Professional Documents
Culture Documents
Naziv vjebe :
Ime i prezime studenta : Datum : Grupa : Potpis voditelja vjebi :
1. Uvod u vjebu
Sediment urina
POSTUPAK PRIPREME MOKRAE ZA MIKROSKOPIRANJE 1. Svije, ohlaen i promijean urin ulije se u koninu epruvetu te centrifugira 10 min. na 1500 - 2000 okretaja 2. Nakon centrifugiranja odlije se supernatant - na dnu ostaje sediment 3. Sadraj epruvete se potrese a kap sedimenta se stavi na predmetno stakalce te se pokrije pokrovnim - ne smije biti mjehuria zraka ispod stakalca 4. Sediment se gleda pod mikroskopom pod srednjim poveanjem 5. Svi uoeni elementi se zapisuju: OPISNO - rijetki, malo, dosta, masa BROJANO - za ERITROCITE I LEUKOCITE od do po vidnom polju (npr.1-2L, 2-3E), a za cilindre piemo broj po preparatu (ako ih ima u velikom broju onda po vidnom polju)
ORGANIZIRANI SEDIMENT KRVNE STANICE ERITROCITI - su dokaz krvarenja. U svjeem izotoninom i blago kiselom urinu imaju oblik bikonkavnih ploica bez jezgra koje dobro lome svjetlost. Izgledaju vrlo slino eritrocitima u komorici za brojenje eritrocita u krvi. U hipotoninom ili alkalnom urinu eritrociti bubre i pucaju pa se ne vide pod mikroskopom ali je reakcija na hemoglobin pozitivna. U hipertoninom urinu eritrociti gube vodu, skupe se i izgledaju poput malih naboranih loptica.
Nalaz do 3 eritrocita u vidnom polju jo se smatra normalnim nalazom sve vie od toga smatra se patolokim nalazom. LEUKOCITI - povien broj u sedimentu mokrae ukazuje na infekciju mokranih ili genitalnih organa. To su stanice vee od eritrocita s velikom jezgrom i sjajnim zrncima citoplazme. U blago kiselom i izotoninom urinu ne mjenjaju oblik ni veliinu. U alkalnom i hipotoninom urinu bubre i pucaju, a u sediment u ostaju samo gole jezgre koje je teko prepoznati no kemijska reakcija na leukocite daje pozitivan rezultat. U hipertoninom urinu leukociti se smeuraju pa im je citoplazma oskudna a jezgra ostaje nepromjenjena.
EPITELNE STANICE - najvee stanice u sedimentu. Obilne su citoplazme i velike jezgre koja moe biti smjetena centralno ili periferno. Potjeu iz urogenitalnog trakta i vie ih ima u enskom nego u mukom urinu. U manjem broju nisu patoloki nalaz. Ploasti epitel - stanice koje dolaze iz vanjskih genitalija, ploastog su oblika s izraenom jezgrom.
Prijelazni epitel - dolazi iz gornjih mokranih puteva, mogu biti okrugle ili vretenaste i povezane su s upalom mokranih puteva. Bubreni epitel - male okrugle stanice s fino granuliranom jezgrom neto vee od leukocita s jasno vidljivom, lagano podebljanom ovojnicom. Nalaz bubrenog epitela je dijagnostiki najvaniji.
MIKROORGANIZMI - nalaze se samo u upalnim stanjima i infekcijama ali mogu se nai u mokrai koja je dulje stajala na sobnoj temperature. Bakterije - kod bakterijskih infekcija mogu se vidjeti bakterije koje su rasute po cijelom sedimentu kao koki ili tapii. Vrsta bakterija ne moe se prepoznati ali se u nalazu moe opisno napisati (rijetko, malo, dosta, mnogo ili masa ).
________________________________________________________________________________________3 OKK V 3 / III.
Paraziti - mogu se nai u sedimentu za vrijeme parazitarnih infekcija. Kod genitalnih parazitarnih infekcija moe se nai Trichomonas vaginalis a kod infekcija debelog crijeva Trichomonas hominis. Oba Trichomonasa prepoznaju se po brzom flagelarnom gibanju.
Gljivice - kod gljivinih infekcija mogu se nai gljivice u obliku hifa (lanci u obliku razgranate kronje bez lia)i pupe (nanizani lanci malih kruia koji se mogu granati i gomilati). Najee se radi o Candidi alb.
CILINDRI Cilindri su cilindrina tijela koja nastaju u bubrenim tubulima i njihovo pojavljivanje u sedimentu urina ukazuje na bubrenu bolest (osim u sluaju hijalinih cilindara). Svi cilindri imaju zaobljeni zavretak, mogu biti uski ili iroki ovisno o promjeru tubula iz kojih potjeu. Kod mikroskopiranja trebaju se razlikovati cilindri od cilindroida koji se na kraju suavaju (cilindroidi su zapravo sluz). Po izgledu se dijele na: hijaline, granulirane, stanine, votane i masne cilindre Hijalini - prozirni, njeni valjii otrih kontura bez staninih elemenata. To je jedina vrsta cilindara koja ne mora nuno znaiti bubrenu bolest nego se mogu javiti npr. usred napora ili poviene temperature.
Epitelni cilindri - stvaraju se prijanjanjem oljutenih epitelnih stanica tubula na hijaline cilindre i uvijek ukazuju bubrenu patologiju. Granulirani cilindri - tvorbe koje su pod mikroskopom vidljive kao valjii otro ogranienih rubova i krajevima sa grubom granulacijom jednake ili nejednake veliine. Oni se nazivaju grubo granulirani cilindri. Fino granulirani cilindri su iste grae kao i grubo granulirani samo to imaju male granule. Pojava obje vrste uvijek ukazuju na patoloki nalaz tj. bolest bubrega.
Eritrocitni ili hemoglobinski cilindri su hijalini cilindri s eritrocitima. Pod mikroskopom izgledaju kao njeni valjii s malim prozirnim bezbojnim bikonkavnim ploicama. U urinu se javljaju prilikom prodora eritrocita u primarni urin. Uz poveani broj eritrocita u sedimentu i urinu ne nalaze se obavezno i eritrocitni cilindri. Leukocitni cilindri - nastaju adhezijom leukocita na hijalini cilindar. Izgledaju kao njeni valjii otrih krajeva po kojima su priljepljeni leukociti. esto se javljaju u sedimentu urina kod upale bubrega npr. pijelonefritisa. Uz poveani broj leukocita u sedimentu i urinu ne nalaze se obavezno i leukocitni cilindri.
Votani cilindri - to su grubi valjii otrih kontura ute boje i jako lome svijetlost. Relativno se rijetko vide i lo su prognostiki znak. Nastaju u uznapredovalom degenerativnom stadiju tubula.
Masni cilindri - su cilindri na kojima se vide gruba zrnca koja jako lome svjetlost. To su sitne kapljice masti. Ovi cilindri se rijetko javljaju u sedimentu urina, samo u sluaju kada su stanice tubula podvrgnute masnoj degeneraciji kod nefroza i degenerativnog tubularnog nefritisa.
SVE NAENE CILINDRE TREBA NAVESTI U NALAZU. IZRAAVAJU SE KAO BROJ CILINDARA NAENIH U PREPARATU ILI KAO BROJ CILINDRA U VIDNOM POLJU.
NEORGANIZIRANI SEDIMENT Neorganizirani sediment - ine kristali razliitog podrijetla koji se taloe nakon hlaenja urina. U sedimentu urina mogu se nai: kristali mokrane kiseline, kalcijeva oksalata, karbonata, sulfata,magnezijeva fosfata, trypl fosfata, amonijevog urata cistina, tirozina, kolesterola, amorfnih urata i amorfnih soli. U kiselom urinu mogu se nai kristali Ca oxalate, mokrane kiseline i urata. U alkalnom urinu mogu se nai kristali kalcijeva i magnezijeva fosfata te kalcijeva karbonata. Kristali Ca oxalata imaju oblik omotnice za pismo i vrlo su sitni
Kristali amorfnih urata male tamne kuglice gotovo smee i esto u nakupinama
Kristali cisteina - imaju izgled meksikog eira ili prstena sastavljenog od triju koncentrinih krugova. Javljaju se kod cistinurija
Kristali tirozina - izgledaju poput smeih snopova slame. Javljaju se kod tirozinemije
U sedimentu se mogu nai i kristali raznih ljekova, njihovih metabolitea, aminokiselina i bilirubina.