projekta PoProjekt Ponos domovine organi- nos domovine. zira se uz preporuku Ministarstva Okuavi se u znanosti, obrazovanja i porta, a brojnim sportpromotori ovog projekta su brojni skim disciplihrvatski vrhunski portai. nama: skok u Iako je jo relativno nepoznat i u dalj u vojnikim javnosti ne naglaavan projekt ve izmama, gatri godine se uzastopno odrava. anje zranom Sudjelovanje u ovom projektu ve- pukom, tranje likoduno je prihvatila i Gimnazija na 100 metara, Metkovi. Na kolskom natjecanju vojni poligon, igra garotke, i poodranom 11. travnja 2012. u dalj- kazavi iznimno znanje o Domonji krug natjecanja prole su dvije vinskom ratu i hrvatskoj povijesti, ekipe Gimnazije Metkovi: Bicep- ekipa Jagoda predvoena Matom si i Jagoda obje pod vodstvom Obradoviem, Mirkom Jurkovimentorice prof. Jagode Krei. S em i Anom Bajo ostvarila je tree izvrsnim rezultatima ostvarenim mjesto na finalnom natjecanju.

razovanje sve je to bespotrebno! O Bjelolasici je jedino znala da je tamo bio nekakav Olimpijski centar, da je negdje blizu Ogulina i da je nedavno veliko podruje progutao plamen. Dakle, ni kod njih nije sve idealno. Posljednja ulazi u spavaonicu sa grem u eludcu, ali Barbara i Sarah su nasmijeene i jedva joj ekaju ispriati sve to su ule od svojih prijateljica o koli. A kad saznate da se za kolari- Ponovno prvaica! Sa svojim oponu moglo kupiti dva ajfonia rom ulazi u sobu 201 s ijih se vrata ili plazmicu za svoju sobu, a smijei raspored sati za poetnike. o broju krpica da se i ne spominje onda cijela pria zvui jo lue. Ipak, ovo je uinila jedna esnaestogodinjakinja koja je odluila ovladati najmonijim orujem na svijetu- retorikom. Bravo, djevojko! uskliknuo bi Ciceron, a Kvintilijan bi samo s odobravanjem kimnuo glavom. Njemu rijei zlata vrijede. Kao da je nae gore list jer utnja je zlato. No, sudionica ove prie ne misli tako. Ona ve dugo sanja o publici koja je danima ushiena njenom izvedbom. ime se naoruati za takvu kolu? Hrabrou? Odjeom? armom? Podacima o velikim govornicima? Nagovoriti jo dvije prijateljice? Za ovakvo ob-

U sobi 201 nema nikoga jer se svakog jutra zagrijavaju glasnice: jedan-i-i-i, dva-i-ii, tri-i-i-i...deset-i-i-i! U skupini ih je dvanaest i mentorica ima vremena svakoga posluati, uputiti na pogrjeke, pohvaliti. Vrijeme brzo prolazi i ve poinje predavanje na temu: Kako napisati dobar govor? Najprije se saznaje o vrstama govora, a onda se zajedno smiju loim govornicima kojih se u Lijepoj Naoj nalo na pretek. Svi pomno sluaju mentoricu i tiskaju njene upute u koru debelog mozga. Sram nestaje u trenutku kada je Lovre naglas izrecitirao gaf svoje profesorice iz hrvatskoga jezika. Iako nema kolskog zvona zna se da je sat gotov jer miris iz kuhinje svima drai nepce. Svakoga dana u isto vrijeme. Domai uratci pisali su se bez odlaganja i prepisivanja. Svatko je za sebe iskapao metafore, antiteze, uspored-

vi, mentorici prof. Jagodi Krei te svima onima koji su nam usadili klicu ljubavi prema domovini.

be , isisavao sredinje misli, a onda marljivo plijevio kukolj, a plodonosno zrnje slagao na papir i uio napamet. Obvezna nastava traje do 18 h kada Svakome je bio cilj da se ba njegopoinje izborni dio. Odmah se pri- vo ime nae meu 12 velianstvejavljuje na Scenski nastup radosna nih kojih e birati sudionici velikog to e netko o tome poduavati. zavrnog javnog nastupa pred cijeMentorica je fonetiarka. To joj ba lom kolom. Nitko nije zaboravio i nije drago jer se nadala profeso- domai uradak, niti mu ga je pas ru glume ili bar nekom poznatom pojeo, nitko se nije nenadano razglumcu. bolio, niti mu je umro predak, nit-

ko nije mislio da je srijeda etvrtak, ni etvrtak petak. Svi su bili na svojim mjestima u radosnom iekivanju svog nastupa. Govor. Pljesak. Kritika. Nema ljutnje i aljenja na usmenu ocjenu, ve se hrli na izbornu nastavu i jedva eka ubrati jo koje zrno

znanja. Ponovno uenje teksta, vjebanje glasnica, dranje tijela, odnos prema publici, a trud se nagrauje najvie organiziranim zabavnim druenjima koje sudionici sami smiljaju. Ako vam sad padaju na pamet pijanke i cajke, na krivom ste putu. Na tim

zabavama sudionici doista uivaju u kreaciji natjecanja, demonstraciji vjetina i hobija, smijenim aktivnostima, stvaraju trajna prijateljstva jer jedni druge podravaju, pomau, potiu, nasmijavaju, hvale i dive se radu i kreacijama. Zgodna kola, zar ne?

Lidrano 2012.
PIE: ANDREA MATI, 3. D

Literarno-dramsko-novinarski susreti poznatiji kao Lidrano i ove su godine oivjeli gimnazijske umjetnike duhove. Kao i uvijek

Natjecanje iz pruanja prve pomoi Hrvatskoga crvenog kria

PIE: KATARINA PAVLOVI, 4. C Gradsko drutvo Crvenog kria Metkovi ve niz godina organizira natjecanje mladih Crvenog kria. U subotu 24. oujka 2012. godine u Srednjoj koli Metkovi odrano je ovogodinje natjecanje. Na natjecanju su sudjelovale etiri ekipe pomlatka (osnovne kole) i tri ekipe mladei (srednje kole) s podruja djelovanja metkovskoga Crvenog kria. Natjecanje je zapoelo u 10,00 sati, a sveano ga je otvorila predsjednica ogranka Nela Orlovi. tjecatelj teorijski dio rjeava samo- kria na kojem su se natjecale stalno. Timski rad podrazumijeva ekipe iz Dubrovako-neretvanske samo praktini dio, tj. znanje i vje- i Splitsko-dalmatinske upanije. Ekipa pomlatka iz O Stjepana Radia Metkovi zauzela je deveto mjesto, a ekipa mladei Gimnazije Metkovi bila je etvrta. Natjecanje je okupilo 24 ekipe od ega 14 ekipa pomlatka i 10 ekipa mladei. Tijekom viesatnog natjetine pruanja prve pomoi. canja ekipe su pokazale teorijsko Nakon vie od dva sata provjerava- znanje vezano za pokret Crvenog nja znanja i vjetina, pobijedile su kria, meunarodno humanitarno ekipe pod zaporkom Mauhice pravo, prava ovjeka i prava djece te Gimnazije Metkovi i ekipa Ivan- teoretsko i praktino znanje u pruice Osnovne kole Stjepan Ra- anju prve pomoi unesreenima. di. U kategoriji mladei prvo mjesto Spomenute ekipe predstavljale su pripalo je ekipi III. gimnazije Split, svoje kole i Gradsko drutvo Cr- drugo Srednjoj koli Hvar, a tree venog kria Metkovi na meuu- S Jure Katelan Omi. U kategopanijskom natjecanju. Ove godine riji pomlatka prvo mjesto osvojila ast grada-domaina pripala je na- je ekipa O Kman iz Splita, drugo em malom gradu Metkoviu. O Josipa Pupaia Omi, a tree U organizaciji GD Crvenog kria O Petra Hektorovia Stari Grad s Metkovi i Srednje kole Metko- otoka Hvara. Prvoplasirane ekipe vi 24. travnja 2012. u Metkoviu iz obje kategorije stekle su pravo je odrano Meuupanijsko na- sudjelovanja na Dravnom natjetjecanje iz prve pomoi pomlat- canju koje se odralo 12. svibnja u ka i mladei Hrvatskoga Crvenog Rijeci.

Na natjecanju se provjerava teorijsko znanje o meunarodnom pokretu Crvenog kria i Crvenog polumjeseca kao i o meunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima. Iako je cijelo natjecanje osmiljeno kao ekipno natjecanje (5 lanova + zamjena), svaki na-

do sad, pria je zapoela pripremama za kolsko natjecanje. Gimnaziju Metkovi predstavljala je jedna glumaka druina te dva pojedinana scenska nastupa. to se tie pojedinaca, predstavnice su bile Josipa Ankovi (mentorica prof. Suzana Nii) sa tekstom Zovem se Crvena Orhana Pamuka i Ivana Veki (mentorica prof. Ivanka Ujdur) sa tekstom Kome danas ukrati identitet Marije Andrijaevi. Za predstavu je ovaj put redateljsku palicu preuzela profesorica Ivanka Ujdur, a scenarij po kojemu se radilo bilo je djelo perspektivnog studenta Dramske akademije u Zagrebu Ivana Penovia. Rije je o drami zvunog naziva ivot na kredit, kredit na ivot. Mladi glumci i recitatori puni entuzijazma bacili su se na posao jo u mjesecu studenom, a probe su

se odvijale u prostorijama kole, ali ponekad i na daskama Gradskoga kulturnog sredita ijim djelatnicima ovim putem zahvaljuju na suradnji i podrci. Glumci su, uz brojne preinake, uspjeli iznijeti svoj pogled na svijet u konanom djelu predstavljenom na daskama koje ivot znae u Metkoviu na kolskom natjecanju. U predstavi su uenici nastojali na tragikomian nain prikazati sliku dananjeg drutva u aci nemilosrdne birokracije. Osim bankara koji bezuspjeno trai moral (Jakov Irnej Volarevi) i iritantne

(Ivana Veki), nemoralni ulizica (Marin Curi), umirovljeni osiromaeni branitelj (Nikola Mati) i sponzorua (Lucija Markota). Opinski iri oduevio se mladim glumcima pa se ova druina uspjela plasirati na upanijsko natjecanje koje se odralo u Dubrovniku. Ista stvar je za rukom pola i predstavnicama u pojedinanom scenskom nastupu. Ipak, unato maksimalnom trudu metkovski gimnazijalci nisu uspjeli ostvariti rezultat potreban za plasman na Dravnom natjecanju Lidrano 2012.. Za utjehu su im ostale brojne pohvale dubrovakog strunog irija i pljesak oduevljene dubrovake

efice (Lucija Bjeli), prikazani su likovi tipini za nae drutvo, kao npr. propali poslovni ovjek (Ante Marevi), zatupjela udovica

publike to im je ujedno bio i poziv i motiv pokreta da ne odustaju od onoga to rade i da se vrate i sljedee godine.

Natjecanja
Da je Gimnazija Metkovi svojevrsni rasadnik znanja, odavno je poznato. Hvale vrijedni rezultati nisu izostali ni ove godine. Evo i najistaknutijih. HRVATSKI JEZIK Na upanijskom natjecanju u poznavanju hrvatskoga jezika Katarina Jela (1.c; mentorica Petra Korda, prof.) osvojila je drugo mjesto. U kategoriji drugih razreda prvo mjesto osvojila je Ana Salacan (2.c; mentorica Ivanka Ujdur, prof.), drugo Sanja Hrgovi (2.d; mentorica Lidija Puljan, prof.), a tree Monika Dragi (2.d; mentorica Lidija Puljan, prof.). Meu treaima najuspjenije su bile uenice 3.c Iva Potenjak (2. mjesto) i Mira Knei (3. mjesto) pod mentorstvom prof. Suzane Nii. Na Dravnom najtjecanju u Poreu Gimnaziju su predstavljale Katarina Jela (20. mjesto), Ana Salacan (12. mjesto) te Iva Potenjak (13. mjesto) i Mira Knei (13. mjesto). ENGLESKI JEZIK U kategoriji S 4A upanijskog natjecanja iz engleskoga jezika najznaajniji rezultat ostvarile su uenice 4.a Nikol Andai (1. mjesto) i Natalija Tutavac (2. mjesto) pod mentorstvom prof. Gordane Nikoli. NJEMAKI JEZIK Na upanijskom natjecanju iz njemakoga jezika, odranom u Gimnaziji, nai su uenici osvojili redom prva tri mjesta: Natalija Tutavac (4.a; mentorica Draga Nikoli, prof.), Ivo Rebac (4.c; mentorica Monika Ujdur Batinovi, prof.) i Anela Pehar (4.d; mentorica Svjetlana Bebi, prof.). tovie, na Dravnom natjecanju u Makarskoj Natalija Tutavac plasirala se na visoko esto mjesto. GEOGRAFIJA Na upanijskom natjecanju iz geografije najuspjeniji su bili drugai, i to Monika Dragi (2.d; mentor Ivan erek, prof.) osvojivi prvo te Martin Cvitanovi (2.?; mentor Ivan erek, prof.) osvojivi tree mjesto. MATEMATIKA I ove godine A kategorija je briljirala. Pod mentorstvom prof. Ljiljane Jelii uenici prvih, drugih i treih razreda ostvarili su sljedee rezultate. U kategoriji prvih razreda Martina Manenica osvojila je prvo, a Lucija Markota tree mjesto. Najuspjeniji drugai bili su Pero Skoko (1. mjesto), Josipa Renduli (2. mjesto) i Klara Dominikovi (3. mjesto). U kategoriji treih razreda Mate imovi osvojio je prvo, a Mira Knei tree mjesto. Pod mentorstvom prof. Ljubice Jerkovi Luka uli plasirao se na prvo, a Nikola Mari na tree mjesto u kategoriji etvrtih razreda. U B kategoriji najuspjeniji je bio Ivan Krstievi (2.a; mentor Mirko Crnevi, prof.) koji je, osvojivi prvo mjesto u upaniji, osvojio i 16. mjesto na Dravnom natjecanju u Poreu. U kategoriji treih razreda na tree mjesto plasirala se Andrea Mati (3.d; mentor Mirko Crnevi, prof.), a tree mjesto osvojile su i uenice 4.d Jelena Tutavac i Antonela Obad (mentorica Ljubica Jerkovi, prof.). FIZIKA Marljivo se pripremajui s mladim profesoricama, i mladi fiziari bili su uspjeni. U kategoriji drugih razreda prvo mjesto osvojio je Pero Skoko (2.c; mentorica Angela eli, prof.), dok u kategoriji treih razreda posebno moemo istaknuti uenike 3.c Matu imovia (1. mjesto) i Josipa Mijia (2. mjesto) te njihovu mentoricu prof. Anu Dragovi. Na tree mjesto plasirala se Antea Mati (3.d; mentorica Angela eli, prof.) KEMIJA Ove godine su cekavci su pozorno sluali prof. Erica Totha. Ni rezultati nisu izostali. 1.c predstavljale su Martina Manenica (1. mjesto) i Nives Mustapi (3. mjesto). Najuspjenija drugaica bila je Josipa Vidovi (2. mjesto), a treaica Matea Sren (1. mjesto), dok je meu maturantima najbolji rezultat ostvario Marin Krstievi (3. mjesto). Osim toga, na Dravnom natjecanju u Poreu Martina Manenica osvojila je izvrsno esto mjesto. BIOLOGIJA Na upanijskom natjecanju iz biologije Martina Manenica (1.c; mentorica Antonela Dragobratovi, prof.) i Marija Markota (1.d; mentorica Marija

Volarevi, prof.) osvojile su drugo i tree mjesto. U kategoriji drugih razreda pod mentorstvom prof. Marije Volarevi najuspjenije bile su uenice 2.c Ana Salacan (1. mjesto) i Matea Milanovi (3. mjesto). U kategoriji treih razreda prvo mjesto osvojila je Mira Knei (3.c; mentorica Marija Volarevi, prof.), a tree Matija Mateljak (3.b; mentorica Antonela Dragobratovi, prof.). Najistaknutija maturantica bila je Mia Provi (4.d; mentorica Antonela Dragobratovi, prof.) koja je osvojila prvo mjesto. Gimnazija je ove godine definitivno u znaku biologije. Na Dravnom natjecanju u Poreu Mira Knei osvojila je prvo mjesto. INFORMATIKA Na Dravnom natjecanju u Primotenu Luka uli (4.c; mentorica Sanja Golua) plasirao na

sedmo mjesto u kategoriji Osnove informatike dok se Pero Skoko (2.c; mentor Marinko Zubac) plasirao na jedanaesto mjesto u kategoriji Algoritmi. POVIJEST Pod mentorstvom prof. Zorana Vidovia u kategoriji prvih razreda najuspjeniji bili su Nikolina imunovi (2. mjesto) i Jure Antunovi (3. mjesto), a uenica 2.c Josipa Vidovi osvojila je tree mjesto. NA Dravnom natjecanju u Dubrovniku Nikolina imunovi plasirala se na 11. mjesto. LOGIKA Nai najbolji kilkerai pod mentorstvom prof. Senke Rodin predstavljali su Gimnaziju na Meuupanijskom natjecanju iz logike u Splitu. Najznaajnijie rezultate ostvarili su Antonela Obad, uenica 4.d (4. mjesto), Luka uli, uenik 4.c (13. mjesto), i Ana Batinovi, uenica 3.c (14. mjesto).

Sportska natjecanja
PIE: MARIN KRSTIEVI I ANTE MIJI, 4. C Kao i svake godine dosad, naa srijeda nali u gimnazijskoj Gimnazija je i ove ponudila znatan dvorani, mogli su svjedoiti broj sportskih dogaaja. Poevi sa maestralnim potezima pojedinaca, momadskom duhu ekipa, te finalnom srazu malonogometnih velikana: 4c i d. U dramatinoj zavrnici pred prepunim tribinama, 4d je po trei put osvojio naslov prvaka Rodinu, Mati Obradoviu i Mariju Kevi. Rukometai su i ove godine opravdali postavljena oekivanja. Pomlaena ekipa, potpomognuta

nogometom, pa preko rukometa i badmintona do stolnog tenisa, budui intelektualci su pokazali svoju sposobnost i na sportskim borilitima. Malonogometni turnir Gimnazija Metkovi 2011. privukao je malonogometnog turnira mnotvo gledatelja na tribine Gimnazija Metkovi zahvaljujui dvorane. Oni koji su se tih jesenskih iznimnim strijelcima Rajku

tek pokojim iskusnijim igraem, pomela je konkurenciju na opinskoj razini, da bi na upanijskom natjecanju osvojila zavidno tree mjesto. Naa badmintonska ekipa, koja

kontinuirano iz godine u godinu postie sve bolje rezultate, ovaj je put uspjela ostvariti znaajan rezultat na upanijskom natjecanju u Dubrovniku gdje su se plasirali na drugo mjesto. Spomenimo za kraj i stolnotenisae

koji su, pod vodstvom profesora prlje, na upanijskom natjecanju postigli izrazit uspjeh osvojivi tree mjesto. Nemali broj sudionika ovogodinjih sportskih priredbi ove godine zavrava svoje

srednjokolsko obrazovanje. Ostaje samo nada da e i budue generacije postizati rezultate dostojne ovih. Zahvaljujemo svim sudionicima koji su predstavili Gimnaziju Metkovi u najljepem svjetlu.

Tjedan ljubavi 4. a razreda

PIE: IVANA EPUT, 4. A Sredinom travnja, kada su maturanti ve puni briga oko dravne mature i upisa na eljene fakultete, 4. a razred odluio je unijeti malo veseloga duha i pozitivne energije u nau Gimnaziju. sve je teklo s lakoom. Svaki dan smo iznenaivali nae prijatelje neim novim i veselim. I zato, jer se ljubav dijeljenjem mnoi, mi smo ovaj tjedan mnogo toga podijelili. Dijelile su se male poruke s pozitivnim mislima, arena srca, baloni, okoladice, pa ak i zagrljaji. Na cilj je bio izmamiti osmjehe na lica naih prijatelja i profesora te pokazati svima kako je lako biti sretan. Nije li neto najljepe zaboraviti na svakodnevne brige i jednostavno biti sretan?! Sve maturante oduevila je nastava subotom stoga smo i nju iskoristili za provedbu jo jedne akcije. Pod parolom U zdravom tijeluzdrav duh- u zdravom okoliu oistili smo smee oko nae kole. Dobrom raspoloenju ovoga tjedan pridonijela je i glazba u kojoj smo uivali za vrijeme velikih i malih odmora. Ovaj tjedan izmamili smo osmjehe na mnoga lica i irili ljubav i dobre vibracije. Nama maturantima ovo su posljednji dani u Gimnaziji i drago nam je da smo ih uspjeli barem malo uljepati. Mission completed: Gimnazija se zagrlila!

moemo izbjei slike gladne, izmuene djece ili oajnih ljudi koji ne mogu prehraniti svoju obitelj te da nam se te slike stalno vrte pred oima kako ne bismo zaboravili, barem taj tjedan. Istina da su u poetku komentari bili negativni i pomalo sebini, no 4b razred se nije dao pokolebati. Uslijedile su pripreme za drugu etapu projekta- itanje potresnih pria o gladi na kolskom razglasu i postavljanje kutije za donaciju. No, i tu su naili na prepreke koje su uz pomo profesorice Senke Rodin opet savladali i tako se projekt produio i na dane prije i poslije Uskrsa. Bila je to ispravna odluka koja je

upotpunila blagdansko ozraje. Najvee razoaranje organizatorima bio je gotovo nikakav odaziv na prikazivanje filma The end of povertyodranog 30. oujka u 13:30 u kolskoj itaonici. Spoznaja da nisu uspjeli doprijeti do svojih vrnjaka obeshrabrila je skupinu mladih boraca za pravdu. Svejedno nisu odustajali i ve sljedeega dana hodnici su brujali o projektu. Bio je to neoekivani obrat koji je vratio nadu u dobrotu drugih. Dokazala je to i injenica da se kutija za priloge savijala od teine novia u njoj. Uenici su sav prihod donirali udruzi Kolajna ljubavi, udruzi koja pomae siromanima

u domovini i svijetu. Tri tjedna su brzo proletjela i maturanti su barem malo uspjeli skrenuti pozornost na nesretne u svijetu. Uenici Gimnazije su se zapitali kako oni mogu pomoi. Odgovor njima, ali i svima nama je jednostavan. S vremena na vrijeme zaboravite na sitne luksuze i taj novac darujte nekome kome je zaista potreban. Vi neete ni osjetiti,a nekome e znaiti mnogo. Zastanite na trenutak i sjetite se koliko ste sretni to ste tu gdje jeste! Hvala 4. b razredu na ovoj lekciji i hvala im to su pokazali da nikad nismo premladi da bismo potaknuli na promjene.

Maturalno putovanje ..Pozdrav z esk republiky

PIU: MAJA MAREVI I MIHAELA OBIVA, 4. C Nae sedmodnevno putovanje u eku, ili bolje reeno, dugo oekivani provod s razrednom ekipom zaokruio je bezbrino ljeto i potpuno nas odmaknuo od gimnazij- no smo krenuli u najbolji srednjoske torture koja nas je ekala od- kolski provod. mah nakon povratka. Napustivi na mali grad, euforiPutovanje je poelo jednog ljetnog popodneva. Pozdravivi se s roditeljima koji su nas uzbueno doli ispratiti, zakoraili smo u najveu avanturu naih mladih ivota. U drutvu prijatelja iz razreda i naih profesora putovanje je proletjelo. U rano jutro uli smo u kulturnu prijestolnicu Austro- Ugarskeslavni i velianstveni Be. Cijenjeni vodi nam je priskrbio iscrpne informacije koje su nam trebale doarati svu ljepotu Bea. No, nas je fasciniralo samo ono to smo mogli okom vidjeti, a to je bio velianstveni Schnbrunn i prostrani cvjetni vrt koji ga je okrui-

Ovoga tjedan osmijesi su okupirali svaki kutak nae Stare dame. Budui da se cijeli razred s oduevljenjem prihvatio rada na projektu,

Tjedan gladi u Gimnaziji Metkovi

PIE: PETRA ILJEG, 4. B Originalno zamiljen kao projekt u kojem bi svaki razred imao svoj tjedan i mogunost da uredi kolu po elji, tjedan 4. b razreda produio se na tri,a projekt u cijelu mali akciju za pomo onima kojima je ona najpotrebnija. Marljivi i angairani uenici rado su prihvatili prijedlog Ruice Bokovi i Lucije Sren da tjedan koji bi trebao biti njihov pretvore u podsjetnik da nas izvan Gimnazije eka svijet, ne tako bezazlen i jednostavan. U ponedjeljak 26. oujka profesori i uenici su se nali zateeni plakatima koji su, naoruani statistikim podatcima, mudrim izrekama i savjetima, vrebali sa panoa i vrata svakog kabineta. U matovite, ali i potresne postere, uloeno je mnogo kolskoga materijala, no i mnogo truda i energije. Maturanti su se pobrinuli da ne

vao. Odmah smo se bre-bolje pobrinuli da ovjekovjeimo trenutak naim fotoaparatima.

jezikovom juhom koju nam je posluila naa najdraa prof. Jagoda. Usprkos sramoti i pozamanoj odteti, danas se sa smijekom sjeamo lumpovanja te znamenite prve noi naeg maturalca.

zasigurno su scene, dogaaji i provodi s ekipom na popularnim mjestima na koja zalazi eka mlade, kao na primjer: Karlovy Lazne, Oko Club, Beer Factory. Iako iscrpljeni od ranog ustajanja i obvezama pretrpanog dana nismo

Prepriavajui doivljaje nastavili smo putovanje. Pred samim ulazom u Prag na je autobus neoekivano zastao. Bez ikakvih informacija napustili smo dotadanje prebivalite te zauzeli pozamaan prostor polja s kukuruzima. O tomu neemo priati budui da sve to se dogodi u kukuruzima, ostaje u kukuruzima!. Voza autobusa se vratio po nas nakon petnaestak minuta, objanjavajui nam kvar drugog autobusa komu su nai vozai solidarno priskoili u pomo. I potom je uslijedio dugo eljeni ulazak u Prag! Prvo odredite, po planu i programu, bio je Top Hotel gdje smo se, umorni od putovanja, smjestili. Nae druenje, pjesma i svirka ispred hotela u kasnim nonim satima doveli su do neugodnog susreta s osiguranjem hotela koje nam je jasno i precizno objasnilo pravila ponaanja u hotelu. No, to je bila sitna riba u usporedbi sa

Kada bismo htjeli spomenuti znamenitosti grada Praga, zasigurno bismo spomenuli astronomski sat sa specijalnim mehanizmom i brojanikom koji pokazuje relativne poloaje Sunca, Mjeseca i pojedine planete. Takoer, u pamenje nam se urezala kua poznatog pisca- Franza Kafke, kojega smo, ne tako rijetko, spominjali na satima hrvatskoga jezika. Ostali smo zapanjeni ljepotom gradia Karlsteina kao i ogromnim Karlovim mostom, jednim od simbola eke prijestolnice. Moda ste oekivali detaljan opis svih znamenitosti koje smo posjetili, no najljepe znamenitosti koje su ostale urezane u naem sjeanju

ni pomiljali o nonom odmoru. im bi se spustila no, a profesori klonuli u udobnim naslonjaima, druenja po hotelskim sobama su

njiu uz ritam i kako uivaju pjevajui s nama, srei nije bilo kraja. Osjetili smo, nakon dugog i tekog razdoblja, da oni nas zapravo vole i sva ona ljutnja iz kolskih klupa je ostala na dnu Vltave. Zadnja veer naeg putovanja nas je odvela u Graz, gdje nas je doekao manji, ali ljepe ureen Etap Hotel Graz. Znajui da nas sutra oekuje povratak kui, veer je protekla u prii, laganoj glazbi i pregrtu zagrljaja. Ujutro smo krenuli kui. se, zasigurno, itav ivot rado pri- rovku. Noeni mirisom Vltave i Bilo je to SAVRENO maturalno sjeati. blagim povjetarcem osjeali smo putovanje! Piui ovo u nama se Sutradan smo, jo uvijek sneni, ra- se kao zvijezde starih filmova. Pri pojavila nostalgija. zgledavali sredite grada i uivali mimoilaenju naih dvaju brodo- No, to nije nita novo, budui da ispijajui kavu na poznatom pra- va, zauli bi se poznati hrvatski ju osjetimo svaki put kad ujemo kom trgu - Karlovo nmst. hitovi to je doprinijelo ve ua- stihove : Naveer smo, podijelivi se u dva renoj atmosferi. Kada smo ugle- Ispred mene DJ, iza rui se sve, broda, plovili Vltavom veerajui i dali profesorice Jagodu, Moniku, oko mene su svi ludi samo ne ti.... nazdravljajui uz famoznu Beche- Ljubicu i profesora Totha kako se

Jednodnevni izlet u Split

PIE: DORA IVI, 2. A Nakon gotovo dvije godine, i esto bez ikakvih primisli da emo prije maturalnog putovanja otii igdje, nai profesori su nas iznenadili. Odluili su nas povesti na jednodnevni izlet u Split. S oduevljenjem smo prihvatili prijedlog i krenuli na taj put. Izlet je bio dogovoren za subotu 14. travnja. Krenuli smo vrlo rano (po mom miljenju). U normalnim okolnostima to i nije tako rano, ali za skupinu gimnazijalaca koji danno borave nad knjigom, kidaju ivce i provode besane noi zbog

zapoinjala. Ta mala nona druenja i nestaluci su stvorili tako divne i tople uspomene kojih emo

kole koju pohaaju, dobro bi doao koji sat sna vika. Dva autobusa prepuna djece eljne novih znanja i kultura krenula su za Split. Nae prvo odredite bila je Makarska gdje smo protegnuli noge i popili jutarnju kavu. U Split smo stigli oko podne. Svr-

Jagoda koja kao da je jedva doekala da dozna koliko smo upoznati s gradivom iz njenoga predmeta. Zainteresirani uenici mogli su pogledati izloke u muzeju te ih napokon doivjeti onako kako treba. Neke su u potpunosti zaintrigirali sarkofazi, brojni niski i visoki reljefi, bste te nadgrobni napisi

na sve to, bilo je jako uzbudljivo etati podrumima rimskog cara. Imala sam osjeaj da sam dio drev-

Miljenja su bila podijeljena. Neki su bili oduevljeni, neki razoarani, a nekolicina se ak uspjela naspavati tijekom ta dva sata u kazalitu. S vremenom nas je umor svladao. Oko 22 sata smo krenuli prema naem rodnom gradu. Koliko god da smo se lijepo proveli,

ipak smo se svi radovali naim obiteljima, domovima i krevetima. Nije zaludu ona stara izreka: Svuda poi,ali doma doi.

IZ UENIKE PERSPEKTIVE
ne povijesti. ak ni kia nam nije uspjela pokvariti dobro raspoloenje koje je vladalo dok smo ekali autobus za nastavak obilaska grada. Nadaleko poznata splitska Riva je toga dana izgledala arobno. Zahvaljujui svom kinom odijelu i presijavanju duginih boja po starom kamenu mogli potpuno doivjeti sve njene ari. Nakon toga uslijedilo je ono to smo svi s nestrpljenjem ekali- odlazak u trgovaki centar Joker. No, ono to u napisati o naem slobodnom vremenu mogu izrei reenicom iz poznatog filma: What happens in Vegas, stays in Vegas ;) Zavrna postaja naeg jednodnevnog izleta bio je splitski HNK. Na repertoaru se nalazila predstava Tko se boji Virginije Wolf? Samo dva ina bila su dovoljna da me glumaka postaja obori s nogu. Sama tematika djela, glumci, igra svjetlosti i sjene oaravala me iz minute u minutu. Shvatila sam da nas naa kola pouava da jednog dana postanemo intelektualci koji e zaista uivati u odlasku u kazalite. Kad je predstava zavrila, meusobno smo pretresali dojmove.

Gimnazija kroz oi zbunjenog prvaa

PIE: KRISTIJAN HARAK, 1. D Gimnazija je stvarno jedna predivna graevina u kojoj ti nikako ne moe biti dosadno i u koju jedva eka ui i zabavljati se. Sve je tako lagano, nasmijeeni profesori dijele petice, prijatelji su uvijek raspoloeni za da sam ba zaglibio. Prolazili su dani, a ja sve mrzovoljniji, neispavan i jednostavno razoaran. Svaki je poetak teak, ali ovaj mi se dosad inio nepremostivim. Zar je mogue da se nitko osim mene ne ali? Je li ovo samo meni predstavlja problem?, neprestano sam vrtio ista pitanja nadajui se nekom jednostavnom odgovoru. Nakon nekog vremena shvatio sam da je taj nepremostivi problem upravo u meni.Gimnazija e ti pruiti isto koliko i ti njoj. Uz malo truda, volje i redovitog rada sve se moglo stii. S vremenom sam se priviknuo. U kolu sam poeo dolaziti s osmjehom na licunapokon. Sebe sam pronalazio u nekim predmetima, a druge predmete shvaao kao kaznu za svoja loa djela. Prijatelji su bili uvijek tu da me oraspoloe, druenje,a pokatkad neto i pomognu mi i zabave na nauimo. Sve je divno i oputeno. svojevrstan nain. Nae male Ma koga ja zavaravam! vragolije, ale i razmirice to sam ja Bogu skrivio?, bilo su inile da zaboravljam je moje jedino pitanje nakon probleme s, na primjer, prvom a otprilike mjesec dana provedenih deklinacijom ili jednadbom sa u ovoj koli. Tek sam tada uvidio dvije nepoznanice. Uz njih je sve izgledalo ljepe. Bliio se i zimski odmor, a meni je po prvi puta netko iz razreda nedostajao. Ta lica su mi brzo prirasla srcu, znao sam da odmor ne e biti isti bez njih. Za sve se pobrinulo nae Ministarstvo pa smo nakon samo dva tjedna ponovno bili zajedno u kolskim klupama. Skoro je kraj kolske godine i, neete vjerovati, preivio sam. Jo sam uvijek u Gimnaziji. Naviknuo sam se na tempo rada naih profesora koji nam uvijek ele najbolje i zato nas ponekad mue. Moda sam i sazrio. Moda shvaam da je ovo ulaznica za uspjenu budunost. togod bilo, uivam u svojim kolskim danima, u druenju sa svojim prijateljima. S nestrpljenjem ekamo neku glupost iz profesorskih redova da se slatko, osvetniki nasmijemo. Nestrpljivo ekamo rezultate testova, zavrne ocjene, maturu (koja je jo daleko)... Radujem se svakom novom danu jer je izazov. Izgleda da se moja smrtna kazna ipak pretvorila u oslobaajuu presudu u kojoj sam itekako izvukao ljepi kraj.

ha naeg izleta bila je da utvrdimo znanje iz likovne umjetnosti pa smo najprije posjetili Arheoloki

muzej. Ispred muzeja nas je doekala prof.

iz burne povijesti Dioklecijanova grada. No, odreena skupina intelektualaca je smatrala da je obilazak muzeja gubljenje vremena, jer ipak oni sve znaju, pa su ga odluili zamijeniti oblinjim kafiem. Nakon Arheolokog muzeja posjetili smo Dioklecijanovu palau. Napokon smo se nali oi u oi s palaom s kojom nas prof. Jagoda mui ve danima. Izgledalo je kao da nam se car Dioklecijan ruga negdje iz mranih prostora dananje katedrale sv. Dujma jer zna koliko nam je trauma stvorio njegov mauzolej, peristil, etvera ulazna vrata u njegovu palau te osmerokutne kule pored vrata. Bez obzira

Zato idemo u kolu

PIE: DORIS MARI, 4. A

U kolu idemo da nismo kod kue! Nai roditelji kau da su najmirniji kad smo u koli jer smo tamo sigurni. Ja se ne bih sloila s tim jer kola nije ba najsigurnije mjesto za nae ivce i samopouzdanje, ali je svejedno ovo vie nego dobar odgovor na pitanje zato moramo pohaati kolu. Nai prijatelji su, takoer, bitan razlog zbog kojih se ustajemo u cik zore. Onako neispavanima odmah nam uljepaju dan! Zezamo se, pjevamo i odmah nam je zabavno gdje se god nalazili! Jedan od vanijih razloga za odlazak u kolu je i popodnevna kava. Tko od nas ne uiva u ispijanju omiljenog napitka na jednoj od sunanih terasa popularnog Carpea, Amadeusa?! Ne smijemo zaboraviti spomenuti restorane i omiljene kioske brze prehrane, kao Ham- Ham, Njam- njam. esto sama pomisao na opojne

mirise nezdrave hrane skrati muke prva tri sata. . Tu su i roendani- kada spajamo ono najdrae - prijatelje i hranu! I ivot je odmah ljepi! Budui da eer uvijek dolazi na kraju, tako i posljednji argument za odlazak u kolu zaljubljenost. Svi imamo neku tajnu simpatiju koju pogledima pratimo po kolskim hodnicima i esto nam to postane najvei razlog ulaska u kolu s osmijehom. Istina, u naoj koli su mukarci manjina pa time i u prednosti jer imaju vie izbora, no moda se i varam. Moda je njima ak i tee? Sve u svemu, postoji mnogo dobrih razloga za odlazak u kolu za koju mislimo da nam predstavlja vjenu muku. Budimo realni, zar ne bi bilo dosadno bez nje?

Jedan dan u 3. c razredu

PIE: MATEA SREN, 3. C Poeo je novi radni tjedan. Jo jedan ponedjeljak. Svi su isti... Razoaranje cijele mase zbog nikad ostvarenih planova i obeanja danih u petak. Imali smo cijeli vikend. Sad imamo samo 1-20 minuta, ovisno o tome tko se kada otkotrljao iz kreveta i koji je voza danas na redu. Zvonilo je za poetak sata. Dok se profesorica namjeta, ulazi par zakanjelih, uglavnom onih koji ive 10 metara od kole. Ostali proklinju one s eluanim tegobama, glavoboljama, alergijama i ponov-

no se bavimo statistikom preostalih paenika za odgovaranje kemije, sociologije i njemakog. Marija ili Duka su obino za to vrijeme na ploi, razmiljaju. uka se s jedne strane o predrasudama, dok se s moje strane vode rasprave o ugljikovoj skupini. Nakon prvog sata raspravlja se ili o drutvenim dostignuima preko vikenda ili se svaamo tko e se javiti. Vraamo se na jo jedan sat matematike i nastojimo izgledati to usredotoeniji, jer svako uoeno razmiljanje na viim razinama dovodi do mukotrpne pustolovine rjeavanja nekog zadatka. Samo da me danas ne pita, a za srijedu u sve nauit! Jo jedan od rituala predvien za ponedjeljak. Pravdanja su se ispucala odmah prvi sat, vjerojatno jedina nedjelja naveer kad nikoga nije bilo briga za kemiju. Na poetku slijede pravdanja onih sretnika koji nisu bili na prethodnim satima. I tako je profesor hrabro zgrabio imenik i krenuo prebirati listove. Dok je prva

rtva odgovarala, ostatak razreda je ve nagaao o slijedeem moguem fasovanju. Tu i tamo se ulo pokoje Nee biti ili Je, i to jo to je izazvalo uobiajen smijeh kod onih uspjeno neotvorenih. Napokon je proao i veliki odmor, a u kabinetu 12 sada se razmjenjuju ostaci marendi. U sluaju da taj dan financijski niste bili u mogunosti neto pojesti, tu je Zoran s 30 dag salame i pola litre mlijeka. Danas radimo uvod u fiziologiju biljaka, to je zapravo ponavljanje nekad nauenih pojmova. To izgleda otprilike ovako: crtanje i bojanje smilea na LSD-u, eljanje ili 0.facebook. Jednolinih 45 min uz pokoje neprimjerene komentare Buljubai i Cvitanovi koji razbiju monotoniju sata. Njemaki. to sad? Uzaludno se nudi pie onom tko se dobrovoljno javi , ali to je oito preslab motiv pokreta za na razred. Malo zabuavanja na poetku, moda pokoja nova stvar. Probam s priama o nemilosrdnim gadovima, ali opet dobijem jako ignoriranje.

Dnevnik se na kraju ipak otvorio i podijeljene su razne ocjene. Kako se nastavni dan bliio kraju, tako nam se javljala i utjeha da jo trebamo preivjeti sociologiju. Kao da je neka via sila shvatila oaj koji vlada razredom, saznali smo da je profesorica odsutna. Povijest, odnosno sat razredne, pretvorio se u veliku vritaonicu i odjednom nas je sve obasjalo zubato sunce. E sad, sjetili smo se da su nam velike anse da po n-ti put imamo psihologiju umjesto tog zadnjeg sata pa smo odluili, kao neki pobunjenici, suptilno izai iz kole bez da ikoga ita pitamo. Najlake se praviti lud. Kad smo i posljednji dio plana razradili, jedino to je preostalo bilo je prositi za kavu i sjetiti se da si nekad davno astio nekoga pa je red da ti izae u susret. U svim tim pregovorima proao je sat. Plan je skovan i sad se lake die. S veinskim zadovoljstvom pribliili smo se za jedan dan vikendu i novim planovima.

Kako preivjeti Gimnaziju?! savjeti za mlae generacije

PIE: DORIS MARI, 4. A Jedva ekam otii iz ove kole reenica je koja se moe uti vie puta dnevno po kolskim hodnicima. Meutim, tu reenicu ne izgovaraju samo maturanti, nego sve ee i oni nii razredi koji su tek zapoeli svoj ueniki sta i nisu jo u potpunosti iskusili sve ari gimnazijskog ivota. Zato je to tako? Zar ne proivljavamo svoje najljepe godine upravo u kolskim klupama? Kada kolu ponemo doivljavati kao zatvor, profesore kao diktatore,a knjige nam ponu skupljati prainu, tada je trenutak da se zapitamo postoji li laki nain na koji bismo odigrali, trenutno, jednu od najvanijih uloga u naim ivotima. Prije bacanja na osmiljavanje taktika poput laganja i markiranja, mora imati na umu da si u ovu kolu doao da ui. Moda vam sada smijeno zvui ona profesorova izjava: Vi ste budui intelektualci, no na kraju etvrtog razreda doista ete se tako osjeati.

Napokon ete dobiti odgovor na ono pitanje koje se tri godine inilo kao retoriko: Zato meni ovo treba u ivotu? Trebate shvatiti da su i profesori samo ljudi i da i oni grijee. Slijedi nekoliko savjeta koje donosim da bih olakala ivot buduim generacijama intelektualaca: - Budui da je halo-efekt neizbjean, iskoristite ga! Pokaete li se prvih dana kao marljiv, odgovoran i uzoran uenik, takvim e vas smatrati do kraja vaeg kolovanja. Stoga, pripazite kakav utisak stvarate o sebi. - Lijepa rije svaka vrata otvara! Kada se neispavani dovuete u kolu u 7:29, zadnje to elite je vidjeti lice profesora iz svojih nonih mora. No, nabacite osmijeh i pozdravite. Vas ne kota nita, a njemu moda znai mnogo. - Kad se male ruke sloe, sve se moe! Ako ve mislite da su vam profesori neprijatelji, onda je najbolji na-

in borbe protiv njih postizanje dobrih rezultata. Djelujte kao slona razredna zajednica, podupirite se i meusobno si pomaite. - uvajte se mita: Moete to hoete, samo budite mirni Eh, to uglavnom znai da ipak morate sluati ili, ako nita drugo, barem glumiti da vas zanima nastavna jedinica jer e inae svaki pokuaj prepisivanja domaeg uratka iz matematike zavriti oduzimanjem istoga. - Budi svoj! Posljednje i najvanije je ostati vjeran sebi, svojim ciljevima i stavovima. kola je samo sredstvo koje vam pomae da ostvarite svoj ivotni cilj. Ne sramite se truditi, uiti jer prije ili poslije svi frajeri e shvatiti da je upravo uenje jedino to trebaju ini da bi ostvarili rezultate. I jo nekoliko usputnih savjeta: - ako nisi u dobrim odnosima s knjigama, nee biti ni s profesoricom iz hrvatskoga jezika

- sakupi dva datuma do sata likovne umjetnosti pa e vidjeti to slijedi J - bez obzira koliko se trudio dokazati mu da nee nikada trebati IUPACOVOM nomenklaturom napisati 2,3- dietil-propanol, njega e ipak samo zanimati jesi li nauio - ne ali se kako iz njemakoga jezika zna samo rjenik iz podruja hrane i pia. To su ipak osnovne ivotne potrebe, a intelektualac u Europskoj uniji mora biti ak i ako te zadesi glad. - Vjebaj matematiku redovito! To nije lagano ni veselo gradivo kakvim ga tumai profesorica Ljubica. - Ne boj se upitati bilo to jer svi su uvijek spremni da ti pomognu. Profesor Dodig ti je i profesor, i roditelj, ali i prijatelj jer je nedavno (tako on tvrdi J) imao 17 godina.

Gimnazijalka - mlada nada metkovskoga radija

PIE: MARTINA MANENICA, 1. C Jo od najranijeg djetinjstva bila sam fascinirana knjievnim djelima. U gradskoj knjinici sam provodila sate. Kao polaznica 5. razreda osnovne kole posudila sam roman Silvije esto Stipani Tko je ubio Pateticu?, zanimljivu suvremenu priu koja govori o djeci u medijima. Svima koji su ikad proitali dobar roman poznat je osjeaj opinjenosti koji se javlja nakon itanja. S tim likovima, njihovim razmiljanjima, problemima nosimo se nekoliko dana, stvari iz realnosti gledamo s njihova stajalitana neko vrijeme postajemo oni. Tako sam i ja zamiljala da u nekad voditi djeju emisiju na radiju. Nisam ni sanjala da e mi se ba ta knjika fantazija ostvariti (opet je vjerojatnije od poziva za Hogwarts) . Nekoliko gostovanja na lokalnom

radiju, u ulozi sportaice i ekologinje, bilo je dovoljno da mi ponude rad na emisiji za mlade 8.sat. Emisija je bila prilagoena uenicima od 1. razreda osnovne do 4.razreda srednje kole. Budui da sam tada bila tek 6. razred, za srednjokolce su bile zaduene Andrea Manenica (tada uenica SS Metkovi) i Melani Tolj (tada uenica Gimnazije Metkovi). Prvih par emisija obiljeilo je mnogo priprema, pokuaja, ponavljanja, pozitivne treme i laganog stresa. S vremenom smo se opustile i uivali u tih trideset minuta koje smo imale za naa naklapanja o tinejderskim temama, koli, prijateljstvima i glazbi svakog subotnjeg popodneva. esto smo ostajale priati i druiti se poslije.

Snala sam se dosta dobro, no dosadilo mi je samoj i sljedee godine pridruila mi se nova voditeljica, tada uenica O Stjepana Radia, Marija Bonjak. Krenuo je novi projekt zvunog naziva Teenoteka. Tema dana, upoznavanje razreda,

botnja jutra prole dvije godine. Bilo je odlinih emisija u kojima se nije dalo ni naslutiti da smo amaterke, ali i onih gdje je sve vrvjelo smijehom, simpatinom nespretnou i spontanou. No, Marija je nastavila kolovanje van grada, a mene je ekala Gimnazija. Iako sam to jako voljela, pripremanje Teenoteke je iziskivalo previe vremena. Prela sam na jednostavniju formu. I dalje sam subotom u eteru, ali kao voditeljica. Radio je izvrstan nain za stjecanje iskustva i samopouzdanja.Budui da sam sada ponosna g imnazija l ka, voditeljske obveze su pale u drugi plan, no jo uvijek mogu rei da uspijevam i na kolskom i na radijskom planu. tovie, gimnazijski program se savreno nadopu-

fejsoteka, talenti u Teenoteci, domaa i strana top lista, samo su Cijelo to vrijeme Melani me polako neke od rubrika kojima smo okuuvodila u svijet Gimnazije. O koli pirale eter, sada u jutarnjem termije govorila entuzijastino, tek rijetnu. Uvijek smo se mogle osloniti ko bi spomenula napor i stres. na Meku i Juru. Rado su nam poOsjetila sam da je upravo to kola magali bilo u novinarskom ili u za mene. Budui da je obje djevojtehnikom smislu. Vesela atmosfeke ekala matura, morale su se pora, razgovori, upoznavanje novih svetiti koli i ostala sam sama. ljudi i nove ideje ispunjavali su su-

njuje s mojim poslom. Imam priliku primijeniti znanje steeno u kolskim klupama. Zahvaljujui izrazito sretnom spletu okolnosti mogu rei da sam zadovoljna svojim odabirom kole koja me zaista kvalitetno poduava za uspjean budui ivot.

Adio Gimnazijo !
PIE: LUCIJA SREN, 4. B Jo jedna generacija odbrojava posljednje dane u Gimnaziji Prole su etiri duge, duge godine otkako smo prvi put kroili u ovu ustanovu.Puni uzbuenja, znatielje, straha, nadobudno smo punili prve klupe i uporo biljeili svaku rije. Kako je vrijeme odmicalo, stizale su i prve ocjene. Prve ocjene znaile su i prve suze. U prvom razredu etvorke su uenike tjerale u pla. Trojke su se odmah sljedei dan ispravljale. Situacija je bila napeta, ipak smo svi doli kao najbolji predstavnici osnovnih kola i, kao takvi, nismo naviknuli na prosjene ocjene. Neki uenici nisu uspjeli pratiti ritam veine pa su napustili kolu vrlo rano. Neki nisu uspjeli proi razred. Nitko od nas nije oekivao da e biti potrebno uloiti toliko napora, utroiti toliko vremena da bismo postigli kakve-takve rezultate. To je prva stvar koju smo ovdje nauili: potrebno je uloiti trud da bi se postigao rezultat. Ne prolazi pametan nego vrijedan! U drugom razredu ve smo znali to nas eka. Uzbuenja vie nije bilo, kao ni straha. Prve klupe nisu bile tako gusto popunjene kao u prvom razredu. Rijetko tko je vodio biljeke na satu. Nije vie bilo prolijevanja suza zbog ocjena. Najea reenica postala je: Vano da je pozitivno! Moglo bi se rei da smo u drugom razredu nauili biti skromni. Trei razred. Ve smo svi u tekom pubertetu i misli nam zaokuplja sve osim kole. Doputamo si jedinice koje emo ispraviti NIKAD. Za loe ocjene krivimo profesore, odreene predmete preskaemo izmiljajui razne isprike. No, na svu sreu naa draga Gimnazija pobrinula se i za to. Nekoliko roditeljskih sastanaka i dovedeni smo u red. Ponovno poinje panika. Vremena je malo, a predmeta za ispravak mnogo. Umorni su profesori, umori smo i mi, ali ocjene treba ispraviti. Nauili smo da ne treba sve ostaviti za zadnji tren. prije neega rijeimo , vie emo se moi posvetiti maturi. Ne ponavljamo dosadanje greke. Ne ostavljamo sve za zadnji tren, ne kupujemo svaki dan nove biljenice iz matematike. Odrastamo. Postajemo odgovorni ljudi jer to je ono to je Gimnazija napravila od nas. Mnogo je vremena prolo od dana kada smo prvi put prokleli ovu ustanovu do dana kada e nam biti ao to ju moramo napustit. Gimnazija od nas nije napravila samo poeljne kandidate za razne fakultete, ve nas je nauila i timskom radu, pomogla nam da postanemo kreativni i da realiziramo svoje ideje. Iako smo jo uvijek

poseban je na svoj nain i svakoga smo imali priliku bolje upoznati. Bez obzira na to to emo se uskoro raspriti na sve strane, svi emo sa sobom nositi uspomenu na svoj razred i imat emo dodatan razlog za sreu kad se ponovno budemo vraali kui, u svoj rodni grad. I ba sad, kad smo sa svima izili na zelenu granu moramo ii. Svi kreemo u nepoznato. Svi emo pokuati ostvariti svoje ciljeve i

trudit emo se da u tome uspijemo. Neki e u tome uspjeti, a neki ne, ali i to je dio ivota, dio odrastanja. Iz svake pobjede, ali i iz svakog poraza izlazimo jai i pametniji (kristalizirana inteligencija). Nikad ne znamo koji e nam put donijeti sreu zato ne smijemo odustajati. Izdrali smo osamnaest godina, a to nije malo. Hvala Gimnaziji na svemu to je uinila i to ini za nas. Iako smo esto bili neraspo-

loeni, nikad nam to nije zamjerila. Mi smo samo broj, jo jedna generacija koja odlazi. Nadamo se da smo imali nekog utjecaja na nju, kao to je ona imala na nas. Ne znam hoemo li biti zaboravljeni, ali mi sigurno zaboravit neemo nikad! Tko zna, moda generacija 2011./2012. jednoga dana i hoe promijeniti svijet. Adieu!

Norijada 2012.
18. 5. maturanti Gimnazije Metkovi proslavili su svoj zadnji nastavni dan. etiri godine su proveli u naoj koli. Zajedno smo se smijali, ali i plakali, markirali nastavu, molili za ocjene i ljutili se meusobno. No, sve je to ostalo u prolosti. Sada kreu u svijet odraslih i stvaraju si neki novi ivot. Nadamo se da nam nita ne zamjeraju isto kao to ni mi njima ne zamjeramo. Svaka generacija je ostavila svoj trag pa tako i ova 2011./2012. Sretno, maturanti!

Nakon uspjeno zavrenog i treeg razreda napokon postajemo maturanti! Isprepadani dravnom maturom, ve mnogo zreliji i ozbiljniji, etvrtu godinu za redom ulazimo u kolu.Umorni od svega, a opet puni ivota, poinjemo praviti raspored uenja i meusobno se dogovarati oko odgovaranja odreenih predmeta. to se

buntovnici i nerijetko izvodimo gluposti (npr. pilii na glavama), Gimnazija je uvijek nalazila razumijevanje za nae ludorije. Uvijek smo mogli traiti savjet, svi su nam izlazili u susret. Tu smo upoznali prijatelje za cijeli ivot. Iako je u poetku bilo dosta nesuglasica, sve su to divni ljudi bez ije nazonosti nita ne bi bilo isto. Svatko od njih

1. A
Razrednica: Angela eli, prof.

1. Jure Antunovi 2. Ivan Begovi 3. Toni Bogdan 4. Antea ovi 5. Dragana Dalmatin 6. Nora Franievi 7. Nikola Jurkovi 8. Ivana Kolovrat 9. Maja Kovaevi 10. Daria Kraljevi 11. Lara Laska 12. Suzana Mati 13. Sara Matuko 14. Roko Medak 15. Hrvoje Obradovi

16. Maja Ragu 17. Miljenka Ragu 18. Ana Rai 19. Mario Rai 20. Mihovil Rogli 21. Nikolina etka 22. Lucija iljeg 23. Mirko iljeg 24. Bojan utalo 25. Iva Veki 26. Ana Vladimir 27. Marino Vladimir 28. Domagoj Volarevi 29. Ana Zonji

1. B
Razrednica: Svjetlana Bebi, prof.

1. C
Razrednica: Gordana Nikoli, prof.

1. Stipe Bailo 2. Ana Barbir 3. Marija Brei 4. Bla Bulum 5. Andrea Dominikovi 6. Antonio Galov 7. Antonio Ili 8. Katarina Ivankovi 9. Anamarija Jaki 10. Roberto Jerkovi 11. Darka Juki 12. Nikola Jurkovi 13. Lea Kaleb 14. Nikolina Kneevi 15. Anamaria Krtali

16. Lara Leontenko 17. Lucija Leontenko 18. Ante Manenica 19. Hrvoje Masla 20. Borna Nikoli 21. Josipa Nikoli 22. Veronika Paponja 23. Roko Petrov 24. Andrijana Plea 25. Marko Popovi 26. Ana Prkain 27. Antonija Stani 28. Petra Ujdur 29. Tin Ujdur

1. Luka Ankovi 2. Ivan Bajo 3. Ljubo Bebi 4. Matej Erceg 5. Ivan Glavini 6. ime Gustin 7. Alen Hazirovi 8. Hrvoje Ili 9. Jure Jaki 10. Katarina Jela 11. Karla Jurkovi 12. Mario Konjevod 13. Ines Leeni 14. Martina Manenica 15. Lucija Markota

16. Nives Mustapi 17. Ana Nikoli 18. Antonia Obrvan 19. Mateo Obiva 20. Ivan Pavlovi 21. Petra Poli 22. Zvonimir Radi 23. Anamarija Ragu 24. Anamarija Ragu 25. Lucija Raji 26. Katarina prlje 27. Sara Zovko

1. D
Razrednik: Mirko Crnevi, prof.

2. A
Razrednik: Josipa Antunovi, prof.

1. Drago Babi 2. Tihana Barbir 3. Anja Bilan 4. Davor Bili 5. Ines Borovac 6. Marin Bri 7. Marin Curi 8. Marijeta Dadi 9. Doris ugum 10. Kristijan Harak 11. Iva Jerki 12. Daniela Juri 13. Dolores Krstievi 14. Petra Lasi 15. Mate Marevi

16. Marin Mari 17. Marija Markota 18. Ivan Mati 19. Kristijan Novakovi 20. Antonio Obradovi 21. Nevena Sren 22. Barbara Stankovi 23. Nikolina imunovi 24. Martin utalo 25. Linda Tomas 26. Ante Toi 27. Marija Vidovi 28. Ivana Vrnoga

1. Josipa Ankovi 2. Martin Barbir 3. Matea Bartulovi 4. Darko Dramac 5. Dora Ivi 6. Andrea Jerkovi 7. Vana Jogunica 8. Ana Jurkovi 9. Kristina Kale 10. Matea Kolovrat 11. Josip Konjevod 12. Ivan Krstievi 13. Filip Leontenko 14. Ante Marevi 15. Ana Markota

16. Nikola Mijo 17. Marija Mustapi 18. Matea Mustapi 19. Dora Parma 20. Mihovil Pavlinovi 21. Petra Pavlovi 22. Matea Petrovi 23. Diana Senti 24. Marija imunovi 25. Petra imunovi 26. Ivana utalo 27. Lucija Zovko 28. Tomislava ili 29. Martina ivkui

2. B
Razrednica: Ana Dragovi, prof.

2. C
Razrednik: Marinko Zubac, prof.

1. Iva Alilovi 2. Andrea Barbir 3. Anelina Bokovi 4. Katarina Bunoza 5. Marta Dugandi 6. Klara Gavran 7. ime Jerkovi 8. Ivana Kei 9. Lea Kneevi 10. Jela Korica 11. Ana Krei 12. Renata Krvavac 13. Matea Lukanovi 14. Andrea Manenica 15. Jure Manenica

16. Darija Markovi 17. Nikoleta Mateljak 18. Marko Matievi 19. Bernard Mati 20. Valentino Medi 21. Zdenka Nikoli 22. Marko Pulji 23. Ana Raki 24. Matej Rodin 25. Lidija anje 26. Josip Vego 27. Kristina Zovko

1. Zorana - Tereza Andai 2. Marija Bajo 3. Antonia Barii 4. Tea Batinovi 5. Klara Dominikovi 6. Martin Golua 7. Anamarija Jarak 8. Marko Juri 9. Antonija Jurkovi 10. Anica Kneevi 11. Sunica Kosovi 12. Mara Maji 13. Iva Mareni 14. Matea Milanovi 15. Ivana Mostarac

16. Ana Obad 17. Antonia Obiva 18. Kristina Paponja 19. Martina Perutina 20. Narci Provi 21. Josipa Renduli 22. Ana Salacan 23. Pero Skoko 24. Miro Sren 25. Andrea Tadi 26. Ante Tomi 27. Iva Trogrli 28. Josipa Vidovi 29. Domagoj Zovko

2. D
Razrednica: Ivona eelj, prof.

3. A
Razrednica: Sanja Golua, prof.

1. Ivana Bebi 2. Kristijan Bjelopera 3. Sonja Boi 4. Martin Cvitanovi 5. Katarina arapina 6. Baria Doko 7. Monika Dragi 8. Nikolina Dugandi 9. Sanja Hrgovi 10. Dino Jelavi 11. Dora Jerkovi 12. Nikola Kati 13. Monika Klari 14. Boena Krei 15. Ilija Krei

16. Ivan Luka Maji 17. Bla Marti 18. Dijana Masla 19. Jure Masla 20. Marko Matuko 21. Mateo Mustapi 22. Milena Pai 23. Lora Pavlovi 24. Matea Perli 25. Mate Sren 26. Benjamin utalo 27. Kristina Toli 28. Teo Vukovi

1. Maja Bili 2. Maja Maria Brajkovi 3. Martina Crnevi 4. Ivana ori 5. Ivana Doko 6. Ivana Gaki 7. Ivana Herceg 8. Ana Jurica 9. Ivana Jurkovi 10. Marin Ljuban 11. Ana Markoti 12. Martina Martinovi 13. Antonio Mati 14. Martina Mati 15. Matea Mati

16. Dino Mili 17. Boo Mustapi 18. Marin Obad 19. Martina Obradovi 20. Ivan Paradik 21. Anela Parma 22. Ivana Sren 23. Lukrecija Sren 24. Ana Stankovi 25. Ivana Vidovi 26. Matea Vladimir 27. Paula Volarevi 28. Nikolina Vujnovi

3. B
Razrednica: Antonela Dragobratovi, prof.

3. C
Razrednik: Dragan Dodig, prof.

1. Lara Bebi 2. Renato Beidenegl 3. Kristina Blaevi 4. Slaven Dodig 5. Tea Jeli 6. Matea Jerki 7. Josip Kiridija 8. Tomislava Krstievi 9. Lea Leontenko 10. Maja Masla 11. Matija Mateljak 12. Tadija Mati 13. Ana Miji 14. Luka Mustapi 15. Martina Obad

16. Mia Obad 17. Matea Popovi 18. Vlaho Provi 19. Nela Sren 20. Anelina iljeg 21. Nikola utalo 22. Matea Talaji 23. Antonija Taslak 24. Ana Vidovi 25. Marija Volarevi 26. Nikolina Vukasovi

1. Ana Batinovi 2. Ana Boras 3. Ines Buljubai 4. Marija Cvitanovi 5. Doris amo 6. Ivana Dominikovi 7. Nikolina Kadijevi 8. Marija Kneevi 9. Mira Knei 10. Iva Leeni 11. Duje Mateljak 12. Glorija Medak 13. Marina Menalo 14. Josip Miji 15. Karla Mikuli

16. Karlo Murtezani 17. Iva Potenjak 18. Matea Sren 19. Josipa iljeg 20. Mate imovi 21. Zoran imovi 22. Marija Tadi 23. Kristina Volarevi 24. Ante Zovko

3. D
Razrednica: Senka Rodin, prof.

4. A
Razrednica: Draga Nikoli, prof.

Nikol Andai

Doris Babi

Matia Barbir

Marija Batinovi

Andrija Bunoza

Marin Curi

Ante Danii

Doria Gabri

1. Anela Crnevi 2. Ivan Dragobratovi 3. Ivan Ili 4. Nikolina Ivankovi 5. Bartul Jaki 6. Kristina Jerkovi 7. Ivana Jovanovi 8. Karla Jurkovi 9. Ena Kljue 10. Filip Kneevi 11. Marta Kneevi 12. Tea Lacku 13. Boanela Lukanovi 14. Martina Mari 15. Andrea Mati

16. Nikola Mati 17. Iva Mijo 18. Anelko Obradovi 19. Gloria Odak 20. Ivana Peri 21. Petra Popovi 22. Ana Previi 23. Jelena Renduli 24. Danijel ili 25. Senka Toplak 26. Ivana Veki 27. Jakov - Irnej Volarevi 28. Antea Zec 29. Iva Zonji

Stela Gabri

Karmela Kapetanovi

Matea Korda

Petra Krstievi

Boan Krvavac

Magdalena Krvavac

Antea Maleta

Doris Mari

4. B
Razrednica: Ljubica Jerkovi, prof.

Ana Martinovi

Dino Obradovi

Katarina Pavlovi

Ivona Pehar

Iva Batinovi

Ivana Blaevi

Antoneta Bogdan

Ruica Bokovi

Matea Prkain

Ivana Provi

Andrea Senti

Ivana eput

Ana-Marija Buljubai

Doris Crnevi

Magdalena Crnevi

Martina Crnevi

Natalija Tutavac

Stipe Volarevi

Ante Vuleti

Jelena deri

Ivan Dodig

Marina Dominikovi

Stanko Glavini

Luka Golemac

Karmela Jeli

Anamarija Krei

Antonela Marevi

Sreko Mari

4. C
Razrednica: Monika Ujdur Batinovi, prof.

Pero Mati

Gabrijela Mustapi

Andrea Pavlovi

Antonio Perleta

Ana Bajo

Marino Barii

Josip Batinovi

Lucija Bjeli

Franjo Josip Primorac

Gabrijela Primorac

Ante Sren

Lucia Sren

Stipe Buljubai

Ante Cindri

Mario Crnevi

Luka uli

Petra iljeg

Anamaria utalo

Matea Toli

Lucija Vidovi

Petra Gali

Marijana Ili

Mario Kevo

Dijana Kneevi

Marija uul

Katarina Konjevod

Marin Krstievi

Maja Marevi

Nikola Mari

4. D
Razrednica: Jagoda Krei, prof.

Martina Matuko

Ante Miji

Katarina Milanovi

Marko Miloevi

Jakov Barbir

Ana Dominikovi

Ivana Dragi

Kristina Falak

Ina Nikoli

Mihaela Obiva

Mirjana Pehar

Marija Perak

Emanuela Glavini

Mateja Ili

Antonia Jurkovi

Lidija Jurkovi

Mario Petkovi

Nikolina Previi

Ivo Rebac

Goran Rodin

Mirko Jurkovi

Nikolina Jurkovi

Viktorija Kiridija

Ivana Krei

Nikolina Krei

Darko Krndelj

Zvonimir Nikoli

Antonela Obad

Mate Obradovi

Mirna Obradovi

Anela Pehar

Josip Peri

Nikica Previi

Mia Provi

Rajko Rodin

Josip etka

Lovre iljeg

Karmen Toi

Jelena Tutavac

Dominik Udenija