FILOZOFIJA

OSNOVNI POJMOVI, CITATI I DJELA

FILOZOFIJA filia (ljubav) + sofia (mudrost) = ljubav prema mudrosti
Filozofske discipline:
METAFIZIKA ili prva filozofija
o KOZMOLOGIJA ureeni svemir
o TEOLOGIJA (TEOLOGIKA) - filozofski govor o bogu
o ONTOLOGIJA pitanja bitka
BIE sve to postoji, ono to jest bez obzira na nain na koji
jest
BIT ono po emu je neto ba to to jest, ono zbog ega je
neto ba to, a ne neto drugo, esencija
BITAK ono po emu jest sve to jest, ono zbog ega postoji
sve to postoji, bitak daje postojanje
MONIZAM ontoloka koncepcija - samo 1 bitak
DUALIZAM ont. koncepcija - 2 bitka
PLURALIZAM ont. koncepcija - vie od 2 bitka
MATERIJALIZAM ontoloko gledite - bitak
materijalan (npr. voda, atomi, elementi...)
IDEALIZAM ont. gledite - bitak neto nematerijalno
(npr. bog, ideja, logos, energija...)
ANTROPOLOGIJA filozofija ovjeka
ETIKA filozofija morala
ESTETIKA filozofija lijepoga ili filozofija umjetnosti
GNOSEOLOGIJA spoznajna teorija
o RACIONALIZAM gnoseoloka koncepcija - razum glavni izvor
spoznaje
o EMPIRIZAM gnos. koncepcija - iskustvo glavni izvor spoznaje
o VOLUNTARIZAM gnos. koncepcija - volja glavni izvor spoznaje
o SENZUALIZAM gnos. koncepcija- osjetila glavni izvor spoznaje
o MISTICIZAM gnos. koncepcija - stanje ekstaze, transa gl. izvor sp.


MILETSKA KOLA
- TALES arche voda, ANAKSIMEN arche zrak, ANAKSIMANDAR arche
apeiron
- fysis priroda, hilozoizam materija je proeta ivotom


PITAGOREJSKA KOLA
- PITAGORA, FILOLAJ
- BROJ sve se moe izraziti nekim brojevima, savren je broj 10


HERAKLIT
- LOGOS svjetski (kozmiki zakon) koji upravlja svime, oituje se u stalnom
kretanju kroz borbu i harmoniju suprotnosti, VATRA simbol bitka, svjetskog
procesa
- PANTA REI sve tee, nita nije stalno, vjeno i nepromjenjivo
- Granice due nee idui pronai, pa ako i svim putovima prolazi: tako dubok
logos ima , Ime pravde ne bi ljudi poznavali kad ne bi bilo nepravde, Nije
mogue dva puta stupiti u istu rijeku, Oi i ui su ljudima zli svjedoci, ako imaju
barbarske due, Svijet ovaj, isti za sve, nije stvorio ni jedan bog i ni jedan ovjek,
nego je oduvijek bio i jest, i bit e vatra vjeno iva, to se s mjerom pali i s mjerom
gasi

ELEJSKA KOLA
- KSENOFAN, PARMENID, ZENON
- Bitak jest, nebitak nije
- sve je jedno i statino nema bivanja, kretanja i mnotva
- ZENONOVE APORIJE nedoumice kojima nastoji dokazati da su kretanje i
mnotvo varka naih osjetila (Ahilej i kornjaa)

EMPEDOKLO
- 4 ELEMENTA vatra, voda, zemlja i zrak
- LJUBAV I MRNJA ljubav spaja elemente, a mrnja razdvaja

ANAKSAGORA
- HOMEOMERIJE sjemenjke, sitne estice od kojih je sve nastalo
- NUS objektivni, svjetski um koji je pokrenuo homemomerije

ATOMISTI
- LEUKIP I DEMOKRIT
- ATOM nedjeljiva estica, bitak su bezbrojne, materijalne, nedjeljive estice
- PRAZAN PROSTOR ontoloki nebitak, u njemu atomi pravocrtno padaju i
isprepliu se
Nijedna stvar ne biva bez uzroka nego sve s razlogom i po nudi (Leukip), Volio
bih nai jedinu uzronu svezu nego dobiti perzijsko kraljevstvo (Demokrit)

SOFISTI
- PROTAGORA, GORGIJA, TRASIMAH, HIPIJA, KALIKLE...
- mudraci, prvi plaeni uitelji
- RETORIKA govornitvo, umijee govora, sofisti uspjeno pouavali
- ERISTIKA isprazno nadmudrivanje, brbljanje radi brbljanja
- NIHILIZAM negiranje autoriteta (bogova, zakona, velikih ljudi...) ili u
krajnjem sluaju svega
- SOFIZAM namjerni krivi zakljuak, po sofistima ga nazvao Aristotel
- RELATIVIZAM gledite da nita nije apsolutno, sigurno i samo po sebi
(skepticizam)
- HOMO MENSURA ovjek je mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu, onih
koje nisu da nisu (Protagora)
- Pravednost nije nita drugo nego korist jaega (Trasimah)

SOKRAT
- Atenjanin, puanin, Platonov uitelj, ne pie (Knjiga uti kad je pita),
razgovara s ljudima
- osuen na smrt Kvari mlade i ne vjeruje u bogove u koje vjeruje drava,
nije pobjegao, sam ispio otrov
- VRLINA=ZNANJE osnovna postavka njegove intelektualistike
(racionalistike) etike
- IRONIJA u razgovor ulazi kao da sam nita ne zna - Znam da nita ne
znam!
- MAJEUTIKA gr. porodiljska metoda, Sokrat pomae trudnom duhu da rodi
mudrost, na daje sam odgovore

KIRENSKA KOLA
- HEDONIZAM etiko gledite po kojemu je ono to izaziva ugodu (uitak) ujedno
i moralno ispravno, a ono to izaziva neugodu (bol) moralno zlo

KINIKA KOLA (CINIKA)
DIOGEN IZ BAVE
- BESPOTREBNOST svoenje potreba na najmanju moguu mjeru (asketizam)

PLATON
- Sokratov uenik, Atenjanin, aristokrat, kola Akademija
- Fedon, Fedar, Gozba (Simpozion), Drava, Sedmo pismo
- IDEJE bit i bitak svega (objektivni idealizam i pluralizam), vjene, savrene,
nepromjenjive, u svijetu ideja (metafizikom svijetu), najvia ideja dobra
- FIZIKI SVIJET na svijet, nesavren, prolazan, kopija svijeta ideja...
- EROS (ljubav), filozofska tenja za spoznajom, mudrou, znanjem, lijepim,
trajnim...
- ANAMNEZA gr.sjeanje dua je vjena, izmeu fizikih egzistencija
(reinkarnacija) boravi u savrenom svijetu ideja
- 3 STALEA u Platonovoj idealnoj dravi ljudi se prema sposobnostima dijele
na: proizvoditelje, uvare i vladare (filozofe).
- 4 OSNOVNE VRLINE Umjerenost, hrabrost, mudrost i pravednost.
Najpoznatiji etiki sustav vrlina. Proizvoditelji moraju biti umjereni, uvari
hrabri, vladari mudri i tako e cijelo drutvo (drava) biti pravedna. Jedinstvo
politike i etike.
- MIMEZA gr. mimesis, ideja da umjetnost oponaa stvarnost
- KRITIKA UMJETNOSTI umjetnost oponaa stvarnost, a stvarnost je nesavreno
oponaanje savrenih ideja umjetnost je kopija kopije, sjena sjene U svojoj
dravi bi dozvolio samo didaktiku umjetnost (Homeru bi dao lovorov vijenac i zatim
ga istjerao iz drave)

ARISTOTEL
- Platonov uenik, uitelj Aleksandra Velikog, Peripatetika kole (Licej)
- Drag mi je Platon, ali mi je draa istina
- Organon, Fizika, O dui, Metafizika, Nikomahova etika, Eudemova
etika, Politika, Retorika, Poetika
- OTAC LOGIKE deduktivna logika (zakljuivanje od opeg prema
pojedinanom)
- TEORIJA ADEKVACIJE - Istina je podudaranje pojma i stvari
- TVAR I OBLIK sve to postoji ima neku materiju (tvar) od koje je sainjeno i
formu (oblik) koja oblikuje tu tvar
- MOGUNOST I ZBILJNOST svaka materija ima ogranieni broj formi koje
moe poprimiti
- KRETANJE/PROMJENA prelazak iz mogunosti u zbiljnost
- TELEOLOGIJA gledite da svijetom vlada svrhovitost
- NEPOKRETNI POKRETA naziv za boga, jo i - miljenje miljenja, ista
forma, ista zbiljnost...
- EUDAJMONIZAM etiko gledite po kojemu je svrha moralnog djelovanja
dosizanje sree (blaenstva) one osobe koja djeluje. Dakle, inei dobro, ne samo da
pomaemo drugima, ve emo usreiti i sami sebe
- ETIKE VRLINE ZLATNA SREDINA - prava mjera izmeu razliitih
pretjerivanja. npr. hrabrost (izmeu kukaviluka i ludosti), velikodunost (izmeu
rasipnosti i krtosti)...
- DIJANOETIKE VRLINE znanje, razboritost, umovanje...
- ZOON POLITIKON ovjek je bie zajednice (drutveno bie) - ...tko ne moe
ivjeti u zajednici ili je ak ne treba, jer je sam sebi dovoljan, taj nije lan drave,
i prema tome je ili zvijer ili bog
- TRAGEDIJA dao definiciju tragedije i posve je objasnio u svom djelu
Poetika
- MIMEZA umjetnost oponaa stvarnost, ne nuno ono to se stvarno desilo, ali
ono to se moe desiti
- KATARZA proienje, etiki cilj tragedije, ako se uive u radnju gledatelji
kroz strah i saaljenje doivljavaju proiavanje i izlaze bolji nego to su bili.

STOIKA KOLA
ZENON, HRIZIP, EPIKTET, SENEKA, MARKO AURELIJE
- STOA gr. trijem, nadsvoeni dio sa stupovima
- FATALIZAM vjerovanje u sudbinu i pasivno preputanje onome to se dogaa
jer se smatra da se to ne moe promijeniti, svijetom vlada sudbina (fatum,
logos...)
- Sudbina vodi one koji to hoe, a vue one koji to nee
- duevni mir (ataraksiju) postiemo samodostatnou (autarkijom) ne vee se ni
za to pa se neemo razoarati ako to ne dobijemo ili izgubimo
- Nije siromaan onaj koji ima malo, ve onaj koji hoe vie
- STOIKI PODNIJETI mirno, hrabro podnositi udarce sudbine
- KOZMOPOLITIZAM svi ljudi jednaki, neovisno u kojim uvjetima i mjestima
ive
- Mudracu je domovina itav svijet

EPIKUREJSKA KOLA
EPIKUR, TIT LUKRECIJE KAR
- PRODUHOVLJENI HEDONIZAM etiko uenje o tome da se moralno dobro
postie preko duhovnih uitaka (dok tjelesni vode u dugoronu pomuenost i
neugodu)
- SMRT atomizam smrt je kraj svega i ne treba je se bojati (zlo je bol), ona nas se
ne tie Dok smo mi nema smrti, kad je smrt tada vie nema nas

SKEPTICI
PIRON, SEKST-EMPIRIK
- TROPI 10 naina kojima se pobija mogunost sigurne spoznaje i dokazuje skepsa
- EPOHE suzdravanje od donoenja konanih prosudbi o bilo emu (jer nita nije
sigurno)
- KONFORMIZAM nekritiko prilagoavanje okolini jer je tako lake

NOVOPLATONIZAM
PLOTIN
- JEDNO bitak za novoplatoniste, sve nastaje iz Jednog procesom EMANACIJE
(isijavanja)
- EKSTAZA nain stapanja s Jednim preko mistine ekstaze, transa, stanja izvan
svijesti

AURELIJE AUGUSTIN
- PATRISTIKA kr. filozofija od 1. do 8. st. po lat. patres crkveni oci,
glavni predstavnik
- prva autobiografija Confessiones (Ispovijesti)
- TEOCENTRIZAM vjerovanje da je bog u svemu, sve dobro proizlazi iz njega, a
zlo je samo nedostatak dobroga
- VOLUNTARIZAM prvi istaknuti voluntarist
- NEBESKA I ZEMALJSKA DRAVA (De Civitate Dei - O dravi bojoj
konani cilj povijesti je uspostava nebeskog kraljevstva, ljudi se dijele na one koji
ive po Bogu i one koji ive po ljudima osniva filozofije povijesti
- Ja elim spoznati Boga i duu. Zar nita vie? Savreno, nita vie, Sumnjam,
dakle jesam, Ljubi i ini to hoe, Spoznaj da bi vjerovao, vjeruj da bi spoznao


SKOLASTIKA
- PETAR ABELARD (djela Povijest mojih nevolja, Pisma Abelarda i Heloize),
TOMA AKVINSKI ( 5 dokaza o postojanju Boga, djelo Suma teologije), DUNS
SCOT...
- SKOLASTIKA srednjovjekovna kranska filozofija (lat. scolasticus uitelj).
Filozofija je predmet kolskog pouavanja, a ne istraivanja. Filozofija je ancilla
theologiae sluavka teologije. Traje od 9. st. do renesanse.
- ODNOS VJERE I UMA pitanje u kojem su odnosu vjera i um, podudaraju li se,
tko je kome nadreen
- UNIVERZALIJE drugo osnovno pitanje - postoji li ope ili je sve pojedinano
REALIZAM ideja da postoji ope, a ne samo pojedinano
NOMINALIZAM ideja da ne postoji ope nego je sve
pojedinano
KONCEPTUALIZAM podvrsta nominalizma, ideja da u
stvarnosti postoji samo pojedinano, ali da je ono ope postojee u
naem umu kao pojam (koncept)

GIORDANO BRUNO
- PANTEIZAM izjednaavanje boga s prirodom, sa svim to postoji Priroda je
bog u stvarima!
- HOMO FABER ovjek radnik, gospodar svoje sudbine i sree koju postie
vlastitim djelovanjem (radom)

FRANCIS BACON
- Novi organon
- INDUKCIJA napredak u znanosti mogu iskljuivo induktivno (zakljuivanje
od pojedinanog do opeg) u znanosti eksperiment
- Znanje je mo!
- IDOLI ljudske zablude i pogreke - idole plemena, spilje, trga i teatra

RENE DESCARTES
- Rasprava o metodi, Meditacije o prvoj filozofiji
- METODA 4 pravila metode:
jasnoa i razgovjetnost
pravilo analize
pravilo sinteze
pravilo provjere i sistematizacije
- METODIKA SUMNJA (kartezijanski skepticizam) odbaciti sve u to se moe
posumnjati da bi se dolo do vrstih, nesalomljivih temelja
- SAMOIZVJESNOST SVIJESTI prva istina u koju se ne moe sumnjati, svijest je
sigurna (izvjesna) Mislim, dakle jesam.
- DUALIZAM dvije supstancije mislea stvar (ono nematerijalno) i protena stvar
(ono materijalno)

BARUCH DE SPINOZA
- Etika, geometrijskim redom izloena
- SUPSTANCIJA (CAUSA SUI) ono to je uzrok samome sebi, njemu je to
sveukupnost prirode, tj. bog (panteizam)
- ATRIBUTI naini na koje se supstancija manifestira, ovjek spoznaje 2 naina
nastupa prirode miljenje i protenost
- MODUSI pojedinane, konkretne stvari i misli. Proizlaze iz atributa, meu njima
vlada paralelizam Red i veza ideja su jednaki kao red i veza stvari
- DETERMINIZAM uenje o sveopoj potpunoj uzronoj (kauzalnoj) odreenosti
svih pojava u svijetu, sve uzrokovano prirodnim zakonima, nema sluajnosti, ve je
sve nuno.
- AFEKTI strasti, snana emotivna stanja. Cilj etike da ovjek savlada afekte.

G. W. LEIBNIZ
- MONADE bitak (supstancija), ima ih beskonano mnogo (pluralizam) i sve su
nematerijalne (idealizam). Duhovni atomi, centri sile, energije...
- PRESTABILIRANA HARMONIJA monade ne utjeu jedna na drugu (u
svijetu nema uzrono-posljedinih veza) ve je sve to se dogaa predodredio bog
ovo je najbolji mogui svijet
- U razumu nema niega to prije nije bilo u osjetilima osim razuma samog
(polemika s Lockeom)

T. HOBBES
- Leviathan
- PRIRODNO STANJE prije drutva i drave (nema zakona, pravila i prisile)
vlada Homo homini lupus i rat svih protiv sviju
- DRUTVENI UGOVOR prvi dogovor meu ljudima kojim se uspostavlja
drutvo kao ureena zajednica.
- SUVEREN nositelj najvie vlast - vladar, nema podjele vlasti, vladar treba
imati to veu mo jer e ga se tako ljudi vie bojati, jedino strah ini ljude
miroljubivima

J. LOCKE
- Ogled o ljudskom razumu, Pismo o toleranciji, Dvije rasprave o vladi
- OSNIVA EMPIRIZMA I GNOSEOLOGIJE utemeljitelj spoznajne teorije kao
sustavne i samostalne filozofske discipline te empirizma kao pravca
- TABULA RASA pri roenju smo tabule rase prazne ploe, neispisani listovi
papira te da sve to spoznamo o svijetu potjee iz iskustva
- Nema niega u razumu to prije toga nije bilo u osjetilima, Razum mora biti
na najvii sudac i vodi u svemu
- LIBERALIZAM suveren mora biti narod, nuna podjela vlasti, vladar ima
strogo ograniene nadlenosti koje ne smije prekoraivati

G. BERKELEY
- SUBJEKTIVNI IDEALIZAM sve to smo sigurni da postoji to smo mi (ja) i
ono to doivljavamo, stvari su samo kompleksi osjeta biti=biti opaen
- SOLIPSIZAM gledite da postojim samo ja sa svojim doivljajima i nita vie
(dodaje i Boga koji je izvor osjeta)

D. HUME
- Istraivanje o ljudskom razumu
- UZRONOST nije sigurna ve je plod uoavanja vremenskog slijeda meu
pojavama i navike skeptinost
- za njega Kant: Hume me trgnuo iz dogmatskog drijemea

VOLTAIRE
- Candide (ili o optimizmu) - fil. roman, Rasprava o toleranciji
- DEIZAM bog umni tvorac svijeta, ali da se on ne uplie u daljnji tok svijeta
- TOLERANCIJA izraziti borac za toleranciju, osobito vjersku. Netolerantan se
smije biti samo prema onima koji su netolerantni.
- Ubijta bestidnicu!, Spalite vae zakone i uzmite nove. Odakle uzeti nove? Iz
razuma!, Da nema boga (religije) trebalo bi ga izmisliti!

J. J. ROUSSEAU
- Julija ili nova Heloiza, O podrijetlu nejednakosti, Drutveni ugovor, Emile
ili o odgoju
- PRIRODA zagovara povratak prirodi, skeptian je prema svim oblicima napretka
(Natrag k prirodi!)
- PRIVATNO VLASNITVO izvor svih nejednakosti koje vode u sukobe
- NEPOSREDNA DEMOKRACIJA jedina pravedna drava ona u kojoj
zakonodavna vlast nije predana ve zakone donosi cjelina naroda (ovjek se
raa slobodan, ali je posvuda u okovima!)
- FILOZOFIJA ODGOJA vjeruje u prirodni odgoj, ljudi su uroeno dobri, zadatak
odgojitelja je da ukloni prepreke na putu prirodnog razvoja djeteta, a ne da oblikuje
dijete

RUER BOKOVI
- DINAMISTIKI ATOMIZAM bitak je beskonano mnotvo atoma (neproteni,
tj. nematerijalni) i koji se privlae ili odbijaju ovisno o svojoj meusobnoj udaljenosti

IMMANUEL KANT
- Fil. pitanja: to mogu znati? to trebam initi? emu se smijem nadati? to je
ovjek?
- Kritika istog uma, Kritika praktinog uma, Kritika rasudne snage (Tri
kritike)
- KRITICIZAM za spoznaju potrebno i iskustvo i razum, kritika sinteza
racionalizma i empirizma - Zorovi bez pojmova su slijepi, pojmovi bez zorova su
prazni,
- KOPERNIKANSKI OBRAT Kantov naziv za vlastiti obrat u spoznajnoj teoriji.
On smatra da se objekt spoznaje (svijet) pri spoznaji prilagoava subjektu spoznaje
(nama), a ne obrnuto (kako se do tada mislilo).
- TRANSCENDENTALNO a priorno, prediskustveno. Ono to ovjek ima
neovisno o iskustvu, to su oblici nae svijesti: oblici opaanja (vrijeme i prostor) i
oblici miljenja (12 kategorija razuma)
- POJEVE (fenomeni) - jedino to mi o svijetu moemo saznati (ono kakav je svijet
za nas kao ljude)
- STVAR O SEBI noumenoni - ono kakve stvari (svijet) odista jesu neovisno o
subjektu spoznaje (ljudima), nikad neemo sigurno spoznati
- AUTONOMNA ETIKA ovjek je sam sebi moralni zakonodavac, tj. svi mi
moemo sami doi do toga to je ispravno djeluje se iz dunosti time postiemo
MORALNI IN
- HETERONOMNA ETIKA izvor morala je izvan ovjeka, tj. inimo neto zato jer
nam okolina odreuje kako se treba ponaati, svako djelovanje iz neke koristi
djeluje se prema dunosti time postiemo samo LEGALNI IN.
- KATEGORIKI IMPERATIV bezuvijetna zapovjed, pravilo putem kojeg
moemo procjeniti ispravnost bilo kojeg postupka. Imperativ glasi: Radi samo
prema onoj maksimi za koju ujedno moe htjeti da s pomou tvoje volje
postane opi zakon!
- Radi tako da ovjeanstvo i u tvojoj osobi i u osobi svakoga drugoga svagda
ujeno uzima kao svrhu, a nikada samo kao sredstvo..., Dvije stvari ispunjaju
duu uvijek novim i sve veim udivljenjem i strahopotovanjem to se vie i
ustrajnije razmiljanje bavi njima: Zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u
meni
- Sapere aude! Imaj sranosti da se slui vlastitim razumom! to je dakle
krilatica prosvjetiteljstva., Lijepo je ono to je predmet opeg dopadanja

J. G. FICHTE
- SUBJEKTIVNI IDEALIZAM nema stvari po sebi, sve je onako kako ovjek
doivljava
- TROLANI DIJALEKTIKI NIZ teza, antiteza, sinteza zaetnik ove metode, a
po njoj je najpoznatiji Hegel.
- IN PRETHODI INJENICI djelovanje je prije svega
- KATEGORIKI IMPERATIV maksimu svoje volje trebamo promiljati kao
vjeni zakon za s e b e

F. W. SCHELLING
- PRIRODA sve oko nas, proeta duhovnim elementima (oblikuju je sile), sve se u
njoj dogaa svrhovito (teleoloki) sa svrhom ostvarivanja identiteta, tj. jedinstva,
harmonije suprotnosti svjetska dua - FILOZOFIJA IDENTITETA Priroda je
vidljivi duh, duh je nevidljiva priroda
- UMJETNOST najvii vid ljudske djelatnosti (stvaralatvo), sinteza slobode i
nunosti, nema izvanjesku svrhu Ljepota je prikazivanje beskonanog u
konanom

G. W. F. HEGEL
- Fenomenologija duha, Znanost logike, Enciklopedija filozofskih znanosti,
Osnovne crte filozofije prava
- IDEJA bitak, sve proima i u stalnom je razvoju, cijeli je svijet, povijest i
pojave objasnio kroz proces razvoja ideje - APSOLUTNI IDEALIZAM i
PANLOGIZAM (ideja je racionalna Sve to je umno ujedno je i zbiljsko, sve
to je zbiljsko ujedno je i umno)
- svjetski proces ima tono zadani kraj, ideja e se napokon razviti do svog istog
oblika, do same sebe (Istina je cjelina)
- Pravi lik u kojem egzistira istina moe biti samo njezin znanstveni sustav, Ono
to je u mojoj filozofiji moje, to je pogreno!
- DIJALEKTIKI PROCES Trolani dijalektiki niz, nain na koji se razvija ideja:
teza (afirmacija)
antiteza (negacija teze)
sinteza (negacija negacije)
- SHEMA SUSTAVA:
1. LOGIKA tu je ideja apstraktna, prazna, nesvjesna sebe i drugoga
2. FILOZOFIJA PRIRODE priroda mu je drugobitak, negacija ideje jer se
ideja u prirodi nalazi otuena, izvan sebe zato jer je vezana uz materiju
3. FILOZOFIJA DUHA :
1. subjektivni duh antropologija, fenomenologija,
psihologija
2. objektivni duh pravo, moralitet, udorednost
3. apsolutni duh umjetnost, religija, filozofija

A. SCHOPENHAUER
- Svijet kao volja i predodba
- VOLUNTARIZAM svijet i ivot su iracionalni, vodi nas slijepa i bezumna volja
za ivotom
- PESIMIZAM svijet je jedno grozno mjesto, ivot stalna bijeda, a svjetska povijest
besciljno lutanje
- ETIKA izlaz iz patnje predstavlja odustajanje od ivota i umrtvljenje volje
(budistika nirvana), suosjeanje s patnjama drugih i doivljavanje katarze u
umjetnosti (osobito glazbi)
- Ono to proturjei srcu, ne ulazi u glavu, Volja predstavlja gospodara, a
intelekt slugu!, est dana bijede i sedmi dan dosade, Ovo je najgori od svih
moguih svijetova!, Sunce ee vjeno podne

S. KIERKEGAARD
- Strah i drhtanje, Ili ili, Pojam tjeskobe, Bolest na smrt
- TJESKOBA proizlazi iz mogunosti slobode, grijeha, odluivanja i odgovornosti.
Ne moe se izbjei, temeljno stanje ljudi kao duhovnih bia
- EGZISTENCIJA egzistencija je pojedinana opstojnost. Razvijamo je u razliitim
stilovima. Estetski stil je usmjeren k prolaznim uicima, etiki u dosljednosti i
odgovornosti, a religiozni u distanciranju od ovoga svijeta
- KRITIKA CRKVE svaki ovjek mora nai svoj put i odnos s bogom, za to ne
treba institucija
- Ono to opstoji uvijek je pojedinac; apstraktno ne opstoji, Ono to u mojoj
filozofiji nije moje, to je pogreno, Istina je istina samo kad je istina za mene,
Gomila je la

F. NIETZSCHE
- Volja za mo, Tako je govorio Zaratustra, Roenje tragedije iz duha glazbe,
Genealogija morala
- NIHILIZAM kritizira kulturu i moral kakav poznaje, prvobitna umjetnost i sustavi
ponaanja iskvareni krivci: Sokrat (inzistira na dominaciji racionalnog nad
neracionalnim) i kranstvo (propagira moral slabosti, potlaenosti, trpljenja i
pasivnosti). Treba prevrednovati sve uvrijeene vrijednosti!
- VOLJA ZA MO Nietzscheovski voluntarizam. Osnova nas kao ljudi i glavni
pokreta naeg ponaanja je volja za moi.
- NATOVJEK N. ideal nove aristokracije. Prirodno superiorni pojedinci kojima
se mora omoguiti slobodno napredovanje. Oni mogu sruiti staru (lou) kulturu i
sposobni su stvoriti novu. Nadljudi mogu vie od ostalih, oni su sposobniji,
kreativniji i odluniji od ostalih, oni mogu podnijeti vie odgovornosti i mogu
trpjeti vie od drugih. Podnose VJENO VRAANJE ISTOGA)
- Formula za veliinu ovjeka je amor fati... nunost ne samo podnositi, nego je i
ljubiti, Bog je mrtav, Natovjek je smisao zemlje, Ono to pada valja jo i
gurnuti! Ne tedite blinjega svoga!


K. MARX
- Rani radovi, Kapital, Komunistiki manifest (Proleteri svih zemalja,
ujedinite se!)
- FEUERBACH uzor u pitanjima religije - Ne stvara bog ovjeka, nego ovjek
boga - Marx kasnije zakljuuje: Religija je opijum za narod!
- FILOZOFIJA PRAKSE i HISTORIJSKI MATERIJALIZAM ovjek je bie
prakse, a povijest je povijest borbe meu klasama Filozofi su svijet samo
razliito tumaili, ali radi se o tome da ga se izmijeni!
- OTUENJE (ALIENACIJA) ovjek je otueno bie jer nije vlasnik svoga
rada, proizvoda svoga rada pa svime time niti sebe samoga, zbog kapitalistikog
sustava radnik postaje roba na tritu
- KOMUNIZAM besklasno drutvo - do njega revolucijom, nakon toga
ukidanje privatnog vlasnitva to je RAZOTUENJE (DEZALIJENACIJA)

POZITIVIZAM
A. COMTE, J. S. MILL, H. SPANCER
- ISKUSTVO filozofija se treba ograniiti samo na ono to je mogue empirijski
provjeriti (verificirati)
- ANTIMETAFIZIKI STAV pitanja metafizike su neprovjerljiva pa se
odbacuju
- Odsada ljudski duh naputa apsolutna traganja, Znati da bi se predvidjelo,
predvidjeti da bi se djelovalo

PRAGMATIZAM
Ch. S. PEIRCE, W. JAMES, J. DEWEY
- PRAGMA gr. rad, djelovanje, djelo, in, uspjeh
- PRAKTINA KORIST ponajprije vode rauna o praktinoj koristi neke teorije
- Bolji je gram iskustva nego tovar teorija (Dewey)

H. BERGSON
- Stvaralaka evolucija
- INTUICIJA jedino intuicija prua uvid u sr ivota
- FILOZOFIJA IVOTA - u prvi plan stavlja pojedinca i njegov doivljaj svijeta

FENOMENOLOKI POKRET
E. HUSSERL, M. SCHELER
- Natrag k samim stvarima!
- INTENCIONALNOST SVIJESTI jedinstvo svijesti i onoga o sadraju svijesti
(onoga o emu je ona svijest), nastojanje da se prevlada odvojenost subjekta i objekta
svijesti
- BITI fenomenologija je znanost o bitima, biti se u naoj svijesti pokazuju kao
fenomeni
- METODA ZAGRAIVANJA (EPOHE) metoda promatranja svijeta, staviti u
zagrade sve empirijsko i psiholoko te da se suzdri (epohe) od izricanja
svakidanjih stavova
- RESIDUUM - ostatak, ono dobiveno metodom zagraivanja, time smo doli smo
do biti

FRANKFURTSKI KRUG
- M. HORKHEIMER, T. ADORNO Pomraenje uma, Dijalektika
prosvjetiteljstva
- OBJEKTIVNI I SUBJEKTIVNI UM od prosvjetiteljstva, naalost, prevladava
subjektivni um koji procjenjuje stvarnost prema razliitim interesima, a zaboravljen je
objektivni um koji tei istini radi istine same i u kojem je istina cjelina
- POKORNI TIP I TIP OTPORA pokorni tip se slui subjektivnim umom, nastoji se
prilagoditi okolini, gubi individualnost, a tip otpora vjeruje u objektivni um, ne
prilagoava se vladajuim standardima i ne rtvuje istinu za udoban ivot

H. MARCUSE
- UGODNA NESLOBODA prevladavajui osjeaj kod veine potlaenih u
kapitalistikim (potroakim) drutvima. Ljudi su neslobodni, ali toga nisu niti svjesni
- LANE POTREBE razvijene od strane kapitalistikog drutva preko kulture i
medija. Tjeraju ljude da ele neto to im u stvari nije potrebno
- JEDNODIMENZIONALNI OVJEK tipian za suvremena kapitalistika
drutva gdje je osoba (ak dragovoljno) svedena na svoju potroaku dimenziju

E. BLOCH
- Duh utopije, Princip nada
- UTOPIJA ovjeku priroeno da stvara idealne nacrte budunosti. Marxizam je
konkretna utopija.
- NADA ovjek ne moe bez nade, to je bitna struktura ljudskog bia.
- VRIJEME vrijeme je bit ovjeka, kroz nadu i utopije usmjereni smo na
budunost
- Humanizam je odrastao u utopiji, Homo homini homo

K. JASPERS
- FILOZOFIJA EGZISTENCIJE ime za Jaspersovu fil. orjentaciju.
- ZNAAJKE EGZISTENCIJE komunikacije, sloboda i granine situacije
(ivotna vorita u kojem svi nasluujemo fil. pitanja smisla i svrhe, npr. strah,
patnja, smrt...)
- Biti ovjek znai postajati ovjekom

J-P. SARTRE
- Bitak i nita, Egzistencijalizam je humanizam
- EGZISTENCIJA specifino ljudski nain postojanja. jedino kod ovjeka
egzistencija prethodi esenciji - naa bit je produkt onoga to sami inimo.
- MUNINA osjeaj koji se javlja kad spoznamo da je sve besmisleno da naprosto
egzistiramo
- TJESKOBA osjeaj koji se javlja kad spoznamo da naa esencija (smisao) ovisi
o nama samima, da smo osueni da budemo slobodni i da donosimo odluke i da
smo za njih samo mi odgovorni
- Svagda za kukavicu opstoji mogunost da vie ne bude kukavica, a za heroja
da prestane biti herojem, U tjeskobi ovjek dolazi do svijesto o svojoj slobodi,
ili, ako se hoe, tjeskoba je nain bitka slobode..., Sve je bezrazlono, ovaj
perivoj, ovaj grad i ja sam. Kada se dogodi, da to ovjek uvidi, to vam prevre
utrobu i sve pone lebdjeti... eto Munine., Postojati, to znai piti bez ei,
Ljudska je zbiljnost uzaludan napor postati bogom, ovjek je osuen da bude
slobodan

M. HEIDEGGER
- Bitak i vrijeme
- NEAUTENTINA I AUTENTINA EGZISTENCIJA neautentina je ona u
kojoj se ne brinemo istinski o drugima, u kojoj se pasivno povodimo za drugima, a
govor nam je isprazno brbljanje. Autentina je ona u kojoj stvarno brinemo i
pomaemo drugima da nau sebe i istinski razgovaramo
-BITAK osnovna filozofska kategorija, kritizira filozofiju jer je zaboravila na to
osnovno pitanje (zaborav bitka). Bitak je u vremenu (budunost je temeljno
vrijeme)
- Govor je kua bitka u kojoj stanujui ovjek ek-sistira dok, uvajui je, slua istinu
bitka., ovjek je pastir bitka.

B. RUSSELL
- Principi matematike
- filozofija LOGIKOG ATOMIZMA


L. WITTGENSTEIN
Tractatus logico Philosophicus
Ono to se uope moe rei, moe se rei jasno; a ono o emu se ne moe
govoriti, o tome se mora utjeti

K. POPPER
- pravac Kritiki realizam
zalae se za PRINCIP FALSIFIKACIJE (Opovrgljivosti) tek ako neku tezu ne
moemo opovrgnuti treba je prihvatiti kao ispravnu
- Otvoreno drutvo - djelo u kojem se zalae za kraj ideologija, inspiriralo Soroa
za njegovu organizaciju Otvoreno drutvo

M. SCHELER
- Poloaj ovjeka u kozmosu
ANTROPOLOKI OBRAT - ponovno ovjek u sreditu
MATERIJALNA VRIJEDNOSNA ETIKA moralnost ima bazu u
emocijama

H.G. GADAMER
najvei suvremeni HERMENEUTIAR (tumaenje teksta)

E. MOUNIER
PERSONALISTIKI POKRET - angairana filozofija, asopis Esprit

M. FOUCAULT
AFIRMACIJA POSEBNIH LJUDSKIH PRAVA - prava manjina (ena, djece,
homoseksualaca, bolesnih....), pojam queer

N. CHOMSKY
- LINGVISTIKE UNIVERZALIJE postoje u svakom jeziku, osnove strukture
koje omoguuju uenje stranih jezika i sporazumijevanje uope
- analiza politikih i drutvenih dogaaja potaknutih napadom 11. rujna

J. DERRIDA
najvaniji predstavnik DEKONSTRUKCIJE tekst nema vrstu jezgru
ARHE-PISMO prethodi govoru

J. RAWLS
fil. politike i fil. prava TEORIJA PRAVEDNOSTI
- vodei mislioc suvremenog neoliberalizma


Izvor: B. Kalin, Povijest filozofije