UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET KISELJAK

DIONIKO DRUTVO
(seminarski rad)

Predmet: Pravo privrednih drutava Mentor: Prof. dr. Enes Hai Student: Samir Kozi Broj indexa: 435/09 Smjer: Ope pravo Kiseljak, novembar 2010.

SADRAJ: 1. UVOD POJAM I NASTANAK DIONIKOG DRUTVA................................ 3 2. HISTORIJAT NASTANKA DIONIKOG DRUTVA........................................ 4 3. KARAKTERISTIKE DIONIKOG DRUTVA................................................... 5 4. OSNIVANJE DIONIKOG DRUTVA................................................................. 7 5. DIONICE KAO VLASNIKI UDIO U KOMPANIJI........................................... 8 6. UPRAVA DIONIKOG DRUTVA...................................................................... 11 7. SAZIVANJE OSNIVAKE SKUPTINE............................................................. 12 8. ODGOVORNOST OSNIVAA.............................................................................. 13 9. ZAKLJUAK........................................................................................................... 14 Literatura........................................................................................................................ 15

1. UVOD POJAM I NASTANAK DIONIKOG DRUTVA Dioniarska drutva se ubrajaju meu najstarije oblike privrednih drutava. Od poetka postojanja ovog oblika drutva, dioniarsko drutvo je do danas promijenilo svoju ekonomsku ulogu i pravni poloaj. U dananjem svijetu dioniko drutvo se veinom osniva iz ve postojeeg akumuliranog kapitala. Ovaj vid udruivanja predstavlja najznaajniji oblik trgovakog/privrednog drutva. Dioniko drutvo (engl. joint stock company, njem. Aktiengesellschaft AG) je drutvo koje svojim statutom odreuje osnovnu glavnicu razdijeljenu na dionice, ima pravnu osobnost i svojstvo trgovakog drutva bez obzira na svrhu za koju je osnovano, a za obveze prema vjerovnicima odgovara samo imovinom drutva. Pretpostavlja ogranienu odgovornost vlasnika dionica. Dioniko drutvo kao sastavni dio unutarnjeg ustrojstva ima: upravu, nadzorni odbor i skuptinu. Dioniko drutvo (skraeno d.d.) je trgovako drutvo i pravna osoba kod kojeg je kapital drutva podijeljen na jednake dijelove zvane dionice. Dioniko drutvo je meunarodno vrlo znaajan, a u pojedinim dravama prevladavajui, oblik organizacije privrednih subjekata. Nazivi pod kojima se dionika drutva javljaju u nekim stranim pravima: - aktiengesellschaft (njemako, vicarsko, liechtensteinsko i austrijsko pravo) - societe anonyme (francusko pravo) - aktiebolag (vedsko pravo) - company limited by shares (anglo-ameriko pravo) - societa per azioni (talijansko pravo) - naamloze vennootschap (nizozemsko pravo) - delnika druba (slovensko pravo) - akcionernoe obestvo otkritogo tipa (rusko pravo).

2. HISTORIJAT NASTANKA DIONIKOG DRUTVA Prva dioniarska drutva su se pojavila u XV stoljeu u Italiji, davne 1407. godine u enovi. Znaajan nastanak i razvoj dioniarskih drutava poinje poetkom XVII stoljea kada se osnivaju velike prekomorske kolonijalne kompanije, naroito u Engleskoj, kao i donoenjem poznatog Zakona Code de Commerce 1807. godine u Francuskoj koji je utvrdio dvije vrste dionikih drutava i to komanditna i anonimna dionika drutva1. Vremenom, nastajala su nova akcionarska drutva. Poto uloeni novac ne moe da vrati od kompanije u koju je novac uloio, vlasnik akcije - akcionar, moe jedino da proda akciju nekom drugom licu i na taj nain vrati svoj novac. On, meutim, nikada ne moe biti siguran da li e dobiti cjelokupan iznos novca koji je uloio, ili samo njegov dio. To zavisi od uspjenosti preduzea u koje je uloio novac u vidu akcije. Prodaju akcije je mogue izvriti po njenoj trinoj cijeni, koja predstavlja stav javnosti prema uspjenosti preduzea. Obzirom da je motiv ulaganja novca njegov povrat uz zaradu, jasno je da su pojedinani investitori kupci akcija zainteresovani za kupovinu samo onih akcija koje e u budunosti, prema njihovoj procjeni, vrijediti vie nego danas. Na taj nain se vri permanentno anketiranje javnosti sa jednim jednostavnim pitanjem: da li e preduzee X uspjeno poslovati u budunosti? Potvrdan odgovor na ovo pitanje znai vei kurs akcija preduzea X i obrnuto. Nedvosmislen odgovor na anketno pitanje predstavlja cijena akcije. Ovaj oblik povezivanja ulagaa danas je iroko rasprostranjen i on omoguuje veliku mobilizaciju i kompatibilnost novca i kapitala neophodnih za ostvarivanje veih poslovnih poduhvata. . Na planetarnom nivou, multinacionalne kompanje - akcionarska drutva su monije od mnogih drava i diktiraju globalni razvoj ekonomije.

emi Hilmija, Trgovako pravo, Knjiga prva Magistrat, Sarajevo 2000., str. 62-78

3. KARAKTERISTIKE DIONIKOG DRUTVA Temeljna karakteristika dionikog drutva ogleda se u tome to je ono drutvo kapitala koje ima svoju imovinu koja je prilikom osnivanja drutva temeljni kapital, sainjen od uloga i kojim drutvo odgovara u potpunosti za obveze preuzete u pravnom prometu prema treim osobama, dok dioniari ne odgovaraju svojom linom imovinom za nastale obveze. Minimalni fiksni kapital propisan zakonom i podijeljen na akcije mora biti ouvan tokom poslovanja drutva. U komparativnim sistemima moe biti propisan minimalni broj osnivaa, to ovisi od toga da li se drutvo osniva sa ili bez javnog upisa akcija, Tako npr. u Njemakoj, minimalni broj dioniara je pet, u Francuskoj sedam, a u vicarskoj tri2. Prilikom osnivanja dionikog drutva temeljni kapital se osigurava ulozima lanova u novcu, stvarima i pravima (licenca, patent i dr.) tako da uneseni ulozi postaju imovina dionikog drutva, pri emu ulog daje pravo na dionicu, lanak 43. Zakona o trgovakim drutvima Federacije Bosne i Hercegovine. Prema tome, temeljni kapital drutva stvara se upisom i uplatom dionica, tako da nakon uplate dionica u cjelini, u momentu osnivanja iznos temeljnog kapitala odgovara imovini dionikog drutva. Svaki dioniar ima jednu ili vie dionica, iji zbir iziskuje udio dioniara u temeljnom kapitalu, ali dioniaru ne daje stvarno-pravna ovlatenja na ulog koji je uplatio, jer je taj ulog postao imovina drutva. Dioniko drutvo je drutvo iji je osnovni kapital podijeljen na dionice.3 Dioniarsko drutvo predstavlja drutvo kapitala koje se formira ugovorom o osnivanju, ako ga osniva vie lica, odnosno osnivakim aktom ako ga osniva jedno lice. Zakonom je propisan minimalan iznos osnovnog kapitala u visini od 50.000 KM. Pojedinim posebnim propisima utven je minimalni iznos osnovnog kapitala. Tako za banke, kao depozitne organizacije, minimalni iznos osnovnog kapitala je 15.000.000,00 KM, za drutvo za upravljanje fondovima 1.000 000,00 KM, za berze 200.000,00 KM itd. Pored ovoga pojedinim posebnim zakonima propisano je da se pojedine vrste organizacija mogu formirati iskljuivo u obliku dioniarskih drutava. Tako je u naem pravnom sistemu ova obaveza propisana za: banke, privatizacione investicione fondove, investicione fondove i berze. Znaaj dioniarkog drutva je u tome to se u njemu koncentrie kapital, u pravilu, veeg broja lica, pri emu se kapital koncentrie a upravljanje centralizuje. Osnovni kapital se dijeli na dijelove koji su vrednovani dionicama.
2 3

emi Hilmija, Trgovako pravo, Knjiga prva Magistrat, Sarajevo 2000. str. 46-76 Izvod iz ZOPD l. 107

Zakonodavac izriito nalae formiranje odgovarajuih organa u dionikom drutvu i to: skuptina, nadzorni odbor, odbor za reviziju i uprava drutva (direktor i izvrni direktor). lan 10, zakona ZOPD ( Zakon o privrednim drutvima): Osnovni kapital Drutva iznosi 100.000 KM (slovima: sto hiljada KM) podijeljen na 10 (deset) osnivakih dionica na ime s pravom glasa, (redovne dionice), od kojih svaka dionica ima nominalnu vrijednost od 10.000 KM ( slovima: deset hiljada KM)4 Temeljni kapital se tokom poslovanja mijenja tj. moe se poveati i smanjiti. Poveavanje temeljnog kapitala dionikog drutva moe biti provedeno na slijedee naine:

poveanje temeljnog kapitala ulozima izdavanjem novih dionica uvjetno poveanje temeljnog kapitala pretvaranjem obveznica drutva u dionice poveanje temeljnog kapitala koje provodi uprava drutva izdavanjem novih dionica uz uplate uloga.

Smanjenje temeljnog kapitala dionikog drutva moe biti provedeno na slijedee naine:

redovno - vraanjem kapitala dioniarima, npr. kada vie kapital nije potreban za poslovanje drutva povlaenjem dionica pojednostavljeno smanjenje kapitala da bi se pokrili gubici, sredstva prenijela u kapitalnu dobit.

4. OSNIVANJE DIONIKOG DRUTVA

4

doc. Dr. Veljko Trivun, ass. Vedad Silajdi, ass. Fatima Mahmutehaji, ass. Zinka Grbo; Praktikum poslovnog prava; drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje Sarajevo: Kemigrafika Trade, oktobar 2003

Dioniko drutvo se osniva ugovorom. Ugovor se zakljuuje u pisanoj formi i pored ostalog sadri: firmu i sjedite dionikog drutva, djelatnost, prava i obaveze osnivaa, iznos osnovnog kapitala, oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica, te posljedice neupisivanja ili neuplaivanja dionica ako se radi o simultanom osnivanju. Ugovor o osnivanju dioniarskog drutva mora biti potpisan od svih osnivaa ili njihovih punomonika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom. Uz potpise punomonika prilae se ovjereno pismeno ovlatenje. Kada dioniko drutvo osniva jedan osniva, osnivaki akt je odluka o osnivanju dionikog drutva.5 Postupak osnivanja dioniarskog drutva ovisi od toga da li se radi o simultanom ili sukcesivnom osnivanju. Kod simultanog osnivanja samo osnivai osnivaju drutvo otkupom svih dionica, a ugovorom se utvruju posljedice neuplaivanja dionica pri emu se po pravilu daje pravo ostalim osnivaima da uplate nedostajue dionice za osiguranje osnivakog kapitala. Sukcesivno osnivanje podrazumijeva upuivanje javnog poziva ponude za pristupanje ugovoru o sukcesivnom osnivanju drutva. Javni poziv sadri bitne elemente dionikog drutva (podaci iz ugovora o osnivanju), iznos osnovnog kapitala koji se eli prikupiti na ovaj nain, rok uplate dionica, te nain sazivanja osnivake skuptine drutva. Osnivai su duni da sazovu osnivaku skuptinu najkasnije u roku od 60 dana od prijema rjeenja Komisije za vrijednosne papire da je emisija dionica uspjela. Osnivaka skuptina utvruje da je osnovni kapital osiguran, prihvata ili odbija prekomjeran upis dionica, prihvata izvjetaj o radu osnivaa, te donosi statut i imenuje lanove nadzornog odbora. Skuptina moe donositi valjane odluke ako joj prisustvuju dioniari u ijem vlasnitvu je najmanje polovina osnovnog kapitala. U svakom sluaju, postupak osnivanja prolazi kroz nekoliko faza i dosta je formalan uz uee Registra vrijednosnih papira, Komisije za vrijednosne papire i banke. 5. DIONICE KAO VLASNIKI UDIO U KOMPANIJI PRAVNOM SUBJEKTU

Izvod iz ZOPD l. 110

Dionica je vrijednosni papir kojim imalac dokazuje svoj ulog u osnivakom kapitalu dionikog drutva. Dakle, ona je dokaz vlasnitva nad dijelom Drutva koje je registrirano kao dioniko drutvo. Ona daje prava, ali i odreene obaveze prema drutvu. U pravilu je nasljedna. Vlasniku obezbjeuje niz prava ali je najatraktivnije pravo na dividendu, to znai, sudjelovanje vlasnika dionice u profitu koje u odreenom razdoblju (u pravilu svake godine) ostvari dioniko drutvo. Dioniar ima takoe pravo glasa na skuptini dioniara te na ostatak iz steajne mase nakon steaja preduzea6. Kupovinom dionica fiziko ili pravno lice postaje dioniar. Dioniar stie slijedea prava:

pravo glasa na godinjoj skuptini dionikog drutva, pravo na udio u dobiti, isplativoj u obliku dividende, ograniena odgovornost u sluaju likvidacije drutva, proporcionalni udio u imovini drutva u sluaju likvidacije, pravo pree kupnje u sluaju novog izdavanja dionica dionikog drutva, ogranieni pristup poslovnim knjigama dionikog drutva

Dionica nije temelj za vlasnitvo nad imovinom drutva ili drutvom u cjelini, nego je treba shvatiti kao pravni temelj i iskaz za skup upravljakih i imovinskih prava i eventualne obveze dioniara prema drutvu. Po sadraju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlatene. 1. Redovne dionice su dionice koje imatelju daju pravo glasa u glavnoj skuptini drutva, pravo na isplatu dijela dobiti drutva (dividenda) i pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase drutva. 2. Povlatene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlatena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom dionikog drutva. Povlatena dionica moe biti kumulativna i participativna. Kumulativna
6

http://zaradinaberzi.blogger.ba/ (pristupio 10.11.2010.)

povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica. Participativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored odreene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica. Broj dionica koji upisuje svaki osniva bitna je komponenta naroito ako se radi o simultanom osnivanju dionikog drutva. Svaki osniva potpisivanjem osnivakog akta osigurava sebi pravo da preuzme odreeni broj dionica, ali od tog trenutka to postaje njegova obaveza prema ostalim osnivaima i dioniarima, a izvravanje te obaveze je uvjet osnivanja drutva i stvaranja prava svih uesnika. Banka kod koje se vri uplata dionica, postupak i rok uplate moraju biti unaprijed utvreni, to je posebno znaajno kod sukcesivnog osnivanja dionikog drutva kada osnivai ele informirati i privui ostale potencijalne ulagae i budue dioniare. Svaka dionica daje pravo glasa u skuptini drutva. Bez prava glasa mogu se izdati samo povlatene dionice. Ukupni nominalni iznos takvih dionica ne moe prei polovinu iznosa temeljnoga kapitala drutva. Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti nominalni iznos daju razliito pravo glasa u skuptini drutva. Dionica mora imati sljedee sastojke: 1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos, 2. oznaku vrste i roda dionice, 3. firmu i sjedite izdavatelja dionice, 4. firmu, odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da glasi na donositelja, 5. datum izdavanja i broj dionice, 6. faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionice. Isprava o dionici sastoji se od tri dijela. Prvi dio, plat dionice, mora sadravati sve sastojke koje mora imati dionica a koji su navedeni naprijed. Drugi dio isprave o dionici je kuponski arak za naplatu dividendi. Svaki kupon za naplatu dividende mora sadravati ove sastojke: 9

1. redni broj kupona za naplatu dividende, 2. broj dionice na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplauje dividenda, 3. firmu izdavatelja dionice, 4. faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionice. Trei dio dionice je talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskoriteni svi kuponi za isplatu dividende. Talon mora sadravati broj dionice na koju se odnosi. Dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je vii od nominalnoga. Iznos djelomine uplate mora se naznaiti na dionici. U statutu dionikog drutva moe se odrediti da se dioniaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime. lan 194, zakona ZOPD ( Zakon o privrednim drutvima): Dionice dionikog drutva su dematerijalizovane, nedjeljive i glase na ime. Dionice su neogranieno prenosive, osim u sluajevima utvrenim statutom dionikog drutva u skladu sa zakonom7. Dionica sadri pravo na uee u: 1. upravljanju dionikim drutvom; 2. raspodjeli dobiti; 3. diobi imovine preostale nakon steaja ili likvidacije dionikog drutva lan 195, zakona ZOPD ( Zakon o privrednim drutvima): Dioniko drutvo moe emitovati dionice razliitih klasa. Dionice iste klase sadre ista prava. Dionice, osim obicnih dionica, sadre oznaku klase. Dionice drutva se mogu emitovati sa razliitim nominalnim vrijednostima.

Izvod iz ZOPD l 194

10

Dioniko drutvo ne moe emitovati dionice koje sadre pravo na fiksnu stopu prinosa8.

6. UPRAVA DIONIKOG DRUTVA Uprava se sastoji od jedne ili vie osoba (direktori) iji se broj odreuje statutom. Ako se uprava sastoji od vie osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika. lanom uprave moe biti svaka fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje lanova uprave. lanom uprave ne moe biti osoba.: 1. koja je kanjena za kazneno djelo prouzrokovanja steaja, povrede obveze voenja poslovnih knjiga, oteenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili steaja, neovlatenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomonosti presude kojom je osuena, s time da se u to vrijeme ne rauna vrijeme provedeno na izdravanju kazne ili 2. protiv koje je izreena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomino obuhvaeno predmetom poslovanja drutva za vrijeme dok traje ta zabrana. Uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost. Ako se uprava sastoji od vie osoba, lanovi uprave ovlateni su da poslove vode samo zajedno. Statutom se moe odrediti i drugaiji nain voenja poslova, ali se ne moe odrediti da se u sluaju razliitih miljenja lanova uprave smatra da je donesena odluka za koju se odluila manjina. Ako su glasovi pri odluivanju jednako podijeljeni, a statutom se za taj sluaj drugaije ne odredi, odluujui je glas predsjednika uprave. Uprava moe donijeti poslovnik o svome radu, ako njegovo donoenje nije po statutu u nadlenosti nadzornog odbora ili ako ga i bez odreivanja takve nadlenosti taj organ ne donese. Pitanja koja se inae ureuju poslovnikom mogu se urediti statutom. Odluka uprave o poslovniku mora se donijeti jednoglasno.

Izvod iz ZOPD l 195

11

Uprava je duna da: 1. na zahtjev glavne skuptine pripremi odluke i ope akte ije je donoenje u nadlenosti glavne skuptine, 2. pripremi ugovore koji se mogu sklopiti samo uz suglasnost glavne skuptine, 3. izvrava odluke koje glavna skuptina donese u okviru svoje nadlenosti. lanove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor drutva najvie na vrijeme od pet godina s time da ih moe ponovno imenovati. Ponovno imenovanje uprave nije mogue ranije od godinu dana prije isteka njihova mandata. Nadzorni odbor moe opozvati svoju odluku o imenovanju lana uprave ili njezina predsjednika kada za to postoji vaan razlog. Vanim razlogom naroito se smatra gruba povreda dunosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova drutva ili izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skuptini drutva, osim ako je to uinjeno zbog oito neutemeljenih razloga. Opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom.

7. SAZIVANJE OSNIVAKE SKUPTINE Osnivaka skuptina mora se odrati najkasnije dva mjeseca po proteku roka za upis dionica koji je bio odreen u prospektu. Osnivai dionikog drutva sazivaju osnivaku skuptinu oglasom koji se mora objaviti na isti nain kao to je bio objavljen i prospekt, ali tako da izmeu zadnje objave oglasa i skuptine protekne najmanje 15 dana. U tom roku mora se upisnicima kojima su podijeljene dionice omoguiti da u financijskoj instituciji gdje su ih upisali i na nekome drugome mjestu koje odrede osnivai razgledaju statut, izvjea osnivaa i revizora, upisnice, izvjee osnivaa o trokovima osnivanja, popis o podjeli dionica te popis osoba koje su preuzele dionice bez upisa na temelju prospekta te koliko je svaka od tih osoba preuzela dionica pojedine vrste i roda. Sud moe na zahtjev osnivaa iz opravdanih razloga za mjesec dana produljiti rok za odravanje glavne skuptine.

8. ODGOVORNOST OSNIVAA

12

Osnivai solidarno odgovaraju dionikom drutvu za tetu koja mu je priinjena zbog netanosti ili nepotpunosti podataka to su ih dali u vezi s osnivanjem drutva. Oni isto tako odgovaraju i za to da uprava dionikog drutva moe slobodno raspolagati s iznosima uplaenim za dionice drutva. Neovisno od obveze da nadoknade drugu tetu osnivai moraju dionikom drutvu platiti iznose koji nisu uplaeni i obetetiti ga za izdatke koji nisu prihvaeni kao trokovi osnivanja. Ako osnivai s nakanom ili s grubom nepanjom otete dioniko drutvo ulogom u stvarima, odnosno u pravima, preuzimanjem stvari, odnosno prava ili trokovima osnivanja, solidarno su obvezni da mu nadoknade tako priinjenu tetu. Za tetu ne odgovara osniva koji nije znao za injenice na temelju kojih je nastala odgovornost za tetu niti bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog privrednika za njih morao znati. Nastane li dionikom drutvu teta zbog toga to dioniar nije sposoban za plaanje ili nije sposoban uloiti stvar odnosno pravo, dionikom drutvu solidarno odgovaraju za tetu oni osnivai koji su prihvatili sudjelovanje dioniara za kojega su znali da nije sposoban za plaanje niti za to da ispuni preuzetu inidbu. Uz osnivae na isti nain odgovaraju i osobe za iji su raun osnivai preuzeli dionice. One se kod toga ne mogu pozivati na to da im nisu bile poznate okolnosti koje su znali ili morali znati osnivai to su djelovali za njihov raun. Dioniko drutvo se moe odrei zahtjeva za naknadu tete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skuptina dionikog drutva i ako tome ne prigovori manjina koja raspolae ukupno s najmanje desetinom temeljnoga kapitala drutva a prigovor se unese u zapisnik sa skuptine. To vremensko ogranienje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu tete nesposoban za plaanje i ako, da bi otklonio otvaranje steaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima.

9. ZAKLJUAK

13

Dioniarska drutva kao privredni subjekt su vremenom postala najiri oblik udruivanja investitora. Kao primjer imamo velike kompanije u svijetu i u BiH kao to su BH Telecom, Energoinvest i dr. Osnovne prednosti i nedostatci dionikih drutava u odnosu na druga drutva se ogledaju u sljedeem : 1. prednosti dionikog drutva naspram drutva s ogranienom odgovornou su u sposobnosti: prikupljanja veeg kapitala, mogunou izlaska na berzu, olakanoj trgovini udjelima (dionicama), jednostavno poveanje temeljnog kapitala (emisijom novih dionica ili poveanjem njihove nominalne vrijednosti), laka mogunost dobivanja veih bankovnih kredita, bolji sistem interne kontrole, zatita line imovine dioniara i sl.

2. Nedostatci su visoki trokovi izdavanja dionica, sloenija struktura, tromost u procesu odluivanja, konflikti izmeu malih i velikih dioniara i sl.

Literatura ovi .: Poslovno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2003.;

14

Kamari M., Festi I.: Upravno pravo, Opti dio Tree, izmjenjeno uzdanje, Editio Juristica, Sarajevo, 2004.; emi H.: Trgovako pravo, Knjiga prva Magistrat, Sarajevo 2000.; Trivun V., Silajdi V., Mahmutehaji F., Grbo Z.: Praktikum poslovnog prava; drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Kemigrafika Trade, Sarajevo oktobar 2003.; http://zaradinaberzi.blogger.ba/

15