Bankarstvo

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU
POJAVA I RAZVOJ BANKARSTVA - Srednja Azija, 35. st. pr.n.e. sumeranski sveenici Babilonsko carstvo u hramovima pod zatitom sveenika, tzv. Tezauri (tezaurirati imobilizirati, povui novac iz optjecaja) - Grka, 7. st. pr.n.e. prvi privatni bankari, tzv. Trapeziti (gr. trapeza klupa) i prve dravne banke (osnovane s ciljem sprjeavanja prekomjernog bogaenja bankara) - Rimski bankari, tzv. Argentari (lat. argentum srebro) postaju posebna klasa, zahvaljujui povlasticama dobivenim od drave poznaju iro i tekui raun raspadom Rimskog carstva, novac skoro nestaje - prve zlatne kovanice, tzv. florini u Firenci nastaju Banca di Genova (1320), Casa di Sant Georio (1401), Casa di Rialto (1578), Banca del Giro (1617) - 17 st. prve velike banke koje se pored emisije novca bave i kreditiranjem drave i platnim prometom vedska dr. banka (1668), engleska sredinja banka - Bank of England (1694), francuska sred. banka Banque General (1716) HRVATSKA - pretea prve hrv. banke je zaloni zavod osnovan u Dubrovakoj Republici 1617. Prva hrv. tedionica (1846) u ZG, Hrv. poljodjelska hipotekarna banka d.d. (1892), Osjeka tedionica d.d. (1867), Varadinska tedionica d.d. (1868), Bjelovarska tedionica d.d. (1872) i dr. Osobine bankarstva onoga vremena: izrazito velika rascjepkanost veliki broj malih privatnih banaka (niska koncentracija kapitala) 178 banaka u nakon I. Svj. rata odsustvo specijalizacije u bankarskim poslovima Nakon svjetske ekon. krize (1929/32), zbog nepridravanja osnovnih bankarskih principa u poslovanju, veina banaka u RH odlazi u steaj, ili se spaja s drugim bankama, a sve vie ih prelazi u vlasnitvo drave (dravni kapitalizam) tijekom II. Svj. rata partizanska izvrna vlast ureuje financ. pitanja raspisivanjem dva javna zajma (Zakon narodnog osloboenja) i emisijom obveznica (2 serije) Nakon osloboenja naputaju se tr. principi u bankovnom poslovanju te se prelazi na administrativnocentralistiko planiranje posebna uloga Slube drutvenog knjigovodstva iji zadatak je voenje drut. knjigovodstva, kontrola, stat. obrada i evidencije nov. tijekova osobine bank. sustava u socijalizmu: este promjene bank. sustava koje nikada nisu dale odgovarajue uinke netrinost, a time i neuinkovitost bank. sustava gotovo nikakva samostalnost posl. banaka u odnosu na sredinju banku ograniavanje samostalnosti posl. banaka politikim mjerama i ciljevima utjecaj lokalnih pol. vlasti na posl. banke oskudnost instrumenata financ. tijekova (novac, bank. depozit, kredit) Osamostaljenjem RH ulazi u razdoblje tranzicije u poetnoj fazi tranzicije prevladavaju posl. banke u vlasnitvu poduzea (njihovih osnivaa), tzv. ''stare banke'', a istovremeno se pojavljuju i prve privatne banke ''stare banke'' inercijom uz ''podrku'' monetarne politike uglavnom nastavljaju svoje neprofitno ponaanje uz zaduivanje kod sredinje banke, a prisutan je i nesrazmjer izmeu devizne i tednje u nacionalnoj valuti sanaciju nastalog stanja monetarne vlasti provode kroz jaanje kontrolne funkcije sredinje banke i propisivanje stroih uvjeta poslovanja te kroz konkretne postupke ozdravljenja pojedinih posl. banaka, a jedini kriterij za sanaciju neke banke je veliina njezinog gubitka i njezin utjecaj na gospodarstvo sredine u kojoj djeluje Obiljeja sanacije posl. banaka: 1. Prijenos loih plasmana na posebnu agenciju (Dr. agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka) 2. Dokapitalizacija 3. Promjena dioniara i Uprave banke VRSTE BANAKA Raznovrsnost tipova banaka ima svoje ishodite u osnovnim funkcijama bankarstva (Periin/okman): 1. Mjenjaka funkcija 2. Funkcija primanja depozita i prijenosa (transfera), tj. plaanja po nalogu deponenta 3. Funkcija kreditiranja Ostale bank. funkcije (temelje se na osnovnim): 1. Funkcije kreditnogarancijske prirode (povezane se mjeninim avalom) 2. Funkcije transfera (posrednika funkcija) 3. Funkcije emisije vrijedn. papira (direktno financiranje) 1. Sredinje banke ''banke banaka'' zbog vodeeg mjesta u bank. sustavu pojedine zemlje odgovorne su za provoenje ekon. politike zemlje kroz voenje monetarno-kreditne i devizne politike te kroz osiguranje stabilnosti nacionalne nov. jedinice nazivaju se jo i emisijske ili notne banke prema najrazvijenijem poslu kojeg obavljaju, emisiji novca (primarna emisija) predstavljaju kreditni oslonac bank. sustavu (kroz
potraivanja banaka prema sredinjoj banci) te utjeu na njihovu likvidnost i kreditnu sposobnost odgovorne su za meunarodnu likvidnost zemlje i stabilnost teaja nacionalne valute 2. Depozitno-kreditne banke (komercijalne banke) kreditiraju gospodarstvo ali i stanovnitvo, a temelj tih aktivnosti ine kratkoroni depoziti iz svih izvora odobravanjem kredita poveavaju novanu masu (sekundarna emisija novca) imaju vanu ulogu u suvremenom bankarstvu jer kroz obnaanje svojih funkcija utjeu na cjelokupna gosp. kretanja, pri emu se moraju rukovoditi naelom isplativosti svojih poslova uz minimiziranje rizika sredstva potrebna za svoje poslovanje sve ee osiguravaju kroz razne emisije vrijedn. papira (na tritu), a ujedno raste i znaaj njihovih drugih bank. poslova, npr. posrednikih poslova 3. Specijalizirane banke mogu biti razliitog profila, a najee su to razvojne banke (banke dugoronog kreditiranja), investicijske banke i dr. specijalizacijom u poslovanju nemaju sporednih poslova koji ih ponekad mogu dodatno optereivati u poslovanju specijalizacija im omoguava: potpunije sagledavanje potreba svojih klijenata smanjenje rizika u posl. odnosima kvalitetnije osiguranje izvora sredstava putem suradnje sa slinim bankama iz inozemstva odgovarajuu kadrovsku ekipiranost 4. Univerzalne banke pruaju veinu bank. usluga prednost im je to u razdobljima loe konjukture 1 mogu kroz jaanje odreene djelatnosti kompenzirati one loe poslove koje ne mogu propustiti nedostatak im je odsustvo specijalizacije to im znatno poveava trokove i rizik poslovanja (npr. trokovi vezani uz zaposlenike jer trebaju imati strunjake raznih profila sukladno uslugama koje pruaju) 5. tedionice specifine, specijalizirane financijske (bankarske) institucije ija osnovna djelatnost je prikupljanje i plasman tednje najirih slojeva stanovnitva prikupljaju male, ali brojne utede koje bi inae veim djelom zavrile u konzumu, a koje zbog svoje veliine i rascjepkanosti nisu interesantne za ostale financ. institucije uglavnom odobravaju razliite kredite svojim klijentima, stanovnitvu (potroaki krediti, krediti za komunalnu izgradnju, adaptacije i dr.) posebno mjesto u poslovima tednje imaju potanske tedionice ija glavna prednost je velik broj ekspozitura i altera gotovo u svakom mjestu (ipak osnovnu djelatnost im nije tednja i kreditiranje ve druge djelatnosti kao to je bezgotovinski platni promet) o razvoj tednje rezultirao je i pojavom usko specijaliziranih institucija kao to su tedno-kreditne zadruge i zadrune tedionice koje se takoer bave poslovima tednje i plasmanom tih sredstava, ali iskljuivo lanovima tih udruga PRINCIPI BANKARSKOG POSLOVANJA 1. princip poslovnosti i urednog poslovanja 2. princip rentabilnosti 3. princip likvidnosti 4. princip sigurnosti i efikasnosti ulaganja 1. Princip poslovnosti i urednog poslovanja poslovnost banka veim dijelom posluje s tuim sredstvima, te je od velikog znaaja racionalno raspolaganje tim sredstvima u odluivanju se treba rukovoditi pravilima struke te koristiti najnovija znan. saznanja mora imati ispravna i potpuna saznanja o bonitetu klijenta i njegovoj kreditnoj sposobnosti, a kod sloenijih poslova i veih kredita mora poznavati tehnoloke procese, te trinu atraktivnost proizvodnje koja se kreditira, i dr. raspoloiva sredstva banke trebaju biti stalno u plasmanima kako bi se izbjegla tetna imobilizacija 2 poslovnost banke je u uskoj vezi s njezinom autonomnou, odnosno samostalnou u odnosu na vlast, a jedini kriteriji njezina poslovanja mogu biti trite i monetarno-kreditna politika sredinje banke uredno poslovanje podrazumijeva strunost, poslovnost i profesionalnost u obavljanju bankarskih poslova 2. Princip rentabilnosti rentabilno poslovanje je cilj svakog gosp. subjekta ostvarenje profita na razlici kamata je osnovni cilj osnivanja svake banke, a s razvojem bankarstva, imperativ nije ostvarivanje to veeg profita, ve postizanje profita koji e osiguravati i kratkoronu i dugoronu stabilnost, te stoga rentabilno poslovanje mora istovremeno biti i sigurno i racionalno mogui problemi kod baninog klijenta nisu samo njegovi ve problemi koji se rjeavaju uz pomo banke koja je sudionik posla neplanirane situacije koje mogu ugroziti ispunjenje obveza komitenta, banka partner rjeava novim kreditima ali i uspostavom skrbnitva nad svojim posl. partnerom tim postupkom banka ne ugroava princip svoje rentabilnosti, ve osigurava uspjenost svojeg klijenta i stabilnost cjelokupnog gospodarstva u konanici
1 2
konjuktura - stanje na tritu s obzirom na odnos ponude i potranje (loa, dobra, ). imobilizacija pretvaranje tekueg kapitala u temeljni kapital
3. Princip likvidnosti likvidnost je sposobnost svakog gosp. subjekta da u svakom trenutku moe podmiriti sve svoje dospjele nov. obveze u cijelosti likvidna banka je ona banka koja moe podmiriti sve svoje dospjele nov. obveze u cijelosti, i staviti u teaj odobrene kredite, te mora o dospijeu izvriti sve svoje obveze po izdanim garancijama, akreditivima i drugim instrumentima plaanja likvidnost banke se osigurava kroz usklaivanje opsega angairanja sredstava (plasmana) s izvorima tih sredstava 4. Princip sigurnosti i efikasnosti ulaganja sigurno ulaganje podrazumijeva bankovni posao koji garantira povrat plasiranih sredstava od strane njenog komitenta (uz najmanji, tj. prihvatljivi rizik) sigurnost plasmana za banku ima dvije dimenzije: 1. bonitet komitenta (posl. partnera banke) koji obuhvaa irok raspon elemenata, i to njegovu kreditnu sposobnost (kreditni rejting), likvidnost, rentabilnost poslovanja, trinost, prihvaenost proizvoda odnosno usluga na tritu i drugo 2. osiguranje pokria i njegova adekvatnost: a) realno pokrie hipoteka, lombard, mjenica i drugo kreditiranje stanovnitva (stamb. izgradnja, adaptacije, kupovina robe i dr.) b) parterski odnos bankakomitent kreditiranje gospodarstva i svoenje rizika tog posla u prihvatljive okvire se temelji na uspostavi partnerskog odnosa izmeu banke i komitenta Princip sigurnosti i ulaganja obuhvaa i selekciju poslovnih partnera banke, te uspostavu odnosa koji su vezani za posl. moral, ali i moral svih sudionika u posl. transakcijama ukljuujui i dravu BANKARSKI POSLOVI Podjela po naelu funkcionalnosti (polazi od gosp. sadraja odreenog bankarskog posla): - poslovi imobilizacije i koncentracije sredstava - kreditni poslovi - posrednikokomisioni poslovi - vlastiti poslovi - kontrolno-upravni i administrativno-planski poslovi Podjela prema bilanno-analitikom kriteriju (kriterij je uloga banke u pojedinom poslu: - pasivni (poslovi izvora sredstava) banka je dunik - aktivni banka je vjerovnik - posredniki banka je posrednik - vlastiti - upravno-kontrolni poslovi Pasivni bankarski poslovi poeci bank. poslovanja je primanje nov. depozita banka se javlja kao dunik: 1. primanje uloga na vienje 2. primanje depozita 3. izdavanje obveznica i drugih vrijedn. papira 4. reeskontiranje mjenica 5. primanje kredita drugih banaka 6. ostali poslovi koji po svojim obiljejima pripadaju u pasivne bankarske poslove Pasivne bank. poslove dijelimo na kratkorone i dugorone kratkoroni: 1. emisija novanica 2. mobiliziranje i dranje kratkoronih sredstava depozita po vienju 3. zaduivanje kod drugih banaka 4. izdavanje blagajnikih zapisa 5. eskontiranje vlastitih mjenica Dugoroni bankarski poslovi su: 1. emisija dionica i drugih vrijedn. papira 2. novani depoziti 3. dugoroni depoziti drave i javnih ustanova 4. izdavanje obveznica 5. dugoroni krediti iz inozemstva 6. formiranje vlastitih fondova 7. akumuliranje dugoronih sredstava poduzea Pasivni bankarski poslovi vezani su za: 1. prikupljanje nov. sredstava (depozita) 2. potraivanja prema sredinjoj banci primarna emisija novca 3. kreditnu aktivnost posl. banaka jer depoziti (pravi regulare) ili (nepravi irregulare) ine osnovicu za odobrenje kredita 4. likvidnost nov. sredstava
Kratkoroni pasivni bankarski poslovi uz primarnu emisiju novca, primanje depozita je od izuzetnog znaenja za svaku banku, jer ta sredstva ine osnovicu za odobravanje kredita, tj. slue kao temelj za multiplikaciju depozita, to zovemo sekundarna emisija novca u kratkorone depozite (a vista depozita) spadaju i poslovi vezani za pribavljanje slobodnog novca pojedinaca, gosp. subjekata i drave, a to su: tedni ulozi; depoziti na tekue i iro raune; ostali depoziti 1. tedni ulozi prikupljanje tednih uloga stanovnitva (fizikih osoba) je vrlo znaajan pasivni bank. posao, a sama tednja proizlazi iz ljudske potrebe za osiguranjem budunosti, svoje i svojih najbliih 2. depoziti na tekue i iro raune kratkoroni ulozi koji ine nov. sredstva trgovakih drutava, javnih poduzea, institucija, drave i fizikih osoba, a slue za sva plaanja meu njima i to uglavnom knjinim putem (depozitni novac) a rjee gotovinom 3. ostali depoziti ulozi na raznim raunima bez otkaznog roka, a najee su to sredstva raznih fondova Zaduivanje kod drugih banaka kratkoroni pasivni bank. posao putem kojeg banke poveavaju svoj kreditni potencijal, ali ne i novanu masu budui da dolazi do drukije alokacije novca zaduivanje moe biti: kod sredinje banke; izmeu poslovnih banaka najei oblici zaduivanja kod sredinje banke: reeskont; relombard; likvidnosni kredit; blagajniki zapisi; drugi certifikati o depozitu - reeskontni kredit je pasivni bank. posao kod kojeg poslovna banka mjenice iz svog portfelja eskontira kod sredinje banke i time dolazi do sredstava prije njihova dospijea slian je i relombard samo to je predmet transakcije neki drugi vrijednosni papir - likvidnosne ili kredite za odravanje likvidnosti odobrava sredinja banka poslovnim bankama u skladu sa Zakonom, kako bi one u svakom trenutku mogle izvravati svoje dospjele obveze u hrv. bankarstvu slinu ulogu imaju tzv. interventni i predsanacijski krediti - blagajniki zapisi su vrlo uinkovit oblik mobiliziranja nov. sredstava izdaju se na okrugle svote, mogu biti denominirani u domaoj ili u stranoj valuti, a njihov kupac sam odluuje o visini upisane svote prilikom upisa sredinja banka se obvezuje upisniku blagajnikog zapisa isplatiti u odreenom roku upisani iznos uvean za ugovorenu kamatu blagajniki zapisi HNB denominirani su u iznosima od 100.000 kn s rokom dospijea 35, 91 ili 182 dana, a od travnja 1999. HNB izdaje i blagajnike zapise denominirane u DM i USA dolarima s rokom dospijea 63, 91, 182 i 364 dana Dugoroni pasivni bankarski poslovi radi se o sredstvima nieg stupnja likvidnosti, a uspjenost ovog posla ima znatan utjecaj na investicije, a time i na ukupan gosp. rast to su oroeni depoziti te izdavanje vlastitih dionica i obveznica - oroeni depoziti dugoroni depoziti su svi depoziti s otkaznim rokom duim od godine dana bez obzira na osobu deponenta donose veu kamatu od kratkoronih i stoga imaju znaaj za ulagaa (vea zarada) - obveznice i dionice obveznica je fiksno ukamativi vrijednosni papir kojim se njezin izdavatelj obvezuje da e osobi naznaenoj u obveznici, ili po njenoj naredbi, odnosno donosiocu obveznice, isplatiti u odreenom roku svotu navedenu u obveznici i pripadajue kamate Aktivni bankarski poslovi glavna osobina im je multiplikacija depozita (sekundarna emisija novca), a banka se pojavljuje kao vjerovnik: - davanje kredita - diskontni posao ili davanje kredita na temelju mjenica (eskontno kreditiranje) - lombard vrijednosnih papira i druge vrste lombarda - akreditivi raznih vrsta - rambursno, negacijsko i vinkulacijsko kreditiranje - dugoroni krediti na temelju hipoteka - konzorcijski i osnivaki poslovi - akceptacijsko i avalno kreditiranje - drugi bank. poslovi koji po svom karakteru spadaju u srodne aktivne bank. poslove
Kreditni poslovi kredit je ustupanje odreene svote nov. sredstava od strane financ. organizacije (banke i dr.) kao kreditora nekoj osobi uz obvezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuu naknadu (kamatu) osiguranja povrata kredita: - zalog pokretne stvari (vrijednosnice, plemenite kovine, numizmatiki novac, umjetnike kolekcije i sl.) - nekretnine - jamstva treih osoba u koje davalac kredita ima povjerenja - vlastiti ulog dunika u obliku pologa sredstava na poseban raun kod vjerovnika - osiguranje povrata kredita vinkuliranjem police osiguravatelja u korist vjerovnika - kombinacije prethodnih oblika Dodatna osobina kredita je da su inidba i protuinidba vremenski rastavljeni, te je radi smanjenja rizika, nuno kod odobravanja kredita istraiti: - platenu sposobnost traitelja kredita, tj. da li dunik po svojim gosp. osobinama moe preuzeti krediti i uredno ga vraati - platenu volju traitelja kredita, tj. da li je dunik voljan udovoljiti svojoj obvezi - zakonska sredstva, tj. da vjerovnik pravnim sredstvima moe prisiliti dunika na ispunjenje obveze Kredit je mogue zakljuiti i bez volje dunika, a taj oblik nazivamo prisilni zajam Funkcije kredita: 1. funkcija osiguranja neometanog procesa reprodukcije osigurava se razvoj kako pojedinih gosp. subjekata tako i zemlje bitne znaajke suvremene proizvodnje su vremenska nepoklapanja izmeu ulaganja (istraivanje, razvoj, prototipovi proizvoda, plae, krediti) i dobiti od tih ulaganja, a kredit sve te probleme najuinkovitije rjeava 2. funkcija stvaranja novca osigurava se ulaganje slobodnih sredstava u djelatnosti koje su profitabilne 3. funkcija koncentracije sredstava ima dvojaku ulogu jer s jedne strane predstavlja kupovnu mo stanovnitva, a s druge slui za sekundarnu emisiju novca imbenici smanjenja kreditnog rizika osiguranja od rizika: osobno i stvarno kreditno osiguranje , kao to su jamstvo, garancija, zalog, zajedniki dunici, zalog pokretne stvari i prava, prijenos vlasnitva, hipoteka, cesija potraivanja i drugo u tranzicijskim zemljama prihvaanje samo tih realnih pokria kao osiguranja ukazuje na veliku zabludu koja danas koi razvoj gospodarstva tih zemalja, a glavni uzrok toj pojavi je nerazvijenost banaka glede ocjenjivanja kreditne sposobnosti klijenata rjeenje je u kvalitetna ocjena kreditne sposobnosti klijenta i njegova boniteta, te uspostava partnerskih odnosa kreditorklijent, to uspjeno funkcionira u zemljama razvijenih trinih gospodarstava Vrste kredita: 1. Prema predmetu na koji glase i u kojem moraju biti podmireni: naturalni; novani 2. Prema subjektima koji odobravaju kredit: komercijalni (trgovaki); bankovni 3. Prema duljini trajanja: kratkoroni; srednjoroni; dugoroni 4. Prema robi za koju se daju: proizvoaki; potroaki 5. Prema namjeni za koju se daju: za obrtna sredstva; za investicijsku potronju 6. Prema nainu osiguranja: otvoreni; pokriveni 7. Prema dravnom domicilu davatelja kredita: tuzemni; inozemni Naturalni krediti (robni) krediti koji se odobravaju i vraaju u robi Novani krediti odobravaju se u novcu (u gotovini ili u depozitnom iralnom novcu), a kreditnu obvezu ini povrat glavnice uveane za kamate Trgovaki krediti krediti odobreni u robi, s tim da ih dunici vraaju u novcu, a kamata moe biti uraunata u cijenu ili posebno iskazana Bankarski kredit odobrava ga banka svojim komitentima u novcu, s obvezom vraanja u novcu Kratkoroni kredit est aktivni bankovni posao kojim banka poveava nov. masu jer tim poslom stvara novi novac (sekundarna emisija novca) vrste: 1. kontokorentni kredit ili kredit po tekuem raunu na temelju solidnosti traitelja kredita (npr. stalni priljev sredstava na tekui raun) banka odobrava kredit pri emu utvruje njegovu maksimalnu visinu glavna osobina je da dunik plaa kamatu samo na visinu angairanih sredstava, a ujedno za vrijeme nekoritenja kredita banka plaa kamatu 2. eskontni kredit odobrava se na podlozi nekog budueg potraivanja, a poto se potraivanje kupuje prije dospijea, kredit je umanjen za kamate, trokove i proviziju najee pokrie za odobravanje je mjenica kredit se odobrava u roku dospijea mjenice, a dunik je duan iskupiti mjenicu i banci vratiti kredit, a ako to ne uini, banka e protestirati mjenicu i naplatiti duni iznos 3. lombardni kredit temelj kredita je zalog realnih pokretnih vrijednosti (zlato, umjetnine, vrijedn. papiri i dr.) odobravaju ga banke ali i druge specijalizirane institucije (npr. zalagaonice), a osnovicu za kredit ini trina vrijednost zaloene stvari zbog zatite interesa vjerovnika iznos kredita je uvijek nii od tr.
vrijednosti zaloga prednost kredita je u tome to traitelj kredita ostaje vlasnikom zaloene stvari, dok u sluaju ne vraanja kredita, vjerovnik prodaje zaloene stvari putem licitacije 4. akceptni kredit specifini kreditni posao kod kojeg samo u iznimnim sluajevima dolazi do isplate kreditnog iznosa budui da banka svom komitentu akceptira mjenicu tim postupkom banka postaje glavni dunik (trasat) te se obvezuje isplatiti mjenini iznos ukoliko to ne uini njen izdavatelj (trasant) odnosno traitelj kredita traitelj kredita eskontira mjenicu kod druge banke te tako dolazi do sredstava prije njezina dospijea 5. rambursni kredit to je akceptni kredit koji banka odobrava uvozniku robe temeljem pokria u robnim dokumentima vaan je za trgovaku razmjenu, te se esto koristi u meunarodnim poslovnim odnosima Dugorono kreditiranje akumulacija (tednja) gosp. subjekata, fondova, drave i stanovnitva ini najvei dio izvora ovih kredita, a u to moemo ubrojiti i emisiju dugoronih vrijednosnih papira (dionice, obveznice) u funkciji je razvoja, i ne poveava nov. masu jer se radi o prenoenju kupovne snage u profitabilne sektore 1. hipotekarni kredit odobrava se na temelju zaloga nekretnine, a dominantan je u stambenoj i komunalnoj izgradnji visina odobrenog kredita je zavisna od tr. vrijednosti nekretnine s tim da se odobrava u iznosu manjem od te vrijednosti 2. investicijski kredit investicijskim kreditiranjem danas se bave posebne, specijalizirane banke, konzorciji banaka i meunarodne financ. institucije veliina traenih sredstava uvjetovala je pojavu sindiciranih kredita u kojima se kao kreditori pojavljuju dvije ili vie banaka koje spajanjem svojih kreditnih potencijala mogu zadovoljiti potrebe svojih komitenata banke participiraju u profitima ali i u gubicima takvih posl. poduhvata proporcionalno njihovom doprinosu u tom poslu Potroako kreditiranje u uskoj je vezi s robnom proizvodnjom, odnosno pruanjem usluga jer se putem njega poveava potronja najee ga odobravaju trgovaka drutva kupcima svojih proizvoda, putem obronih otplata banke takoer mogu odobravati potroake kredite putem kojih korisnik kupuje tono odreenu robu plaajui je sredstvima odobrenog kredita (knjino ili u gotovini) kao osiguranje kredita slui mjenica (najee bianco), sudunici, vlastita uea novi oblici ovih kredita se temelje na kreditnim karticama (Amex, Diners) a omoguuju korisnicima da obrono kupuju robu na potroaki kredit Posredniki bankarski poslovi (neutralni, komisijski) bankarski poslovi kod kojih se banka javlja kao posrednik odnosno komisionar, a pripada joj provizija ili neka druga ugovorena naknada: 1. Posredovanje u platnom prometu platni promet (PP) su sve vrste plaanja izmeu razliitih subjekata temeljem meusobnog pravnog osnova gotovinski PP obuhvaa sva plaanja u gotovini putem blagajni banke, i sve isplate u gotovini bez obzira da li su one uinjene na teret depozita bezgotovinski PP karakterizira izostanak plaanja u gotovini, i tu se radi o jednostavnom knjienju dugovanja i potraivanja izmeu razliitih sudionika platnog prometa u suvremenim tr. gospodarstvima je, osim u posebnim sluajevima, zabranjeno plaanje u gotovini izmeu pravnih i fizikih osoba, ime se postie transparentnost svih nov. transakcija prema kriteriju domicila sudionika u platnom prometu, platni promet dijelimo na: platni promet unutar jedne zemlje; platni promet unije zemalja; meunarodni platni promet 2. uvanje i upravljanje vrijednostima predmet ovih bankarskih poslova su razliite vrijednosti kao to su zlato i druge plemenite kovine, nakit, numizmatiki novac, razni vrijedn. papiri i drugo vrijedn. papiri mogu biti povjereni banci osim na uvanje i na upravljanje, a tada je banka duna skrbiti o rokovima njihova dospijea banke mogu svojim deponentima iznajmljivati posebne pretince (trezore) za pohranu nenovanih depozita 3. Kupovanje i prodaja vrijedn. papira, deviza, valute i dragocjenih (plemenitih) kovina za tui raun u najrazvijenijim tr. gospodarstvima najzastupljenije je posredovanje pri kupnji, odnosno prodaji vrijedn. papira, a banke taj posao obavljaju za tui raun i uz naplatu provizije dok osobe koje vode te poslove nazivamo brokerima ili posrednicima 4. Preuzimanje jamstva i posredovanje kod izdavanja vrijedn. papira preuzimanje jamstva, odnosno davanje garancije je neutralni bankarski posao kod kojega banka preuzima izvrenje obveze svojega komitenta prema treem, ukoliko on to ne uini ovaj posao je neutralan jer komitent da bi osigurao bank. garanciju mora na svom raunu kod banke imati pokrie za nju, stoga ako i doe do naplate garancije, ona se izvrava na teret komitenta posredovanje kod izdavanja vrijedn. papira je neutralni bank. posao kod kojeg banka u ime i za raun komitenta obavlja poslove izdavanja, upravljanja i prodaje vrijedn. papira 5. Otvaranje akreditiva i izdavanje kreditnih pisama ovi poslovi obavljaju se putem instrumenata platnog prometa koji zahvaljujui svojim osobinama izuzetno odgovaraju plaanjima u trgovakom prometu
Vlastiti bankarski poslovi poslovi koje banka obavlja u svoje ime i za svoj raun s ciljem ostvarivanja profita 1. Arbitrane poslovi poslovi kupnje i prodaje prvenstveno deviza, a manje valuta, te sve vie vrijednosnih papira s ciljem ostvarenja dobiti na razlici izmeu kupovnih i prodajnih cijena 2. Burzovne pekulacije banka kupuje i prodaje vrijedn. papire na burzi s ciljem zarade na razlici izmeu prometne i terminske kotacije vrijedn. papira najpoznatiji su SWAP3, report poslovi i dr. 3. Osnivanje industrijskih poduzea ili sudjelovanje u dioniarskim drutvima kod nas je ovaj bank. posao est, ali u neto izmijenjenom obliku, jer banke postaju vlasnikom nelikvidnih, nerentabilnih poduzea zbog naplate svojih potraivanja Ugovorno-kontrolni poslovi radi se o odreenim poslovima kontrole te poslovima za potrebe uprave (dravnih organa), a ti najee su u domeni sredinje banke, a odnose se na poslove izvravanja dravnog prorauna i sl. ove poslove mogu obavljati i posl. banke ali na razini niih politikih zajednica u RH, npr. upanija
BANKARSKI SUSTAV RH HNB (Hrvatska narodna banka) je sredinja banka Republike Hrvatske i u iskljuivom je vlasnitvu RH samostalna je u obavljanju svojih poslova, a odgovorna je Hrvatskom saboru osnovni cilj HNB je postizanje i odravanje stabilnosti cijena, to je u uskoj vezi s njenom samostalnou budui da postoji uska veza izmeu samostalnosti sredinje banke, brzog gosp. rasta i niske inflacije pri emu vea samostalnost sredinje banke to omoguuje ZADACI HRVATSKE NARODNE BANKE: 4. Utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike a) operacije na otvorenom tritu b) kreditiranje poslovnih banaka c) diskontne poslove d) trgovanje stranom valutom 5. Dranje i upravljanje priuvama (rezervama) 6. Izdavanje novanica i kovanog novca 7. Odnosi s bankama i regulacija bankovnog poslovanja 8. Poslovi platnog prometa 9. Poslovi HNB za RH 1. Utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politike mjere i instrumenti za reguliranje kreditne aktivnosti i likvidnosti banaka, za reguliranje koliine novca u optjecaju i mjere u svezi s kamatnim stopama i teajem domae valute glede toga banka provodi: - operacije na otvorenom tritu izdaje vlastite vrijedn. papire koji glase na domau ili stranu valutu i ugovara na financ. tritima kupnje, prodaje i zamjene vrijedn. papira (ugovori o promptnoj kupnji i prodaji, kupnji i prodaji na rok, zamjeni, prebijanju, povratnoj kupnji (REPO poslovi) 4 i dr.) - kreditiranje poslovnih banaka krediti solventnim5 bankama sa sjeditem u RH na rok do 6 mj., uz instrumente osiguranja povrata: a) zlato i plemenite kovine, potrana salda plativa u konvertibilnoj valuti, ukupni iznos posebnih prava vuenja, mjenice i druga imovina b) zadunice koje je izdala HNB ili RH, plative u RH, a koje ine dio javne emisije c) zadunice iji je izdavatelj ili za koje jami osoba ije su kratkorone obveze utvrdile dvije meunarodno priznate agencije za utvrivanje kreditnog rejtinga i svrstale ga u dvije najvie kategorije, a koji su indosirani na banku, s preostalim rokom dospijea do 3 mj. od dana kad ih je HNB diskontirala d) iznimno HNB moe odobriti kredite solventnim bankama na rok do 12 mj. ako je zahtjev za odobrenje uputila RH i ako jami za njegov povrat - diskontne poslove HNB moe na temelju ponude solventne banke diskontirati: a) zadunice razvrstane u jednu od 2 najvie kategorije s preostalim rokom dospijea do 3 mj. b) zadunice koje je izdala ili za koje jami RH ili HNB, plative u RH, a koje ine dio javne emisije i dospijevaju u roku od 3 mj. od dana kad ih je HNB diskontirala - trgovanje stranom valutom na promptnom i terminskom tritu, gotovinskim, financijskim instrumentima ili drugom imovinom koja ini meunarodne priuve RH HNB odreuje teaj po kojem kupuje i prodaje valute na deviznom tritu, a moe i prodavati i kupovati valutu RH u inozemstvu
3 4
SWAP burzovna terminska transakcija REPO poslovi kreditni sporazumi prema kojima banka prodaje vrijedn. papire koje posjeduje uz istovremenu obvezu da e ponovno otkupiti te iste vrijednosnice ''na prvi poziv'' kupca-zajmodavca ili tono odreenog dana po cijeni koja zajmodavcu donosi ugovoreni prihod 5 solventna banka banka koja u svakom trenutku moe podmiriti svoje dospjele nov. obveze
2. Dranje i upravljanje priuvama (rezervama) HNB propisuje obvezu banaka da izdvoje i odravaju obveznu priuvu na raunu za namiru i u blagajni ili na izdvojenom raunu u HNB to je kvantitativni instrument monetarno-kreditne politike koji utjee na: - kreditni potencijal banke - multiplikaciju depozita - obvezna priuva odreuje se u postotku propisanom s obzirom na vrstu, ronost, veliinu i poveanje depozita i drugih obveza banke, a ujedno se propisuje i osnovica i nain obrauna obv. priuve banke koje nepravilno obraunavaju obv. priuvu ili je ne izdvajaju u roku, dune su platiti naknadu HNB HNB upravlja meunarodnim priuvama RH koje sainjavaju: 1. zlato, plemenite kovine i drago kamenje koje dri HNB ili netko trei za raun HNB 2. novanice i kovani novac u konvertibilnoj stranoj valuti koje dri HNB ili netko trei za raun HNB 3. potrana salda plativa u konvertibilnoj stranoj valuti na raunima HNB kod stranih sredinjih banaka i meunarodnih financ. institucija 4. ukupni iznos posebnih prava vuenja koji HNB dri kod MMF 5. mjenice, potvrde o depozitu, obveznice i ostali duniki papiri koje dri HNB ili netko trei za raun HNB, a koji su plativi u konv. valuti dunika 6. terminska kupnja ili REPO ugovor koji je sklopila HNB s drugim sredinjim bankama ili meunarodnim financ. institucijama 7. druga imovina koja se po svom sadraju i znaenju moe izjednaiti s ovom imovinom
3. Izdavanje novanica i kovanog novca reguliranje koliine novca u optjecaju imaju sredinje mjesto u funkcijama i zadacima svake sredinje banke, a njima se osigurava opseg nov mase, usmjeravanje kredita banaka i namjenska raspodjela primarne emisije u praksi poveanje nov. mase se provodi emisijom novca, a smanjenje njegovim ponitavanjem HNB ima iskljuivo pravo izdavanja novanica i kovanog novca, ukljuujui i numizmatike kovanice te utvruje nominalni iznos, mjere, teinu, izgled i ostala obiljeja novca kojeg izdaje odgovorna je za tiskanje novca, sigurnost i pohranu neizdanog novca, te uvanje i unitavanje novca povuenog iz optjecaja, kao i materijala koji slui za izradu novanica i kovanog novca HNB planira i osigurava redovitu opskrbu novcem i zamjenjuje novac koji je postao neprikladan za promet (pohabane novanice u punom iznosu, a oteene uz uvjete koje sama odredi) 4. Odnosi s bankama i regulacija bankovnog poslovanja HNB izdaje i oduzima odobrenja za rad bankama, nadzire njihovo poslovanje i obavlja druge poslove koji su joj Zakonom povjereni: - dostavljanje informacija HNB odlukama HNB propisuju se podaci i izvjea koje su banke dune dostavljati HNB te rokovi za dostavu tih podataka - suradnja s inozemnim institucijama ovlatenim za nadzor nad poslovanjem banaka HNB i institucije ovlatene za nadzor nad bankama mogu meusobno razmjenjivati sve podatke o bankama, a te podatke ne smiju uiniti dostupnima neovlatenim osobama - informacijska mrea za banke HNB moe uspostaviti i odravati informacijsku mreu za cjelokupni bankarski sustav RH 5. Poslovi platnog prometa HNB nadzire obavljanje platnog prometa, vodi raune banaka i obavlja platni promet po tim raunima (svaka banka sa sjeditem u RH mora otvoriti raun u HNB) , izdaje odobrenja za rad meubankovnih platnih sustava, i odreuje sudionike i plaanja koja se izvravaju putem platnih sustava 6. Poslovi HNB za RH HNB vodi raune RH i obavlja platni promet po tim raunima, te sva plaanja po nalogu deponenta vri do visine deponiranih sredstava na raunu deponentu HNB plaa kamate na deponirana sredstva, a za svoje usluge naplauje naknadu HNB moe obavljati poslove fiskalnog agenta za RH vezane uz: a) izdanja zadunica RH b) isplate iznosa glavnice, kamata i ostalih trokova vezanih uz vrijedn. papire c) ostale poslove u skladu s temeljnim ciljem HNB - zakonom je zabranjeno odobravanje kredita RH od strane HNB Ustroj HNB tijela HNB su: 1. Savjet HNB: guverner HNB, zamjenik guvernera i viceguverneri te najvie 8 vanjskih lanova predsjednik Savjeta je guverner HNB koji saziva sjednice i njima predsjedava Savjet HNB odluuje dvotreinskom veinom a duan je odrati sjednicu najmanje 10 puta u jednoj godini zadaci: - utvrivanje monetarne i devizne politike i donoenje financ. plana HNB - donoenje izvjea o financ. stanju, te stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i monetarne politike - donoenje statuta HNB - utvrivanje kam. stopa HNB i naknada za usluge HNB - utvrivanje osnovice za obraunavanje obvezne priuve i stope obv. priuve banaka - izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad banaka i podrunica stranih banaka
10
utvrivanje insolventnosti banaka i davanje prijedloga za pokretanje steaja nad bankama davanje suglasnosti za pripajanje banaka i stjecanje dionica banaka davanje suglasnosti za imenovanje predsjednika i lanova uprava banaka donoenje odluka kojima se regulira devizno poslovanje pravnih i fizikih osoba izdavanje odobrenja za rad meubankovnih platnih sustava odluivanje o apoenima i obiljejima novca te o njegovu putanju ili povlaenju iz optjecaja odreivanje vrsta i oblika imovine prikladne za dranje meunarodnih priuva RH odluivanje o lanstvu HNB u meunarodnim organizacijama odluivanje o osnivanju i zatvaranju podrunica i predstavnitava HNB
2. Guverner HNB odgovoran je za provoenje odluka Savjeta HNB, a ovlaten je da: - upravlja i rukovodi poslovanjem, te predstavlja i zastupa HNB - organizira rad HNB - propisuje poblie uvjete i nain obavljanja kontrole banaka, te vrste i rokove - donosi akte o funkcioniranju i razvoju informacijskog sustava HNB - imenuje i razrjeava osobe s posebnim ovlatenjima u HNB - donosi opi akt o unutranjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u - odluuje o drugim pitanjima za koja je prema Zakonu o HNB nadlean Kapital HNB ine ga temeljni kapital i priuve 1. Temeljni kapital: 2 mlrd. i 500 mil. kuna, a u posjedu je iskljuivo RH i ne moe se prenositi ili biti predmetom zaduenja 2. Priuve sastoje se od opih i posebnih ope priuve se formiraju radi pokria opih rizika poslovanja HNB i njihova visina nije ograniena posebne se formiraju radi pokria uoenih gubitaka u skladu s odlukom Savjeta HNB Financijska i ostala izvjea financ. izvjea za svaku financ. godinu u skladu s raunovodstvenim propisima i meunarodnim raunovodstvenim standardima temelj financ. izvjea je financ. plan koji se donosi godinje financ. izvjea kao i cjelokupno poslovanje HNB su predmet revizije koju obavljaju nezavisni vanjski revizori financ. izvjea HNB su: 1. Informacije o financ. stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i monetarne politike 2. Mjesena skraena bilanca stanja 3. Ostala izvjea OSOBINE I SPECIFINOSTI SUVREMENOG HRVATSKOG BANKARSKOG SUSTAVA Uvjeti i nain osnivanja banaka u RH banke se mogu analizirati s dva motrita: 1. banke kao dionika drutva posluju kao i ostala trgovaka drutva po naelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti s ciljem ostvarivanja dobiti, a na njih se primjenjuju odredbe Zakona koje se odnose na trgovaka drutva, steaj, raunovodstvo, sanaciju i rekonstrukciju 2. banke su specifine institucije koje svojim zadaama i poslovima spadaju u red posebnih gosp. institucija, a obvezne su poslovati u skladu s uvjetima poslovanja propisanim posebnim Zakonom, te u skladu s propisima koje je donijela HNB banke mogu osnovati domae fizike i pravne osobe, a strane fizike i pravne osobe pod uvjetom uzajamnosti (izuzee je kad osnivai imaju sjedite, odnosno prebivalite u zemljama WTO) zakonom je tono propisan postupak osnivanja banke te uvjeti koje osnivai trebaju ispuniti s tim da moraju osigurati dokaze o ispunjenju propisanih uvjeta banka zapoinje s radom tek nakon dobivenog odobrenja za rad kojeg izdaje HNB statusne promjene banke (steaj, likvidacija, spajanje banaka) su uvjeti prestanka odobrenja za rad banke banke mogu u inozemstvu osnivati podrunice u skladu s hrvatskim propisima i propisima strane zemlje uz prethodnu suglasnost HNB, a strane banke to mogu uiniti u RH pod uvjetom uzajamnosti (izuzee su banke sa sjeditem u zemljama WTO)
Kapital banke - banka mora radi osiguranja stabilnog poslovanja i osiguranja obveza prema vjerovnicima raspolagati s odgovarajuim jamstvenim kapitalom koji se sastoji od temeljnog i dopunskog kapitala koji moe iznositi najvie do visine tem. kapitala minimalni iznos tem. kapitala je 20 mil. kn - radi pokria rizika koji nastaju u poslovanju banke formiraju posebne rezerve za osiguranje od potencijalnih gubitaka koji proizlaze iz rizinih plasmana ovisno o visini upisanog tem. kapitala Zakonom su propisani poslovi koje neka banka moe obavljati banka na osnovu upisanog minimalnog tem. kapitala (20 mil. kn) moe obavljati poslove: 1. primati sve vrste depozita u domaoj i stranoj valuti od trgovaca pojedinaca i fizikih osoba 2. davati kredite manjim i srednjim poduzetnicima te drugim bankama 3. davati jamstva i bankovne garancije
11
4. obavljati poslove sa stranim sredstvima plaanja u zemlji (mjenjaki poslovi) 5. prikupljati sredstva izdavanjem vrijedn. papira 6. kupovati i prodavati za svoj raun ili za raun svojih komitenata instrumente trita novca (ukljuujui ekove, mjenice, certifikate o depozitu) i vrijednosne papire RH ili HNB 7. pruati usluge platnog prometa i obavljati nov. posredovanja Banka koja ima uplaen najmanje dvostruki iznos minimalnog tem. kapitala moe pored poslova koje obavlja banka s minimalnim tem. kapitalom, obavljati: 1. primati sve vrste depozita 2. davati sve vrste kredita, izdavati jamstva i bank. garancije 3. obavljati poslove s mjenicama, ekovima i certifikatima o depozitu za svoj raun ili za raun komitenata 4. pozajmljivati, kupovati i prodavati financijske izvedenice 5. obavljati poslove s vrijednosnim papirima za svoj raun ili za raun drugih osoba 6. izdavati i upravljati sredstvima plaanja 7. obavljati financ. leasing i faktoring 8. davati informacije o bonitetu komitenata na njihove zahtjeve 9. pruati ostale financ. usluge koje odredi HNB Banke koje uplate trostruki iznos minimalnog tem. kapitala mogu pored svih navedenih poslova, obavljati i: 1. platni promet u zemlji 2. kreditne poslove s inozemstvom i platni promet s inozemstvom 3. pruati ostale financ. usluge koje propie ili odredi HNB Rezerve i posebne rezerve banke rezerve se koriste za otpis nenaplativih potraivanja, i za pokrie gubitaka koji proizlaze iz poslovanja banke radi sigurnosti poslovanja banka mora formirati i posebne rezerve za osiguranje od potencijalnih gubitaka koji proizlaze iz rizinih plasmana Izloenost banke izloenost banke prema jednoj osobi podrazumijeva iznos svih kredita i drugih trabina, ulaganja u vrijedn. papire i vlasnike uloge te preuzete obveze prema jednoj osobi ukupan iznos svih velikih izloenosti banke ne smije premaiti 400% jedinstvenog kapitala banka je duna opseg poslovanja usklaivati tako da iznos jamstvenog kapitala u svako doba iznosi najmanje 10% ukupnog iznosa aktive i aktivnih izvanbilannih stavaka rasporeenih po stupnjevima rizika Nadzor i kontrola poslovanja HNB obavlja nadzor nad poslovanjem banaka, podrunica i predstavnitava stranih banaka u RH u skladu s Zakonom o bankama te na osnovi meunarodnih ugovora HNB nadzire zakonitost poslovanja banaka i ocjenjuje sposobnost banaka da upravljaju rizicima u poslovanju te donosi mjere za uklanjanje utvrenih nezakonitosti i nepravilnosti svaka banka je duna voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvjea: 1. bilanca 2. raun dobiti i gubitka 3. izvjee o promjenama u kapitalu 4. izvjee o promjenama u financ. poloaju u obliku koji propisuje HNB Financijska izvjea ukljuujui i voenje posl. knjiga provjerava i ocjenjuje ovlatena revizorska tvrtka u skladu s propisima o reviziji, koja je duna bez odgaanja obavijestiti HNB o svakoj povredi Zakona u poslovanju banke banka je takoer duna organizirati unutarnju kontrolu koja je izravno podreena Upravi banke i organizacijski odvojena od drugih dijelova banke, a njezini zadaci su: 1. stalan i cjelovit nadzor nad pravilnosti, aurnosti i zakonitosti poslovanja banke 2. odreuje ima li banka ope akte i postupa li u skladu s njima 3. nadzire provoenje opih akata i njima propisanih postupaka Mjere za poboljanje stanja u banci - ako banka kri odredbe Zakona o HNB ili propise koje donese HNB ili postoji opasnost da nee uredno ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima, HNB poduzima neke od mjera: 1. pismeno upozorenje 2. trai sazivanje sjednice Uprave, NO ili glavne skuptine banke 3. pisani nalog banci za potivanje odredaba Zakona o bankama odnosno propisa HNB 4. propisuje uvjete poslovanja banke koji mogu sadravati najnie, tj. najvie kam. stope, i rokove dospijea potraivanja i obveza te druge uvjete 5. pisani nalog banci da potpuno ili djelomino obustavi isplatu dividende 6. oduzima suglasnost za imenovanje predsjednika ili lana uprave 7. daje pisane naloge prema kojima jedan ili vie dioniara koji imaju znaajan broj dionica banke moraju prodati te dionice (u roku od 30 dana od primitka takvog naloga) 8. imenuje povjerenstvo 9. ukida odobrenje za rad banke
12
13
Ovisno o teini stanja u banci, HNB imenuje povjerenika ili privremenog upravitelja banke iji zadaci su: 1. predlaganje plana mjera i aktivnosti kako bi banka ponovno poslovala u skladu sa Zakonom obavezna dokapitalizacija 2. plan spajanja s nekom bankom ili pripajanja drugoj banci 3. plan prodaje dionica, odnosno imovine banke Mogui pravci glede prevladavanja zateenog stanja u banci: 1. Privremeni upravitelj koji e nakon procjene stanja u banci predloiti odreene mjere za budue stabilno i profitabilno poslovanje banke tu prestaju sve ovlasti uprave, NO, i glavne skuptine 2. Steaj ovisno o teini zateenog stanja ili u sluaju da poduzete mjere nisu dale oekivane rezultate osim HNB prijedlog za steaj mogu podnijeti i vjerovnici banke i sama banka 3. Sanacija ako je to od posebnog dr. interesa i ako su iscrpljene sve mogunosti za sprjeavanje naruavanja stabilnosti ukupnog financ. sustava drave, Vlada RH moe na prijedlog HNB dononosi odluku o provoenju sanacije banke Hrvatska udruga banaka (HUB) neovisna i profesionalna ustanova (15.10. 1999.) osnovana s ciljem da brani, titi i promie interese svojih lanica kao i itave bankovne industrije u RH - HUB je donijela Kodeks dobre bankovne politike koji je temeljen na solidarnosti i lojalnoj konkurenciji svih lanica - HUB je pridruena lanica Bankovne federacije EU od 27.03. 2000.g. - uvjeti za lanstvo: min 1% trinog udjela, mora imati obavljenu reviziju godinjih financ. izvjea od renomirane revizijske kue u dvije uzastopne posl. godine - organi HUB su Skuptina, Izvrni odbor i direktor Udruge Izvrni odbor utvruje ukupnu strategiju i poslovnu politiku udruenja, donosi projekte znaajne za rad i razvoj udruenja, izrauje godinji financijski plan - udruenje je otvoreno za sve nove lanice ukoliko prihvate Kodeks dobre bankovne prakse te to pismeno zatrae izvori financiranja HUB su lanarina i doprinosi lanica Financijsko trite i financijske institucije trite kojem je predmet poslovanja novac ili njegovi reprezentanti (zamjenice) podjela: novano trite i trite kapitala vremenska podjela na novano ili kratkorono trite odnosno dugorono ili trite kapitala nije jedina podjela financ. trita, ve financ. instrumenti (novac, ek, akreditiv, mjenice, dionice, obveznice, novac od plemenitih kovina, police osiguranja, vrijednosnice, i sl.) i postojanje financ. posrednika uvjetuju tu podjelu - financ. instrumenti su novani oblici s razliitim (veim ili manjim) stupnjem likvidnosti odnosno s veim ili manjim prinosom (kamatom) i rizikom - novano trite u uem smislu je mehanizam pozajmljivanja novca centralne banke poslovnim bankama na vrlo kratke rokove, dok nov. trite u irem smislu obuhvaa cjelokupno kratkorono kreditiranje: centralna bankaposlovne bankekomitenti - bitne odrednice financ. trita: raznolikost financ. instrumenata, uloga sredinje banke i posl. banaka, te sve vie uloga i drugih financ. institucija - financ. trite nije izdvojeno samostalno trite, ve je integralni dio trita roba i usluga te je usko vezano uz tednju (stanovnitva i gosp. subjekata) i investicije to u konanici znai i potronju - funkcije suvremenog trita su: 1. prikupljanje i realokacija nov. sredstava 2. maksimiziranje ili bar optimizacija gosp. aktivnosti 3. uinkovit transfer nov. sredstava 4. optimalizacija nov. cirkulacije Zavod za platni promet samostalna organizacija ovlatena za obavljanje platnog prometa u zemlji, i ima svojstvo pravne osobe posluje preko svojih jedinica i ekspozitura, a u obavljanju poslova primjenjuje znan. dostignua i standarde s podruja platnog prometa i informatike tehnologije te jednak postupak rada i raunalno-komunikacijsku mreu poslovi Zavoda: 1. platni promet 2. voenje statistike financ. tijekova evidentiranih kod ovlatenih organizacija platnog prometa 3. izrada analiza i informacija 4. ostali poslovi odreeni propisima i na osnovi ugovora Upravni odbor upravlja Zavodom, ima 5 lanova, od kojih 4 imenuje Savjet HNB, a glavni direktor je lan UO po poloaju i rukovodi Zavodom, zastupa ga, predstavlja i odgovara za njegov rad glavnog direktora imenuje i razrjeava Savjet HNB na prijedlog guvernera HNB
14
Zavod ostvaruje prihode od pravnih i fizikih osoba: 1. Naknade za obavljanje poslova platnog prometa koje se naplauju od sudionika s njihovih rauna ili u gotovini 2. Naknade za poslove koji se obavljaju na temelju ugovora 3. Ostale naknade ostvarene poslovanjem Nadzor nad poslovanjem ZAP-a obavlja HNB, tako da Zavod podnosi Savjetu HNB program rada, proraun prihoda i rashoda, financ. izvjetaje, te polugodinje i godinje izvjee o radu INFOZAP servis je osnovan s ciljem osiguranja informacija i poveanja brzine njihove dostupnosti zainteresiranim korisnicima, a omoguava: 1. govornu informaciju o stanju rauna 2. dobivanje informacijskog izvatka na zahtjev u istom pozivu, telefaxom 3. dobivanje inform. izvatka u obliku datoteke modemskom komunikacijom 4. automatsko dobivanje inform. izvatka, telefaxom 5. dobivanje inform. izvatka na zahtjev u povratnom pozivu, telefaxom Dugovanja i potraivanja se mogu podmiriti i bez nov. prijenosa (kompenzacijom, cesijom, asignacijom), ali je to rijetko te se najvie koristi novani prijenos: 1. Gotovina koritenje kovanog i papirnog novca manje zastupljeno i strogo zakonski regulirano 2. Depozitni novac (knjini, kreditni, virtualni) najvie se koristi zbog osobina kao to su: jeftina i brza uporaba, te jednostavni postupak preknjiavanja zbog ega se lake kontrolira depozitni novac ini osnovicu za stvaranje sekundarnih depozita (multiplikacija depozita) jer svaka deponirana nov. sredstva u obliku primarnih depozita to omoguuju isto kao i gotovi novac on je definitivan novac jer se predajom gotovine odnosno preknjiavanjem depozitnog novca izvrava nov. obveza u cijelosti 3. Prenosivi vrijedn. papiri nisu definitivan novac to znai da nov. obvezu nije mogue podmiriti bez volje dunika i vjerovnika Platni promet ine sva plaanja izmeu sudionika u platnom prometu preko rauna koji se vode kod ovlatenih organizacija, a pod plaanjem u platnom prometu podrazumijevamo: 1. obraun preko rauna; 2. uplata na raun; 3. isplata s rauna Otvaranje rauna je zakonom propisana obveza, a zatvaranje rauna se moe provesti na dva naina: 1. po elji (zahtjevu) imatelja rauna; 2. po slubenoj dunosti (steaj, likvidacija) Postupak otvaranja rauna: 1. zakljuenje ugovora o obavljanju platnog prometa u zemlji 2. podnoenje zahtjeva za otvaranje rauna Zahtjevu za otvaranje rauna potrebno je priloiti: 1. rjeenje o upisu u sudski registar 2. akt nadlenog organa o osnivanju 3. obavijest o razvrstavanju prema djelatnosti 4. ugovor o deponiranju sredstava 5. prijava potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa Zakonom regulirane vrste rauna: 1. Rauni pravnih osoba: a. raun za redovno poslovanje; b. raun za obavljanje nov. prometa organizacijskog dijela pravne osobe; c. obraunski raun; d. prolazni raun za naplatu prihoda e. drugi raun odreen propisom f. raun za naplatu javnih prihoda 2. Rauni fizikih osoba s registriranom djelatnou 3. Rauni fizikih osoba graana 4. Rauni javnih biljenika
15
Sudionici u platnom prometu su domae pravne i fizike osobe, a strane pravne i fizike osobe pod posebnim uvjetima platni promet u RH se obavlja preko pet grupa ovlatenih organizacija s tim da HNB i ZAP imaju i kontrolnu funkciju Ovlatene organizacije za obavljanje platnog prometa : HNB, ZAP, banke, tedionice i tedno-kreditne zadruge; i Hrv. pota, a djelokrug i opseg poslova je razliiti za svaku od njih Funkcije HNB u svezi platnog prometa: - opskrbljivanje gotovim novcem jedinice ZAP-a - primanje depozita s rauna depozitara utvrenih zakonom i na temelju posebnog ugovora - voenje rauna banaka i tedionica - upravljanje Hrvatskim sustavom velikih plaanja (HSVP) - kontrola obavljanja platnog prometa zavoda, banaka, tedionica, tedno-kreditnih zadruga i Hrv. pote ZAP-a kao ovlatena organizacija za platni promet: - vodi raune za naplatu javnih prihoda; raune organa uprave i samouprave; raune pravnih osoba u dr. vlasnitvu; raune za obraun platnog prometa i obavlja platni promet preko tih rauna - vodi raune ostalih pravnih i fizikih osoba i obavlja platni promet po tim raunima - obavlja platni promet izmeu sudionika koji raune vode kod razliitih ovlatenih organizacija - evidentira naplatu javnih prihoda i vri raspodjelu tih prihoda korisnicima - obavlja blagajniko-trezorske poslove - opskrbljuje gotovim novcem ovlatene organizacije - obavlja zamjenu i povlaenje oteenog i pohabanog novca - prati stanja nov. sredstava na raunima pravnih i fizikih osoba i njihovu solventnost - osigurava podatke za voenje kreditno-monetarne politike i praenje tekuih gosp. kretanja - obavlja druge poslove platnog prometa odreene zakonom Banke, tedionice i tedno-kreditne zadruge kao ovlatene organizacije platnog prometa: - banke vode raune pravnih i fizikih osoba, a tedionice samo fizikih osoba - primaju uplate od fizikih osoba u korist rauna koji se vode kod ovlatenih organizacija - primaju uplate dnevnog utrka u korist rauna pravnih i fizikih osoba - prate stanje nov. sredstava na raunima pravnih i fiz. osoba i njihovu solventnost Hrv. pota preko svojih jedinica : - prima uplate od fiz. osoba - obavlja isplate fiz. osobama za raun pravnih i fiz. osoba koje imaju raune kod ovlatenih organizacija - prima uplate dnevnog utrka gotovog novca u korist rauna pravnih i fiz. osoba Pravna osoba moe imati raune kod vie ovlatenih organizacija, koji mogu biti: iro i tekui rauni, s tim da sudionici platnog prometa mogu otvoriti: 1. raun za redovno poslovanje 2. raun za obavljanje nov. prometa organizacijskog dijela sudionika, koji je sastavni dio rauna za redovno poslovanje 3. obraunski raun 4. raun za naplatu javnih prihoda 5. druge raune odreene zakonom Plaanje preko rauna obavlja se: 1. obraunom 2. bezgotovinski 3. gotovim novcem Bezgotovinska plaanja (prijenos s rauna na raun) i gotovinska plaanja (uplate i isplate) preko rauna obavljaju se putem naloga za plaanje u korist odnosno na teret rauna koji se vodi kod ovlatene organizacije nalozi za plaanje daju se na propisanim obrascima platnog prometa prilagoenim za elektroniku i optiku obradu podataka, a moe i raunalnom komunikacijom izmeu sudionika i ovlatenih organizacija plaanje s rauna provodi se do visine pokria na raunu pokriem se smatra raspoloivi saldo na raunu od prethodnog dana uvean za priljev sredstava tijekom dana i sredstava kredita, a umanjen za plaanja u tom danu Ovlatena organizacija je duna naloge za plaanje izvriti sljedei radni dan od dana primitka, a izuzetak su: 1. nalozi za plaanje koje daje HNB 2. nalozi depozitnih institucija 3. nalozi dr. prorauna i korisnika sredstava dr. prorauna 4. nalozi za plaanje izmeu deponenata iste depozitne institucije 5. nalozi iji prioritet utvrdi HNB
16
Zakonom o platnom prometu utvrene su i posebne ovlasti HNB i ZAP, a u skladu s tim HNB propisuje: 1. nain i postupak obavljanja platnog prometa 2. uvjete i nain ostvarivanja rauna kod ovlatenih organizacija 3. uvjete koje moraju ispunjavati banke da bi mogle voditi raune pravnim osobama 4. nain i postupak kontrole obavljanja platnog prometa kod ovlatenih organizacija 5. nain rukovanja i uvanja novanica, kovanog novca i vrijednosnica 6. uvjete i nain plaanja gotovim novcem 7. sadraj naloga za plaanje Vrste platnog prometa platni promet se dijeli na tuzemni i inozemni, a tuzemni platni promet je gotovinski ili bezgotovinski svako plaanje izmeu sudionika u platnom prometu poinje davanjem naloga za plaanje ovlatenoj organizaciji kod koje se vodi raun, i to na tri naina: 1. pismenim nalogom, obrascima platnog prometa, (obrasci na kojima se izdaju nalozi za obavljanje gotovinskih i bezgotovinskih plaanja u RH) 2. nalogom na magnetnom mediju 3. elektronikim nalogom Obrasci za gotovinska plaanja 1. ZA UPLATE a. Opa uplatnica (obrazac 10) gotovinski i bezgotovinski nalog platnog prometa kao gotovinski nalog slui za uplate u korist vlastitog rauna sudionika PP te za uplate graana i pravnih osoba na raune koji se vode u ZAP kao bezgotovinski nalog koristi se pri obraunu bariranih ekova i kad pravna osoba obraunava gotovinske isplate sastoji se od dva istovjetna primjerka (priznanice i izvjetaja za arhiv), a izraena je na samokopirnom papiru b. Opa uplatnica (obrazac 10-1) slui za uplate u gotovom novcu po razliitim osnovama u korist rauna primatelja koji se vodi kod ovlatenih organizacija PP razlikuje se od obrasca 10 po obliku i namjeni tiskana je u jednom primjerku, i nije kopirna, a sastoji se od 2 dijela (priznanice i izvj. za arhiv) c. Posebna uplatnica (obrazac 11) koristi se za gotovinski promet kao i opa s tim da ima jedan primjerak vie od ope uplatnice jer se uplatitelju pri uplati uruuju dva ovjerena primjerka (priznanica i izvjetaj nadlenom organu) dok trei (izvj. za arhiv) ostaje u ZAP 2. ZA ISPLATE a. ek (obrazac 20) izdaje ga sudionik PP (trasant) kada na teret svog rauna nalae isplatu odreenog iznosa naziva se i gotovinski ek jer slui za gotovinske isplate podnosi se na naplatu jedinici ZAP kod koje se vodi raun izdavatelja eka (trasanta) najee se tiska u ekovnim knjiicama i sastoji se od dva dijela talona i samog obrasca eka koji se sastoji od originala i kopije b. Uputnica (obrazac 25) koristi se kao gotovinski nalog PP kad sudionik PP na teret svog rauna vri isplatu odreenoj osobi namijenjena je iskljuivo gotovinskim isplatama i to fizikim osobama doznaeni novac se isplauje primatelju preko jedinica Hrv. pote (na kunu adresu ili na alteru) rok isplate uputnice je 30 dana c. Nalog za gotovinsku isplatu (obrazac 28) upotrebljava se pri isplati gotovine na osnovi doznake graanima, pri isplati obveznica, pri isplati mirovina i sl. sastoji se od dva kopirna dijela (naloga za gotovinsku isplatu i kopije)
Obrasci za bezgotovinska plaanja 1. Opi nalog za prijenos (obrazac 40) upotrebljava se kad sudionik PP (nalogodavac) nalae Zavodu da na teret njegova rauna prenese sredstva na raun drugog sudionika sastoji se od dva dijela (naloga za prijenos i kopije) prvi primjerak se podnosi Zavodu, a drugi ostaje kod uplatitelja 2. Posebni nalog za prijenos (obrazac 41) isti kao opi nalog za prijenos (obrazac 40) osim to se sastoji od tri kopirna dijela tako da drugi dio potvruje ZAP da je nalog primio na izvrenje 3. Nalog za obraun (obrazac 42) slui radi evidentiranja podmirenja obveza i potraivanja izmeu sudionika PP obraunskim oblicima kompenzacijom, cesijom, asignacijom i sl. sastoji se od dva kopirna primjerka (naloga za obraun i kopije) 4. Nalog za naplatu (obrazac 43) najvie se koristi pri naplati ekova tekuih rauna graana, pri naplati mjenica, garancija i sl. sastoji se od dva dijela (naloga za naplatu i kopije) 5. Nalog za prijenos s rauna-akreditiva (obrazac 44) na osnovu njega korisnici akreditiva vre plaanja preko otvorenog akreditiva tereenjem istoga i odobravanjem rauna drugog korisnika sastoji se od dva primjerka (akreditiva i kopije) 6. Obraunski ek (obrazac 45) slui za bezgotovinsko plaanje, a njime se prenosi novac s rauna trasanta na raun remitenta
17
7. Zbrojni nalog za prijenos (obrazac 47) koristi se kad platitelj ima vie obveza prema razliitim primateljima, te on onda nalae da se na teret njegovog rauna prenesu sredstva u korist vie rauna primatelja sastoji se od dva dijela (zbrojnog naloga i kopije)
18
Instrumenti osiguranja plaanja: 1. bank. garancija, akreditiv, ek i mjenica 2. hipoteka, zalono pravo i dr.
pravni instrumenti osiguranja plaanja stvarno-pravna sredstva osiguranja
Bankovna garancija banka se obvezuje da e korisniku garancije, u iznosu navedenom u garanciji, izvriti obvezu ako ju u ugovorenom roku nije izvri glavni dunik banka ostaje u obvezi ispunjenja i kad obveza glavnog dunika prestane postojati ili postane pravomona mora biti izdana u pisanoj formi (ima oblik ugovora), a mogu glasiti i na kune i na devize banka namiruje obvezu iz garancije i ako je garancijom osigurana nenovana obveza supergarancija banka izdaje garanciju za pokrie obveza po garanciji druge banke koristi se kada su vei garantirani iznosi, ovisno o predmetu garancije (npr. veliki investicijski radovi) Akreditiv banka se obvezuje nalogodavcu da e korisniku akreditiva isplatiti odreenu nov. svotu ako do odreenog vremena bude udovoljeno uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva mora biti u pisanoj formi i nezavisan je od pravnog posla temeljem kojeg je otvoren Vrste akreditiva: 1. opozivi i neopozivi 2. prenosivi i neprenosivi 3. djeljivi i nedjeljivi 4. osobni (obini) i dokumentirani kod osobnog vlasnik iro rauna putem banke stavlja na raspolaganje odreenu svotu treoj osobi kod dokumentiranog isplata se uvjetuje predajom odreenih dokumenata (tovarni list, faktura i sl.) ako nije drukije ugovoreno, svaki dokumentirani akreditiv se smatra opozivim pa ak i kad je ugovoren na odreeno razdoblje neopozivi dokumentirani akreditiv moe biti ukinuti ili izmijenjen samo sporazumom svih zainteresiranih strana dokumentirani akreditiv je prenosiv ili djeljiv samo ako je banka ovlatena u uputama prvog korisnika da plati u cjelini ili djelomino jednom ili veem broju korisnika ek instrument plaanja ali se moe koristiti i kao instrument osiguranja, a ta osobina se zasniva na pokriu koje izdavatelj eka (trasant) ima kod isplatitelja eka (trasata) u trenutku izdavanja eka i u mogunosti avaliranja eka u sluaju da trasant izda ek bez pokria, ek e biti valjan s tim da je izdavatelj pri tom poinio kazneno djelo kao pokrie za izdavanje eka mogu posluiti: - novac na raunima kod ZAP-a, banaka i tedionica - kredit po tekuem raunu graana - kredit koji je banka, odnosno tedionica odobrila trasatu - dospjela potraivanja trasanta prema trasatu Bitni sastojci eka: da ima sve bitne elemente (oznaku da je to ek, poziv da se plati odreena svota, ime trasata, potpis trasanta, mjesto isplate, oznaka mjesta izdanja eka) i da je trasiran na banku - ek se moe avalirati u cijelosti, a ekovni avalist moe biti bilo tko osim trasata, i on jami da e osoba za koju se daje aval isplatiti svotu naznaenu na eku, odnosno da e ju sama platiti ukoliko ta osoba to ne uini avalist koji je isplatio ekovnu svotu ima pravo regresa od onoga za koga je jamio Mjenica izdavanjem mjenice izdavatelj (trasant) se obvezuje izvriti mjeninu obvezu prema korisniku mjenice (remitentu), ali i prema svim kasnijim imateljima mjenice naini koritenja mjenica kao kreditnog instrumenta: 1. izdavanjem (trasiranjem) mjenice za podmirenje neke nov. obveze odgaa se plaanje do roka oznaenog na mjenici kreditira se izdavatelj mjenice 2. indosiranjem (prenoenjem) mjenice izmeu korisnika dolazi do meusobnog kreditiranja sudionika indosamenta 3. eskontiranjem, odnosno predajom mjenice prije njenog dospijea, remitent dolazi do novca prije dospijea mjenice, ali svota je umanjena za kamate kreditira se imatelj mjenice Mjenica je praktino, uinkovito i relativno jeftino sredstvo osiguranja plaanja jer dunik predaje mjenicu vjerovniku koji u sluaju da dunik ne podmiri obvezu u ugovorenom roku u cijelosti naplauje mjenicu Bitni sastojci trasirane mjenice: 1. oznaka da je mjenica 2. bezuvjetni poziv da se plati odreena svota 3. ime onoga koji treba platiti (trasat) 4. oznaka dospjelosti 5. mjesto gdje se treba obaviti plaanje 6. ime onoga kome se ili po ijoj naredbi se mora platiti (remitent) 7. naznaka dana i mjesta izdanja mjenice 8. potpis izdavatelja (trasant)
19
Indosiranje mjenice mjenica se moe prenijeti indosamentom osim mjenice na koju je trasant stavio rijei ''ne po naredbi'', no ona se moe prenijeti ustupanjem (cesijom) indosiranje se vri potpisom na mjenici ili na listu koji je uz nju vezan (alon), a indosamentom se prenose sva prava koja proistjeu iz mjenice, a indosant odgovara da e mjenica biti akceptirana i isplaena indosament mora biti bezuvjetan, a indosant moe zabraniti da se mjenica dalje indosira osoba koja posjeduje mjenicu se smatra njezinim zakonitim imateljem ukoliko svoje pravo moe dokazati neprekinutim nizom indosamenata Akceptiranje mjenice akceptom se trasat obvezuje mjenicu platiti o dospjelosti akceptiranje se vri unoenjem rijei ''priznajem'', ''prihvaeno'' Avaliranje mjenice osigurava se isplata mjenice u cijelosti ili jednim dijelom avalist je u pravilu trea osoba ali to moe biti i netko od potpisnika mjenice aval se daje na mjenici izrazom ''per aval'', ''kao jamac'' ako doe do naplate mjenice na teret avalista on stjee pravo regresa od ostalih dunika Dospjelost mjenice po vienju; na odre. vrijeme po vienju; na odre. vrijeme od dana izdanja; na odre. dan Plativost mjenice mjenica je plativa na odreeni dan ili na odreeno vrijeme, nakon dana izdavanja ili po vienju u sluaju da se mjenica ne podnese na isplatu u roku naznaenom na njoj, svaki dunik je ovlaten da mjeninu svotu poloi u mjestu plaanja kod prvostupanjskog suda Protest mjenice protest mjenice je javna isprava koju je izdao javni biljenik, a njome se utvruje da su nastupile injenice za ostvarivanje regresa, i da je imatelj mjenice poduzeo prema trasatu sve propisane radnje protestom se utvruje da su u cijelosti ili djelomino odbijeni akcept ili isplata Amortizacija mjenice postupak kod nadlenog suda u sluaju nestanka mjenice, a temeljem tog postupka putem sudske odluke vie se ne mogu ostvarivati nikakva mjenina prava Plaanje gotovim novcem koritenje gotovine u obje ili samo u jednoj fazi nov. transakcije bez obzira da li se radi o uplati ili isplati Odlukom o uvjetima i nainu plaanja gotovim novcem odreeno je da se plaanjem gotovim novcem smatraju sva plaanja izmeu pravnih osoba i izmeu fizikih osoba, te pravnih i fizikih osoba koja se vre izravnom predajom gotovog novca, uplatama i isplatama gotovog novca jedne osobe na raun druge isplatama u gotovom novcu smatraju se i isplate preko iro rauna: 1. isplate ekom fizikim osobama obveznicima poreza na dohodak 2. isplate na tekui raun ili tednu knjiicu graana u posl. banci ili poti pravne i fiz. osobe dune su gotov novac primljen tijekom dana uplatiti na svoj raun kod ovlatene organizacije istog, a najkasnije idueg radnog dana za potrebe poslovanja gotovim novcem, one mogu zadrati gotov novac krajem radnog dana do visine blagajnikog maksimuma ija se visina odreuje Zakonom o raunovodstvu u Odluci o uvjetima i nainu plaanja gotovim novcem odreeno je da pravne i fiz. osobe mogu plaati gotovim novcem drugima: 1. za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 1.000,00 kn po raunu 2. za potrebe opskrbe ovlatenih mjenjaa gotovim novcem 3. za namjene temeljem posebne odluke guvernera HNB Kontrolu primjene Odluke kod pravnih i fiz. osoba obavlja Financ. policija i Porezna uprava, dok kontrolu iznosa gotovog novca u blagajnama i trezorima ZAP-a, banaka, tedionica i jedinica HP vri HNB Hrvatski sustav velikih plaanja (HSVP) poeo s radom 6. travnja 1999.g. prenoenjem rauna banaka i tedionica iz ZAP-a u HNB, a zajedno s Nacionalnim klirinkim sustavom (NKS) ini sustav za obraun svih bezgotovinskih plaanja u zemlji sudionici HSVP su HNB, sve banke i tedionice (direktni sudionici) te institucije koje posreduju u obavljanju platnog prometa (ZAP) kao posredni sudionici - direktni sudionici HSVP imaju svoje raune za namirenje u HNB i to u kunama, a putem HSVP izvravaju meusobna plaanja naloge za plaanje na teret svoga rauna direktni sudionici daju prema zakonom propisanom redoslijedu plaanja - pokrie na raunu predstavlja raspoloivo stanje na raunu direktnog sudionika u trenutku primitka plaanja u HSVP, uveano za ev. odobreni limit od strane HNB limit predstavlja visinu dozvoljenog negativnog stanja na raunu tijekom dana - direktni sudionik ima mogunost odreivanja prioriteta izvrenja u rasponu od 1 do 98 (1 je najvie), s tim da su prioriteti 1 10 rezervirani za zadavanje plaanja za koja je zakonski propisan prioritet izvrenja - HNB ima mogunost zadavanja direktnih transfera direktni transfer predstavlja plaanje na teret odnosno u korist rauna za namirenje sudionika u HSVP, bez koritenja SWIFT telekomunikacijske mree takoer HNB ima mogunost zadavanja direktnog transfera s prioritetom izvrenja 0 to predstavlja najvii mogui prioritet
20
U ZAP-u se vode i obraunski rauni ija svrha je ukljuivanje onih financ. transakcija koje nisu obuhvaene HSVP-om i Nacionalnim klirinkim sustavom (NKS), a to su: 1. rauni obrauna sredstava depozita po vienju banaka/tedionica u jedinicama ZAP-a 2. rauni obrauna uplata i isplata deponenata banaka/tedionica u poti 3. rauni za banke/tedionice koje nisu ukljuene u rad s NKS 4. rauni za evidentiranje plaanja preko rauna deponenata banaka/tedionica u ZAP-u koja su izvrena putem NKS Nacionalni klirinki sustav (NKS) osnovan s ciljem stvaranja uinkovitog, pouzdanog i promptnog bezgotovinskog plaanja izmeu depozitnih institucija, a njegov osnov ine meubankovna plaanja u neto multilateralnom naelu neto multilateralno naelo predstavlja izraun neto pozicija na obraunskim raunima, koje su rezultat kontinuiranog obrauna platnih transakcija zadanih na teret i u korist obra. rauna tijekom radnog dana u NKS - oznaka datuma valute odreuje i datum obraunskog dana, ali se platne transakcije mogu dostaviti NKS-u i unaprijed, najranije 14 radnih dana prije datuma valute saldo na obraunskim raunima je nula na poetku svakog obraunskog dana platne transakcije se izvravaju do visine pokria odnosno do visine odobrenog limita na obraunskom raunu kojeg odreuje HNB, a potpisuje guverner HNB posebnom odlukom platne transakcije se zadavaju s oznakom prioriteta izvrenja od 0 do 99 (0 je najvii) Putem NKS-a razmjenjuju se: - platne transakcije - podaci za namirenje obraunatih transakcija na raunima sudionika obrauna u HNB - podaci za izvjea o promjenama i stanju sredstava na raunima koji se vode kod banaka i ZAP-a - podaci o dnevnom prometu i stanju na obra. raunima sudionika obrauna - poruke u slobodnom formatu i poruke operativnog sustava - podaci i upiti za provoenje nadzora nad obraunom Sudionici NKS banke i tedionice; HNB; ZAP; tree strane (institucije koje temeljem ugovora dostavljaju platne transakcije u NKS radi obrauna u ime i za raun banke ili HNB) sudionici obrauna putem NKS su banke, tedionice i HNB ZAP obavlja sve poslove vezane za operativno i tehniko-tehnoloko funkcioniranje NKS i zadaje platne transakcije na teret obraunskih rauna banaka, tedionica i HNB platne transakcije i razmjena informacija se obavljaju u elektronikoj formi koritenjem SWIFT sustava i dostavljaju NKS-u u obliku datoteke za elektroniku razmjenu (DER) Funkcije NKS: 1. Kontrolna nadzorna funkcija u vezi je s funkcijom HNB u NKS, jer HNB svakog radnog dana postavlja limite poslovnim bankama te ih dostavlja NKS-u, a ujedno temeljem NKS HNB tijekom dana ima uvid u financ. pozicije svih banaka to joj osigurava nadzor nad poslovanjem banaka 2. Funkcija informiranja kreiranje izlazne datoteke za elektr. razmjenu (DER), mogunost povezivanja na raunalni sustav NKS radi uvida u trenutno stanje obrade odreenog sudionika, mogunost upozorenja telefonom ili telefaxom na neuobiajene situacije Sve informacije koje sudionik mora primiti u obra. transakcijama formiraju se u izlaznim DER-ovima koji sadre: 1. poruke o platnim transakcijama inicirane od strane sudionika obrauna 2. poruke i potvrde o izvrenom obraunu zadanih naloga 3. poruke o pogrekama 4. poruke o obraunu naloga zadanih od treih strana 5. poruke slobodnog formata prikupljene tijekom ciklusa 6. dnevna izvjea Suvremeni naini plaanja kartice i elektroniki oblici plaanja Kartice specifini bezgotovinski instrument plaanja, ali i polugotovinski ako se plaanje usluga korisnika kartice vri uplatom u gotovini na blagajni izdavatelja imatelj kartice svojim potpisom na posebnom obrascu (slipu) vri plaanje robe ili usluge primatelju kartice koji je u tom sluaju kreditor jer na temelju te transakcije stjee potraivanje prema izdavatelju kartice, a koji istovremeno stjee pravo naknade troka transakcije od korisnika kartice ne dolazi do prijenosa gotovine ve je itav posao obavljen iralno Vrste kartica prema izdavatelju: 1. bankarske kartice izdaju ih poslovne banke (Visa, Master Card) 2. nebankarske kartice izdaju ih specijalizirane kompanije kao svoju osnovnu djelatnost (Amex, Diners) 3. trgovake kartice izdaju ih trgovaki lanci, a pruaju niz pogodnosti na prodajnim mjestima izdavatelja
21
Prema kriteriju mogunosti koje pruaju 1. kreditne kartice omoguuju vlasniku kartice kreditiranje temeljem ugovora o koritenju kartice, tj. korisnik u trenutku preuzimanja obveze ne mora imati sredstva na svom raunu 2. trokovne kartice (Charge Cards) omoguuju korisniku plaanja bez ogranienja 3. debitne kartice vezane su za tekui raun korisnika, a rauni se plaaju putem trajnog 4. pretplatne kartice korisnik mora prije transakcije osigurati novac na svome raunu tzv. ''pametne'' (smart) kartice koje sadre ip koji omoguuje identifikaciju i plaanje uz pomo odgovarajue opreme 5. Purchasing kartice koriste se za nabavu opreme ili reprodukcijskog materijala pravnih osoba Podjela po vrsti korisnika: osobne i poslovne (Company Card) osobne moemo podijeliti na: 1. osnovne namijenjene su punoljetnim korisnicima koji ispunjavaju traene uvjete glede sposobnosti namirenja obveza 2. dodatne namijenjene su za ue (punoljetne) lanove obitelji s tim da je glavni dunik osnovni korisnik Podjela po vrsti proizvoda standardne kartice; zlatne kartice; platinaste kartice Temelj kartinog poslovanja ini profit u poslovanju s kreditnim karticama, a izvori prihoda izdavatelja kartica su: - naknada izdavanja (lanarina) - naknada servisa i provizija obraunata na prodajnim mjestima - kamate za kreditne usluge - aktivnosti obrade platnih kartica za tree Elektroniki oblici plaanja prijenos podataka elektronikim putem bez kolanja dokumenata zasnovan na raunalnoj komunikaciji i globalnim komunikacijskim mreama (u posljednje vrijeme na javnim telekomunikacijama) svojstva: - privatnost zatita od neovlatenog uvida u informacije koje se prenose - identifikacija korisnika mogunost utvrivanja stvarnog identiteta osoba koje obavljaju transakciju - integritet poruka osiguranje prepoznavanja autentinosti poruke i zatite od izmjenjivanja - nemogunost opovrgavanja obavljene transakcije Elektroniko plaanje moe biti u obliku: - On-line komunikacijska veza stalna komunikacijska veza izmeu osoba koje vre elektr. plaanje - Off-line komunik. veza povremena komunikacijska veza Trite novca specijalizirana financijska institucija ija osnovna funkcija je organizacija financ. posredovanja, odnosno trenja novca i kratkoronih vrijednosnih papira trite novca je pravna osoba, a u pravnom prometu istupa u ime i za raun sudionika u radu trita osnivaju ga banke i druge financ. institucije organi Trita novca su osnivaki odbor, osnivaka skuptina (donosi Statut i Poslovnik o radu, te bira UO) i upravni odbor u radu Trita novca mogu sudjelovati banke i druge financ. institucije koje istupaju na Tritu u svoje ime i za svoj raun, ili u svoje ime i za tui raun, ili u ime i za raun drugih osoba HNB je sudionik u radu Trita po osnovi reguliranja ponude i potranje novca te kratkoronih vrijedn. papira Statutom Trita se utvruju: 1. unutranja organizacija Trita 2. sastav, nain izbora i nadlenost UO i drugih tijela 3. kriterij o udovoljavanju uvjetima za sudionike u radu Trita 4. vrste vrijednosnih papira koji su u prometu na Tritu 5. prava i dunosti sudionika u radu Trita 6. nain obavljanja kontrole poslovanja na Tritu od strane UO 7. nain rjeavanja sporova koji se odnose na poslove Trita 8. druga pitanja znaajna za rad Trita Poslovnikom o radu Trita se odreuju: - nain i uvjeti obavljanja poslova na tritu - nain formiranja i objave kamatnih stopa - nain utvrivanja i obrauna provizije - nain voenja evidencije o izdanim vrijedn. papirima - mjesto i nain organizacije jedinstvenog informacijskog sustava - druga pitanja o radu Trita
22
Stambene tedionice (S) stambena tednja je ''organizirano prikupljanje nov. sredstava (depozita) od domaih fizikih i pravnih osoba radi rjeavanja stambenih potreba graana odobravanjem kredita za stanogradnju uz financ. potporu drave stambene tedionice mogu osnivati banke ili tedionice, a posluju iskljuivo kao d.d. ili d.o.o. poslovanje im je regulirano Zakonom o bankama i Zakonom o stamb. tednji i dr. poticanju stamb. tednje predmet poslovanja S je primanje depozita u domaoj valuti radi namjenske tednje i odobravanje kredita S odobravaju kredite za: kupnju ili izgradnju nekretnina; rekonstrukciju ili adaptaciju stana ili kue; kupnju graevinske estice i njezino komunalno ureenje (Zakonom je strogo odreena namjena kredita) - osim namjenskog kreditiranja S moe izdavati vrijedn. papire (obveznice s rokom dospijea od 6 godina) ili moe sudjelovati u kapitalu trg. drutava S mogu viak sredstava (neutroena sredstva) koristiti za: 1. ulaganje u financ. trite, ako je povrat tih depozita osiguran bezuvjetnom bank. garancijom ili dravnom garancijom na prvi poziv 2. kupovinu prvorazrednih dr. vrijedn. papira, ili vrijedn. papira osiguranih dr. jamstvom 3. plasman sredstava kod osiguranih kreditnih institucija - nadzor nad poslovanjem S vri HNB, a nadzor zakonitosti koritenja dr. poticajnih sredstava 6 obavlja Min. financija ali i HNB i Dravni ured za reviziju tedno-kreditne zadruge (KZ) financ. institucija zadrugara u ijem poslovanju sudjeluje svaki zadrugar prema naelu uzajamne pomoi moe ju osnovati najmanje 30 poslovno sposobnih fizikih osoba (obrtnika) i drugih fizikih osoba koje samostalnim radom obavljaju doputenu djelatnost trgovca pojedinca poslovanje im je regulirano Zakonom o KZ i Zakonom o trg. drutvima ukupan iznos zadrunih udjela ne moe iznositi manje od 100.000 kuna svojstvo zadrugara se stjee: ili sudjelovanjem u osnivanju zadruge ili pristupanjem zadruzi poslovi KZ: 1. prikupljanje tednih uloga i svih drugih vrsta depozita u domaoj valuti 2. voenje iro i tekuih rauna zadrugara te obavljanje platnog prometa u zemlji za zadrugare 3. odobravanje kredita zadrugarima - KZ je duna u svom poslovanju pridravati se naela likvidnosti i sigurnosti, a ima obvezu osnivanja sredstava priuve koji se koriste za otpis nenaplaenih potraivanja i za pokrie gubitaka KZ je obvezna sastavljati financ. izvjea prema propisima o raunovodstvu za male poduzetnike te ih dostaviti Min. financija nadzor nad poslovanjem KZ obavlja Financijska policija - tijela KZ su: Skuptina (ine ju svi zadrugari ili njihovi predstavnici, a sastaje se najmanje 1 godinje); Nadzorni odbor (nadzire poslovanje KZ i o tome podnosi izvjee na Skuptini); Upravitelj (vodi poslove i zastupa KZ) Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka specijalizirana neprofitna financ. institucija koja osigurava tedne uloge u bankama i tedionicama i provodi postupak sanacije banaka osniva Agencije je drava koja i jami za njene obveze osnovne funkcije: 1. Osiguranje tednih uloga osigurava isplatu uloga u sluaju steaja banke, tj. Agencija umjesto banke isplauje osigurane tedne uloge osigurani tedni ulozi nisu jednaki ukupnim tednim ulozima, a njihovu visinu utvruje ministar financija 2. Provoenje postupka sanacije i restrukturiranja banaka poslovi koje pri tom obavlja: - izdaje obveznice i ulae sredstva za sanaciju banke - upravlja dijelom rizinih plasmana banke i prodaje ih - daje upute i naloge banci za naplatu dijela rizinih plasmana koji su preneseni na Agenciju - obavlja kontrolu nad radom banke - odobrava kredite bankama nad kojima je proveden postupak sanacije - obavlja tekue poslove upravljanja bankom u sanaciji - organizira prodaju dionica, odnosno poslovnih udjela Izvori sredstava Agencije: 1. premije osiguranja to ih banke i tedionice plaaju Agenciji za osiguranje tednih uloga 2. prihodi to ih Agencija ostvari svojim poslovanjem Organ upravljanja Agencijom je Uprava koja je odgovorna Vladi RH koja ju i imenuje, a ine ju predsjednik i 6 lanova Uprava donosi Statut, godinji program rada i proraun prihoda i rashoda Agencije, te opi akti kojim utvruje visinu premije za osigurane tedne uloge, a donosi i odluke o odobravanju kredita banci nad kojom je provedena sanacija organ rukovoenja je direktor kojeg imenuje i razrjeava Vlada RH najmanje jednom godinje Agencija podnosi HNB izvjee o radu, a Dr. ured za reviziju provodi godinju reviziju financ. izvjea i nalaz revizije dostavlja vladi RH
dr. poticajna sredstva - 25% uloga stamb. tednje u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najvie do uloga 5.000,00 kn po tedii tijekom jedne kalendarske godine
23
BANKARSTVO U FUNKCIJI MONETARNO-KREDITNE POLITIKE Znaajke hrvatske monetarno-kreditne politike HNB je sredinja banka u RH koja je svojim odlukama i propisima utvrdila monetarno-kreditne agregate, nov. masu, kredite i druge plasmane banaka to u biti ini njenu samostalnost to se posebno odnosi na kreiranje porasta nov. mase i potreban obujam primarnog novca to ima velik utjecaj na sekundarnu emisiju novca koja nastaje kroz bank. sustav zemlje, te na ukupnu koliinu novca u optjecaju i ouvanje stabilnosti domae valute mogui uzroci ugroavanja samostalnosti HNB u RH: - prevelika javna potronja (proraunski deficit, dugovanje drave, itd.) - manjak na raunima izvanproraunskih fondova - unutranji i/ili vanjski dugovi - opa gosp. kretanja (nelikvidnost, neisplaivanje plaa, itd.) - netrini bank. sustav koji je velikim dijelom realna slika ukupnih gosp. odnosa u zemlji Instrumenti monetarno-kreditne politike kao to su: - dnevni krediti za premoivanje problema tekue nelikvidnosti - interventni krediti - predsanacijski krediti koje primjenjuje HNB ne uklanjanju uzroke ve samo premotavaju trenutne probleme (to su samo trenutna, ad hoc rjeenja) Hrvatske obvezne priuve imaju znaajnu ulogu glede stabilnosti teaja domae valute i u prosjeku su u porastu, ali zabrinjavaju izvori tih rezervi jer su sve zastupljenija sredstva ostvarena prodajom imovine u strukturi tih rezervi, dok su realni izvori kao to su tednja i poveana produktivnost manje zastupljeni mjere poput uvoenja depozita na inozemne financ. kredite i devizne depozite inozemnih banaka ukazuju na administrativno reguliranje obvezne priuve meutim, u pozitivne pomake moemo ubrojiti promjene koje nastaju u trenju vrijednosnim papirima, i to u: 1. blagajnikim zapisima HNB; i 2. trezorskim zapisima Min. financija Kreditni potencijal i multiplikacija depozita u samom zaetku novarstva dolazi do pojave raznih nov. surogata u obliku potvrdnica i doznanica koji cirkuliraju umjesto punovrijednog novca (depositum regulare) a sve to zbog nesigurnosti prenoenja punovrijednog novca funkcioniranje tog sustava rezultira uspostavom takvih odnosa kod kojih vjerovnik ne trai povrat ba onih apoena koje je deponirao, ve se zadovoljava prihvatom istovrsnog novca (depositum irregulare) depozitar (banka) uoava da se svi depoziti ne diu istovremeno te poinje ta sredstva davati u obliku kredita treima, a na ta deponirana sredstva poinje plaati kamatu deponentima tako danas, suvremene banke odobravanjem kredita stvaraju novac (sekundarna emisija), a da bi mogle poslovati one moraju imati izvore sredstava, a to su: 1. depoziti (fizikih i pravnih osoba, nefinanc. institucija, drave) 2. temeljni (poetni) kapital 3. meubankarski krediti Na temelju ovih sredstava, uz osiguranje obvezne rezerve i rezerve likvidnosti, banka osigurava svoju likvidnost, odnosno izvrava svoje obveze plaanja tj. povrata depozita ili isplate odobrenih kredita, odnosno stvara novac Novi bankovni proizvodi u Hrvatskoj Investicijski fondovi zasebna imovina u vlasnitvu svojih dioniara ili vlasnika udjela kojom upravlja drutvo za upravljanje investicijskim fondovima s ciljem ostvarivanja zajednikih interesa dioniara fonda osnovna prednost u odnosu na klasinu tednju je mogunost investiranja sredstava na tritima koja im inae, s obzirom na visinu sredstava kojima raspolau, ne bi bila dostupna osnivanje i funkcioniranje fondova je regulirano Zakonom o investicijskim fondovima - svrha osnivanja fonda je javno prikupljanje novanih i imovinskih sredstava javnom prodajom dionica fonda ili udjela u fondu, a koja se dalje ulau u prenosive vrijedn. papire i/ili nekretnine te depozite u financ. institucijama - postoje zatvoreni fondovi kao d.d. i otvoreni fondovi koji se temelje na udjelima ali bez pravne osobnosti - investicijskim fondom upravlja drutvo za upravljanje fondovima, a ono je TD u smislu ZTD osnovano kao d.d. ili d.o.o. kojem je predmet poslovanja osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima u vlastito ime i za raun vlasnika udjela otvorenih fondova, odnosno u ime i za raun dioniara zatvorenih fondova jedno drutvo moe upravljati s vie fondova Uvjeti za poetak rada fonda su Statut fonda i prospekt (javna ponuda i poziv na kupnju udjela otvorenog fonda i upis dionica zatvorenog fonda) prospekt mora sadravati sve informacije na temelju kojih bi ulagai mogli stvoriti pravilan sud o stvarnom stanju fonda fondovi svoju imovinu pohranjuju u izabranu depozitnu banku koja: 1. osigurava da nov. sredstva od prodaje udjela ili dionica fonda budu uplaena na, kod nje, posebno otvoreni raun 2. izdaje dokumente o udjelu, uzima ih nazad i isplauje vlasniku, te isplauje udjele u dobiti fonda 3. utvruje vrijednost pojedinanog udjela u fondu 4. isplauje dividendu dioniarima 5. vodi rauna da se prihodi zasebne imovine upotrebljavaju prema zakonskim propisima i statutu fonda
24
Depozitne banke investicijskih fondova mogu biti banke i tedionice sa sjeditem u RH, a odgovorne su za eventualnu poinjenu tetu fondu - Imovina fonda se mora drati odvojeno od imovine drutva, a imovinu mogu initi prenosivi vrijedn. papiri, nekretnine i nov. depoziti vrijedn. papiri mogu glasiti na donositelja ili na ime, te mogu biti uvrteni ili neuvrteni na burzi, s tim da neuvrteni vrijedn. papiri ne mogu prelaziti 10% zasebne imovine - nekretnine fonda su sve nepokretne stvari uknjiene na ime fonda u zemljinim knjigama te udjeli u drutvima iji predmet poslovanja je preteito stjecanje, prodaja, zakup i upravljanje nekretninama - novani depoziti fonda se moraju drati u depozitnoj banci, a iznimno u nekoj drugoj banci uz prethodno odobrenje Komisije za vrijedn. papire - nadzor nad poslovanjem fondova i drutava za upravljanje investic. fondovima vri Komisija za vrijedn. papire Otvoreni (novani) fondovi zasebna imovina bez pravne osobnosti koju osniva i njom upravlja drutvo za upravljanje predmet poslovanja im je prikupljanje nov. sredstava izdavanjem i javnom prodajom dokumenata o udjelu u fondu (investicijski kuponi) vlasnici fonda imaju pravo na razmjerni udio u dobiti i pravo da u svakom trenutku zatrae isplatu udjela i istup iz fonda bitne osobine: - sredstva se investiraju u kratkorone likvidne i vrlo sigurne vrijednosne papire - imaju u pravilu uvijek pozitivne ali nie stope povrata - namijenjeni su fizikim i pravnim osobama ali i financ. institucijama Razlozi za ulaganje u otvorene fondovei: - postizanje veeg profita zarada je vea od kamate na klasinu tednju - optimalizacija i minimalizacija rizika ulaganja u druga financ. trita - istovremeno ulaganje u vie financ. trita to smanjuje ukupni rizik tih transakcija Podjela rizika ulaganja u fondove: 1. Trini rizik vezan je za promjenu cijena financ. instrumenata u koji se ulau sredstva fonda 2. Kreditni rizik rizik podmirenja obveza po izdanim vrijedn. papirima u trenutku njihova dospijea 3. Teajni rizik vezan je za promjenu teaja veu sigurnost pruaju fondovi koji omoguuju ulaganja u razliite valute 4. Zakonodavni rizik prvenstveno se odnosi na tranzicijske zemlje gdje se dogaaju este promjene zakona prvenstveno na monetarnom i fiskalnom podruju, a fondovi nemaju mogunost utjecati na te promjene Zatvoreni fondovi d.d. koja, uz odobrenje Komisije za vrijedn. papire RH , osniva i njima upravlja drutvo za upravljanje fondovima, kojem je predmet poslovanja prikupljanje nov. sredstava i imovine javnom ponudom svojih prenosivih dionica dionice zatvorenog fonda uvijek glase na ime, a fond ne smije izdavati ni povlatene ni dionice s razliitim pravima dionice fonda se mogu uplatiti u nov. sredstvima, vrijedn. papirima i pravima te moraju biti u cijelosti uplaene prije no to se osnivanje fonda upie u sudski registar najmanji tem. kapital fonda iznosi 4.000.000 kuna Ostali (novi) bank. proizvodi u RH Forfeitni posao7 otkup nedospjelog potraivanja izvoznika uz potpuno preuzimanje rizika naplate od kupca sklapanjem forfeit-ugovora izvoznik ne mora troiti vrijeme i novac na poslove koje je do tada obavljao jer ih preuzima posl. banka jeftiniji je od klasinog bank. kredita jer je osloboen odreenih trokova za pojedine rizike koje je preuzela banka Kupnja vrijedn. papira na kredit (margin trading) razlikuje se od klasinog bankovnog kredita jer se radi o izrazito namjenskom kreditu koji slui iskljuivo za kupnju vrijedn. papira, a ujedno komitent (korisnik kredita) uspostavlja partnerski odnos bankom temelj kredita je vlastiti ulog komitenta u novcu ili vrijedn. papirima (najee omjer vlastitog udjela i odobrenog kredita je 1:1) Usluge skrbnitva nad vrijedn. papirima u biti to je jedna od najstarijih bank. funkcija, odnosno to je posredniki posao
forfeit eng. gubitak prava, izgubljeno pravo
25
NOVANI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE Suvremeni novani sustav u biti predstavlja zbroj nacionalnih novanih sustava te novanih sustava monetarnih unija, a njegove osobitosti su: 1. veliki broj nov. oblika 2. raznolikost mjera monetarno-kreditne politike 3. stupanj postignute i odravane stabilnosti 4. utjecaj nov. sustava na fiskus 5. jaina administrativnog reguliranja 6. internacionalizacija Suvremeni hrvatski novani sustav vezan je za suverenitet RH jer nakon raspada YU federacije RH samostalno i suvereno ureuje svoj politiki i gospodarski sustav, a izmeu ostalog pristupa i transformaciji vlasnitva (privatizaciji) odabirui svoj izvorni model RH za razliku od ostalih tranzicijskih zemalja ima jedan bitan monetarni problem kako odrati stabilnost nacionalne valute u ratnim uvjetima Privremeni novac hrvatski dinar biva YU u kojoj se nalazila i RH, gotovo itavo vrijeme postojanja je bila suoena sa snanom inflacijom, te je zbog toga stanovnitvo u svakoj moguoj prilici vrilo konverziju YU dinara u DEM, dok je nacionalni novac sluio za manja plaanja osamostaljenjem RH uvodi se hrvatski dinar (23.12.1991.g.) kao prijelazna, privremena nov. jedinica, bez podjele na stote dijelove i samo u papirnom obliku zamjena je izvrena u omjeru 1:1 privremeni novac je uveden zbog toga da podnese sav teret inflacije i omogui stvaranje opih uvjeta za uvoenje trajne i stabilne valute novanice u apoenima 1, 5 i 10 hrv. dinara izraene su u tiskari Zrinski u akovcu, a apoeni od 25, 50, 100, 500, 1000, 2000, 5000, 10.000, 50.000 i 100.000 u vedskoj Teaj hrv. dinara intervalutarni teaj je jedan od najpouzdanijih pokazatelja kupovne moi nekog novca teaj na dan putanja u optjecaj hrv. dinara je bio 13 dinara za 1 DEM i u poetnom razdoblju je bio relativno stabilan no, zbog jakih inflatornih kretanja u gospodarstvu teaj se ve 1.1.1992.g. formira na razini 55 HRD za 1 DEM, a inflacija je kulminirala 1993.g. kada je iznosila 1.249,7% Kune i lipe novac RH bez stabilnosti nacionalne valute nema uspjene monetarno-kreditne politike postupnim jaanjem hrv. gospodarstva i ostvarivanjem makroekonomske stabilnosti stvaraju se uvjeti za uvoenje trajne nov. jedinice 30.05.1994. kune i lipe postaju zakonsko sredstvo plaanja: novanice u 8 apoena (5,10,20,50,100,200,500 i 1000 kn) i kovani novac u 9 apoena (1,2,5,10,20,50 lipa i 1,2,5 kuna) kratica za kunu je kn a za lipu lp, u meunarodnom platnom prometu kratica je HRK a brojana oznaka 191 teaj na dan putanja u optjecaj je 3,7165 kn za 1 DEM, a zamjena izmeu kn i HRD je izvrena u omjeru 1:1000 uvoenje kune je provedeno u dvije faze jer je etvrtina teritorija RH bila okupirana, a njegovim oslobaanjem kn se postupno uvodila u ta podruja na okupiranim podrujima Srbi su izdali svoj novac (dinare) u 6 apoena a do 1994. u ak 28 apoena zbog hiperinflacije koja je obezvrijedila taj novac jer na okupiranom podruju nije bilo gotovo nikakvog gospodarstva, a rati plijen nije mogao odrati stabilnost tog novca tijekom 1994. ''krajinski'' dinar nakon valutnog sloma odlazi s novane scene, a zamjenjuje ga YU dinar koji je u praksi vrlo brzo bio potisnut njem. markom Kuna danas kuna je danas stabilna nov. jedinica iji teaj je od uvoenja do danas deprecirao oko 5%, to na godinjoj razini iznosi svega 1% teaj domae valute se formira na deviznom tritu u skladu s ponudom i potranjom, a prema tome, RH ima potpunu liberalizaciju deviznog poslovanja te je uspostavljenja konvertibilnost kune na unutranjem planu, a daljnjim jaanjem makroekonomske stabilnosti i teaja kune stvaraju se svi uvjeti da kuna postane konvertibilna i u suvremenom smislu Numizmatiki aspekti emisije recentnog hrvatskog novca stabilan teaj kune, njena kupovna snaga i odabir apoena omoguuju RH da na planu gospodarenja recentnim novcem ostvari emisijsku dobit, te postigne nefiskalne i znatne gospodarske uinke to ju svrstava u neveliku grupu zemalja koje to uspijevaju postii (Njemaka, USA) pri emisiji prigodnog novca, a posebice novca izraenog od plemenitih kovina, RH ostvaruje emisijsku dobit veu nego u sluaju optjecajnog kovanog novca vjeto koristei bogatstvo hrv. novarske batine (jo od antikih vremena, pa preko prvog hrv. kovanog novca iz 7.st. do danas), RH se poinje uvrtavati u respektabilne numizmatike ponuae hrv. numizmatika djelatnost prua izuzetne mogunosti u smislu kapitalizacije vrijednosti jer prigodni novac izdaje u izuzetno malim serijama
26
Jedinstveni novac Europske unije euro i euro cent i kuna 1. sijenja 2002.g. uvodi se Euro kao zajednika novana jedinica u 12 drava EU, a od 1.lipnja 2002. je iskljuivo zakonsko sredstvo plaanja u tim dravama izraen je u 6 apoena euro centa (1,2,5,10,20,50) i 2 apoena eura (1,2) sve kovanice imaju zajedniki revers za sve zemlje EU s tim da kovanice (uz brojane oznake i nazive nov. jedinica) od 1, 2 i 5 centa imaju prikaz zemaljske kugle, apoeni od 10, 20 i 50 centa imaju prikaz karte zemalja EU, a kovanice od 1 i 2 eura su izraene od dvije slitine (''bimetal'') i imaju prikaz zemljovida zemalja EU avers svih kovanica je odreen od strane svake zemlje uz obavezni prikaz 12 zvjezdica i oznaku godine kovanja papirni novac je tiskan u 7 apoena i to 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura i jedinstvenog je izgleda za sve zemlje EU (na licu je prikaz znamenitih europskih gradova a na naliju mostovi kao simbol povezanosti meu ljudima) RH kao drava koja svoju budunost planira u Uniji se mora prilagodit euru kao valuti EU, a i pretpostavka je da e euro zamijeniti DEM kao valutu uz koju je vezana naa kuna u tom sluaju postoje dvije mogunosti: prva, da e doi do jaanja eura to ovisi iskljuivo za USA $, a druga, da e opadati povjerenje u euro i da e on oslabiti budue uvoenje zajednike nov. jedinice EU u RH e imati veliki utjecaj na cjelokupnu ekonomsku politiku RH, i utjecat e na mnoga podruja, primjerice: 1. na meunarodnu razmjenu koja je u uskoj vezi s dovretkom privatizacije javnih poduzea i ulaskom stranog kapitala 2. na inozemni dug 3. na promjene u bankovnom sustavu kam. stope, trokovi konverzije i transfera 4. na promjene u financijskom sektoru 5. na promjene u gosp. okruenju i utjecaj ovih promjena na gosp. subjekte Monetarno pravo i numizmatika svaka drava odreuje pravni poloaj nacionalne nov. jedinice i njezin nain (tj. odreuje zakonsko sredstvo plaanja na njenom teritoriju), a pri tom postoje dva osnovna pristupa: 1. Metalistiki jedino je metalni novac pravi novac jer on sam ima svoju unutranju vrijednost (vrijednost kovine i/ili slitine) npr. 1 forinta = 0,0757575 grama zlata ili 13210 forinti = 1 kg zlata 2. Nominalistiki novcem se smatra sve ono to drava proglasi novcem ne razlikuje se punovrijedan (pravi) novac od novca s prisilnim teajem (papirni novac), ve se smatra bitnim da iza izdavatelja novca stoji drava i da se taj novac nakon odluke drave smatra novcem u pravnom smislu te rijei Numizmatiki novac drava moe posebnim zakonom dopustiti kovanje prigodnog novca vezanog za razliite dogaaje, osobe ili slino ova materija je regulirana nizom zakona, odluka i uputa, s tim da gotovo niti jedan pravni propis iskljuivo ne regulira tu materiju: Zakon o HNB odrednice u svezi numizmatike sadrane su u dijelu koji definira nov. jedinicu RH, zatim u dijelu koji odreuje poslove u svezi utvrivanja apoena i osnovnih obiljeja kovanog novca, u dijelu vezanom za izradu novca i njegovu distribuciju, te u dijelu vezanom za poslove zamjene novca koji je oteen Zakon o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata ureuje se devizno trite, teaj domae valute, devizne priuve, iznoenje i unoenje domae i strane valute u zemlju, te promet zlata 1. Devizno trite i teaj domae valute pod devizama se smatraju sva potraivanja u inozemstvu koja glase na stranu valutu i sve vrste efektivnog stranog novca, osim kovanog zlatnog novca Zakon omoguava stranim osobama da devize i zlato u RH naslijeene u RH mogu transferirati i inozemstvo 2. Iznoenje i unoenje domae i strane valute iz zemlje domaa valuta se moe iznositi i unositi u RH u putnikom prometu s inozemstvom u iznosima i apoenima koje utvrdi HNB kod iznoenja strane valute postoje odreena ogranienja, a unoenje strane valute u RH je potpuno slobodno 3. Promet zlata zakon zlato dijeli na: a. nepreraeno zlato u bilo kojem obliku (zlatne poluge) b. sve vrste zlatnog novca bez obzira jesu li zakonsko sredstvo plaanja u nekoj dravi (zlatnici) Zakon omoguava izvoz zlatnika jedino po odobrenju HNB (ne spominje se kovani novac izraen od drugih kovina ili slitina, te se smatra da je izvoz slobodan) , a zlatnike koji glase na nov. jedinicu RH moe izdati samo HNB, a takoer je zabranjeno taljenje zlatnika Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina ureuje se obvezno oznaavanje, ispitivanje i igosanje predmeta od plemenitih kovina koje se proizvode, uvoze ili stavljaju u promet u RH plemenite kovine u smislu Zakona su: platina, zlato, iridij, srebro i paladij, te njihove slitine istoa predmeta od plemenitih kovina oznaava se stupnjevima istoe a iskazuje se u tisuitim dijelovima (x/1000) mase plemenite kovine u ukupnoj masi predmeta Zakon propisuje stupnjeve istoe za platinu, zlato i srebro, dok za ostale plemenite kovine ne (1 stupanj za platinu, 4 za srebro i 5 stupnjeva istoe za zlato) Zakon o posebnom porezu za luksuzne proizvode uvodi se i ureuje obveza plaanja posebnog poreza na promet luksuznih proizvoda koji se proizvode i prodaju na carinskom podruju RH ili se uvoze na to podruje, tako se porez plaa i na prigodni kovani novac (ukljuujui i zlatni), te na numizmatiki novac i zbirke kovanica, a iznosi 30% od porezne osnovice Zakon o muzejima odnosi se na arheoloki i povijesni novac kao pokretna kulturna dobra
27
Odluka o razvrstavanju robe na oblike uvoza i izvoza navodi se da se kolekcije i primjerci numizmatikog novca kao robe svrstavaju u kategoriju izvoznih roba za koje je izvoz doputen uz dozvolu, dok je uvoz potpuno slobodan Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti odreuje se nacionalna klasifikacija djelatnosti s nazivima podruja, podpodruja, odjeljaka, skupina, razreda i podrazreda gospodarskih i inih djelatnosti, tako se pod razredom 36.21. navodi proizvodnja novca i medalja u odjeljku trgovine se navodi trgovina na malo u specijaliziranim trgovinama na malo i to: specijalizirana trgovina na malo filatelistikim markama i novcem Odluka o uvjetima pod kojima se domaa i strana valuta, ekovi i drugi vrijedn. papiri mogu unositi i iznositi iz RH u potanskim i drugim poiljkama mogue je slanje novca u numizmatike i kolekcionarske svrhe putem pote u inozemstvo uz odobrenje HNB, i to najvie do 3 kompleta svih novanica po jednom zahtjevu ne spominje se kovani novac pa se smatra da za njegovo slanje ne postoji nikakva zapreka Posebne uzance u trgovini na malo ne postoji mogunost prodaje numizmatikog novca putem narudbi to bi se trebalo uvesti Upute operativno ureuju pojedine aspekte numizmatike djelatnosti, kao to je npr. Uputa o unitavanju novanica HRD povuenih iz optjecaja koju je izdala HNB Devizni sustav RH je sastavni dio novanog sustava zemlje reguliran je Zakonom o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometa zlata kojim se posebno ureuje: 1. Platni promet izmeu osoba u RH s pravnim i fiz. osobama u inozemstvu, te stjecanje deviza i raspolaganje njima u zemlji i inozemstvu 2. Osnove deviznog trita u RH i teaj domae valute 3. Mjenjaki poslovi kao poseban oblik deviznog poslovanja 4. Poloaj i ovlatenja banaka u deviznom poslovanju 5. Unoenje i iznoenje deviza iz RH 6. Promet zlatom Devizno poslovanje devize su potraivanja u inozemstvu koja glase na stranu valutu i sve vrste efektivnog stranog novca, osim kovanog zlatnog novca podjela po naelu ronosti: 1. Kratkorono devizno poslovanje 2. Transfer kapitala (dugorono devizno poslovanje) Devizno trite i teaj domae valute devizno trite ine sve kupnje i prodaje deviza koje se obavljaju u RH izmeu ovlatenih banaka; izmeu ovlatenih banaka i HNB; i izmeu ovlatenih banaka i drugih osoba, te sve kupnje i prodaje efektivnog stranog novca koje obavljaju ovlatene banke i druge domae osobe teaj domae valute prema stranim valutama formira se na deviznom tritu u skladu s ponudom i potranjom deviza, a ovlatene banke su dune odravati meuvalutarne odnose utvrene na inozemnim tritima - HNB kupuje i prodaje devize na deviznom tritu radi odravanja stabilnosti domae valute, u skladu sa zadacima monetarne i devizne politike radi toga HNB moe utvrditi intervencijske teajeve a inae HNB vri kupoprodaju deviza po teajevima utvrenim na deviznoj burzi - srednji teajevi utvreni na deviznoj burzi obvezno se primjenjuju za utvrivanje potraivanja i obveza u devizama, za obraun carine i drugih uvoznih pristojbi i za izvrenje sudskih presuda - mjenjaki poslovi su poslovi kupnje i prodaje strane valute (efektivnog stranog novca), putnikih i bankarskih ekova te kreditnih pisama ovim poslovima se mogu baviti: 1. ovlatene banke i 2. druge domae osobe koje su registrirane za te poslove (moraju sklopiti ugovor o obavljanju mjenjakih poslova s ovlatenom bankom) - kupovni teaj se primjenjuje za obraun protuvrijednosti izvrene naplate u devizama radi isplate domae valute korisniku - prodajni teaj primjenjuje se za obraun protuvrijednosti u domaoj valuti za plaanje u devizama koje se izvrava po zahtjevu nalogodavca Stjecanje i raspolaganje devizama i platni promet s inozemstvom (''devizno poslovanje'') u deviznom poslovanju razlikujemo: domae osobe; domae pravne osobe, strane osobe i strane pravne osobe domae osobe stjeu devize u RH: - kupnjom na deviznom tritu - pravnim poslovima sa stranima osobama koji se odnose na izvoz roba i usluga - pravnim poslovima u RH kada je to zakonom odreeno - nasljeivanjem Strane osobe stjeu devize u RH kupnjom deviza na deviznom tritu za zakonito steenu valutu RH ili na drugi zakonom predvieni nain stjecatelji deviza mogu svoje konvertibilne devize drati na deviznom raunu ili deviznom tednom ulogu kod ovlatene banke, a domae fiz. osobe mogu devize i prodati ovlatenoj banci
28
29
Devizni rauni mogu glasiti na ime, a devizni tedni ulozi na ime i na donositelja te mogu biti ili a vista ili s otkaznim rokom ili oroeni raspolaganje devizama je potpuno slobodno osim kapitalnih transfera za koje je potrebna dozvola HNB na uloena devizna sredstva banke plaaju kamatu u valuti na koju glasi devizni ulog, a visina kamate se utvruje ugovorom Platni promet s inozemstvom specifinosti: - dolazi do plaanja izmeu stanovnika razliitih carinskih i monetarnih podruja uz istovremeno plaanje izmeu njihovih drava - promet se obavlja u raznim nacionalnim valutama, a prema sporazumima drava koje sudjeluju u plaanju - obavlja se putem ovlatenih domaih i inozemnih banaka Platni promet s inozemstvom se moe obavljati: u devizama; u domaoj valuti; u skladu s meudravnim ugovorom; preko kontokorentnog rauna; prijebojem; u efektivnom novcu - platni promet s dravama s kojima ugovorno nije utvren nain plaanja obavlja se u konvertibilnim devizama ili u domaoj valuti, a preko banaka ovlatenih za poslove s inozemstvom sa sjeditem u RH Prijenosi (transferi) koji se obavljaju potpuno slobodno su: 1. prijenos dobiti ostvarene ulaganjem kapitala u RH 2. prijenos kapitala koji pripada stranom ulagau po prestanku ulaganja 3. prijenos utrka od prodaje dionica ili udjela 4. prijenos dobiti koja se ostvaruje izvoenjem investicijskih radova u RH Domae osobe koje obavljaju usluge u meunarodnom, putnikom, potanskom i telekomunikacijskom prometu, te usluge osiguranja imovine i osoba mogu koristiti mogunost plaanja preko kontokorentnog rauna s pravom prijeboja dugovanja i potraivanja Rokovi naplate izvezene robe ili usluga sve naplate due od 60 dana se smatraju kreditnim poslovima s inozemstvom te se ravnaju prema propisima koji ureuju tu materiju izuzeci su: - odluka Vlade RH o produetku roka naplate potraivanja ako se time ne naruava likvidnost plaanja s inozemstvom - rjeenje HNB o jednokratnom produetku roka naplate ako pravna osoba dokae poseban pravni interes - rokovi i postupci propisani meunarodnim ugovorom - ugovorni rokovi za izvezenu robu i usluge stranim osobama u okviru slobodnih zona Plaanje uvezene robe i usluga ugovorno se regulira, a iznimno se moe plaati unaprijed plaanje u inozemstvo banka e izvriti: - sa deviznog rauna nalogodavca ako na njemu ima dovoljno deviza - kada je primila protuvrijednost deviza u domaoj valuti Vrste obrazaca u platnom prometu s inozemstvom: - Izvjee o naplati iz inozemstva (nalog 10) uvijek ga popunjava ovlatena banka i ispostavlja u potrebnom broju primjeraka korisniku naplate slui kao dokaz o izvrenoj naplati, a max. rok naplate je 90 dana - Opi devizni nalog (nalog 11) uvijek ga popunjava banka a korisniku slui kao dokaz da su devize odobrene na njegovom deviznom raunu koji se vodi kod te banke - Nalog za doznaku u inozemstvo (nalog 14) za plaanje obveze u inozemstvu - Nalog za otvaranje dokumentiranog akreditiva (nalog 15) - Izvjee o isplati po akreditivu (nalog 15a) Kontrola deviznih poslova s inozemstvom provodi ju HNB i to tako da provjerava: - evidenciju o svakom sklopljenom vanjskotrgovinskom poslu - evidenciju o izvrenju tih poslova (plaanje i naplata) - izvjea o prometu i stanju na raunima u inozemstvu i kontokorentnim raunima Devizno i kreditno poslovanje banke postoje dvije kategorije poslovnih banaka s obzirom na njihova ovlatenja: 1. banke koje imaju odobrenje za poslove platnog i kreditnog prometa s inozemstvom 2. banke koje imaju odobrenje za poslove sa stranim sredstvima plaanja Ovlatene banke mogu deponirati devize kod domaih banaka ovlatenih za poslove s inozemstvom, i to uz kamatu prava i mogunosti banaka ovlatenih za poslove s inozemstvom su: - kupovanje i prodavanje deviza i na inozemnim deviznim tritima - mogu odobravati devizne kredite domaim pravnim osobama, iskljuivo radi plaanja u inozemstvu Devizna kontrola obavlja ju: - Devizni inspektorat RH - HNB - a odreene poslove i Financijska policija i carinski organi (Min. financija)
30
Iznoenje i unoenje domae i strane valute i vrijednosnica za unoenje strane valute i vrijednosnica koje glase na stranu valutu u RH nema nikakvog ogranienja, dok odreena ogranienja postoje kod unoenja domae valute (propisuje ih HNB) za iznoenje domae i strane valute postoje vea ogranienja, pa tako domae fiz. osobe mogu u putnikom prometu s inozemstvom iznositi domae i strane valute samo prema posebnim odlukama HNB izuzetak su strane i domae fiz. osobe na radu u inozemstvu i u diplomatskim predstavnitvima RH Promet zlata u kategoriju zlata uvrtavaju se zlatne poluge (nepreraeno zlato u bilo kojem obliku) i sve vrste zlatnog novca zlatnika (bez obzira da li je zakonsko sredstvo plaanja u nekoj dravi) zlatom se ne smatraju: - predmeti od zlata (nakit, tekue zlato, zlatni zubotehniki lim i zlatni poluproizvodi) - lomljeno zlato (predmeti od zlata koji su izgubili svoju ukrasnu i umjetniku vrijednost pa se kupuju i prodaju po teini i istoi) Uvoz i izvoz zlata je najveim dijelom ogranieno Zakonom, a Zakonom je izriito regulirano pravo izdavanja zlatnog novca koji glasi na nov. jedinicu RH i koji sadrava naziv drave, a to pravo ima iskljuivo HNB
MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE Meunarodni monetarni fonde (MMF) 1944., Bretton Woods (SAD) ciljevi osnivanja: 1. unapreenje meunarodne monetarne suradnje 2. potpomaganje ekspanzije i ravnomjernog rasta meunarodne trgovine 3. unapreenje stabilnosti teajeva i odravanje pravilnih intervalutarnih odnosa izmeu zemalja lanica 4. pomaganje uvoenja multilateralnog sustava plaanja 5. pruanje pomoi zemljama lanicama glede poremeaja u bilanci plaanja 6. smanjenje trajanja neravnotee u bilanci plaanja zemalja lanica Organi upravljanja: 1. Odbor guvernera najvii organ upravljanja u kojem se nalazi predstavnik svake zemlje lanice 2. Izvrni odbor 20 izvrnih direktora odgovoran za voenje tekuih poslova Fonda 3. Upravni direktor brine se za ukupno poslovanje Fonda Sustav deviznih teajeva i kvote zemalja lanica ine okosnicu funkcioniranja MMF sustav kvota predstavlja obvezu lanica MMF glede unosa SPV (specijalnih prava vuenja) u Fond, a ujedno svakoj zemlji daje pravo na broj glasova i osnovicu glede koritenja sredstava Fonda nacionalnu kvotu lanica upisuje 25% u SPV i 75% u nacionalnoj valuti temeljem tog upisa svaka zemlja lanica ima odreena prava glede dobivanja kredita dio kvote od 25% predstavlja rezervni troak koji zemlja u tekoama moe u svakom trenutku koristiti Osnovna naela za koritenje sredstava Fonda: 1. da je koritenje u skladu s odredbama Statuta Fonda 2. da lanica dokae da joj je takva kupnja potrebna radi njenog platnobilannog poloaja ili stanja njenih rezervi 3. da predloena kupnja predstavlja kupnju u okviru ''rezervne trane'' Stand-by aranman najei oblik koritenja sredstava Fonda namijenjeni su za prevladavanje platnobilannih poremeaja uzrokovanih strukturom valutnih poremeaja u zemlji traitelju kredita procedura za dobivanje Stand-by aranmana: 1. podnoenje Zahtjeva za odobrenje stand-by aranmana 2. pismo namjere koje sadri sve mjere koje ta zemlja planira provesti glede stabilizacije i prevladavanja stanja u kojem se nalazi 3. MMF utvruje kriterije izvrenja sa svim uvjetima i nainom koritenja sredstava RH i MMF RH je lanica MMF od 1992. a dosad je sklopljeno nekoliko aranmana: 1. olakice za pretvorbu gosp. sustava 2. stand-by aranman 3. proireni aranman 4. servisiranje obveza koje proizlaze iz sukcesije bive drave po SPV 5. devizne priuve u SPV se dre kod MMF 6. SPV RH 1999. god. iznose 365,1 mil SPV
31
Svjetska banka ili Meunarodna banka za obnovu i razvoj u vlasnitvu 182 zemlje lanice sjedite u Washingtonu RH je lanica od 1992., a korisnik je Zajma za prilagodbu financ. sektora i poduzea (160 mil $) osnovni zadaci: 1. pomaganje obnove i razvoja gospodarstva u nerazvijenim zemljama lanicama putem investiranja kapitala 2. podsticanje privatnih investicija putem garancija ili uea u zajmovima 3. pomaganje razvoja meunarodne trgovine i odravanja ravnotee u bilancama plaanja putem poticanja meunarodnih investicija 4. pored osnovnih zadaa Svj. banka preko svojih specijalista sudjeluje u analizi ekonomskih problema, te vri izobrazbu kadrova za ekonomska, financijska i tehnika pitanja Organi upravljanja: 1. Savjet guvernera najvii organ banke koji se sastoji od predstavnika zemalja lanica odreuje uvjete za prijem novih lanova, odluuje o poveanju ili smanjenju kapitala banke, zakljuuje razne financ. aranmane, i sl. odluke donosi na skuptini koja se odrava jedanput godinje 2. Savjet uprave sastoji se od 20 izvrnih direktora, od kojih 5 imenuju zemlje lanice s najveim brojem glasova, a 15 biraju ostale zemlje lanice 3. Predsjednik banke rukovodi poslovanjem banke Europski monetarni sustav (EU Unija) nakon naputanja vezivanja dolara za zlato (1971.g.) zemlje EU uvode fiksni teaj nacionalne valute s doputenim odstupanjima od 2% 1978.g. uvode Eur. monetarni sustav (EMS) i utvruju fiksni teaj nacionalnih valuta s doputenim odstupanjima 2,25% osim tal. lire (6%) 1992.g. utemeljuje se Unija 12 europskih zemalja s krajnjim ciljem uspostavljanja zajednike valute uvjeti za zemlje koje ele ostvariti krajnji cilj EU: 1. potivanje najuih limita fluktuacije (2,25%) aktualnog EMS u trajanju od najmanje 2 godine 2. stopa inflacije ispod 1,5% prosj. stope inflacije triju lanica s najniom stopom 3. budetski deficit manji od 3% BDP i javni dug manji od 60% GNP 4. dugorone kamate ne smiju biti vee od 2% visine kamata koje se primjenjuju u 3 zemlje s najniom kam. stopom Europska banka za obnovu i razvoj financijska institucija dugoronog kreditiranja koja ima regionalni karakter RH je lan od 1993.g. poslovi: 1. pomae 27 zemalja u provoenju strukturalnih reformi i reformi sektora, u promicanju konkurencije, privatizacije i poduzetnitva 2. putem investicija promovira aktivnosti privatnog sektora, te jaa financ. institucije i zakonodavstvo 3. pomae mobilizaciju domaeg kapitala i provodi tehniku suradnju u odgovarajuim podrujima Europska banka i RH do 30.06. 2000.g. EBOR je financirala 33 projekta (ukupno 1.620 mil EU), a najvie u farmaciju, proizvodnju piva i hrane planovi EBOR u RH: 1. stalna pomo razvoju malih i srednjih poduzea putem kredita i kroz bankovna ulaganja 2. koordinacija aktivnosti s Vladom RH i Svj. bankom u provoenju reformi banaka 3. potencijalno sudjelovanje i suradnja s Vladom RH u privatizaciji dravnih banaka Internacionalno udruenje za razvoj (IDA) specijalizirana afilijacija Svj. banke osnovana 1960.g. s ciljem pomaganja ekonomskog razvoja nerazvijenih zemalja koje zbog svoje nerazvijenosti nisu mogle koristiti kredite Svj. banke sredstva plasira u obliku dugoronih beskamatnih zajmova svrha IDA je da smanji siromatvo i pobolja kvalitetu ivljenja u najsiromanijim zemljama 161 zemlja lanica, RH od 1993.g. 78 zemalja koristi zajmove (53% svjetske populacije) u 2000.g. IDA je odobrila zajmove u vrijednosti 4.385 mlrd. $ Internacionalna financijska korporacija (IFC) afilijacija Svj. banke osnovana 1956.g. s ciljem poboljanja kvalitete ivota u zemljama u razvoju osim financiranja privatnog sektora u zemljama u razvoju, IFC prua i savjetodavne usluge, pomae vladama da kreiraju uvjete kojima e stimulirati domau i stranu tednju i investicije 174 lanice, a RH je lan od 1993.g. dosad je IFC uloila vie od 26,7 mlrd $ u zemlje u razvoju Multilateralna investicijska garancijska agencija (MIGA) afilijacija Svj. banke osnovana 1985.g. s ciljem da osigura zemljama u razvoju priljev kapitala i tehnologije za njihove razvojne potrebe tem. kapital MIGA je 1 mlrd. SPV 154 lanice, a RH je lan od 1993.g.
32
Internacionalni centar za poravnanja prijepornih investicija (ICSID) afilijacija Svj. banke od 1966.g. sa ciljem olakanja poravnanja u prijepornim investicijskim poslovima izmeu vlada i stranih investitora, a sve s ciljem unapreenja i poveanja stranih investicija 133 lanice, a RH od 1998.g.

Bankarstvo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bankarstvo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

pravni instrumenti osiguranja plaanja stvarno-pravna sredstva osiguranja

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

forfeit eng. gubitak prava, izgubljeno pravo

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

Vladimir Srb, Branko Mati: BANKARSTVO U GOSPODARSTVU

You might also like