You are on page 1of 2

Prednosti dolarizacije

Oni koji popularizuju going all the way na fiksne rate, naglaavaju tri prednosti dolarizacije. Prvo, dolarizacija vie podstie meunardnu trgovinu nego drugi kursni reimi. U tom pogledu tri zakljuka se izdvajaju iz postojede empirijske literature: (1) ne postoji pouzdana veza izmeu kratkotrajne varijabilnosti kursa i obima trgovine za industrijske zemlje4 (2) ini se da varijabilnost kursa negativno utie na inostranu trgovinu u zemljama u razvoju5 i (3) prisustvo zajednike valute ini se da ima vedi uticaj na obim trgovine nego sam po sebi stepen varijabilnosti kursa, dok neke od skoranjih studija sugeriu da zemlje koje dele istu valutu trguju 3 puta vie meu sobom nego to bi inae.6 U skoranjem papiru, meutim, Persson (2001) predstavlja rezultate koji sugeriu da uz koridenje odgovarajude metodologije (ispravljena za pristrasnost pri izboru), efekat ogromne (pozitivne) trgovine povezan sa valutnim savezima iz prethodih studija je umnogome smanjen. Ipak, ukoliko bi slededi emprijiski radovi potvrdili povoljnije trgovinske efekte zajednike valute, to bi moglo odgovarati onim tritima u usponu koja su trenutno relativno zatvorena za stranu trgovinu (npr. Argentina, Brazil i Indija). Druga prednost dolarizacije je ta da eliminisanjem kursa izmeu domade valute i (dominantne) strane rezervne valute, istovremeno otklanjamo odstupanja valute. Nakon dolarizacije, prilivi prihoda, finansijska aktiva i pasiva bi bile denominirane u istoj valuti (uteda u transakcijama sa zemljama izvan zone dolara #koje ne koriste dolar#). Takoe, iskljuila bi se mogudnost stvaranja krize valute, s obzirom da ne bi bilo kursne razlike koja bi mogla biti napadnuta. S obzirom da je za vreme mnogih kriza valuta uoeno da je odstupanje valute ++++ esto oznaeno kao sredite velikih gubitaka u proizvodnji, ovaj atribut dolarizacije ne bi trebalo olako shvatiti. Kao to su Chang i Velasco (2000) i Roubini (2001) raspravljali, dolarizacija meutim ne znai da nede dodi do povedanja trokova zaduivanja i bilansnih efekata usled spoljnih okova. Pod dolarizacijom deprecijacija se javlja u vidu postepenog pada u nominalnim cenama (umesto u vidu nagle promene u nominalnom kursu). Na kraju dana, realna vrednost servisiranja duga bi se relativno povedala u odnosu na cenu netrgovinskih dobara, i ovo bi dovelo do naprezanja na bankovnim i korporacijskim bilansima stanja. Prilagoavanje pod dolarizacijom moe trajati due, ali de se odigrati. Neki analitiari (npr. Caprio et al. 1996) su tvrdili da dolarizacija moe smanjiti rizik od bankarskih kriza zato to bi smanjila uestale skokove velikih kamatnih stopa +++ - time zauzvrat smanjujudi pretnju od naglih, velikih padova u bankarskoj aktivi i pokuaja velikog broja klijenata da istovremeno pretvori depozite u domadoj valuti u inostranu valutu. Sa aktivom i pasivom denominovanoj u istoj valuti, ne bi postojao problem konverzije valute za banke. Kao to je naglaeno od strane Rojas-Suarez (2000) i drugih, dolarizacija ne bi eliminisala nagle skokove kamatnih stopa indukovanih povedanim percepcijama kreditnog rizika. Kao dodatak tome, dolarizacija bi verovatno uinila teim izlazak iz bankarske krize zato to ne bi postojala opcija smanjenja realne vrednosti bankarskg duga putem inflacije ili devalvacije.7 Neki zagovornici dolarizacije idu i korak daje i tvrde da dolarizacija takoe moe smanjiti rokove dospeda, zato to bi zajmodavci koji vie nisu zabrinuti valutnim rizikom bili voljni da se obaveu za dui vremenski period.8 U ovom kontekstu, esto se spominje da je Panama jedina zemlja u Latinskoj Americi sa tridesetogodinjim (nesubvencionisanim) hipotekarnim tritem.9 Ortiz (2000), meutim,

predstavlja relevantan kontra primer: kompozicija toka kapitala se premestila ka duim rokovima dospeda i prema stranim direktnim investicijama u periodu od kad se Meksiko poeo kretati ka fleksibilnijoj politici kursa. Nekoliko ekonomija u usponu sa fluktuirajudim kontrolisanim reimom (npr. ile i Juna Koreja) imaju dravne obveznice denominovane u lokalnoj valuti sa rokovima dospeda koji se proteu i do 20 godina.10 Za sada nisam uspeo pronadi ni jednu sistematsku (vie dravnu) analizu odnosa izmeu valutnih reima i prosenog trajanja finansiranja; umesto toga, relativna oskudica dugoronih finansija u zemljama u razvoju ini se povezana sa visokom inflacijom i nestabilnom makroekonomskom politikom iz prolosti.11 Tredu prednost dolarizacije predstavlja tvrdnja da dolarizacija smanjuje trokove pozajmljivanja. Nie kamatne stope pri obrtu iniciraju virtuozni krug, smanjujudi fiskalne trokove servisiranja javnog duga i kupovina investicija i ekonomskog rasta. Slabiji argumenta u prilog ovoj tvrdnji je taj da zbog valutnog rizika premije pri kamatnim stopama bi bile male ili nula, ukupna premija na rizik pri pozamljivanju na tritima u usponu bi opala; to jest, samo bi kreditni rizik ostao. Jaa forma argumenta je ta da nii valutni rizik bi takoe smanjio premije na kreditni rizik, zato to bi dolarizacija istovremeno smanjila mogudu nesolventnost.++ U prilog ovom drugom, primedeno je da instrumenti valutnog i kreditnog risika se uglavnom menjaju zajedno preko vremena, da je irina kamatnih stopa dramatino opala za preanje visoko kamatne zajmodavce (npr. Itaija, Portugal, i panija) od (a i pre) zainjanja Ekonomske i Monetarne Unije, i da Panama ima jedne od najniih kamatnih stopa u Latinskoj Americi. ++ Drugi su skeptiniji u vezi sa potencijalnim smanjenjima trokova pozajmljivanja koji bi bili povezani sa dolarizacijom. Za poetak, odstupanja od zajednike valute ili od dolarizacije, iako relativno retka, nisu nepoznanica; kao takva, dolarizacija moda ne bi mogla eliminisati valutni rizik. Kao to je primetio Frankel (1999), Liberija je zavrila experiment sa dolarizacijom i SSSR i ehoslovaka su se raspale poetkom 1990ih. Kreditni rizik je ostajao isti u podrujima gde nije postojala pretnja od devalvacije. ++ ++ Po Rojas-Suarezu (2000), visoka irina kamatnih stopa kod mnogih suverenih zajmodavaca iz Latinske Amerike je najbolje objanjena fiskalnim i dunikim problemima a ne ranjivosti valute. ++ Edwards (2001) istie da zemlje u Latinskoj Americi sa najniim (spoljnim) trokovima zajma je ile, sa svojim upravljajudim flukturajudim reimom, a ne dolarizovana Panama.13

You might also like