BRODSKI

ELEKTRICNI UREAJI
I SUSTAVI-vjebe
mr.sc.Marijan Gran dipl.ing
1.
Jednostavni strujni krug sastoji se od izvora napona
(baterija, transformator, generator), vodica (kabeli) i
troila (svjetiljka, motor, grijac). Osnovne elektricne
velicine su napon, elektricni otpor i struja. Povezuje
ih Ohmov zakon: U=RI odnosno I=U/R. To znaci da
je struja to veca to je veci napon i to je manji
otpor. Kratki spoj proizvodi veliku struju i sa malim
naponom jer je otpor vrlo mali
Nacrtaj strujni krug i navedi sve elektricne
velicine koje u njemu vladaju, objasni njihovu
medusobnu ovisnost i Ohmov zakon
2. Objasni osnovne karakteristike i parametre izmjenicne
struje
l Osnovni parametri izmjenicne struje su: Struja I, napon U,
frekvencija f i faktor snage (cos ). Izmjenicna struja mijenja se u
vremenu po sinusoidi: i(t)=l
max
,sin(2 ft). U praksi racunamo s
efektivnom vrijednosti struje: koja odgovara toplinsko ucinku
istosmjerne struje iste jakosti. Frekvencija oznacava broj perioda
(titraja) koje struja napravi u I sekundi. f=60Hz znaci da struja u
toku jedne sekunde napravi 60 titraja. Fazni pomak pokazuje
koliko sinusoida struje zaostaje za sinusoidom napona, to je
posljedica prisutnosti induktivnog otpora u strujnom krugu.
Ujedno pokazuje i odnos djelatne i jalove snage (trokut snage)
pa se stoga cos naziva faktor snage.
f
?
f
f
3. Troila u krugu izmjenicne struje, ovisnost otpora o
frekvenciji, fazni pomak i Ohmov zakon izmjencnu
struju, trokut otpora
za
U strujnom krugu izmjenicne struje pored ohmskog
otpora R javljaju se i reaktivni otpor (reaktancije):
Induktivna X
L
=2 fL, i kapacitivna Xc=1/2 fC
reaktancija kao posljedice induktiviteta L i kapaciteta
C. Induktivni otpor raste s porastom frekvencija a
kapacitivni pada. Induktivitet ovisi o broju zavoja,
materijalu jezgre i irini zracnog raspora, a kapacitet
o razmaku vodica (ploca) i dielektriku izme .
l
? ?
Ohmov zakon za izmjenicni
strujni krug glasi: U = Z I
Z= v R
2 +
( X
L
X
C
)
2
'
Objasni pojam elektricne snage izmjenicne
struje, vrste i postupak mjerenja na glavnoj
razvodnoj ploci i cinitelj snage (cos ) f
Kod izmjenicne struje razlikujemo tri vrste snage:
djelatnu (aktivnu) snagu P u kW
jalovu (reaktivnu) snagu Q u kVA
prividnu snagu S u kVA
Njihovi medusobni odnosi odredeni su kroz trokut snage:
S=UI
P=Ulcos
S
2
=P
2
+ Q
2
Djelatna snaga mjeri se pomocu vatmetra (kW)
Jalova snaga mjeri se pomocu mjerila jalove snage (kVA). Na nekim razvodnim
plocama nema kVAr metra vec cos metra. Nizak cos znaci veliku jalovu
snage. Jalova snaga moe se izracunati iz navedenih formula.
Prividnu snagu ne mjerimo direktno vec je ona izraena kroz produkt struje i
napona. Uz pretpostavku konstantnog napona brodske mree kretanje prividne
snage pratimo pomocu ampermetra.
l
l
l
l
l
l
l
l
l
f
f f
Objasni karakteristike trofazne izmjenicne
struje,spajanje u zvjijezdu i trokut
l
l
l
Trofazna izmjenicna struja je sustav od tri napona
koji su fazno pomaknuti za 120. Dobiva se iz
trofaznog sinkronog generatora. Namotaji
generatora redovito se spajaju u zvijezdu. Trofazna
troila i transformatori mogu se spajati u zvijezdu ili
u trokut. Pri tome razlikujemo fazne i linijske napone
i struje. Fazne velicine su one koje se odnose na
pojedini namotaj motora, a linijske one koje vladaju
u kabelima koji vode prema motoru. Odnosi izme
linijskih i faznih vrijednosti se razlikuju kod spoja
zvijezda i spoja trokut.
Spoj zvijezda: U
lin
= 3U
faz
l
lin
=l
faz
Spoj trokut: U
lin
=U
faz
l
lin
= 3l
faz
v
v
Nabroji vrste troila izmjenicne struje na brodu i koje
od njih prema snazi prevladavaju. Obrazloi fazni
pomak i pokai kako se mjeri
l
l
l
l
izmjenicna troila na brodu su izmjenicni elektromotori,
rasvjetna tijela, grijaci i ispravljaci. Po snazi prevladavaju
izmjenicni elektromotori (najcece asinkroni). Po broju
prevladavaju elektricne svjetiljke.
Fazni pomak pokazuje koliko sinusoida struje zaostaje
za sinusoidomnapona, to je posljedica prisutnosti
induktivnog otpora u strujnom krugu. Ujedno pokazuje i
odnos djelatne i jalove snage (trokut snage) pa se stoga
cos naziva faktor snage. Fazni pomak mjeri se
pomocu cos metra, ali se moe i izracunati prema
trokutu snage:
na osnovi ocitanja P i Q po formuli tg =Q/P
na osnovi ocitanja U, I i P po formuli: cos =P/(Ul)
f
f
f
f
f
Obrazloi korisne ucinke elektricne struje i navedi njihovu
prakticnu primjenu
l
l
l
l
Magnetski:
Toplinski:
Svjetlosni:
Mehanicki ucinak
Oko vodica kojim tece struja javlja se magnetsko polje.
Koristi se u svim elektricnim strojevima, sklopnicima, relejima. tetni
ucinak je izazivanje elektromagnetskih smetnji
Prolaskom struje kroz vodic stvara se toplina odnosno
gubitci koji ga zagrijavaju: p=UI=12 R. Gubitci su proporcionalni
kvadratu struje. Korisni ucinak kod grijaca i svjetiljki.
Kod jakog zagrijavanja (npr. volframa) materijal se toliko
zaari da pocne emitirati vid1jivu svjetlost. Takoder prolaskom struje
kroz plinove stvara se svjetlosni tok. tetno: Kod elektrolucnog
zavarivanja intenzivna svjetlost moe otetiti ljudsko oko.
elektricne struje nastaje kada struja tece kroz vodic
koji se nalazi u magnetsko polju (koje je najcece stvorila struja koja
tece kroz drugi vodic) pri cemu se javlja elektromagnetskih sila.
Izolatori i njihove karakteristike
l
l
l
l
U elektrotehnici se koristi veliki broj izolatora koji se razlikuju po
elektricnim, mehanickim, termickim i kemijskim karakteristikama.
Izolatori koji se koriste na odredenom mjestu moraju
zadovoljavati uvijete okoline.
Elektricne karakteristike: probojna cvrstoca, dielektricka
konstanta
Mehanicke karakteristike: otpornost na vlak, tlak, savijanje,
sukanje, vibracije Termicke karakteristike: otpornost na
temperaturu -klasa izolacije, starenje
Kemijske karakteristike: postojanost na otapala (gorivo, ulje),
higroskopnost, nezapaljivost
ELEKTRICNA MJERENJA I
INSTRUMENTI
l
l
l
l
l
l
l
Nabroji najvanije elektricne mjerne instrumente, njihove
oznake i nacin spajanja
Pokai i objasni mjerne instrumente na glavnoj
elektricnoj ploci
Objasni namjenu mjernih instrumenata na glavnoj
razvodnoj ploci
Pokai i obrazloi oznake i namjenu elektricnih mjernih
instrumenata brodu
Nabroji osnovne elektricne velicine u brodskoj mrei i
pokai cime se mjere na glavnoj razvodnoj ploci
Mjerni instrumente glavne elektricne razvodne ploce
Objasni spajanje voltmetra i ampermetra na mrei
l
l
l
l
l
Voltmetar (V)
Ampermetar (A)
Vatmetar (W)
Mjerilo faktora snage i mjerilo jalove snage
instrumenata
Mjerilo frekvencije (Hz)
slui za mjerenje napona. Spaja se
paralelno i tako da mjeri napon (razliku potencijala)
izmedu dvije tocke na koje je spojen. Za visoke napone
voltmetar se spaja preko naponskog mjernog
transformatora.
slui za mjerenje jakosti struje. Spaja u
seriju, tako da sva struja koje se eli mjeriti prolazi kroz
njega. Kada se mjere velike struje (npr. struja
generatora) ampermetar se spaja preko strujnog
mjernog transformatora.
slui za mjerenje djelatne snage. Ima dvije
strujne i dvije naponske stezaljke (1 fazna varijanta)
Strujne stezaljke spajaju se poput ampermetra, a
naponske poput voltmetra.
(kVAr)
prikljucuju se na isti nacin kao i vatmetar. Viefazne
varijanta imaju na poledini shemu
spajanja
slui za mjerenje frekvencije i
spaja se kao i voltmetar paralelno.
l
l
l
l
Ommetar
Megaommetar ugra
Na GRP
slui za mjerenje otpora. Prikljucuje se na
stezaljke elementa kojemu se eli provjeriti otpor a koji
ne smije biti pod naponom.
Megaommetar (megatester, induktor) slui za mjerenje
otpora izolacije u svrhu provjere njene ispravnosti.
Prijenosni megaommetar smije se koristiti samo ako je
strujni krug koji se provjerava iskljucen sa napajanja i
ako u njemu ne postoje elements osjetljivi na napon od
500V (2000V) (diode, kondenzatori, tranzistori ... ).
mjeri otpor izolacije
brodske mree i svih prikljucenih generatora i troila.
Radi pod naponom.
se mogu nalaziti svi nabrojani instrumenti osim
Ommetra koji je u pravilu prenosivi instrument i slui za
dijagnostiku kvarova.
Kako prepoznati
?
:
mjerilo frekvencije
cosf metar
kVAr metar
sinkronoskop
Ampermetar ili Voltmetar imaju u donjem dijelu oznaku
Ampermetar i Voltmetar imaju u donjem dijelu oznaku -
Napon i frekvenciju ocitati na ploci 440V ili 380V ,
na glavnoj razvodnoj ploci
koje je vrsta struje
Izmjenicna struja
Istosmjerna struja:
RST -trofazna struja
l
l
l
l
l
l

Kontrola otpora Otpor izolacije cijele

brodske mree i svih prikljucenih generatora i troila prema masi
(trupu broda) moguce je mjeriti kod sustava s izoliranim
zvjezditem i u tom slucaju se neprestano kontrolira. U slucaju
spoja s masom javlja se alarm i ugasi se zemnospojna kontrolna
lampica odgovarajuce faze na GRP. Jednostruki spoj s masom
ne izbacuje dio mree u kvaru.
s Tada je potrebno ukljuciti
megaommetar ugra
faze koristeci RST preklopku . Ovo se radi pod naponom bez
iskljucivanja elektroenergetskog sustava. U kvaru je faza koja
pokazuje mnogo manji otpor od ostalih.
Obrazloi potrebu i postupak kontrole i mjerenje otpora
izolacije na brodu
Objasni potrebu i postupak kontrole i mjerenje otpora
izolacije
Objasni mjerenje otpora izolacije elektricnih krugova
l
l
izolacije cijele mree:
Pronalaenje mjesta spoja masom:
l Potreba i postupak mjerenja otpora izolacije
pojedinacno -megatesterom: Otpor izolacije mjeri se
preventivno u svrhu pracenja stanja izolacije i
predvidanja trenutka otkaza, kao provjera
ispravnosti prije putanja u pogon ili servisno u
svrhu dijagnostike kvara na elektricnom uredaju.
Otpor izolacije obavezno je provjeriti megatesterom
prije putanja u pogon ako je motor ili generator bio
smocen ili ako je dulje vrijeme stajao a grijaci nisu
radili. U suprotnom moe doci do proboja izolacije i
ozbiljnog kvara na stroju.
l Periodicko mjerenje
generatora vanijih elektromotora.
otpora izolacije svih
i Podaci se
unose u dijagram koji prikazuje starenje izolacije.
Moguce ga je ekstrapolirati i tako odrediti vrijeme
kada ce stroj otkazati (isto kao i kontrola leajeva
mjerenjem vibracija). Ova se mjerenja vre nakon
to je elektricni stroj postigao radnu temperature.
Prekidac mora biti iskljucen. Provjera voltmetrom da
nema napona. Megaommetrom se izmjeri otpor
izolacije na beznaponskoj strani prekidaca. U
slucaju generatora pogonski stroj mora biti
zaustavljen i blokiran start. Svi osiguraci mjernih
instrumenata u polju generatora, izvadeni radi
preciznijeg mjerenja.
l Mjerenje otpora izolacije: Izolacija ima vrlo veliki
otpor. Zbog toga je kod mjerenja potrebno koristiti
vii napon nego kod mjerenja otpora vodica
ommetrom. Megatester radi sa naponom od 500V
(kod visokog napona 2000V) pa se ne smiju njime
ispitivati strujni krugovi u kojima ima elemenata
osjetljivih na vii napon (diode, kondenzatori). Takvi
elementi moraju se prije ispitivanja kratko spojiti
ukoliko su im nazivne vrijednosti napona manje od
napona megatestera.
ZATITA LJUDI
l
l
Objasni to je strujni udar i kako do njega
nabroji mjere tehnicke, nabroji mjere tehnicke
zatite i pruanja prve pomoci unesrecenom
Do strujnog udara dolazi kada se strujni krug zatvori
kroz tijelo covjeka i potjera dovoljno veliku struju.
Opasnost za ivot ovisi o velicini struje i vremenu
trajanja strujnog udara. Prema propisu naponi veci
od 50V mogu potjerati struju opasnu po ivot
Mjere tehnicke tite od
strujnog udara
za
Zatita od dodira (dijelovi pod naponom izvan
dohvata)
izolirano kucite (izvan dohvata unutar kucita
testiranog na napon)
zatitno uzemljenje (svi metalni dijelovi uzemljeni)
zatitni transformator (galvansko odvajanje za jedan
manji potroac) ogranicenje napona (ispod 50V
najcece 24V)
ogranicenje energije izvora ( ispod granice ivotne
opasnosti)
izolirani podovi
l
l
l
l
l
l
Osobne mjere zatite:
l
l
l
l
l
l
l
zatitna prostirka
gumeni donovi na cipelama
alat s izolacijskim drkama
gumene rukavice
rad jednom rukom
zatitna plasticna kaciga
suha odjeca
Pokai na primjeru i objasni to je
to radno a to zatitno uzemljenje
l Elektroenergetski sustavi dijele se na uzemljene i
neuzemljene prema tome da li je zvjezdite
generatora i/ili transformatora spojeno na trup ili nije.
lako registar dozvoljava i primjenu uzemljenih
sustava na niskom naponu prevladavaju
neuzemljeni (izolirani) sustavi. Kada brod ima
visokonaponski elektroenergetski sustav (npr.
elektricna propulzija) primjenjuje se uzemljenje
zvjezdita preko otpornika.
l
l
Zatitno uzemljenje primjenjuje se na uzemljenim i
neuzemljenim sustavima. Slui kao mjera zatite od
udara elektricne struje. Svodi se na povezivanje svih
metalnih dijelova na trup broda (izjednacenje
potencijala. Primjer: metalna vrata ormarica spojena
su bakrenom pletenicom na kucite.
Prije pocetka rada na visokonaponskom uredaju
moe ga se iskljuciti i uzemljiti pomocu posebnih
kabela sa klijetama za privremeno uzemljenje.
AKUMULATORI
l
l
Objasni sastav nacin rada i karakteristike olovnih i
celicnih akumulatora i primjenu na brodu, smjetaj i
spajanje
Akumulatori su reverzibilni izvori elektricne energije.
Energija se dovodi iz brodske mree preko punjaca i
skladiti zahvaljujuci kemijskom procesu. Kod
punjenja se elektricna energije pretvara u kemijsku
energiju a kod pranjenja obrnuto. Kapacitet
akumulatorske baterije izraava se u Ah. Baterija od
100Ah moe davati struju od 10 A kroz 10 sati.
Nazivni napon baterije ovisi o broju clanaka.
Punjenje pranjenje
akumulatora
Akumulatori se pune iz punjaca. Napon punjenja
olovnih akumulatora standardno iznosi 2,4V po
clanku, ali suvremeni punjaci mijenjaju napon
punjenja u skladu s stupnjem napunjenosti
akumulatora i temperaturom kucita. Tako se
ubrzava vrijeme punjenja, produljuje ivotni vijek i
smanjuje obim odravanja (manji gubitak vode).
Temperature elektrolita pre punjenju ne smije preci
45C. Baterije se pune dok je brodska mrea pod
naponom, da bi se praznile napajajuci prikljucene
potroaca kada nestane napona mree.
i
l
Olovni akumulatori
l imaju olovne elektroda. Pozitivna elektroda je olovni
dioksid Pb02, dok je negativna elektroda cisto olovo
Pb. Elektrode su smjetene u kucite od izolacijskog
materijala napunjeno razrijedenom sumpornom
kiselinom H2SO4 koja slui kao elektrolit. Pri
pranjenju stvara se na obim elektrodama olovni
sulfat PbSO4 koji se kod punjenja ponovno
razgraduje. Nazivni napon jednog clanka je 2V.
Napon punjenja je oko 2,4V. Najnii napon
pranjenja je oko 1,73 V. Gustoca sumporne
kiseline kod punog akumulatora je 1,27 - 1,285 kg/l.
Alkalijski akumulatori
NiCd)
(celicni,
Pozitivna elektroda sadri nikal-3-hidroksid Ni(OH)3, a
negativna kadmij Cd. Elektrolit je kalijeva luina KOH.
Kod pranjenja pozitivna elektroda reducira u nikal-2-
hidroksid Ni(OH)2, a negativna elektroda oksidira u
kadmijev hidroksid Cd(OH)2. Kuciste je od celika.
Nazivni napon jednog clanka je 1,2V. Napon punjenja je
1,55V. Najnii napon pranjenja 1,1V. Gustoca
elektrolita novog akumulatora je 1,19 kg/l i polako pada
sa starenjem akumulatora. Alkalijski akumulatori su
skuplji ali mehanicki i elektricki izdrljiviji od olovnih.
Imaju dulji ivotni vijek, mogu dugo stajati napunjeni bez
potrebe za punjenjem.
l
Odravanje akumulatora
l
l
l
l
l
Obavezno je koristiti zatitnu opremu: naocale,
gumene rukavice i radno odijelo.
Provjera gustoce elektrolita i dolijevanje destilirane
vode.
Gornja povrina mora se odravati cistom i suhom.
Provjeravanje zategnutosti klema i premazivanje
klema vazelinom da se sprijeci oksidacija kontakata.
Zamjena neispravnih baterija.
Smjetaj akumulatora
Akumulatori se smjetaju u akumulatorsku stanicu
koja mora biti dobro ventilirana kako bi eksplozivni
plinovi koji se stvaraju tijekom punjenja (vodik),
mogli nesmetano izaci. Akumulatorska stanica
Spada u opasne prostore. Police na koje se
smjetaju moraju biti zaticene odgovarajucom
bojom otpornom na elektrolit. Akumulatori moraju
biti tako smjeteni da se omoguci njihovo lako
povezivanje (to krace i ravnije- spojnice) i smanji
na minimum mogucnost nastanka kratkog spoja.
l
Primjena akumulatora
l Akumulatori se koriste kao rezervni izvori energije
za napajanje strujnih krugova koji moraju raditi i
tijekom blackouts: dio rasvjete, komunikacije,
alarmni sustav, automatika. Akumulatori se pune iz
punjaca dok je mrea pod naponom, a automatski
preuzimaju napajanje u blackoutu. Takoder
akumulatori se nekad koriste za startanje
dizelmotora generatora za nudu, a ponekad i
manjih pomocnih motora.
Objasni nacin provjere
ispravnosti akumulatora
Provjera ispravnosti akumulatora vri se na tri
nacina:
Provjerom napona pri opterecenju
Provjerom gustoce elektrolita
Provjerom napona celije / baterije cijelog seta
baterija
l
l
l
1.Provjera napona pri
opterecenju
l je najpouzdaniji nacin ispitivanja
akumulatora. Pojedina celija ili cijela baterija
spajaju se na vilicu sa paralelno spojenim
snanim icanim ili limenim otpornikom vrlo
malog otpora i voltmetrom pri cemu potece
velika struja koja odgovara snazi baterije
(cca. 100 A). Pokazivanje voltmetra mora
ostati unutar normalnih granica (zeleno
podrucje).
2.Provjera gustoce elektrolita
l moe se vriti u radnom stanju. U bometar se
pomocu vakuumske pumpice usie dio
kiseline iz celije. Ako je gustoca unutar
zadanih granica celija je vjerojatno ispravna.
3. Provjera napona cijelog seta
l baterija je najmanje pouzdana ali i najjednostavnija
metoda. Treba iskljuciti napajanje s mree i tada mjeriti
napon baterije koja u tom trenutku napaja prikljucenu
potronju. Napon mora biti barem 2V po clanku (2-2,1V)
Sto znaci da mora imati barem nominalni napon
istosmjerne mree koja napaja (24,110 ili 220V).
Problem je to cijeli set baterija najcece obuhvaca veci
broj paralelno i serijski spojenih baterija. Paralelno
spojene baterije ne mogu se pojedinacno ispitati bez
odspajanja.
RASVJETA
l
l
l
l
l
l
Objasni vrste elektricne rasvjete na brodu prema
namjeni i karakteristike
Objasni cemu slui i otkud se napaja rasvjeta u
nudi i gdje se postavljaju rasvjetna tijela
Objasni namjenu, izvedbu i provjeri ispravnost
rasvjete u nudi .
Objasni sustav napajanja rasvjete u nudi
Objasni postupak napajanje rasvjete u nudi
Objasni automatizaciju pomocne rasvjete
l
l
Su oni dijelovi koji uredaja koji je zadaca osvijetliti
sve dijelove broda
Osnovne svjetlosne velicine su :
- kandela (cd) jedinica za jakost svjetlosti
- prostorni kut ( omega)
- svjetlosni tok ( lm) lumeni
- jakost svjetlosti
- rasvjetljenost E luksi
- svjetlosna iskoristivost
ELEKTRICNI IZVORI
SVJETLOSTI
l
l
l
l
l
arulje sa uarenom niti
Flourescentne cijevi
Halogene arulje
- za mreni napon
- niskonaponske
- s reflektorskim zrcalom
arulje na izboj
Visokotlacne arulje sa ivinim parama
Na brodu razlikujemo 3 mrene
rasvjete:
l
l
l
osnovne rasvjeta
rasvjeta u nudi napajana s razvodne ploce,
za nudu (emergency DG)
rasvjeta u nudi napajana iz akumulatorskih
baterija (pomocna rasvjeta)
Osnovna rasvjeta
u normalnim okolnostima napaja svjetiljke: opce rasvjete,
rasvjete; radnog mjesta i vanjske rasvjete. Napon ove mree je
obicno 220V, a rjede 110 ili 127V, to se dobija transformacijom
s vieg napona brodske mree (440V ili 380V). Mrea osnovne
rasvjete prikljucuje se preko GRP koja na brodovima srednje i
vece nosivosti ima posebno polje rasvjete. Iz polja rasvjete
napajaju se razdjelnici rasvjete strateki razmjeteni po brodu
prema koncentraciji potronje. Iz svakog razdjelnika se napaja
odredeni broj rasvjetnih krugova. U strojarnici se rasvjetna tijela
napajaju s najmanje dva strujna kruga iz razlicitih razdjelnika
rasvjete koji svaki za sebe jednoliko pokrivaju prostor u tzv.
ahovskom poretku.
l
Prijenosne svjetiljke napona
12 ili 24V
l prikljucuju se preko kombinacije
uticnica/transformator na osnovne mreu
rasvjete, a upotrebljavaju se zbog opasnog
djelovanja vlage u pogonskim prostorijama
pri nadzoru i popravku brodske opreme.
Snienjem napona i galvanskim odvajanjem
postignuta je sigurna zatita od strujnog
udara.
Rasvjeta za slucaj nude
slui za rasvjetu hodnika, stubita, izlaza,
strojarnice, komandnog mosta, za osvjetljavanje
mjesta za ukrcavanje i sputanje camaca za
spaavanje, itd. kada otkae glavno napajanje sa
GRP.
Veci dio rasvjete za slucaj nude sastavni je dio
mree osnovne rasvjete jer se u normalnom radu
napaja sa sklopne ploce za nudu koja je u
normalnom radu napajana sa GRP. Ova rasvjeta
obuhvaca otprilike 1/3 ukupne opce rasvjete
l
l
ELEKTRICNO GRIJANJE
l
l
Objasni princip rada i vrste i primjenu
el.grijaca na brodu
Objasni kako rade , cemu slue i pokai gdje
se nalaze el. Grijaci na brodu
namjena
l
l
l
l
l
l
l
l
El.grijanje brodskih prostorija
Brodska ventilacija
Provjetravanje
Prirodno
Mehanicko
Klimatizacija broda
El.predgrijanje goriva
El.zagrijavanje tankova
Objasni princip radu, vrste i primjenu elektricnih grijaca na
brodu
Objasni kako rade, cemu slue i pokai gdje se nalaze grijaci
na brodu
l
l
Elektricni grijaci rude na principu Jouleove
topline odnosno zagrijavanja vodica kada
kroz njih protice struja. Snaga grijaca je
P=UI. Faktor snage je 1.
Izraduju se od elektrootpornog materijala
(cekas, kantal) ugradenog u ravne ili savinute
metalne cijevi meduprostor je ispunjen
keramickom izolacijom.
Brodska primjena grijaca:
l
l
l
l
l
grijaci goriva.
grijaci u namotajima strojeva i elektricnim
ormarima za sprjecavanje kondenzacije vlage
grijaci u kuhinji (grijace ploce, pecnica)
grijaci za zagrijavanje tople vode (potronja,
stroj za pranje rublja , suda)
grijaci za zagrijavanje zraka (air condition,
suionica rublja)
TRANSFORMATORI
l Transformator slui za pretvaranje izmjenicne elektricne
energije jednog napona u drugi napon. Radi na principu
elektromagnetske indukcije. Sastoji se od primarnog i
sekundarnog bakrenog namotaja, jezgre od
transformatorskih limova, kucista i prikljucne kutije.
Primarni napon prikljucen je na izmjenicno napajanje i
stvara u jezgri promjenjivo magnetsko polje. U
sekundarnom namotaju koji obuhvaca promjenljivo
magnetsko polje inducira se po Faraday-evom zakonu
napon na koji se prikljucuje sekundarna potronja
Na brodu koristimo:
energetske transformatore (440/220 za rasvjetu,
elektricne propulzija, napajanje uzbudnih krugova
sinkronih strojeva, punjaci akumulatora,
mikrotransformatori u elektronickim uredajima)
strujne mjerne transformatore (GRP za prikljucak
instrumenata)
naponske mjerne transformatore (sputanje napona
za instrumente i A/D pretvarace)
kompaundni transformatori na generatorima
l
l
l
l
Provjera ispravnosti namotaja
transformatora
l
l
l
l
l
l
l
odspojiti transformator od mree na primaru i na sekundaru.
provjeriti voltmetrom da nije pod naponom (sve tri faze prema
masi i medusobno, posebno na primaru i posebno na
sekundaru)
Izmjeriti otpor izolacije primarnog i sekundarnog sistema
namotaja prema masi i medusobno pomocu megatestera.
Otpor moe biti najmanje 500k (za brodsku mreu 440V).
Zapisati shemu spajanja i ako treba oznaciti prikljucne kabele
Rastaviti spoj primarnog i sekundarnog namotaja
Ispitati ohmmetrom pojedinacno svaki namotaj na
neprekinutost (mali otpor)
Ispitati megatesterom me
posebno sekundarna namote svaki sa svakim. (najmanje 500 k
)
O
O
ISTOSMJERNI MOTORI
l
l
l
Istosmjerni motor sastoji se od rotora,
statora, kucita, leajnih titova, leajeva,
cetkica, draca i nosaca cetkica.
Rotor se sastoji od osovine, rotorskog paketa
limova, rotorskog namotaja i kolektora.
Stator se sastoji od statorskog paketa i
statorskog (uzbudnog) namotaja.
l Kroz statorske uzbudne namotaje, namotane
na polovima, tece uzbudna istosmjerna struja
i stvara nepromjenljivo magnetsko polje.
Preko cetkica i kolektora istosmjerna
armaturna struja pretvara se u izmjenicnu
koja tece rotorskim namotajima i tako stvara
elektromagnetsku silu koja zakrece motor
Istosmjerni motori dijele se
prema vrsti uzbude na:
l
l
l
l
serijske (uzbuda spojena u seriju s
armaturom-rotorskim namotajima)
poredne (uzbuda spojena paralelno armaturi)
kompaundne (imaju serijske i poredne
uzbude)
nezavisno uzbudene (uzbuda se napaja iz
posebnog izvora)
l Istosmjerni motori se danas sve manje
koriste. Na starijim brodovima koriste se za
pogon vitla, dizalica, elektricnu propulziju. Na
brodovima s istosmjernom strujom svi su
elektromotorni pogoni pokretani istosmjemim
motorima. Elektropokretac za startanje
dizelskih i benzinskih motora je Istosmjerni
motor.
ASINKRONI MOTORI
l
l
l
l
Kavezni asinkroni motor sastoji se od statora, rotora,
kucita, leajnih titova, leajeva i prikljucne kutije.
Kolutni asinkroni motor ima jo cetkice, nosace i drace
cetkica.
Rotor se sastoji od osovine paketa rotorskih limova i
namotaja u obliku aluminijskog kaveza kod kaveznog
motors. Rotor kolutnog motora ima bakrene rotorske
namote spojene u zvijezdu koja zavravaju na tri klizna
koluta.
Stator se sastoji od statorskog paketa limova i bakrenog
trofaznog namotaja
Princip rada asihronog motora
l Statorski namotaji stvaraju okretno magnetsko polje
koje sijece vodice rotora u kojima se zbog toga
inducira napon. Kako su vodici rotora, spojeni na
oba kraja potece struja koja stvara
elektromagnetsku situ: F koja zakrece rotor.
Asinkroni motor se uvijek vrti manjom brzinom od
brzine okretnog magnetskog polja (sinkrona brzine).
Razlika izmedu sinkrone brzine i brzine rotora,
naziva se klizanje.
kontrolu rada elektromotora
l
l
Svi veci elektromotora imaju u dovodu spojen
ampermetar. Nakon zaleta struja ampermetra
ne smije biti veca od nazivne struje koja je
upisana na natpisnoj plocici
Veca struja znak je kvara na motoru, starteru
ili pogonjenom mehanizmu i zato ju je
potrebno redovito kontrolirati kod svakog
putanja u rad elektromotomog pogona
Postupak provjere
sve
l
l
l
l
l
l
l
Iskljuciti motor s napajanja, blokirati nehoticno
ukljucivanje (kljuc, osiguraci, upozorenje)
Provjeriti voltmetrom da nema napona (svaka faze
prema masi i medusobno)
Megatesteromizmjeriti otpor izolacije tri namotaja
prema masi. Mora biti veci od 500k .
Zapisati shemu spajanja i ako je potrebno oznaciti
prikljucne kabele.
Rastaviti spoj namotaja (plocice) i kabele.
Ispitati megatesterom sve tri faze prema masi i
medusobno.
Ispitati ommetromsvaku pojedinu fazu na neprekinutost.
O
Nacini upucivanja u rad trofaznih
asinkronin elektromotora
l
l
l
l
l
direktnim uputnikom
uputnikom zvijezda-trokut
uputnikom s autotransformatorom
uputnikom s prigunicom
tiristorskim uputnikorn
Upucivanje Direktnim
uputnikom
l primjenjuje se kod malih snaga kada struja
pokretanja ne opterecuje bitno brodsku mreu
(nema znacajnijeg propada napona). Veliki motori
moraju se upucivati na jedan od ostalih nacina koji
svi rade na principu smanjenja napona na pocetku
starta. Tako se smanjuje i struja ali i moment. Ovi
indirektni uputnici su stoga pogodni za centrifugalne
terete (pumpe, ventilatore, pramcani propeler).
Odravanje uputnika:
l svodi se na kontrolu kontakata na
sklopnicima i u upravljackoj konzoli kod vise
brzinskih motora. Povremeno je potrebno
ocistiti kontakte (ne brusiti) i komore za
gaenje luka. Provjeriti sve elektricne spojeve
na zategnutost i tragove pregrijavanja. Ako
dole do greke u radu potrebno je provjeriti
osigurace, pule sklopnika i bimetalni relej.
Sinkroni generatori
l
l
l
Sastoje se od statora,rotora,kucita,leajnih
titova, leajeva i prikljucne kutije
Rotor se sastoji od osovine, paketa limova,
bakrenog uzbudnog namotaja i bakrenih
trofaznih namotaja.
Stator se sastoji od statorskog paketa limova,
i bakrenih trofaznih namotaja.
Princip rada
l Kroz rotorske namotaje tece istosmjerna
uzbudna struja koja stvara nepromjenjivo
magnetsko polje rotor postaje elektro
magnet. Pogonski stroj vrti rotor i silnice
njegovog polja presijecaju fazne vodice
statorskog namotaja u kojima se inducira
napon. Kada prikljucimo troilo napon
protjera struju
Prema vrsti uzbude razlikujemo tri
tipa sinkronih generatora
l
l
l
S nezavisnom uzbudom
Samouzbudni
Bezkontaktni samouzbudni
Spajanje sinkronih generatora
l Spajaju se u zvijezdu ( statorski namotaj).
Zvjezdite moe biti izolirano ( nacece na
brodovima), uzemljeno direktno, preko malog
i preko velikog otpora.
Natpisna plocica na sinkronom generatoru sadri
sljedece podatke:
l
l
l
l
l
l
l
l
Nazivni napon (V)
Nazivnu struju (A)
Nazivni broj okretaja (rpm)
Nazivnu frekvenciju (Hz)
Nazivni cos (power factor)
Struju uzbude
Napon uzbude
Sinkronu reaktanciju u %
f
Potreba da dva sinkrona
generatora rade u paralelnom radu
l Potreba za paralelnim radom javlja se kada
je trenutna potronja elektricnih uredaja na
brodu veca od snage jednog generatora ili
kada se ocekuje potronja koju ce biti veca
od snage jednog generatora i/ili kada se iz
razloga povecanja sigurnosti napajanja u
manevru ukljucuju barem dva generatora
Uvjeti sinkronizacije dva
generatora
l
l
l
l
l
l
isti redoslijed faza
isti napon
ista. frekvencija
istofaznost (fazni pomak medu naponima = 0)
Napon i frekvencija provjeravaju se na dvostrukim
instrumentima u polju sinkronizacije. Istofaznost se
utvrduje pomocu sinkronoskopa i/ili sinkronizacijskih
lampi najcece u tamnom spoju (u trenutku istofaznosti
sve Lampe su ugaene).
Kada su uvjeti ispunjeni ukljucuje se generatorski
prekidac. Raspodjela djelatne snage (kW) vri se zatim
preko regulatora broja okretaja (oduzimanje goriva
jednom a dodavanje. drugom). Raspodjela jalove snage
(kVAr) vri se preko automatskih regulatora napona.
postupak kontrole i provjere
ispravnosti sinkronog generatora
l
l
l
l
l
Ako je generator bio smocen ili je dulje vrijeme stajao
bez ukljucenih grijaca, kao, i kada prorada
generatorskih zatita upucuje na mogucnost kvara
obavezno je napraviti provjeru ispravnosti generatora.
Postupak kontrole izolacije
Rasteretiti i iskljuciti generator s mree
iskljuciti struju magnetiziranja (uzbude)
Zaustaviti pogonski stroj
Blokirati start pomocnog motora na automatici i lokalno
(zatvoriti ventil goriva i zraka za startanje)
l
l
l
l
l
l
Izvuci prekidac u u potpuno izvuceni poloaj i osigurati
se od nehoticnog ukljucenja (kljuc)
Postaviti upozorenje na prekidacu i kod ventila zraka
za startanje.
Provjeriti voltmetrom ima li napona na generatorskoj
strani prekidaca.
Izvuci sve osigurace pomocnih strujnih krugova.
Izvriti mjerenje otpora izolacije megatesteromsve tri
faze prema masi. Ako je otpor manji od 500kOma
potrebno je osuiti namote.
Uzbudni namotaji ispituju se s kliznih koluta nakon
vadenja cetkica.
ISTOSMJERNI GENERATORI
l
l
Spajanje istosmjernih generatora u paralelni rad
Kod istosmjerne struje nema sinkronizacije vec je
dovoljno provjeriti da su napon mree i napon
generatora koji se prikljucuju jednaki. Naponi se
podeavaju pomocu reostata u krugu uzbudne
struje. Nakon ukljucenja prekidaca opterecenje se
raspodjeljuje pomocu tih istih reostata: Povecanjem
uzbude novog generatora a smanjenjem uzbude
starog generatora pazeci da napon ostane
konstantan.
PRETVARACI ELEKTRICNE
ENERGIJE
l Ispravljaci i pretvaraci mogu biti rotacioni i staticki.
Rotacioni ispravljaci i pretvaraci vie se ne koriste
na novim brodovima. Sastojali su se od dva
elektricna stroja spojena osovinom: motora i
generatora. U zavisnosti od vrste motora i
generatora mogli su biti ispravljaci (AC motor i DC
generator -primjer je Ward-Leonardov agregat),
izmjenjivaci (DCmotor i AC generator) ili pretvaraci
frekvencije (AC motor i AC generator).
l
l
Staticki ispravljaci najprije su bili ivini, a
zatim selenski i danas iskljucivo silicijski.
Postoje dva osnovna spoja: sa srednjom
tockom i mosni spoj (Gretz).
Postoje neupravljivi, poluupravljivi i
punoupravljivi ispravljaci. Neupravljivi se
sastoje samo od dioda i ne mogu regulirati
napon
Staticki ispravljaci koriste se kao:
l
l
l
l
l
uzbuda sinkronih samouzbudnih generatora
uzbuda i armatura istosmjernih motora za
npr. dizalice i vitla
punjaci akumulatorskih baterija
katodna zatita od korozije
istosmjerna elektricna propulzija
Staticki ispravljaci koriste se kao:
l
l
l
l
l
uzbuda sinkronih samouzbudnih generatora
uzbuda i armatura istosmjernih motora za
npr. dizalice i vitla
punjaci akumulatorskih baterija
katodna zatita od korozije
istosmjerna elektricna propulzija
l
l
l
l
l
Staticki pretvaraci frekvencije sastoje se
od dioda i tiristora i slue za regulaciju broja
okretaja izmjenicnih motora promjenom
napona i frekvencije. Takoder se koriste i kod
osovinskog generatora za odravanje
konstantne frekvencije mree.
vitla
pumpe tereta
osovinski generator
elektricna propulzija
IZVORI ELEKTRICNE
ENERGIJE NA BRODU
l
l
l
l
Vrste izvora elektricne energije
Na brodu se koriste tri izvora elektricne energije:
generatori, akumulatori i galvanski clanci (baterija).
Akumulatori
Galvanski clanci se koriste za napajanje prijenosnih
uredaja: Instrumenta, rucna radiostanica, baterijska
svjetiljka...
Generatori
Vrste generatora
l
l
l
l
l
l
Sinkroni generatori - prevladavaju
Istosmjerni generatori: na starim brodovima s
istosmjernom strujom
Asinkroni generatori: rijetka varijanta osovinskog
generatora
Vrste generatora prema pogonskom stroju:
Dizel generatori
Turbo generatori
Osovinski generatori: pokrece ih glavni motor
direktno preko reduktora
l
l
l
Dizel generator je najcece sinkroni generator
pogonjen dizelskim motorom.
Generator za nudu je uvijek dizel generator.
Turbogenerator je Sinkroni generator pogonjen
parnom ili plinskom turbinom. Turbogenerator
pokretan parnom turbinom moe biti glavni
generator na brodu s mnogo pare (turbinski pogon)
ili kao dodatni generator koji koristi viak pare iz
KIP-a zbog povecanja korisnosti brodskog,
energetskog postrojenja. Parne turbine moraju se
polako zaletavati, tako da je potrebno mnogo dulje
vrijeme za start i opterecenje turbogeneratora.
l Turbogeneratori pogonjeni plinskim
turbinama danas se sve vie primjenjuju kao
glavni generatori na brodovima s elektricnom
propulzijom. Imaju nisi stupanj korisnosti i
skuplje gorivo od dizel generatora ali su zato
mnogo manjih dimenzija i teine.
Karakteristika opterecenje ovisi o vrsti
regulatora broja okretaja.
l
l
l
l
l
Osovinske generatore pokrece glavni motor direktno
ili preko reduktora. Osovinski generatori imaju uvijek
astaticku karakteristiku opterecenja zbog mnogo
vece snage pogonskog stroja od snage samog
generatora.
Postoje 4 osnovne varijante osovinskog generatora:
Sinkroni OG na brodu s zakretnim propelerom
Sinkroni OG na brodu s fiksnim propelerom i con-
speed ure?ajem
Sinkroni OG na brodu s fiksnim propelerom,
pretvaracem frekvencije i sinkronim kompenzatorom
Asinkroni OG na brodu s fiksnim propelerom
Napajanje broda u nudi
l Prema pravilima klasifikacijskih drutava
svaki brod moe imati izvor elektricne
energije za nudu. Kada otkae glavno
napajanje (GRP ostane bez napona -BLACK
OUT), automatski se razvodna ploca za
nudu odvaja od GRP, starta generator za
nudu i osigurava napajanje svih potroaca
koji su spojeni na sabirnicu za nudu unutar
maksimalno 45 sekundi. Paralelni rod s
glavnim generatorom uglavnom nije moguc
Troila koji napaja generator za
nudu:
rasvjete za nudu
pozicijska, navigacijska i signalna svjetla
radio i
navigacijska oprema
interne komunikacije
protupoarni sustav
kaljuna pumpa za nudu
kormilarski uredaj
automatika
alarmni sustav
l
l
l
l
l
l
l
l
l
Sustavi pokretanja generatora
za nudu:
l
l
l
l
elektropokretac sa vlastitom akumulatorskom
baterijom i punjacem baterije
komprimirani zrak u vlastitom spremniku
hidraulicki sustav
rucno pokretanje
RAZVOD ELEKTRICNE ENERGIJE
l GRP je sredinje mjesto brodskog
elektroenergetskog sustava na koje su
prikljuceni glavni generatori i odakle se
elektricna energija distribuira prema.
potroacima. Generatori i odvodi spojeni su
preko prekidaca ili sklopki na glavne
sabirnice koje su smjetene unutar ploce po
cijeloj duljini. Sabirnice imaju mogucnost
rastavljanja.
GRP sadrzi sve elemente potrebne za
upravljanje i kontrolu elektroenergetskog
sustava:
l
l
l
l
l
l
l
prekidaci
instrumenti
zatite
automatika.
Glavna razvodna ploca je podijeljena na polja:
polja generatora
polje sinkronizacije polja potroaca
polja grupnih uputnika
Polja generatora sadre:
l
l
l
l
generatorski prekidac.
instrumente koji su spojeni na generatorsku stranu
prekidaca: voltmetar, ampermetar, frekvencmetar,
kilovatmetar i kvarmetar (ili cos metar).
Moe sadravati i ampermetar uzbudne struje.
Tu su takoder i komande za regulaciju
frekvencije(raspodjele opterecenja). Unutar ploce
smjetene su zatite generatora.
Polje sinkronizacije sadri
l
l
l
l
l
l
dvostruke voltmetre i frekvencmetre,
sinkronoskop,
sinkronizacijske lampe,
zemnospojne lampe
megaommetar i izdvojene komande za
regulaciju frekvencije i
ukljucivanje generatorskih prekidaca (ako su
polja generatora jako udaljena).
Polja potroaca
l
l
l
sadre prekidaca
sklopke
osigurace za napajanje razdjelnika snage i
elektromotora valnih pumpi.
Razdjelnici snage i razdjelnici
rasvjete
l
l
distribuirani su po brodu i smjeteni na mjesta oko
kojih je veca koncentracija potronje. Izradeni su u
obliku ormara, nia, ploca i ormarica u kojima su
ugradeni sklopni aparati, preko kojih se napaja vise
troila iz grupe srodnih troila.
Npr: razdjelnik pomocnih strojeva strojarnice,
razdjelnik priteznih i teretnih vitala, razdjelnik
navigacijskih svjetala... Primarni razdjelnici se
napajaju s GRP, a sekundarni iz primamih
KABELI
Karakteristike kabela odnose se na:
l
l
l
l
l
l
l
l
Kabeli su izolirani i protiv vanjskih utjecaja zaticeni elektricni
vodovi. Mogu biti jednoilni ili vieilni. Brodski kabeli moraju
imati atest registra.
nazivni napon
presjek vodica (doputeno strujno opterecenje)
mehanicka cvrstoca
osjetljivost na otecenja
temperaturna otpornost
starenje
osjetljivost na ulje, kiseline, luine
Svi kabeli imaju:
Troilni energetski kabel ima:
l
l
l
l
l
l
l
l
l
vodice
izolacije vodica
plat
bakrene vodice
izolacije vodica PVC/A, PVC/D, CSP, EPR, XLPE, S95
ispunu (popunjava prostor medu ilama)
metalni zatitni oplet (bronca, celik-mehanicka zatita i zatita od
EM smetnji)
separator (olakava skidanje plata kod blankiranja)
zatitni vanjski plat (mehanika zatita, zatita od vlage)
IZOLACIJA
l
l
l
l
l
PVC/A polivinil klorid 60C
PVC/D polivinil klorid 75C
EPR etilen-propilenska guma 85C
XLPE ulancani polietilen 85C
S95 silikonska guma95C
Polaganje kabela
l Kabeli se na brodu u pravilu polau po kabelskim stazama
(trasama), a samo iznimno u prostorijama za boravak mogu se
izravno poloiti i po nemetalnim pregradama. Kabelska trasa je
plitki U profit od perforiranog lima debljine 2-3 mm. Perforacija se
koristi za ucvrcivanje kabelskih obujmica. Kabelske trase se
obicno ugraduju na stropu a rjede po stijenama ili po palubi.
Osim u trase kabeli se nekad polau i u cijevi i kanale. Krajevi
kabela zavravaju u razvodnim ili prikIjucnim kutijama u koje
ulaze kroz kabelske uvodnice.
Kabelski prolazi kroz pregrade i palube mogu biti:
pojedinacni (gumena brtvenica ili kabelska masa)
grupni (zaliveni kabelskom masom)
a prema namjeni:
obicni (tite kabel od opterecenja)
nepropusni (osiguravaju nepropusnost pregrade ili
palube)
vatrostalni (za protupoarne pregrade)
l
l
l
l
l
SKLOPNI APARATI I
ELEKTRICNE ZATITE
Sklopni elementi su:
prekidac
sklopka
rastavljac
sklopnik
relej
osigurac
l
l
l
l
l
l
Prekidac
l moe trajno voditi struju preopterecenja i
moe uklopiti i prekinuti struju kratkog spoja.
Koristi se na generatorima i svim vanijim
potroacima. Obicno je opremljen zatitom
od kratkog spoja, zatitom od preopterecenja
i podnaponskom zatitom. Ukljucuje se i
iskljucuje rucno ili preko svitka za
iskljucivanje i svitka za ukljucivanje.
l
l
Sklopka
Sklopnik
mole voditi i prekidati struju
preopterecenja. Ukljucuje se i iskljucuje
rucno. Koristi se u odvodima prema
razdjelnicima u kombinaciji s osiguracima kao
zatitom od kratkog spoja.
moe voditi i prekidati struju
preopterecenja. Za razliku od sklopke
ukljucuje se i iskljucuje elektromagnetski
pomocu svitka. Koriste se u uputnicima.
l
l
Rastavljac
eli
Relej
ne moe prekidati struju i slui za
odvajanje strujnog kruga od napajanja kada kroz
njega ne tece struja kao bi se na njemu moglo raditi
ili kako bi se odvojio neispravan dio mree.
Rastavljaci su jeftiniji od sklopki i koriste se kada se
utediti na materijalu, za prespajanje napajanja
u mreama s meduvezama, itd. Primjer: sabirnicki
rastavljac, rastavljaci u uputnicima, razdjelnicima.
je isto kao i sklopnik samo to se koristi u
upravljackim krugovima (male struje). Ima mirne i
radne kontakte.
Osiguraci i otpor kratkog spoja
l
l
Osigurac je rastalni element koji jednokratno
titi strujni krug od kratkog spoja. Prekida vrlo
velike struje kratkog spoja. Iznimno
osiguracima se mogu tititi i kabeli od
preopterecenja.
Postoje osiguraci s navojem i noasti
osiguraci. Prema karakteristici izgaranja t(l),
razlikujemo spore (trome), srednje brze i brze
osigurace. Za motore se koriste spori kako bi
mogli izdrati struju zaleta.
l
l
Osiguraci moraju kao i prekidaci biti tako
dimenzionirani da mogu prekinuti teoretski najvecu
struju kratkog spoja koja se na tom mjestu moe
pojaviti. Struja kratkog spoja izracunava se tijekom
projekta na osnovi napona i ukupnog otpora u
odredenom strujnom krugu (uredaj, izvor, kabeli).
Kod izmjenicnih elektricnih uredaja -motora i
generatora prevladava induktivni otpor, pa se omski
otpor obicno zanemaruje tijekom proracuna struje
kratkog spoja.
Provjera ispravnosti osiguraca
l Osiguraci obicno imaju indikaciju koja
pokazuje da li su pregorjeli. Osigurac se
provjerava pod naponom tako da se provjeri
napon na obje strane. Ako postoji napon na
strani napajanja a nema ga na strani prema
troilu osigurac je pregorio. Nakon izvlacenja
osiguraca moe ga se provjeriti ommetrom:
Osigurac je pregorio ako ima beskonacan
otpor.
Zaita generatora od povratne
struje
l Kada dva generatora rade u paralelnom radu, u
slucaju kvara na jednom od pogonskih strojeva ili
greke u upravljanju s raspodjelom opterecenja,
mole doci do pojave povratne snage. Generator koji
je ostao bez pogona ili mu je pogon oslabio prelazi u
motorski rad. Snaga mijenja smjer i sada tece od
mree prema generatoru. Kako bi se sprijecilo
ovakvo stanje generatori su opremljeni relejem
zatite od povratne snage koji iskljucuje
generatorski prekidac preko svitka za iskljucivanje
kada negativna snaga prede propisanu vrijednost
(2-3% nazivne snage za turbine, a 5-15% za dizel
generatore.
Zatita elektricnih strojeva
Zatita asinkronih motora obuhvaca:
podnaponsku zatitu (sklopnik ili podnaponski relej
na prekidacu)
zatitu od kratkog spoja (prekidac ili osiguraci)
zatitu od preopterecenja -prekostrujnu zatitu
(bimetalna zatita)
termicku zatitu (termo sonde u namotima stroja)
l
l
l
l
Generatori imaju jo:
zatitu od povratne snage
zatitu od preopterecenja (iskljucivanje manje valnih
troila)
podfrekventnu i nadfrekventnu zatitu (58Hz i 62Hz)
Ponekad imaju i:
prekonaponsku
diferencijalnu (zatita od unutarnjih kvarova)
zatitu od zemnog spoja (kod uzemljenih sustava)
l
l
l
l
l
l
Osim elektricnih zatita moe se govoriti o mehanickoj zatiti
elektricnih strojeva koju odreduje stupanj mehanicke zatite 4P.
IP 55
Prvi broj pokazuje mehanicku zatitu:
0 -bez zatite
1 - ruka
2 - prst
3 - alati
4 - lica
5 - zatita od tetnog taloenja praine unutar stroja
6 - potpuna ni praina ne ulazi
l
l
l
l
l
l
l
Drugi broj pokazuje zatitu od vlage i vode:
0 - nema zatite
1 - vertikalno kapanje
2 - kapanje do 15% nagiba od vertikalnog poloaja
3 - prskanje do 60% nagiba
4 - trcanje iz svih smjerova
5 - trcanje u mlazu iz svih smjerova
6 - zapljuskivanje morskom vodom i jaki mlazovi
7 - uranjanje do 1m u trajanju do 30 min
8 - trajni rad pod vodom
l
l
l
l
l
l
l
l
l
Provjera ispravnosti sklopnika
l
l
Pod naponom:
Bez napona
Ako je pula pod naponom
(voltmeter) a sklopnik nije ukljucen znaci da je
pregorjela pula. Ako je sklopnik ukljucen i na strani
napajanja ima sva tri napona, ako nema sva tri
napona na strani tereta neispravni su glavni
kontakti. Pomocni kontakti provjeravaju se prema
shemi spajanja.
-odspojen: Ommetrom provjeriti otpor
pule. Zatim provjeriti otpor dovodnih i odvodnih
stezaljki kao i pomocnih kontakata u iskljucenom i
ukljucenom stanju (pritisnuti rukom kotvu).
Provjera ispravnosti bimetalnog
releja
l Bimetalni releji trebaju biti podeeni na nominalnu struju motora.
To znaci da nece proraditi unutar dva sata kod 105%, i da ce
proraditi unutar dva sata kod 120%. Neispravnost bimetalnog
releja moe rezultirati neuspjelim startom motora, izbacivanjem
motora tijekom rada ili izostankom zatitne funkcije. U prva dva
slucaja potrebno, je provjeriti podeenje bimetalnog releja,
kontrolirati trajnu struju i otkloniti sve druge mogucnosti kvara
Provjera ispravnosti bimetalnog releja u uputniku
motora moe se izvriti tako da se:
oznaci na releju poloaj podeenja
izmjeriti struju motora
Dok je motor u radu smanjiti podeenje na releju na 83% ocitane
struje
ako je relej ispravan zatita bi mora proraditi unutar 2 sata
vratiti podeenje na vrijednost nazivne struje
Prava provjera vri se na ispitnoj ploci pomocu regulacionog
transformatora.
Relej treba opteretiti sa. 120% nazivne struje motora i cekati da
proradi unutar 2 sata. Ako postoji dokumentacija uskladiti
ispitivanje s nekom od tocaka na krivulji t(I).
l
l
l
l
l
l
Odravanje elektricnih uredaja
Brod more imati razradeni sustav planiranog odravanja koji sadri
sustave i dijelove koji su obuhvaceni planom odravanja
vremenska razdoblja poslova odravanja
postupke odravanja
nacine izvjetavanja i vodenje dokumentacija
U skladitu rezervnih dijelova moraju postojati svi potrebni
dijelovi potrebni za, sustav planiranog i interventnog odravanja
elektricnog uredaja broda.
l
l
l
l
l
Prije pocetka radova potrebno je osigurati
neophodne sigurnosne uvijete
l
l
l
l
iskljuciti dio postrojenja sa napona
onemoguciti nehoticno ukljucenje
postaviti natpis upozorenja
utvrditi da nema napona na mjestu rada
Preventivno odravanje obuhvaca
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
redovite kontrole cijelog elektricnog uredaja:
vizualno, sluhom, njuhom, opipom
kontrola, zagrijavanja
kontrolu izolacije
djelomicno rastavljanje i cicenje uredaja
kontrole i zamjena leajeva
podmazivanje pokretnih dijelova, ispitivanje namota,
kontrola. cetkica, kliznih koluta, kolektora
kontrola spojeva vijaka i kontakata,
kontrole prikljucnih kutija, svodnica kontrola brtvljenja
kontrole djelovanja zatitnih uredaja
kontrola akumulatorskih baterija
cicenje kucita od praine i masnoce
korektivno odravanje izvodi
se kada dode do pojave kvara
l
l
l
lociranje i dijagnostika kvara
otklanjanje kvara
ispitivanje i putanje u pogon
kontrola istroenost kontakata
uputnika teretnog vilta
Postupak:
Iskljuciti napajanje uputnika
Onemoguciti nehoticno ukljucenje
Postaviti znak upozorenja
Otvoriti upravljacku konzolu
Kontrolirati vizualno klizne grebene i kontakte ima li znakova
pregrijavanja ili istroenja
Kontrolirati debljinu kontakata
Kontrolirati situ pritiska kontakata
Zakretati upravljacku rucicu i promatrati ponaanje kontakata
Zatvoriti upravljacku konzolu.
l
l
l
l
l
l
l
l
l
AUTOMATIKA
l
l
l
l
l
l
Automatizacija je zamjena ljudskog rada
automatskim funkcijama uredaja automatike.
Automatizacija obuhvaca:
automatsko upravljanje
daljinsko upravljanje
automatski regulacija
automatski nadzor (monitoring)
zatite
Stupnjevi automatizacije su:
l AUT1 (UMS) - automatski rad brodske
strojarnice bez covjeka u strojarnici i
upravljackoj prostoriji strojarnice. Cijeli proces
mora bite potpuno automatiziran. U slucaju
otkazivanja sustava ili iznalaenja
kontroliranih velicina izvan dozvoljenih
granica oglaava se alarm u kabini deurnog
strojara, kabini upravitelja stroja, na mostu i u
salonu i blagovaonici
l
l
l
l
l
AUT2 - daljinsko upravljanje iz upravljacke
prostorije. Osim svih potrebnih upravljackih
komandi potrebno je osigurati i ocitavanje
potrebnih mjerenja kao informacije o stanju
procesa:
alarmi granicnih vrijednosti u upravljackoj
prostoriji
zatite
indikacije
daljinsko mjerenje.
AUT3 - daljinsko upravljanje s mosta (za manje
plovne jedinice)
u pravilu do l500kW
privjeene pumpe
jednostavna elektricna centra
veci broj kontrola na zapovjednom mostu
koje zamjenjuju upravljacku prostoriju
udaljenost i Win komunikacije s zapovjednim
mostom omogucuje lako posluivanje i
nadgledanje rada stroja
l
l
l
l
l
Najznacajnija mjerna osjetila su
osjetila
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
temperature
pritiska
nivoa
protoka
broja okretaja
napona
postoje i brojna druga mjerna osjetila:
brzina broda
dubinomjer
brzina vjetra.
viskozitet
sadraj kisika u ispunim plinovima
Elementi automatike su:
l
l
l
l
l
elementi za upravljanje (upravljacki pult)
elementi za regulaciju (regulator, izvrni clan,
postavni pogon, senzor)
elementi za mjerenje (senzori, instrumenti)
elementi za nadzor (monitoring, instrumenti)
alarmni sustavi zatite
Daljinsko upravljanje
l
l
omogucuje covjeku da upravlja nekim procesom bez
neposrednog kontakta s procesom. Podatke o procesu
dobija zahvaljujuci daljinskom mjerenju pomocu
senzora koji su snijeteni na sistemu kojim se upravlja
i prikazu izmjerenih velicina na instrumentima na
upravljackom mjestu. Daljinsko upravljanja vri se
komandama na upravIjackom mjestu kojima se
elektricnim, pneumatskim ill hidraulickim putem
aktiviraju izvrni elementi koji utjecu na rad sistema
(elektromagnetski ventili, )
Primjer daljinskog upravljanja je upravljanja glavnim
motorom sa mosta i iz upravljacke prostorije
strojarnice.
Potpuna automatizacija
elektricne centrale znaci
da elektricna centrala moe samostalno funkcionirati u
svim, uvjetima eksploatacije bez covjeka. Obuhvaca:
Automatsku regulaciju napona i frekvencije
Automatsku raspodjelu opterecenja
Automatsku preraspodjela opterecenja
Automatski start sinkronizaciju i preuzimanje
opterecenja stby generatora kod alarma, blackouts ill
shutdown sekvence generatora u radu.
Automatski start i zaustavljanje stby generatora
zavisno o opterecenju
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
Blokada starta velikih potroaca
Odabir nacina radu (minimalni broj generatora u radu)
Odabir prioriteta generatora.
Sekvencijalna automatska zamjena esencijalnih pumpi
Sekvencijalna automatska start esencijalnih pumpi
Alarmi
Zatite
Daljinsko upravljanja agregatom iz upravIjacke
prostorije strojarnice
Vrste regulatora u primjena na
brodu
Prema pogonskoj energiji regulatori se dijele
na:
elektronicke (analogni i digitalni)
pneumatske
hidraulicke
l
l
l
Prema nacinu djelovanja dijele se
na:
l
l
l
Proporcionalne (P)
Proporcionalne Integralne (PI)
Proporcionalno integralno derivacijske (PID)
Na brodu postoji veliki broj
regulacijskih krugova npr:
l
l
l
l
l
l
l
l
Regulator napona generatora
Regulator broja okretaja pomocnog motora
Regulator broja okretaja glavnog motora
Regulator temperature rashladne VT vode
Regulator temperature rashladne NT vode
Regulator temperature morske vode
Regulator temperature ulja
Regulator temperature/viskoziteta goriva
Upravljanje
l je proces u kojem covjek ili uredaj automatike
djeluje na (objekt upravljanja), bez koritenja
povratne veze. Primjer automatskog
upravljanja je automatski start st.by pumpe ili
automatski zamjena pumpi.
Regulacija
l
l
je proces u kojem covjek ili uredaj automatike djeluje na (objekt
upravljanja) uz koritenje povratne veze radi odravanja neke
procesne velicine u zadanim granicama. To znaci da neprestano
korigira upravljacku komandu u skladu s kretanjem regulirane
velicine o cemu informaciju dobija putem njezinog mjerenja.
Primjer regulacija je regulacija temperature ulja: senzor
temperature mjeri temperature ulja i informaciju prosljeduje
regulatoru, koji je usporeduje s zadanom vrijednosti (set point).
Signal razlike alje postavnom pogonu (aktuator) koji djeluje na
izvrni clan (ventil). Ventil otvara ili zatvara premosnicu kako bi
se postigla promjena temperature.
Objasni regulacija broja
okretaja
l Broj okretaja asinkronih kaveznih motora moe se
mijenjati promjenom pari polova kod viebrzinskih
motora. Prava regulacija broja okretaja moguca je
promjenom frekvencije i napona napajanja motora -
tj. koritenjem statickih pretvaraca frekvencije.
Primjer su pumpe tereta na tankerima za prijevoz
kemikalija. Asinkronom kolutnom motoru moe se
brzina regulirati promjenom otpora u rotorskom
krugu (rotorski uputnik).