TKO SU PRAVI VLASNICI MEDIJA U HRVATSKOJ ?

U povodu ovogodinjeg Dana slobode medija, Hrvatsko novinarsko drutvo u posebnom je priopenju otro kritiziralo stanje medijskih (ne)sloboda u Hrvatskoj, prenosi portal HRsvijet.net 'Vlasnici i dalje izravno interveniraju u ureivaku politiku. Politiki pritisci na medije nisu prestali ni u javnim, ni u lokalnim niti u privatnim medijima' kae HND, i upozorava...' Sadanji trend izbjegavanja bitnih tema, forsiranje zabave, spektakla, dominacije crne kronike, izmiljanje i proizvodnja celebritya u konanici rezultiraju bijegom od novinarstva, cenzurom i autocenzurom. Kao to znamo, mediji u Hrvatskoj vole pisati o drugima, ali ne vole pisati o sebi. Svakodnevno u tisku moemo itati o raznim financijskim i drugim aferama, kako politiara, tajkuna i obinih graana. Ti isti mediji, meutim, nerado piu o sebi, a jo manje o svojim vlasnikim strukturama. Tko su njihovi pravi vlasnici? Tko postavlja urednike? Kome ti urednici moraju odgovarati? ije to elje moraju uzeti u obzir? Kako bismo makar donekle mogli shvatiti dananju teko shvatljivu politiku i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, kojoj su kumovali i mediji, potrebno je pogledati tko to kontrolira nae medije. Ako utvrdimo tko su im pravi vlasnici, tek onda moemo pokuati procijeniti koji bi im mogli biti pravi motivi i pravi interesi, te zato se ponaaju ovako kako to ine. Dakle tko su ti vlasnici o kojima govori HND, ti 'medijski balkanci' koji zlostavljaju hrvatske novinare, ugroavaju njihovu novinarsku i profesionalnu slobodu, pa i same temelje nae mlade demokracije u Hrvatskoj?

Njemak i WAZ veinski vlasnik EPH Najvei vlasnici medija u Hrvatskoj su stranci. To je u prvom redu njemaka grupacija Westdeutche Allgemeine Zeitung Medien Gruppe, (WAZ), koja je najvei dioniar Europapress Holdinga (EPH). Udio WAZ a u EPH je 50 posto. Manjinski vlasnik, koji je ujedno i ef uprave, Nino Pavi ima 25 posto, a Miroslav Kutle 25 posto. Kutle je nedavno za otkup svoga udjela od Pavia traio 40 milijuna eura, no Pavi mu nudi 25. Jo se ne zna je li to Kutle prihvatio niti se zna kupuje li to Pavi svojim novcem ili za neiji raun. Nino Pavi inae za sobom ima dugaku novinarsku karijeru. Svojedobno, u bivoj je dravi bio glavni urednik 'Poleta', glasila Saveza socijalistike omladine Hrvatske. Westdeutche Allgemeine Zeitung i EPH izdavai su najveeg broja 'hrvatskih' novina i publikacija. Procjenjuje se da njihov udio pokriva oko 60 posto ukupnog medijskog prostora u RH, dalje pie HRsvijet.net Od novina, to su: Jutarnji List, Slobodna Dalmacija, Sportske novosti, Slavonski dom, Dubrovaki vjesnik, ibenski list. Meu WAZ-ovim publikacijama su i: Globus, Arena, Auto klub, Auto blic, Gloria, Cosmopolitain, Moto Klub, Teen, Moja tajna, O.K., Grazia, Playboy, Tena i Vita. Westdeutche Allgemaine Zeitung pokrenut je 1948. godine uz Odobrenje br. 192 tadanjih engleskih okupacionih vlasti. WAZ-ov glavni izvrni direktor od 2002. je Bodo Hombach, svojevremeno jedan od najutjecajnijih politiara njemake Socijaldemokratske stranke (SPD). Bodo Hombach bio je ef kabineta njemakog kancelara Gerharda Schrdera od 1998. do 1999. godine, a zatim i Glavni koordinator EU Pakta o stabilnosti jugoistone Europe (1999-2002). Hombach je nedavno izjavio jednom svom tjedniku:- 'Htio bih se od Zagreba do Dsseldorfa voziti bez putovnice'.

Pored tiskanih izdanja i brojnih internetskih portala, WAZ je takoer uspostavio i vlastitu novinsku agenciju EPEHA te fotoagenciju CROPIX, a s obzirom da imaju i svoju tiskaru, uz novine su poeli prodavati i knjige i DVD iz vlastite proizvodnje. U novije vrijeme, EPH pokuava oslabiti Hrvatsku izvjetajnu novinsku agenciju (HINA) forsirajui sve vie svoju EPEHA. Veina publikacija EPH su prestale HINI plaati pretplatu, a kada im zatreba, onda prepisuju vijesti iz onih publikacija poput Slobodne Dalmacije, koja jo uvijek plaa pretplatu. Hrvatsko novinarsko drutvo nedavno je zatrailo da se konano objavi tajni ugovor kojim je Sanaderova Vlada 2005. godine prodala Slobodnu Dalmaciju WAZu i Europapress Holdingu. Unato tom apelu Ugovor o prodaji jo uvijek se dri u tajnosti. Osim u Hrvatskoj, WAZ danas kontrolira brojne medije i u susjednim zemljama. U Srbiji, WAZ je veinski vlasnik novosadskog Dnevnika i njihove tiskare, te 50 postotni vlasnik beogradske Politike i Sportskog urnala. Takoer su vlasnici urnala Autobild i distributerske firme tampa. U Crnoj Gori su 50 postotni vlasnici Vijesti a u Makedoniji veinski vlasnici Dnevnika, Utrinskog Vjesnika i Vesti. Austrijska Styria Slijedea medijska kua po veliini u Hrvatskoj austrijski je Styria Medien AG, ali za razliku od WAZa, koji je u svom Europapress Holdingu, tek najvei dioniar (50 posto), Austrijski Styria izravni je veinski vlasnik svojih izdanja. Styria Medien AG u svojem vlasnitvu u Hrvatskoj ima: Veernji list, 24sata, Poslovni dnevnik, TV tjedan, besplatni tjednik Metropol i portal www.njuskalo.hr Kroz svoje zasebno poduzee Adriamedia, Styria u Hrvatskoj izdaje i vei broj revija meu kojima su: Elle, Elle dekor, Men's Health, National Geographic, Lisa, arolija okusa, Moj lijepi vrt, Moj stan, Moje dijete, Story, Stars, GEO, Klik, Gala style, Sensa i Burda modemagazin. Zahvaljujui svojem izdavakom poduzeu Masmedia, Styria je takoer postala jedna od najveih izdavakih kua strunih knjiga u Hrvatskoj, i godinje objavljuje preko 40 naslova. Styrijin Veernji list pokrenuo je svoju zasebnu izdavaku aktivnost i kroz svoje izdavako poduzee Veernji posebni proizvodi, na trite godinje plasira oko 300 razliitih izdanja, preteno popularnih romana. Styria je vlasnik i Tiskare Zagreb, jedne od najveih i najmodernijih tiskara u Hrvatskoj, koja moe dnevno tiskati i do 400 tisua novina. Styria je takoer prisutna u BH kroz svoje posebno BH izdanje Veerneg Lista, a u Srbiji, Styria je vlasnik Adria Media Serbia koji su pak izdavai sljedeih publikacija na srpskom jeziku: Mens Health, Cosmopolitan, Gala Style, Elle, National Geographic Srbija, Lisa, Sensa i Mama. U Sloveniji, Styria je vlasnik Dnevnika i publikacije urnal 24.

Vlasnitvo rijekog Novog Lista i osjekog Glasa Slavonije nije tako jasno i isto kao u sluaju WAZ-a, EPH i Styria Medien AG. Najvei pojedinani dioniar Novog Lista, a izgleda i Glasa Slavonije je donedavno bio misteriozni Media Development Loan Fund iz New Yorka, meu ijim su financijerima George Soro i jo neki opskurni fondovi iza kojih, neki smatraju, da se vjerojatno krije amerika CIA. MDLF je registriran u New Yorku kao 'neprofitna organizacija'. Osim u Hrvatskoj, MDLF diskretno kontrolira i financira brojne medije i u Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, po Istonoj Europi (Slovaka, Bugarska, Maarska) te bivim sovjetskim zemljama (Ukrajina, Gruzija, Armenija) pa ak i u samoj Rusiji. MDLF je osnovan 1995. godine, a suosniva i izvrni mu je direktor, od samoga poetka, Srbin Aleksandar (Saa) Vuini, koji je na tu poziciju doao direktno iz Soroeve Zaklade za koju je radio tijekom rata u Pragu. Od 1990. do 1993. godine Saa Vuini bio je direktor i glavni urednik beogradskog radija B-92. Osim Sae Vuinia, za MDLF takoer rade Elena Popovi i Sava Tati. MDLF je dugo godina financirao i splitski Feral Tribune, a od 1. 5. 2002. godine je ak postao i suvlasnik. No Feral Tribune-u je eventualno doputeno da propadne kada je ocijenjeno da vie nije potreban. U oujku 2008. godine, prema pisanju hrvatskih medija, na scenu se pojavio rijeki poduzetnik Robert Jei, s ponudom da otkupi 70 posto dionica Novog Lista, ija je tadanja trina vrijednost iznosila oko 28 milijuna eura. Mali su mu dioniari prodali svojih 14 posto a takoer i pojedini direktori poput Zdenka Mancea i drugih pedesetak dioniara koji su imali malo vee pakete dionica. Jei je pregovarao i sa MDLF-om, ali nije jasno da li mu je Aleksandar Vuini MDLF-ove dionice prodao, a ako jest, ne zna se da li samo dionice Novog Lista ili i Glasa Slavonije. Roberta Jeia se u pojedinim medijima predstavlja kao imunog rijekog poduzetnika, 'vlasnika' kemijske industrije DIOKI, koja je izgleda i formalni kupac Novog Lista. Ono to se pak ne istie, jest podatak da je od 2005. godine stopostotni vlasnik Diokija talijanska tvrtka Adriaoil registrirana u

Milanu, ija je vlasnika struktura prilino nejasna. Ako je dionice Novog lista doista kupio Dioki, to bi znailo da je novi vlasnik Novog Lista talijansko poduzee iz Milana - ili izravno, ili u partnerstvu sa Vuinievim MDLF om. Moda bi ipak Novi List, u interesu javnosti, mogao razjasniti tko su mu sve vlasnici. Tko je veinski vlasnik Glasa Slavonije takoer nije sasvim jasno, ali meu krupnijim vlasnicima nalazi se kontroverzna austrijska HYPO Alpe Adria Banka, koja je preuzimanjem Slavonske banke naslijedila njezinih 25 posto dionica. Vuiniev MDLF i Novi List navodno jo uvijek posjeduju 25 posto dionica dok je ostatak u vlasnitvu malih dioniara te zaposlenika i novinara Glasa Slavonije koji su svojevremeno za to od Slavonske banke (sada Hypo) dobili povee kredite, izgleda uz posredovanje MDLFa.

TV postaje RTL i Nova TV HRsvijet.net dalje navodi kako je vrlo zanimljivo znati tko su vlasnici 'hrvatskih' nacionalnih televizijskih postaja RTL i Nove TV. Veinski vlasnik TV postaje RTL njemaki je RTL sa 74 posto dionica a Todoriev Agrokor je vlasnik 25 posto dionica. Ali tko je pravi vlasnik njemakog RTLa? Prema raspoloivim podatcima, veinski vlasnik njemakog RTLa njemako je privatno poduzee Bertelsmann AG, sa

sjeditem u Guterslohu. Ono pojeduje 90,5 posto dionica dok je ostatak u vlasnitvu malih dioniara. No, Bertelsmann AG nije klasino poslovno poduzee kojeg motivira samo profit. Manjinski vlasnik Bertelsmann AG-a njemaka je obitelj Mohn koja posjeduje 23 posto dionica dok je veinski vlasnik takoer njemaka obitelj Bertelsmann koja posjeduje 76,9 posto dionica, koje kontrolira kroz svoju obiteljsku zakladu Bertelsmann Foundation. Bertelsmann Foundation formalno je organizirana kao neprofitna organizacija i politiki think-tank iji temeljni ciljevi, prema vlastitom priznanju, nisu ekonomske ve politike prirode. Moemo samo nagaati koji bi to bili politiki ciljevi Bertelsmann Zaklade u Hrvatskoj. Poduzee Bertelsmann ima gotovo stoljetnu tradiciju u izdavatvu, u novije vrijeme i u komunikacijama - te djeluje po cijelom svijetu pod raznim imenima i firmama u svom vlasnitvu. Kada su svojedobno kupovali renomiranu ameriku izdavaku kuu Random House, pod pritiskom amerikih novinara, Bertelsmann su morali priznati da su tijekom vladavine Adolfa Hitlera bili najvei nakladnik nacistike promidbe u Treem Reichu. No, Bertelsmann Zaklada kae da su joj sada primarni ciljevi 'iriti demokraciju', i kako izgleda, Europsku Uniju. Bertelsmann Zaklada tako je 2. lipnja 2005. godine u Zagrebu organizirala dvodnevni forum pod nazivom 'Jugoistona Europa na putu u EU' na koji su, prema Hini, doli predstavnici dvadeset zemalja, deset Vlada i est meunarodnih organizacija. Predsjedatelj foruma bio je lan izvrnog odbora Bertelsmann zaklade Werner Weidenfeldt, a meu govornicima su bili tadanji hrvatski premijer Ivo Sanader, austrijski Wolfgang Schuessel, ministri vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarovi, Dimitrij Rupel i drugi. To ipak neto govori o politikoj snazi Bertelsmann Zaklade. U novije vrijeme, Bertelsmannova televizijska ruka, RTL Gruppe, nastavlja svoje pozicioniranje u regiji nedavno kupivi 49 posto srpske televizije Avala. U Upravnom odboru RTL Gruppe sjedi i bivi predsjednik Europske komisije Jacques Santer. Jo jedna 'hrvatska' TV postaja, Nova TV takoer je u stranom vlasnitvu. Veinski vlasnik Nove TV je ameriki Central European Media Enterprises. Najznaajniji vlasnik Nove TV veinski je vlasnik CEME Ronald Lauder, jedan od nasljednika kozmetikog carstva Estee Lauder. to je manje poznato, ali mnogo vanije za nas Hrvate je, to je Ronald Lauder bio ameriki veleposlanik u Beu od 1986. -7. godine a prije toga je u Pentagonu bio podtajnik ministarstva obrane za Europu i NATO. Ovdje se oito ne radi samo o poslovnim interesima. Osim toga Ronald Lauder je jedan od najistaknutijih idovskih patrijota i aktivista u svijetu. Predvodi brojna ugledna idovska udruenja po svijetu, a bio je i predsjednik Svjetskog idovskog kongresa. U svibnju 2009. godine Lauder je prodao 31 posto CEMEa, a prema tome i Nove TV, amerikom divu Time-Warneru za 240 milijuna dolara, no on je jo uvijek veinski vlasnik. Ulazak Turaka na medijsko trite No, vratimo se natrag tiskanim medijima i nekim portalima. Plavi Oglasnik koji je 1989. godine, jo za vrijeme Jugoslavije, postao prvi privatni list u Hrvatskoj, zato to nije imao nikakvog politikog sadraja nego je samo objavljivao oglase, takoer je preao u strano vlasnitvo. Osniva Oglasnika Zdravko Rakaj je 2004. godine uao u 'strateko partnerstvo' s

Trader Classified Media (TCM), koji je od 2000. godine registriran na Parikoj burzi, a to strateko partnerstvo sastojalo se od izravne prodaje 70 posto Plavog Oglasnika. Glomazni TCM koji je ve tada imao preko 500 oglasnika diljem svijeta 2005. godine reorganizira se u manje grupacije pa tako Plavi Oglasnik postaje dio novoformiranog Trader Media East (TME) registriranog na Londonskoj burzi. U veljai 2006. godine Trader Media East, pa tako i Plavi Oglasnik prelaze u vlasnitvo turskog lista Hurriyet, iji vlasnik Dogan Yayin Holding plaa ak 500 milijuna dolara za 67.3 posto TMEa. No Turci, ubrzo ire svoj posao u Hrvatskoj, pa su tako danas osim Plavog Oglasnika, takoer vlasnici Oglasnik Automoto i Oglasnik Nekretnine kao i portala posao.hr, auti.hr, oglasnik.hr i nekretnine.net. Turci bi se sada rado proirili i na politiko podruje. uka se da je Ninoslav Pavi ovih dana zbog toga diskretno bio u Turskoj i razgovarao s vlasnikom Hurryet-a o pokretanju novog dnevnog lista u Hrvatskoj iji bi glavni urednik bio Davor Butkovi. No, postoji i mogunost da je tamo samo traio kapital kojim bi isplatio Miroslava Kutlu.

Pukaniev Nacional nije bio Pukaniev Jedna od manjih medijskih grupacija koja je sve donedavno bila u veinskom hrvatskom vlasnitvu je NCL Grupa pokojnog Ive Pukania. NCL je najpoznatija po svom tjedniku Nacional, koji esto slui kao propagandni organ Stipe Mesia, ali NCL Grupa takoer izdaje i publikacije Zagreb News, Gameplay, Superkoarka i 90 Minuta. Ivo Pukani je u travnju 2008. godine prodao 75 posto NCL grupe bekom Vienna Capital

Partners (VCP) koji je tako postao formalni veinski vlasnik. Pravi vlasnik ipak je njemaki izdava Axel Diekmann ijim je novcem VCP kupio NCL Grupu. Diekmann i VCP imaju sloene i isprepletene poslovne odnose pa je Diekmann odluio svoju NCL Grupu prepustiti VCP-u iji je predstavnik Gabriel Dielacher postao predsjednik Nadzornog odbora NCL Grupe. Nakon to je prodao veinski udjel svoje NCL Grupe, Ivo Pukani je 23. 10. 2008. godine ubijen u bombakom atentatu u dvoritu idovske opine u Zagrebu pod jo uvijek nerazjanjenim okolnostima. Od manjih publikacija, treba jo spomenuti poslovni list Business.hr koji je bio u vlasnitvu vedskog medijskog koncerna Bonnier, ali je nedavno prodan poduzetniku Muji Selimoviu.

Medijski vlasnici kre hrvatske zakone Od ostalih vanijih medija, u hrvatskom su vlasnitvu, ali pod tutorstvom dravne politike i vladajuih politikih elita, jo samo dravna Hrvatska radiotelevizijaVjesnik, te mrea manjih i regionalnih radio i TV postaja, ali i njihova budunost postaje neizvjesna jer su i one u zadnje vrijeme zapele za oko pojedinim politikim igraima. i niskotirani reimski dnevnik Moda zvui nevjerojatno, ali od politiki bitnijih i stvarno nezavisnih hrvatskih publikacija, koje ne primaju nikakve 'dotacije', izgleda nam je ostao jo samo Hrvatski Vjesnik iz Melbournea, smatra portal HRsvijet.net. Ukoliko su neki od gornjih podataka moda netoni, bilo bi poeljno, u interesu informiranja graana, da ih spomenuti mediji pravovremeno isprave. Imaju gdje. Uostalom, to je i njihova zakonska obveza jer su svi mediji u Hrvatskoj, sukladno lanku 32. stavak 1. Zakona o medijima (NN 59/2004), duni svake godine objaviti svoju vlasniku strukturu, to oito - ne ine. Ovaj kratki i povrni pregled medija u Hrvatskoj donekle nam daje sliku o nekim vlasnicima ali nam jo uvijek ne otkriva cijelu sliku niti tko su sve pravi vlasnici. Tko se jo sve krije iza ovih imena i ovih misterioznih fondova koja smo spomenuli? iji je to zapravo kapital? Koji su njihovi pravi interesi? Unato svemu, moe se sa sigurnou donijeti nekoliko bitnih zakljuaka: Gotovo svi vaniji mediji u Hrvatskoj u stranim su rukama ili pod kontrolom njima podobne politike elite. Prema priznanju Hrvatskog novinarskog drutva, vlasnici tih medija vre politiki pritisak na novinare i urednike. Sasvim je jasno prema njihovim politikim profilima, da ti strani vlasnici nemaju u Hrvatskoj samo komercijalne nego i politike ciljeve, to neki i sami priznaju.

 Strani vlasnici ne kontroliraju medije samo u Hrvatskoj nego su strateki rasporedjeni u cijeloj regiji i s tih pozicija mogu utjecati ne samo na politiki ivot unutar nacionalnih drava, nego i potencirati sve jae procese politike, gospodarske, i kulturne integracije na prostoru bive Jugoslavije, kojeg sada sve otvorenije nazivaju Zapadnim Balkanom. Hrvatske politike elite koje su dopustile da nam gotovo sva vanija sredstva javnog priopavanja preuzmu stranci, oito nisu brinule o hrvatskom medijskom suverenitetu nita vie nego se brinu o hrvatskom dravnom suverenitetu. Politike rasprave u Hrvatskoj su kontrolirane. Jedni te isti poslunici se pojavljuju u svim medijima. Nepodobni hrvatski intelektualci su marginalizirani i uutkani, a ako ste kojim sluajem protiv ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, onda pogotovo ne postojite. Strancima smo dopustili da odlue to e Hrvati znati, koje e zakljuke donositi, kako e razmiljati, i koju e podaniku politiku opciju moi izabrati. U mnogim dravama svijeta koje dre do svog suvereniteta, stranci po zakonu, ne mogu postati znaajni vlasnici domaih medija. To je sluaj i u Sjedinjenim Amerikim Dravama - koje sebe inae smatraju kulom demokracije i slobode govora. Kako sada izgleda, Hrvatska je naalost odustala od svog medijskog suvereniteta i prepustila ga strancima. Strancima smo dopustili da nam oduzmu nae pravo da sami imamo svoj glas. Ti isti stranci, koji naruavaju temelje nae demokracije, istovremeno nam bahato i licemjerno dre predavanja o demokratskom ponaanju. Hrvatski bi narod ipak trebao znati tko mu sve to soli pamet, i za ije interese. (PortalOko.hr/HRsvijet.net/Marjan Bonjak)