Professional Documents
Culture Documents
PRIRUNIK 7
(Metodiki prirunik za nastavnike - uz itanku 7 i Na jezik 7)
Prirunik 7
Upoznavanje s itankom 7
Struktura udbenikih jedinica u itanci 7
Prirunik 7
KNJIEVNOST
1
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Usmena balada : Hasanaginica
Prirunik 7
Prirunik 7
Prirunik 7
Prirunik 7
Sinteza:
Balada je kraa usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih,
lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj rijei balare
plesati) prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana.
Teme o kojima usmena balada pjeva najee su: djevojka zle sree, dvoje
zaljubljenih koje je smrt rastavila, nesretni suprunici i roditelji, razliiti sukobi u
porodici... Radnja balade duboko je proeta emocijama, to je ini srodnom lirskoj
pjesmi. Junaci balada gotovo su uvijek ene, a rasplet je po pravilu tragian.
Slavenska antiteza je vrsta poreenja. To se poreenje sastoji iz tri dijela:
pitanja, negacije toga pitanja i odgovora na postavljeno pitanje. Takvo poreenje
susreemo u narodnoj poeziji slavenskih naroda, pa se zato i naziva slavenskom
antitezom.
Ovo je slavenska antiteza iz balade Hasanaginica:
to se bjeli u gori zelenoj? stihovi kojima se postavlja pitanje;
Al je snijeg, al su labudovi?
Da je snijeg, ve bi okopnio, stihovi kojima se daje negativan odgovor;
labudovi, ve bi poletjeli.
Nit je snijeg, nit su labudovi, stihovi kojima se daje odgovor na pitanje.
nego ator age Hasan-age.
Prirunik 7
2
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Narodna romansa: Hadi Musi Meho
Prirunik 7
Prirunik 7
10
Prirunik 7
3
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Sevdalinka: Ima l' jada k'o kad akam pada
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Sevdalinka: Ima l' jada k'o kad akam pada
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: ljepota usmene knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja
usmene knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i
knjievnosti uope, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi
prema sevdalinci
Obrazovni:
upoznavanje sa temeljnim znaajkama sevdalinke, motivi, osjeanje,
raspoloenje, unutranja rima u stihovima, melodinost i harmoninost
sevdalinke, vizualni i akustiki/auditivni elementi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti razliitog izraavanja
emocionalnog doivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka
(glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda itanja i
pisanja, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni
rad
Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop,
grafofolija- ilustracija teksta iz itanke 7, (grafoskop ili bim-projektor),
kasetofon i audiozapisi sevdalinki
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik
Meupredmetna: Muzika kultura
11
Prirunik 7
Prirunik 7
Koji stihovi iskreno iskazuju ljubavni nemir u vrijeme kad akam pada? ta
upotpunjuje taj nemir? Koji motivi? Kakvi su to tanahni adrvani?
Svaki stih u pjesmi, osim prvog i dva posljednja, ini zasebnu pjesniku sliku. Koje
su to pjesnike slike? Koje pjesnike slike moete vidjeti, a koje moete uti?
Pjesma odie unutranjom enjom i nemirom. Saznajte kako enja i nemir
progovaraju u zavrnim stihovima pjesme:
Milo moje da l jo misli na me?
Milo gonde, da li misli na me?
emu doprinosi ova unutranja rima:
a saz bije u pozne jacije?
Ovakvom unutranjom rimom pojaava se melodinost, sklad, harmonija pjesme.
Uoite vizualne i akustike (auditivne) slike u pjesmi.
Sinteza:
Sevdalinka je posebna vrsta lirske narodne pjesme. Nastala je u gradskim
sredinama Bosne i Hercegovine. Ime je dobila od turske rijei sevdah, koja oznaava
ljubavnu enju, ljubavni zanos. Sevdalinke su najee sjetne jer pjevaju o
neostvarenoj ljubavi, o ljubavnom bolu i enji. Uvijek su snano emocionalno
obojene. Stvarane su i pjevane na djevojakim i momakim sijelima, u avlijama,
baama, na teferiima... Popularnosti sevdalinke doprinosilo je njeno muziko
izvoenje. Sevdalinke esto iskazuju enju za rodnim krajem, pjevaju o gradovima,
planinama, rijekama nae domovine.
Rije sevdalinka dovodi se u vezu i s arapskom rijeju sawda, to znai crna u.
Stari arapski i grki lijenici smatrali su da crna u, kao jedna od etiri osnovne
supstance u ljudskom organizmu, utjee na emocije i izaziva melanholino
raspoloenje.
13
Prirunik 7
4
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Romska pjesma : elem, elem
14
Prirunik 7
15
Prirunik 7
GELEM, GELEM
Gelem, gelem, lungone dromensa
Maladilem bakhtale Romensa
A Romale katar tumen aven,
E tsarensa bahktale dromensa?
A Romale, a Chavale
Vi man sas ek bari familiya,
Murdadas la e kali legiya
Aven mansa sa lumniake Roma,
Kai putaile e romane droma
Ake vriama, usti Rom akana,
Men khutasa misto kai kerasa
A Romale, a Chavale
U jezik Roma (e Romani hib) je tokom njihovog selilakog ivota prodro veliki
broj stranih rijei koje su bogatile njegov rjenik. Da bismo stekli dojam o zvunosti i
ljepoti romskog jezika, evo nekoliko rijei: na romskom brojevi od jedan do pet glase:
jekh, duj, trin, shtar, pandz.
Evo i jedne romske djeije brojalice:
Haklo Baja, lija pire raja, hukli bori, lija piri beli.
Romski jezik je obogatio ivopisne rjenike neknjievnih govora. Neke od ovih
pozajmicama iz romskog jezika su halisati (jesti), oguglati (ogluiti)...
Sinteza:
Himna je sveana pjesma. U poetku je oznaavala svaku pjesmu (u prijevodu znai
pjesma, hvalospjev), a neto kasnije pjesmu posveenu bogovima, herojima i prirodi.
Danas veina naroda ima svoju himnu. To su nacionalne himne, one su rodoljubive /
patriotske / domoljubne sveane pjesma koje veliaju povijest, tradiciju i slavu
jednog naroda.
Zavrni dio sata:
1.Ilustrirajte romsku nonju. Moe to biti i tradicionalna narodna romska nonja ali i
modernistika. Ako ste u prilici moete nekoga, ukrasiti, dotjerati detaljima koji su
karakteristini za romsku nonju (rua u kosi, iroka romska suknja...).
2.Nauite romsku brojalicu iz itanke 7. Obogatite je pokretima ruku, nogu glave...
Domaa zadaa:
Saznajte jo neke melodine rijei u romskom jeziku. Potraite neku zbirku
romske poezije i istraite kojim temama se najee bavi.
Koje je obiljeje romskog naina ivota prepoznatljivo na romskoj zastavi?
16
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
17
Prirunik 7
5
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ljetopis Mula Mustafe Baeskije
18
Prirunik 7
19
Prirunik 7
Baeskija je objektivno zapisivao sva vanija zbivanja, pri emu je pokazivao izrazit
pripovjedaki dar u koji je utkana tradicija narodnog pripovijedanja.
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei:
temuz sedmi mjesec po hidretskom kalendaru
muharem prvi mjesec u hidretskom kalendaru, ima 30 dana i u njemu je
zabranjeno ratovati
Abaciluk Abadiluk, dio grada u kojem su smjetene krojake radnje
zabiti policija, panduri
paa titula turskih uglednika i vojnih lica
zilhide dvanaesti mjesec u hidretskom kalendaru
Do kojih smo podataka doli iz prvog Baeskijinog zapisa?
Baeskija precizno, tano i vjerno biljei dolazak kuge u Sarajevo, njeno irenje
periferijom grada, biljei taan podatak koliko je ljudi umrlo od kuge, koliko je godina
kuga harala Sarajevom... Tu je stravinu poast opjevao i u svojoj pjesmi Pjesma o
haranju kuge.
Proitajte pjesmu a zatim uporedite podatke iz zapisa i podatke iz pjesme.
Utvrdite slinosti i razlike izmeu zapisa i pjesme.
ta smo saznali o zbivanjima u Sarajevu 1180. godine po Hidri (9. VI 176629. V
1767)?
Za koga su bitni podaci o dogaanjima u Sarajevu te godine:
a) za historiju Bosne,
b) za sve stanovnike Sarajeva,
c) za ljetopisca,
d) za sve koje zanima i Sarajevo i Bosna?
1180. godina po Hidri, zapravo je 1766. godina po naem (gregorijanskom)
kalendaru.
Istraite koja je razlika izmeu ova dva raunanja vremena! Potraite u enciklopediji
odgovore na sljedea pitanja:
1. Kada zapoinje hidretski kalendar?
2. ta je to gregorijanski kalendar?
Baeskija je objektivan, pouzdan ljetopisac. No, on je esto u Ljetopisu iznosio i
svoje negodovanje prema vlastodrcima i tako izraavao i miljenje irokih slojeva
sarajevskog stanovnitva. elio je biti glas obespravljenih i siromanih. Prepoznajte
taj glas u ovom odlomku iz Ljetopisa!
Baeskija je esto koristio narodne predaje i prie da bi potkrijepio svoje tvrdnje. U
Ljetopisu se nalaze i kratke narodne prie religioznog ili pounog karaktera koje se
obino zavravaju na neoekivan nain. Zovu se hiaje (hikaje). Jednu hiaju imate
pred sobom.
20
Prirunik 7
21
Prirunik 7
6
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Oslo pod snijegom (Isidora Sekuli)
22
Prirunik 7
23
Prirunik 7
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei:
bizarni udni, neobini
portfelj slubena torba, torba za spise
tociljati se klizati se na ledenoj stazi
tociljajke uglaane staze na snijegu, ledene staze
odjedared odjednom
U ovom odlomku iz putopisa Isidora Sekuli opisuje Oslo u zimskim danima. Oslo
je glavni grad Norveke u ijim se granicama nalaze prostrani otvoreni prostori i
brojni parkovi koji svojim zelenilom i prozranou otkrivaju bezmjernu ljepotu i
snagu prirode.
Kojim slikama u zimskom krajoliku spisateljica posveuje posebnu panju?
Kojim su emocijama obojene te slike?
Koje su vam slike ovoga grada pod snijegom prepoznatljive, a koje nove? Zato?
Koji motivi tekst ine posebno dinaminim?
Po emu je zanimljiv gradski prostor na kojem je smjeten spomenik pjesniku
Velhavnu?
Postoji li u vaem mjestu spomenik nekoj znamenitoj linosti?
Kako pjesnici pokazuju ljubav svome gradu? Kako gradovi uzvraaju ljubav
pjesnicima?
Rad u parovima:
1.
Uzmite kartu Evrope, pronaite granice Norveke, pronaite Oslo. Koje boje
preovladavaju na karti Norveke? ta to znai?
2.
Izdvojite reenice koje opisuju ponaanje ljudi na snijegu.
3.
Izdvojite reenice u kojima se opisuje odjea Norveana.
4.
Prema karti Evrope nacrtajte izgled vanjskih granica Norveke, votanim
bojama obojite planine, ravnice, more.
Parovi izvjetavaju o svojim realiziranim zadacima
Sinteza:
Putopis je prozno knjievno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito opisuje neku
zemlju, predio, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje svoje dojmove i osobne
doivljaje s tog putovanja. Predmetom njegova interesiranja jesu prirodne ljepote,
kulturno-historijske znamenitosti, ljudi, njihovi obiaji...
24
Prirunik 7
25
Prirunik 7
7
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dnevnik Ane Frank
26
Prirunik 7
Kutak za tajne!
Kome povjeravate svoje tajne o prvoj ljubavi, o nedoumicama, o nekim vaim
problemima?
Istai na flip chartu rijei Ane Frank: Nadam se da u se tebi moi povjeravati kao
nikome do sada i nadam se da e mi biti velika potpora i utjeha. Da bih u mislima
stvorila sliku bliskog bia za kojim eznem, elim da sam ovaj dnevnik bude to blisko
bie, moja prijateljica i tu moju prijateljicu nazvat u Keti.
Ana Frank
Kome Ana povjerava svoje tajne?
Kutak za tajne!
Kako je Ana nazvala svoju novu prijateljicu?
ta od nje oekuje? Imate li vi neki kutak za tajne?
Flip shart
27
Prirunik 7
Interpretacija teksta:
Proitajte jo jednom Anine rijei: Sad gledam na tu Anu kao na prijatnu ali vrlo
povrnu djevojku. To je neka druga Ana koja je uivala u onom boanstvenom ivotu,
a ne Ana koja je postala mudra meu ovim zidovima. Od ega je Ana postala
mudra? Kakva bi Ana, zapravo, eljela biti: bezbrina ili mudra? Zato? A ta biste vi
eljeli?
Koje nove osjeaje Ana otkriva u tami svoga skrovita?
Da je kojim sluajem Ana vama povjerila svoj recept za sreu, kako biste ga
razumjeli? Proitajte ga jo jedanput i prokomentirajte!
Izai napolje, u polja, uivaj u prirodi, u suncu, izai i pokuaj da ponovo nae
sreu u samoj sebi i Bogu. Pomisli na svu ljepotu koja jo preostaje u tebi i oko tebe i
budi srena!
Razmislite o receptu za sreu Anine majke: Misli na svu nesreu na svijetu i
budi zahvalna to je i ti ne dijeli!
Koju je nesreu Ana ipak morala podijeliti s drugima? Je li to mogla izbjei? Ima li ko
pravo uiniti nas nesrenim?
Neka vam Dnevnik Ane Frank poslui kao inspiracija za radionicu o ljudskim pravima.
Rad u grupama:
1. grupa
Na flip chartu nacrtajte ili ilustrirajte neka od osnovnih ljudskih prava (pravo na ivot,
pravo na oba roditelja, pravo na zdravu okolicu, pravo na lijeenje, pravo na
obrazovanje...)
2.
grupa
Na flip chartu napiite poruku svima onima koji svojim postupcima unesreuju ljude.
Moete to propratiti i ilustracijama.
3. grupa
Navedite i/ili ilustrirajte neka krenja ljudskih prava.
4. grupa
Koja biste ljudska prava unaprijedili, kada biste bili u mogunosti? Ilustrirajte to!
Razgovarajte s nastavnikom historije o Drugom svjetskom ratu, o stradanju Jevreja i
o zloglasnom koncentracionom logoru Auvicu (Auschwitz). Ovu radionicu moete
uraditi i na asu odjeljenske zajednice. Zabiljeite svoja saznanja o ovoj temi na flip
chartu. Svoje radove izloite na zidove uionice ili kolskog hodnika.
Sinteza:
Dnevnik je knjievno djelo u kojem se hronoloki opisuju dogaaji u kojima su autor
ili autorica dnevnika uestvovali u odreenom periodu svog ivota. Dnevnik se moe
svesti na precizno nabrajanje injenica iz ivota, a kod darovitih pisaca dnevnik moe
biti tako pripovjedaki uoblien da predstavlja literaturu vrlo zanimljivu za itanje.
Dnevnik se biljei iz dana u dan, sa svjeim opisima dnevnih dogaanja jer autor ili
autorica dnevnika ele vjerodostojno ispriati svoj ivot i opisati vrijeme i sredinu u
kojoj ive.
28
Prirunik 7
29
Prirunik 7
8
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pjesma o peru (Nerkesi)
30
Prirunik 7
31
Prirunik 7
Slavuj je ptica koja je ljepotom svoje pjesme (zvuka i melodije) zadivila pjesnika.
Pjesnike esto porede sa slavujima, a njihovu pjesmu s pjesmom slavuja. ta
povezuje pjesnika i slavuja? Po emu se razlikuju pjesma pjesnika i pjesma slavuja?
Svoju pjesmu pjesnici povjeravaju peru i ono istog asa pone() izvijati pjesme.
Ono nam otkriva pjesnikovu duu, otkriva njegove tajne misli, osjeanja. Razmislite:
Kada se pjesnici povjeravaju peru? Kada pjesnik eli sloiti glas sa svojim perom?
Kada je na pjesnik odluio pozvati pero rijeima: Hodi sada, otponi pjesmu i sloi
glas sa slavujem moje naravi?
U ovoj su pjesmi iskazane misli o pjesnicima, o snazi i ljepoti njihove rijei koja je
kao pjesma slavuja. Posveena je peru koje pjesnikovim mislima udahnjuje ivot!
Koja je to stilska figura? Je li pero doista ivo, i kako pero mislima udahnjuje ivot.
ta nam otkriva?
Sinteza:
U starijoj bonjakoj knjievnosti posebno mjesto pripada stvaralatvu na
orijentalnim jezicima (turskom, arapskom i perzijskom). Ova je knjievnost svoj
procvat doivjela u periodu od 15. do 17. stoljea, a obuhvata veliki broj stvaralaca.
Jedan od njih jeste i Muhamed Nerkesi. Njegove kratke lirske pjesme pune su
osjeanja i bujne mate, u njima se moe naslutiti atmosfera sevdalinke ijoj ljepoti
osjeajni Nerkesi nije mogao odoljeti.
32
Prirunik 7
9
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Voka poslije kie (Dobria Cesari)
33
Prirunik 7
34
Prirunik 7
35
Prirunik 7
Pjesma Voka poslije kie vrlo je melodina. Pokuajte komponirati ili pronai
melodiju uz koju bi se mogla pjesma otpjevati. Hoe li to biti bri ili laganiji ritam?
Zato?
Na asu likovne kulture naslikajte ili svoje ili pjesnikovo drvo poslije kie, a kod
kue ga pokuajte i opisati.
Pronaite stihove koji se rimuju! Smislite za svaku rije na kraju stiha neku drugu
rije koja se s njom rimuje (naprimjer: kie brie).
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
36
Prirunik 7
1
0
37
Prirunik 7
38
Prirunik 7
mrekati se borati se
plavet plavetnilo
zuriti netremice gledati
Proitaj jo jednom prve dvije strofe. Koja te slika naroito raznjeuje?
Koje je osjeanje iskazano u ovim strofama?
A onda...? ta se desilo? Ko je ukrao kujinu sreu? ta vas je posebno potreslo,
rastuilo? Koje je osjeanje iskazano u nastavku pjesme?
U prvim strofama iskazana je materinska srea, a u nastavku pjesme
materinska bol. Kako zovemo ovakvu stilsku figuru?
Podsjetimo se: Kada se jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjeanja, dvije
slike koje imaju potpuno suprotne osobine, pri emu se eli jedna istai, dobijamo
jednu vrstu poreenja, stilsku figuru koja se zove kontrast ili antiteza.
Kakvu promjenu raspoloenja u pjesmu unose stihovi:
A uveer, kao i vazda,
kad koke na lijegala kreu,
tmuran je stigao gazda
i strpao tenad u vreu?
Kojim dinaminim motivom zapoinje etvrta strofa?
Koja osjeanja tjeraju kuju na tranje?
U ovoj strofi nasluujemo ta se psiima dogodilo. Iz kojih stihova?
ta se kuji priinilo pri povratku kui?
O emu mi to esto budni sanjamo?
ta kuja osjea dok zuri u plavet jasnu i cvili nasred druma?
Iz kojeg dijela njena lica pjesnik ita to osjeanje?
U pjesmi se skladno proimaju ritmiki, slikovni, osjeajni i znaenjski elementi.
Ova nam pjesma govori o naruenoj harmoniji izmeu ovjeka i prirode.
Koje je osjeaje izgubio ovjek iz ove pjesme?
Koje je znaenje prirode zaboravio?
Istinski umjetnik plijeni snagom plemenitosti svoga djela. Po emu ste tu snagu
prepoznali u ovoj pjesmi?
Pjesma o kuji veoma je potresna. Koji je motiv ini tako potresnom?
Razmislite: Svirepom inu kuja nijemo prisustvuje. Bez reanja, zavijanja, bez
ijednog lavea. Zato? Kad se kuja oglasila? Kako?
Pronaite stihove u pjesmi koji naglaavaju njenu bespomonost i bol ali i ovjekovu
okrutnost.
Inverzija je neuobiajen red rijei u stihu. To je stilska figura kojom se posebno
istie neka rije ili skup rijei. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritminosti stiha ili
pjesme u cjelini. Naprimjer, na poetku pjesme:
I jezikom, sve do tmine,
mati ih eljala njena;
od trbuha njene topline
voda se topila snjena.
39
Prirunik 7
Kako bi glasio uobiajen red rijei u ovim stihovima? Pronaite inverzije u ovoj
pjesmi.
Proitajte jo jednom ove stihove:
I jezikom, sve do tmine,
mati ih eljala njena
Ovi stihovi ine jednu misaonu cjelinu. U kojem stihu pjesnik zapoinje, a u kojem
zavrava svoju misao?
Kada se misaona cjelina ne zavrava u jednom stihu, ili u jednoj strofi, nego se
prenosi iz stiha u stih, ili iz strofe u strofu, takvu pojavu zovemo opkoraenje.
Misaona cjelina moe se zavravati i negdje u sredini stiha u koji se prenosi.
Zavretak misaone cjeline prirodno namee predah, odnosno pauzu u izgovoru.
Opkoraenjem se postie poseban ritam u pjesmi. Pjesma o kuji vrvi
opkoraenjima.
Pronaite neka i zakljuite kako ova stilska figura utjee na ritam pjesme!
Proitajte pjesmu pazei na znake interpunkcije (zareze, take), opkoraenja.
Obratite panju na boju glasa.
Sinteza:
Pjesme Sergeja Jesenjina prevedene su na sve svjetske jezike, a kod nas je on ve
odavno jedan od najitanijih stranih pjesnika svih vremena.
U Pjesmi o kuji se skladno proimaju ritmiki, slikovni, osjeajni i znaenjski
elementi. Ova nam pjesma govori o naruenoj harmoniji izmeu ovjeka i prirode.
Inverzija je neuobiajen red rijei u stihu. To je stilska figura kojom se posebno
istie neka rije ili skup rijei. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritminosti stiha ili
pjesme u cjelini.
Kada se misaona cjelina ne zavrava u jednom stihu, ili u jednoj strofi, nego se
prenosi iz stiha u stih, ili iz strofe u strofu, takvu pojavu zovemo opkoraenje.
Misaona cjelina moe se zavravati i negdje u sredini stiha u koji se prenosi.
Zavretak misaone cjeline prirodno namee predah, odnosno pauzu u izgovoru.
Prirunik 7
1
1
41
Prirunik 7
42
Prirunik 7
Razmislite: Koja osjeanja obuzimaju pjesnika dok se primie svom ubogom domu?
ta mislite koliko dugo tu nije boravio? Ko je ta starica na pragu?
U pjesmi se ponavlja motiv gavrana koji sa krikom uzlee. Koje osjeanje u pjesmu
unosi ovaj motiv?
Kakvo raspoloenje vlada u pjesmi?
ta nagovjetavaju ovi motivi: kasna jesen, magle, opustjele njive, kie, krici
gavranova, pokisao konj, mokra ivina?
Tri se stiha prve i posljednje strofe ponavljaju. ta se postie ovakvim
ponavljanjem?
Zapazite ritam pjesme. U kakvoj su vezi pjesnikova osjeanja i ritam?
Onomatopeja je figura koja znai podraavanje glasova, odnosno zvukova u
prirodi. Takve su i rijei: jaukati jauk, kriati krik, zvidati zviduk...
Pronaite onomatopejske rijei u ovoj pjesmi.
Sinteza:
Pjesma U poznu jesen je opisna ili deskriptivna pjesma. To je vrsta lirske pjesme u
kojoj pjesnik slika prirodu i pojave u prirodi. U njoj je opisan pjesnikov subjektivni
doivljaj prirode. U ovoj pjesmi pjesnik pomou zvunih i vizuelnih motiva slika kasnu
jesen. U njenu opisu pjesnik se slui i onomatopejskim rijeima. Onomatopeja je
figura koja znai podraavanje glasova, odnosno zvukova u prirodi. Takve su i rijei:
jaukati jauk, kriati krik, zvidati zviduk...
43
Prirunik 7
1
2
44
Prirunik 7
45
Prirunik 7
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei:
rekti rei
kto ko
pitac onaj koji pita
Razmislite: ta misli pjesnik kada kae da je steak spava koji je nespina
(nespina onaj koji je budan)?
Po emu nas ova pjesma podsjea na zapise na stecima?
Koja je tema pjesme?
U koju biste vrstu lirske poezije svrstali pjesmu Zapis o zemlji?
Po emu je Dizdareva obrada domoljubne teme posebna?
Pronaite rijei u pjesmi koje opisuju zemlju Bosnu!
Po emu se u drugoj strofi stihovima: I posna i bosa da prosti / I hladna i gladna
suprotstavljaju stihovi I k tomu jo / Da prosti / Prkosna / Od sna?
O emu sanja prkosni bosanski ovjek? Proitajte i ovaj zapis sa steka i
pokuajte odgovoriti na to pitanje: Nikada mnogo ne imah, nikada nita ne nesta a
dijelih.
Pjesma Zapis o zemlji sastavljena je od samo dvije strofe: pitanja i odgovora.
Kakvim tonom se vrli pitac neki raspituje o Bosni?
ta se postie uzreicom da prosti?
ta pjesnik postie zastarjelim rijeima (arhaizmima) u govoru vrli pitac (kto,
rekti)?
A kakvim tonom mu zapitani odgovara?
ta zapitani priznaje?
S kojim ciljem zapitani preuzima uzreicu da prosti?
Ima li ta uzreica isti ton, intonaciju u njegovom odgovoru?
Osim ritma, jeziki izraz ima i svoju melodinost. Ta melodinost pjesnikovog
izraza ini, ustvari, intonaciju pjesnikovog izraza.
ta je intonacija? To je razliita visina govora, govorna melodija. Rije, reenica, stih,
strofa pa i cijelo knjievno djelo ima svoju melodiku visinu kojom se iskazuju razliite
misli i osjeanja.
Monotona intonacija, bez promjene visine govora, dosadna je, neuoljiva i ne
iskazuje istinske osjeaje i misli.
Odgovarajua intonacija doprinosi osjeajnosti i doivljenosti pjesnikovog izraza.
esto od intonacije zavisi i pravilan doivljaj rijei, stiha, pjesme.
Razmislite kako biste izgovorili sljedee rijei koje izgovaraju pitac i zapitani:
Pitac: A kto je ta ta je ta da prosti
46
Prirunik 7
47
Prirunik 7
1
3
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: ljepota pisane rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja prirode
kao vrijednost, interes za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja prirode
rijeju, bojom, zvukom
Obrazovni: lirska umjetnika pjesma, pejsana pjesma, motivi, stilske figure,
inverzija, ugoaj u pjesmi, ritam, slobodan stih, izraajno itanje pjesme,
uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote
pjesnikog jezika, rima, povezivanje pjesnike slike sa likovnim izrazom,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih i manuelnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni
rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: itanka 7, biljenica, olovke, flip art, grafoskop,
grafofolija sa ilustracijom iz itanke 7, kasetofon i audiozapis pjesme;
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja;
Meupredmetna: likovna kultura,
48
Prirunik 7
49
Prirunik 7
50
Prirunik 7
51
Prirunik 7
1
4
52
Prirunik 7
53
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
54
Prirunik 7
1
5
55
Prirunik 7
56
Prirunik 7
Sinteza:
Pjesma za temu uzima zagonetku odrastanja djeaka i djevojica.
Pjesnik kao da ali to djeca moraju prei preko arenog mosta satkanog od djeijih
bezbrinih igara i snova.
57
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
58
Prirunik 7
1
6
59
Prirunik 7
60
Prirunik 7
Pjesma Bakine naoari po svome je sadraju elegija. Elegija je lirska pjesma u kojoj
se izraavaju tuga, bol i aljenje za neim nedostinim ili onim to je nepovratno
prolo (naprimjer, za mladou...)
Sinteza:
Pjesma Bakine naoari po svome je sadraju elegija. Elegija je lirska pjesma u kojoj
se izraavaju tuga, bol i aljenje za neim nedostinim ili onim to je nepovratno
prolo (naprimjer, za mladou...)
61
Prirunik 7
1
7
62
Prirunik 7
63
Prirunik 7
bunovan sanjiv
ta sve u pjesmi predstavlja majka (odaberite izmeu ponuenih odgovora):
brinost;
ravnodunost;
ljubavi;
mudrost;
utjehu;
sebinost?
dobrotu;
ta u pjesmi predstavlja beskunik:
nesebinost;
siromatvo;
sebinost;
ljubav;
teak ivot?
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
64
Prirunik 7
1
8
65
Prirunik 7
66
Prirunik 7
Kakvo znaenje u ovoj pjesmi ima rije dad, pravo ili preneseno?
Koja su svojstva kie ugraena u ovo novo znaenje rijei dad?
Mogu li i rijei rominjati, grgoljiti, amoriti, jadikovati, mijenjati pravac, vraati
se...?
Kakve su rijei koje rominjaju, amore, jadikuju...? Po kojoj osobini je pjesnik
doveo u blisku vezu kiu i rijei u stihovima: Svaki bih ton ponoviti mogao / od dada
tvojih rijei?
Kako se zove stilsko sredstvo prenesenoga znaenja koje nastaje zamjenjivanjem
jednoga pojma drugim na temelju neke zajednike osobine?
Kako zovemo ovakav raspored stihova u pjesmi:
Budi
67
Prirunik 7
Sinteza:
Pjesnik kae: Slatko je pisati uz romon dada. Pjesnik u ovoj pjesmi ivi svaku
kap kie. Ritam pjesme je usklaen s ritmom dobovanja kinih kapi. Stihovi pjesme
Dad kao da niu iz kie, kao da im kia daje ivot kao to ga daje zemlji,
vonjacima, panjacima.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
68
Prirunik 7
1
9
69
Prirunik 7
70
Prirunik 7
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei:
vrutak vrelo, izvor
lava tena, usijana masa koja se probija iz velikih dubina Zemljine unutranjosti
usljed visokih temperatura i pritisaka; tek kada izbije na povrinu Zemlje zove se
lava
meteor komad stijene koji iz nebeskog prostora pada na Zemlju
Kako tumaite pjesnikovu misao:
U mesu naem ima meteorskog vrutka,
i ovjek je lava, a nije votana lutka.
Kolika je mo ovjeka? ta ovjek ne moe biti?
U emu pjesnik nalazi potvrdu da ovjek nije votana lutka?
Potraite odgovor u sljedeim stihovima:
ovjek je sazdan od trideset i tri luka,
ko tetiva je laka svaka naa ruka,
a glava nam je puna snova ko laama bogata luka.
Sinteza:
Metafora je stilsko sredstvo prenesenoga znaenja, ona nastaje zamjenjivanjem
jednoga pojma drugim na temelju neke zajednike osobine. Kada pjesnik kae
ovjek je lava, on poredi ovjeka i lavu na temelju njihove zajednike osobine
unutranje energije koja pokree ovjeka kao to lava pokree vulkan.
71
Prirunik 7
72
Prirunik 7
2
0
73
Prirunik 7
74
Prirunik 7
Razmislite o ovim rijeima jednog velikog pisca: Sve budue sklonosti ili
nadarenosti obino progovaraju ve u djeijim igrama. (Miroslav Krlea)
Interpretacija teksta:
Koje su sklonosti progovorile u pievom ranom djetinjstvu?
Zato je pisac kao estogodinji djeak teko pronalazio sagovornika?
Kada je pisac pronaao sagovornika s kojim je mogao istinski razgovarati?
Gdje se to dogodilo? ta je zbliilo pisca s malim princom?
A ta je zbliilo malog princa i lisicu?
ta za vas znai pripitomiti nekog? Jeste li nekoga pripitomili?
ta misli lisica kada kae: ovjek samo srcem dobro vidi. Vano je oima
nevidljivo?
ta ruu ini tako dragocjenom za princa?
Zato je mali princ odgovoran za ruu koju je pripitomio?
Kako zamiljate odgovornost prema prijateljstvu i/ili ljubavi?
Kako to pokazujete?
Sinteza:
Fantastina pria (pripovijest) temelji se na udesnim i nestvarnim dogaajima i isto
tako udesnim i nestvarnim likovima. Umjetnika fantastina pria/pripovijest
(naprimjer, Mali princ), za razliku od narodne, ima poznatog autora.
75
Prirunik 7
2
1
76
Prirunik 7
77
Prirunik 7
78
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
79
Prirunik 7
2
2
80
Prirunik 7
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei:
eref drveni ram na koji se zatee platno za vezenje
kanat drveno krilo na prozoru ili vratima
niah vjenanje prema erijatu
kadija sudija
81
Prirunik 7
Djevojka Naza u svom srcu hrani jednu snanu elju. Koja je to elja?
Poto Naza nije umjela kazati svoja osjeanja, gdje ih je odluila ugraditi/prenijeti?
Svakog proljea Naza se budila i iznova oivljavala staru elju Nezira. ta vam
to govori o snazi ljubavi, o ljubavi kao stvaralakom pokretau?
emu se Naza nadala? ta joj je davalo snagu za dugi noni vez na erefu?
ta je oekivala da bi se moglo dogoditi kada zavri svoj vez na erefu?
Jedan je slavni pjesnik ljubavi rekao: Nije se teko zaljubiti, nego je to teko rei.
(Alfred de Musset) Prokomentirajte rijei slavnog pjesnika nakon to proitate ovaj
odloma iz nae prie: Najednom, bilo je tiho, tako tiho da se prepala. Onaj veliki
dogaaj lebdio je u vazduhu i trebalo ga je dohvatiti, a nju je obuzeo strah pred
Nezirovim smrknutim pogledom.
ta je?
Prisiljena da pone ona se najzad oslobodila:
Ja ne mogu vie ekat ... vo-vodi me ... i ... vjenaj, ako sad, namah!...
Kako je reagirao Nezir na Nazine rijei ljubavi?
Prokomentirajte Nezirove rijei: Ama ta ti je, ii dovraga! e si ti za me i ta mi se,
kog belaja, namee! Neu te! Dosta je ale, skini mi se s vrata, budalo budalasta,
sikter!
Opiite Nazu vezilju u trenutku kada joj se rue snovi, kada se rui svijet koji je
dugo gradila.
ta je Nazu moglo vie povrijediti:
Nezirovo odbijanje ili
nain na koji ju je ponizio?
Pokuajte pronai eref u neijoj riznici starina. Ako ne uspijete, zamolite starije
da vam ga naprave ili da vam pokau kako se pravi. Podijelite se u dvije
grupe: jedna grupa neka pravi eref, a druga neka pokua vesti. Vez na
erefu u neko starije vrijeme bio je veoma skupocjen. Djevojke su na erefu
vezle svoje ruho za udaju.
Sinteza:
U prvom dijelu prie radnja je statina, mirna, ispunjena djevojakim snovima.
Takvi se motivi u prii zovu statini motivi.
Radnja postaje dinamina kada je U trei svijetao proljetni dan (ba kad su Iliju
Rezikinog nosili na groblje) Naza (je) pola u susret dogaaju voena svojim ludim
nadanjem. Takvi motivi koji pokreu radnju, motivi koji radnju ine dinaminom, zovu
se dinamini motivi.
82
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
83
Prirunik 7
2
3
84
Prirunik 7
Vanjka, devetogodinji djeak, ivi dva svijeta: jedan je svijet njegova sadanjost,
to je svijet velikog grada Moskve i okrutnog obuara Aljahina, svijet iz koga djeak
85
Prirunik 7
eli pobjei, a drugi svijet jeste svijet koji je morao napustiti, svijet rodnog sela iz
kojeg nosi pregrt njenih i dragih uspomena. Kome Vanjka povjerava tu svoju
beskrajnu tugu?
Zato su Vanjki tako drage slike sela u njegovom sjeanju? Kako one kontrastiraju
njegovom ivotu kod obuara Aljahina?
Uporedite te dvije slike, uporedite djeakova zapaanja o Moskvi i sjeanja na
selo. emu pisac posveuje veu panju u ovoj prii: radnji ili prikazivanju lika i
njegovih preivljavanja? Pronaite dijelove teksta koji to potvruju.
Ima li u prii lirskih raspoloenja? Za im ezne djeak? U emu vidi spas iz
komara u kojem se naao?
Pisac moe graditi priu hronoloki i retrospektivno. Kako su ispriani dogaaji u
ovoj prii?
Koliko je poloaj djeaka Vanjke odredilo vrijeme u kojem je ivio, a koliko su
tome doprinijele obiteljske tragedije (gubitak majke i oca)?
Razgovarajte o brizi drutva o onima koji nisu dovoljno odrasli da se sami brinu o
sebi.
Vanjka je napisao pismo. Uljuljan slatkim nadanjima da e ono stii do djeda, za
as je tvrdo zaspao... sanjao je pe. Na pei sjedi djed, spustivi bose noge, i ita
pismo kuharicama. Oko pei hoda Vjun i mae repom...
Je li vas pisac ostavio u uvjerenju da e se neto promijeniti u Vanjkinom ivotu
nakon to je poslao pismo djedu? Zato tako mislite?
Za osobu iji su stavovi prema svijetu ispravni, dobronamjerni, istinoljubivi i
pravedni kaemo da je moralna/etiki ispravna.
Koje moralne osobine krase obuara Aljahina? Je li njegovo ponaanje
etino/moralno? Kako bi on mogao promijeniti Vanjkinu sudbinu?
Sinteza:
Anton Pavlovi ehov je s posebnom predanou pisao o neveselom, esto i
tegobnom ivotu kojim su ivjela mnoga djeca. ivotne sudbine ljudi opisivao je s
mnogo topline i iskrenog suosjeanja za njihove patnje.
Psiholoki portret lika nastaje njegovom psiholokom karakterizacijom. Pisac
prati i otkriva preivljavanje u dui svog junaka, naine njegova razmiljanja, otkriva
nam njegove osobine i njegov karakter.
Kada pisac u knjievnom djelu slika lik posveujui posebnu panju njegovim
moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etikoj karakterizaciji
lika.
86
Prirunik 7
87
Prirunik 7
2
4
88
Prirunik 7
89
Prirunik 7
Prirunik 7
Straan tresak zaori se. Zapucae grede, zazveae penderi i sa silnom hukom
oak se srui na zemlju. Gust, zaguljiv oblak praine podie se ne doputajui
nikome da se priblii...
Kako Ibrahim-beg rjeava ovu svoju ivotnu dramu? Ako je izgubio svoje porijeklo,
da li je s njim nestao i Ibrahim-begov ponos?
Da biste odgovorili na ova pitanja potraite pripovijetku Ibrahim-begov oak i
proitajte je u cjelosti.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
91
Prirunik 7
2
5
92
Prirunik 7
93
Prirunik 7
Sinteza:
Roman u kojem pisac temom, fabulom i likovima prikazuje neki historijski dogaaj iz
blie ili dalje prolosti zove se historijski/povijesni roman. On daje povijesnu sliku
jednog vremena, a tome doprinose i povijesne linosti kao likovi, povijesni dogaaji,
povijesna mjesta...
94
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
95
Prirunik 7
2
6
(Nikolaj
96
Prirunik 7
97
Prirunik 7
Koje se osobine budueg slavnog kapetana Kuka mogu naslutiti iz dranja ovog
etrnaestogodinjaka?
Gdje je zapravo djeak elio ploviti?
Kako je uspio odobrovoljiti brau Uoker da ga zadre na brodu?
Koje djeakove osobine prepoznaje iz ove izjave Henrija Uokera: Zaprijetio sam
mu da u ga baciti u more, ali on se nije nimalo uplaio. Odgovorio mi je da vie voli
leati na morskom dnu i gledati kako nad njim plove lae nego da se vrati u Stejt
suknaru Sendersonu?
Prepoznajte u tekstu razliite naine putopisnog izraavanja: pripovijedanje
(prianje), opise i dijaloge (razgovor).
Putopis je prozna knjievna vrsta koja za temu ima putovanje i izgled proputovanih
predjela ili zemalja. Putopis moe biti napisan razliitim stilovima: knjievnim,
naunim ili novinarskim. Putopisi se obino dijele na poune i zabavne.
Morske putanje kojima su se kretali brodovi slavnog kapetana Kuka
Rad u grupama:
1. grupa
Godine 1768. Dejms Kuk je brodom Endeavour poveo znanstvenu ekspediciju sa
zadatkom da odjedri do Tahitija i promatra prijelaz Venere preko Sunca, a kako bi se
mogla odrediti udaljenost izmeu Zemlje i Sunca. Na tom svom putovanju Kuk je
oplovio Novi Zeland utvrdivi da se sastoji od dva otoka. Prolaz izmeu ta dva otoka
nazvan je Kukov prolaz. Kapetan Kuk je istraio i do tada nepoznatu istonu obalu
Australije i utvrdio da je Nova Gvineja samostalan otok.
U atlasu utvrdite putanju kojom se Dejms Kuk kretao na svom prvom putovanju.
2. grupa
Godine 1771. Dejms Kuk kree brodovima Resolution i Adventure na put oko
svijeta. Ovim je putovanjem obuhvatio najvei dio otonih skupina (jedna od njih
kasnije je nazvana Cook Islands) u Tihom okeanu izmeu Nove Kaledonije i
Uskrsnih otoka. Pronaite otonu skupinu Cook Islands u Tihom okeanu, Novu
Kaledoniju i Uskrsne otoke. U atlasu utvrdite putanju drugog Kukovog putovanja.
Sinteza:
Putopis je prozna knjievna vrsta koja za temu ima putovanje i izgled proputovanih
predjela ili zemalja. Putopis moe biti napisan razliitim stilovima: knjievnim,
naunim ili novinarskim. Putopisi se obino dijele na poune i zabavne. Razliiti su
naini putopisnog izraavanja: pripovijedanje (prianje), opise i dijaloge (razgovor).
Prirunik 7
Domaa zadaa:
Na tree putovanje Dejms Kuk kree 1776. godine brodovima Resolution i
Discovery. Zadatak mu je bio otkriti sjeverni morski put izmeu Atlantskog i Tihog
okeana. Tada je Kuk doplovio do Junoga mora, zatim do Aljaske, otkrio Havajske
otoke i istraio Beringov prolaz.
Pronaite u atlasu putanju kojom se Kuk kretao i otoke koje je otkrio. Nacrtajte to u
svoje biljenice.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
99
Prirunik 7
2
7
100
Prirunik 7
101
Prirunik 7
102
Prirunik 7
koji
Domaa zadaa:
Ispriajte cijelu priu retrospektivnim slijedom prianja! Moete zapoeti ovim
redom:
1. oev smijeh i djeakovo zadovoljstvo zbog pomoi vrnjaku Bajri;
2. djeak pripovjeda prisjea se susreta s Bajrom;
3. poziv na zajedniku igru...
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
103
Prirunik 7
2
8
104
Prirunik 7
105
Prirunik 7
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei:
kridmurka i vinesterka vrste puaka amerike proizvodnje
mustang poludivlji konj u amerikim prerijama
groteskno prikazivanje neega u iskrivljenom obliku
Po amerikom zapadu esto je praila i tretala grmljavina stada bizona, krava,
divljih konja. Ta su stada za Indijance predstavljala ivot.
Ko je postao prijetnja bizonima?
Ko je bio vodi bijelaca u praenju Komana?
ta misli Pilchuck, lovac na bizone, kada kae: Drim da se moramo pouzdati u
nae dalekozore, da bismo ih ugledali prije nego oni ugledaju nas?
Zato se lovci boje Komana? Kakvi su oni ratnici?
Lovci na bizone, na elu s Indijancem Medvjeom Pandom, s obronaka planina tiho
promatraju logor Komana. Opiite kako se ponaaju, ega se plae.
S koje udaljenosti ih posmatraju?
ta su lovci ugledali kada se razdanilo? Kako u zoru oivi logor Komana?
ta je uznemirilo lovce? Proitajte ovaj odlomak i odgonetnite: Ali jai od svega
toga bio je prodorni i sablasni zvuk bojni krik Komana. Stresavi se pod dojmom
toga krika, pomisli Tom da sad shvaa lovce koji su mu priali o tom najgroznijem i
najzloglasnijem od svih indijanskih bojnih poklika.
Lovci su bili otkriveni. Brzinom vjetra zapucale su vinesterke iz logora. I lovci su
uzvratili na vatru. Opiite dogaanja u logoru.
Kako se u ovim okolnostima, kada logoru prijeti opasnost, mijenja njegova jutarnja
slika? Pronaite dio teksta koji to opisuje!
Za romane Zane Greya tvrdi se da su puni autentinih detalja iz ivota na Divljem
zapadu Sjedinjenih Amerikih Drava. ta saznajemo o prirodi i karakteru indijanskih
plemena iz ovog odlomka: Prvi od etiri Indijanca, suhonjav, divlji ratnik, sjajan
jaha, pruao je u svom izazovnom dranju i svojoj umjetnosti jahanja tako divan cilj,
da je na sebe privukao takorei svu vatru. Odjahao je u smrt, ali su njegova tri druga
pojurila kroz ulaz u sigurnost?
Sinteza:
Zane Greyu pripisuje se utemeljenje vestern romana 20. stoljea. On nije bio taj
koji je izumio vestern roman, bio je to ovjek po imenu Owen Wister iz Pennsylvanije
koji je neko vrijeme ivio u zapadnoj dravi Wyoming, a kasnije o svojim iskustvima
pisao u romanu ovjek iz Virginije. Ali, Zane Grey proslavio je vestern roman, te dao
doprinos amerikoj knjievnosti svojom sposobnou da opisima jednog ve nestalog
svijeta vee za sebe ogroman broj italaca irom svijeta.
106
Prirunik 7
107
Prirunik 7
2
9
108
Prirunik 7
109
Prirunik 7
Jedan slavni pisac je rekao: Uzrok mnogih nesrea lei na dnu vinske ae. (Lav
Nikolajevi Tolstoj) Prokomentirajte ovu misao!
ta vam o tome govori ovaj odlomak: A, dodue, dosjeao se i pijan u tom strahu
bogzna je li imala s djecom i kruha za veeru? Jer trgovac gdjekada udui, a
gdjekada je zle volje pa se otrese na djecu: Ne dam... Nisam ja tu da fukaru
hranim...?
Kako Mika pokuava opravdati svoje pijanstvo? Pronaite odgovor u sljedeem
odlomku: Ali kao to obino u takovim zgodama, pored sve zamraene svijesti u
njem se i sino stao javljati ponos i svijest o pravu gospodara koji je tu glava svemu
pa smije da radi to hoe.
Ko se naao na udaru Mikinog pijanstva?
U Mikinom ivotu bila je jedna svijetla taka njegova pametna mezimica Evica.
ta se dogodilo Evici?
Pisac kae da tu prestaje posve njegovo pamenje.
ta je Mika saznao sljedeeg jutra? Je li bio svjestan onoga to je uradio?
Kerka Evica bila je pretuena nasmrt. Tek tada Mika postaje svjestan svojih
postupaka.
ta se tada zbiva u njegovoj dui?
U jednom dijelu prie Mika kae: Odnio vrag i siromatvo! Svi govore i ue da
siromatvo nije sramota, a bjee od tebe kad si siromaan, da ti je oko srca i gore
nego da si sramotan... Kako se ova Mikina misao odnosi prema narodnoj poslovici:
Neka me bije teta, nek me ne bije hra!?
Istaknite flip chart s postavljenom tvrdnjom: ovjek ovjeku treba pratati.
Svi uenici koji se slau s ovom tvrdnjom neka stanu na desnu stranu uionice, a svi
oni koji ne misle tako neka preu u lijevu stranu uionice. Na papirima napiite
razloge zato tako mislite, potkrijepite svoju tvrdnju dokazima.
Voe grupa ili dva uenika neka prezentiraju dokaze za tvrdnju vae grupe.
Uvaavajte miljenje drugih, ali i branite dokazima svoju tvrdnju.
Neka vaa rasprava bude fer i korektna.
Sinteza:
Ova nas pria upoznaje s okrutnim licem velegrada. U njegovom sreditu je Mika,
siromani radnik koji jedva prehranjuje svoju obitelj i pokuava u alkoholu zaboraviti
svoj bijedni ivot. Tek e Evicina tragina smrt navesti Miku da spozna svoju
okrutnost i surovost u alkoholiziranom stanju.
Prirunik 7
Promijenite priu!
Domaa zadaa:
U prii imamo statine motive (ve smo se upoznali s njima), i dinamine,
pokretake motive. Pronaite statine motive u prii.
Kada fabula postaje ivlja, dinaminija? to je pokree?
Pronaite u tekstu dinamine motive. Prepiite u svoje biljenice dio teksta u kojem
ste pronali neki dinamini motiv.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
111
Prirunik 7
3
0
112
Prirunik 7
113
Prirunik 7
Prirunik 7
A onda... ta vam jo nedostaje? Publika. Bez nje vae djelo nee biti zapameno.
Napravite pozivnice na asu likovne kulture, kreirajte plakate i postavite ih na vidno
mjesto. Pozovite na svoju prvu pravu predstavu roditelje, nastavnice/nastavnike,
drugarice/drugare.
Domaa zadaa:
ta za vas znai smijeh kroz suze? Opiite neki doivljaj u kojem ste to
prepoznali.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
115
Prirunik 7
3
1
116
Prirunik 7
117
Prirunik 7
Razmislite: Da li David zaista misli da jazavcu treba suditi to je izio itavu njivu
kuruza?
Ko zapravo Davidu ini nepravdu? Prije nego to odgovorite proitajte i ove njegove
rijei:
Boe moj, Boe, udne ljepote u vaeg cara! Boe moj, Boe, al vi usreiste nau
zemlju! Svijet se lijepo umrtvio od nekakva dobra i miline, pa jedva die. Svak ves,
zadovoljan, svak pjeva, samo se pjesma nie ne uje. Jedini sam ja (plae)
nezadovoljan, jadan i emeran.
Da li David zaista misli da je austrougarska vlast usreila nau zemlju?
Da li je narod koji jedva die od dobra i miline srean narod?
Moe li narod pjevati od zadovoljstva a da se pjesma nie ne uje?
David trbac jedno govori, a misli neto sasvim drugo. Koji je drugi smisao njegovih
rijei?
Davidove rijei su, dakle, dvosmislene. Ima li u njegovim rijeima srdbe i/ili
podsmijeha?
Zato David tim dvosmislenim rijeima prikriva svoje prave namjere?
ta mislite, ta bi se dogodilo da David pone otvoreno kuditi austrougarsku vlast i
cara?
Da li je Davidov postupak:
postupak neukog, naivnog i luckastog, ili
postupak mudrog i odvanog seljaka?
Davidove rijei, dakle, imaju preneseno, ironino znaenje, i to potpuno suprotno
od njihova pravog znaenja. On ismijava carski sud, njegove paligrape, i
austrougarsku vlast u cijelosti. O Koievom jeziku dosta je pisano, a u namjeri da se
ukae na vrstu povezanost pisca s jezikom rodnoga tla. U tom jeziku postoji
mnotvo rijei ije znaenje neete pronai u rjenicima. Potraite te rijei!
U Davidu trpcu Koi je uobliio tip lukavog bosanskog seljaka koji je svjestan
svoga tekog poloaja i trai pravdu. Iako je on prikazan na komian nain, on ipak u
nama izaziva duboko saosjeanje. Za Koiev smijeh kae se da je to smijeh kroz
suze. Pokuajte odgonetnuti zato?
118
Prirunik 7
Sinteza:
Petar Koi je stekao veliku popularnost zbog svog borbenog duha i velike ljubavi
prema bosanskom seljaku. Bio je buntovnik protiv tuinskog podjarmljivanja,
zagovornik slobode i pravde, zatitnik siromanog bosanskog seljaka. Jazavac pred
sudom Petra Koia je satira. To je vrsta komedije, ona otro osuuje i kritizira neke
pojave ili karaktere, ismijavajui ih i izvrgavajui ih ruglu. Satiriari se najee slue
ironijom i hiperbolom (preuveliavanjem).
Ironija je humoristino izraajno sredstvo kojim se rijeima daje suprotan smisao od
onog koje one imaju u svom osnovnom znaenju. Ironija slui piscu da na
humoristian nain izrazi svoj kritiki stav prema odreenim pojavama.
119
Prirunik 7
MEDIJSKA KULTURA
3
2
120
Prirunik 7
Prirunik 7
Pozorite kazalite ili teatar zajedniki je naziv za sve vrste scenske umjetnosti
koje se izvode na pozornici u prisustvu publike. U scenske umjetnosti spadaju:
drama, opera, balet... U savremenoj podjeli razlikujemo dramsko, plesno, muziko i
lutkarsko pozorite.
Najvea pozorina kua u Bosni i Hercegovini jeste Narodno pozorite Sarajevo
koje je otvoreno 1921. godine.
Sarajevska opera zapoela je svoju umjetniku djelatnost 1946. godine sveanom
premijerom predstave Prodana nevjesta Bedicha Smetane (Bediha Smetane). Iste
godine osnovan je i Sarajevski balet, ali je on svoju prvu samostalnu predstavu etva
Borisa Papandopula izveo tek 1950. godine.
O pozoritu/kazalitu/teatru sjenki:
Pozorite/teatar sjenki vrsta je lutkarskih predstava koje svoju izraajnost postiu
putem lutaka koje se ne vide, ve se njihov odraz pod snopom svjetla odslikava na
platnu. U teatru sjenki isprueni prsti ili rupi u ruci esto su model za lutku. Obino
igra uz svaku lutku uzme jedan rupi pa se smjesti izmeu lampe i zida tako da
sjene rupia padaju po zidu.
O pozorinim/teatarskim izraajnim sredstvima:
Elementi bez kojih ne moe postojati pozorina predstava su: glumci, scenska
radnja i publika.
Glumci i glumice umjetnici su koji se iskazuju kroz scensku radnju i umjetniko
predstavljanje lika. Oni svoj umjetniki talent, znanje i vjetinu koriste u pozorinim
predstavama kako bi to vjerodostojnije doarali neki lik.
Gluma je oblik umjetnikog scenskog izraavanja. Pomou glume glumci
izraajnim sredstvima (govor, pokret, mimika...) tumae razliite likove iz dramske
knjievnosti.
Govor je jedno od osnovnih izraajnih sredstava scenskih izvoaa (glumica i
glumaca). Kada se glumice/glumci scenski izraavaju putem govora, oni svoju panju
posebno usredsreuju na govor likova.
Kostimografija je umjetnika disciplina koja se bavi scenskim kostimom za
potrebe filma, kazaline predstave i ostalih scenskih umjetnosti. Kostimografijom se
bave kostimografkinje/kostimografi. Oni istrauju osnovne podatke o zemlji,
ljudima, stilu odijevanja i openito nainu ivota u vremenu kojim se bave pojedina
scenska djela, i na osnovu tih saznanja pokuavaju doarati sadraje djela.
Scenografija je, zapravo, likovno osmiljavanje prostora pojedinih inova (u
pozoritu), ili kadrova (na filmu). Scenografkinje/scenografi vode brigu da taj prostor
bude u skladu sa zahtjevima djela koje treba prenijeti na scenu. Danas se pojam
scenografije proirio na svako osmiljavanje prostora namijenjenog nekoj javnoj
izvedbi (izlobe, priredbe i druga kulturna dogaanja).
122
Prirunik 7
Sinteza:
Pozorite ili teatar zajedniki je naziv za sve vrste scenske umjetnosti koje se izvode
na pozornici u prisustvu publike. U scenske umjetnosti spadaju: drama, opera,
balet... U savremenoj podjeli razlikujemo dramsko, plesno, muziko i lutkarsko
pozorite.
Elementi bez kojih ne moe postojati pozorina predstava su: glumci, scenska
radnja i publika.
Glumci i glumice umjetnici su koji se iskazuju kroz scensku radnju i umjetniko
predstavljanje lika. Gluma je oblik umjetnikog scenskog izraavanja. Govor je jedno
od osnovnih izraajnih sredstava scenskih izvoaa (glumica i glumaca).
Scenografija je likovno osmiljavanje prostora pojedinih inova (u pozoritu), ili
kadrova (na filmu).
123
Prirunik 7
3
3
124
Prirunik 7
125
Prirunik 7
Walta Disneya iji su glavni likovi (Miki, ilja, Paja Patak...) stekli veliku popularnost
meu djecom cijelog svijeta.
Izraajna sredstva stripa su crte i fabula prikazana u nacrtanim kvadratiima.
Neki od poznatih autora stripa su: Harold Foster sa svojim Princeom Valiantom i
Hugo Pratt sa svojim Cortoom Malteseom.
Film i strip:
Kada govorimo o povezanosti stripa i likovne umjetnosti, neophodno je poneto
rei i o odnosu stripa i filma. Ova dva vida umjetnosti povezuju slini pripovjedni i
slikovni oblici. Treba imati na umu da je strip spoj slike i rijei, a film spoj slike i
zvuka, dakle strip i film razlikuju se, prije svega, u nainu izraavanja.
S druge strane, i u stripu kao i u filmu imamo kadar, okvir (kvadrat), plan, ugao
posmatranja, osvjetljenje, montau i druga filmska izraajna sredstva.
Max i Moritz
Prirunik 7
Slavni stripovi:
Naslovnice slavnih stripova: Prince Valiant Harolda Fostera i Corto Maltese Hugoa
Pratta
Jezik stripa:
Jezik stripa slian je jeziku filma. Strip je sastavljen od sekvenci koje se najee
sastoje od etiri slike/kvadrata. Slike su meusobno povezane dinaminom radnjom
u vremenskom slijedu. Tekst stripa smjeten je u okvir slike, a dijalog i monolog u
oblaie/filaktere.
Strip naprosto vrvi onomatopejama.
S obzirom na sadraje koji se stripuju, strip moe biti: historijski, naunofantastini, kriminalistiki, pustolovni/avanturistiki...
Sinteza:
Strip je pria predstavljena nizom slika propraenih tekstualnim dijalogom ili
pojanjenjima.
Strip dolazi od amerikog naziva Comic Strip to doslovno znai komina traka.
Najpoznatiji su stripovi Walta Disneya iji su glavni likovi (Miki, ilja, Paja Patak...)
stekli veliku popularnost meu djecom cijelog svijeta.
Izraajna sredstva stripa su crte i fabula prikazana u nacrtanim kvadratiima.
Strip i film povezuju slini pripovjedni i slikovni oblici. Strip spoj slike i rijei, a
film spoj slike i zvuka. I u stripu kao i u filmu imamo kadar, okvir (kvadrat), plan,
ugao posmatranja, osvjetljenje, montau i druga filmska izraajna sredstva.
S obzirom na sadraje koji se stripuju, strip moe biti: historijski, naunofantastini, kriminalistiki, pustolovni/avanturistiki...
127
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
128
Prirunik 7
3
4
3
5
129
Prirunik 7
130
Prirunik 7
Mjesto roenja filma: Paris, Boulevard des Capucines, Grand Caffe, 28. decembar
1895. godine
131
Prirunik 7
Kadar
Kadar (francuska rije le cadre znai okvir) je jedan neprekinuti in snimanja; za
gledaoca to je jedna neprekinuta filmska snimka. Svaki kadar ima poseban prostorni i
vremenski okvir prikazivanih sadraja. Film se snima kadar po kadar, a onda se ti
kadrovi montaom spajaju u cjelinu.
Kompozicija kadra jeste nain slaganja, razmjetanja njegovih sadraja. Od
snimatelja se oekuje da sadraj slike prikae jasno i skladno. No za jasnou prikaza
iznimno je vaan i izbor take promatranja sadraja. To je i razlog zbog kojega
snimatelja moemo vidjeti kako prije snimanja paljivo trai taku promatranja
gledajui kroz kameru, ili bez nje, mijenja poloaje, uzdie se na prste, saginje se,
pribliava se i udaljava, a onda ide pogledati prizor s nekog posve drugog mjesta.
Promjenom pozicije s koje se neto snima mijenja se i raspored sadraja slike,
odnosno mijenja se kompozicija. Dakle, kompozicija je nain na koji je sadraj
rasporeen unutar okvira kadra (kvadrata).
to sve predstavlja sadraj kadra? To nije samo glavni motiv snimanja, odnosno
likovi i predmeti koje snimamo, nego i njihova pozadina i okolica, sve to se vidi, a
omeeno je okvirom.
Izraajne mogunosti kamere:
Kompozicija jednog kadra zavisi prije svega od snimanih sadraja (njihovog
oblika, rasporeda...), ali i od pozicije kamere u prostoru koji se snima, i to:
1. udaljenosti kamere od snimanog sadraja (plan snimanja);
2. poloaja kamere prema snimanim sadrajima (ugao snimanja);
3. stanja kamere u prostoru (kamera je statina ili dinamina/pokretna).
Planovi snimanja...
Plan oznaava udaljenost kamere od snimanog sadraja. S obzirom na tu
udaljenost, razlikuju se sljedee vrste plana:
1. opi ili total kada se iznad glave i ispod nogu u kadru nalazi jo malo
prostora;
2. srednji kada se u kadru nalazi ovjek u cijeloj visini;
3. krupni kada sliku (kadar) ispunjava glava do prsa.
4. polukrupni ili ameriki kada je u filmskoj slici ovjek do pojasa.
Ove vrste plana mogu imati i svoje varijante, pa tako plan moe biti i vrlo krupan
(samo glava do ramena), total daleki (mnotvo ljudi u sceni, cijeli pejza)...
132
Prirunik 7
Vrlo krupni plan: Prizor iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood)
133
Prirunik 7
134
Prirunik 7
135
Prirunik 7
Sinteza:
Snimanjem filma rukovodi reiser. Za snimanje mu je potrebno vie kamera.
Tokom snimanja, kamera miruje ili se kree u raznim pravcima (far, venk, kran).
Film se snima kadar po kadar, a onda se ti kadrovi montaom spajaju u cjelinu.
Kadar je jedan neprekinuti in snimanja. Kompozicija kadra jeste nain slaganja,
razmjetanja njegovih sadraja.
Kompozicija jednog kadra zavisi prije svega od snimanih sadraja (njihovog
oblika, rasporeda...), ali i od pozicije kamere u prostoru koji se snima, i to:
udaljenosti kamere od snimanog sadraja (plan snimanja); poloaja kamere prema
snimanim sadrajima (ugao snimanja); stanja kamere u prostoru (kamera je
statina ili dinamina/pokretna).
Plan moe biti opi ili total, srednji, krupni, polukrupni ili ameriki...
Tri su osnovna ugla (rakursa) snimanja: gornji (ptiija perspektiva), donji (ablja
perspektiva) i ugao u visini kamere (pogleda).
Prirunik 7
Domaa zadaa:
Budite dobar snimatelj, snimite kamerom ili fotoaparatom neki prizor. Odluite se
za razliite planove i uglove snimanja, ali povedite rauna o onome to smo nauili:
prepoznatljivosti motiv se snima s take koja omoguava najjasniji pogled;
udaljenosti motiv se snima s udaljenosti koja omoguava njegovu dovoljnu
veliinu u kadru;
izdvajanju od pozadine motiv se snima tako da je raspoznatljiv u odnosu na
pozadinu koja ne smije postati zanimljivija od motiva;
osvjetljenju snimatelj e odabrati osvjetljenje koje pomae skladnom
smijetanju svih sadraja u okvir kadra.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
3
6
137
Prirunik 7
Knjievnost i
filma Kraljevi
William Keighley, 1937)
film: Prizor iz
i prosjak (reiser:
138
Prirunik 7
139
Prirunik 7
Knjievnost i film: Prizor iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood, 2001)
Prepoznajte i u ovom prizoru plan snimanja!
Filmska maska...
Nauili smo da je adaptacija postupak u kojem se knjievno djelo prilagoava
izraajnim sredstvima filma, prevodi na filmski jezik. Kako predstaviti nekog
knjievnog junaka filmskim jezikom? To je posao glumice/glumca,
kostimografkinje/kostimografa, minkerica/minkera... Kakvu preobrazbu glumac
moe postii kako bi doarao neki lik, uvjerite se i sami. Pogledajte filmske
maske poljskog glumca Krzysztofa Kowalewskog (Kitofa Kovalevskog) u filmu
Kroz pustinju i praumu.
Krzysztof Kowalewski
140
Prirunik 7
Filmska maska: Prizori iz filma Kroz pustinju i praumu (reiser: Gavin Hood, 2001)
Sinteza:
Film je spoj niza umjetnosti (likovne umjetnosti, fotografije, knjievnosti,
pozorita, muzike...). Tako je film od knjievnosti preuzeo tehniku pripovijedanja, od
scenskih umjetnosti scenografiju, kostimografiju i glumu, od opere i baleta pokret i
muziku, iz likovne umjetnosti i fotografije okvir, kompoziciju i planove...
Osnovna poveznica umjetnosti rijei (knjievnosti) i filmske umjetnosti jest
naracija (prianje prie). I romanesknu i filmsku priu priaju autori (pisac i reiser).
141
Prirunik 7
142
Prirunik 7
3
7
143
Prirunik 7
144
Prirunik 7
Prepoznajte u ovom prizoru plan i ugao snimanja! Da li je ovo gornji, donji ili ugao u
ravni kamere/pogleda?
145
Prirunik 7
JEZIK
3
8
Prirunik 7
147
Prirunik 7
Svaka rije ima svoje znaenje. Rijeima imenujemo bia, predmete, pojave,
rijeima oznaavamo radnju, osobinu. Takva znaenja rijei nazivamo prava
(osnovna, leksika) znaenja.
to se jezik vie razvijao i usavravao, utoliko su rijei dobijale vie znaenja, a
jezik se bogatio i uljepavao.
Pored glavnog (pravog) znaenja, rijei su dobijale i sporedno (preneseno)
znaenje, tako da je upotreba rijei s prenesenim znaenjem postala opa
osobina naeg standardnog jezika i svakidanjeg (svakodnevnog) govora.
Ilustracija: Dobra vila zlatne kose, u ruci joj sveanj zlatne penice i up sa zlatnicima, a na
ruci veliki sjajni - zlatan prsten.
148
Prirunik 7
4 ilustracije: djeaci i djevojice u dvoritu kole na nogometnom igralitu, djeaci igraju nogomet,
djevojice promatraju:
U prvom kvadratu jedna djevojica ih posmatra i kae: Ponaaju se kao nogometne zvijezde!
U drugom kvadratu djeaci se sudaraju glavom skaui za loptom u zraku i padaju , jedan se hvata za glavu i
kae: Jooooj! Vidio sam sve zvijezde!
U treem kvadratu djevojici iz prvog kvadrata prilazi treber iz ranijeg stripa i kae: Da bi on zaista vidio
zvijezde,,potreban mu je optiki instrument koji se zove teleskop! Djevojica ga iznenaeno gleda
Prenesena znaenja rijei dobijamo kada uporedimo dvije pojave u ivotu jednu sa
drugom. Tada rijei ne mijenjaju svoj oblik, ali mijenjaju znaenje. Prenesena
znaenja su subjektivna. Pravo znaenje rijei nalazimo najee u naunim, a
preneseno u knjievnim djelima. I pravim i prenesenim znaenjem rijei se koristimo i
u svakodnevnom govoru.
Zbog prenesenih znaenja rijei imamo polisemiju (vieznanost), pojavu da
jedna rije moe imati vie znaenja.
Sinteza:
Svaka rije ima svoje znaenje. Rijeima imenujemo bia, predmete, pojave, rijeima
oznaavamo radnju, osobinu. Takva znaenja rijei nazivamo prava (osnovna,
leksika) znaenja. to se jezik vie razvijao i usavravao, utoliko su rijei dobijale
vie znaenja, a jezik se bogatio i uljepavao. Pored glavnog (pravog) znaenja,
rijei su dobijale i sporedno (preneseno) znaenje, tako da je upotreba rijei s
prenesenim znaenjem postala opa osobina naeg standardnog jezika i
svakidanjeg (svakodnevnog) govora. Zbog prenesenih znaenja rijei imamo
polisemiju (vieznanost), pojavu da jedna rije moe imati vie znaenja.
Prirunik 7
3
9
Naglasnice i nenaglasnice,
estice/rijece
150
Prirunik 7
Prirunik 7
A ta su rijece/estice?
Ponovimo!
Grafofolija
Uionica, u svakoj klupi po djeek i djevojica, ispred uo postavlja pitanje: Mislite
li da su rijece vane za iskazivanje stava govornika?
Klupa: Djeak: Sigurno!; djevojica: Moda!
Klupa: Djeak: Ne!; djevojica: Vjerovatno!
Klupa: Djeak: Da!; djevojica: Zar?
Klupa: Djeak: Dakako!; djevojica: Da li?
Klupa: Djeak: Svakako!; djevojica: Valjda!
Klupa: Djeak: Jedva!; djevojica: Zaista?
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
153
Prirunik 7
4
0
Prirunik 7
Ovo bi mogli biti Komani iz istoimene prie Zane Greya iji odlomak imate u vaoj
itanci! ele nam otkriti tajnu kako se postavlja indijanski logor! Kako im u tome
pomau mali Komani?
Glagoli koji uglavnom oznaavaju radnju koju neko vri svjesno, namjerno,
zovu se glagoli radnje. Odgovaraju na pitanje: ta neko ili neto radi ili koja
se radnja nekome pripisuje.
155
Prirunik 7
Zbivanja ili procesi u prirodi su uvjetovani djelovanjem prirodnih sila. Odvijaju se mimo
nae moi, mi na njih ne moemo utjecati. Saznajemo o njima iz odgovora na pitanja:
ta se dogaa ili zbiva, kakav proces se odvija?
.
Glagoli oznaavaju radnju, stanje i zbivanje, proces.
To je njihovo osnovno /leksiko znaenje.
S obzirom na to ta oznaavaju, glagoli mogu biti:
1.Glagoli radnje
2.Glagoli stanja
3.Glagoli zbivanja
Glagoli imaju znaajnu ulogu u jeziku. U funkciji predikata oni uestvuju u formiranju
iskaza, odnosno reenice.
Glagoli su promjenljive rijei. Mogu se javiti u velikom broju oblika blizu tri stotine.
Sinteza:
Glagoli oznaavaju radnju, stanje i zbivanje, proces.
To je njihovo osnovno /leksiko znaenje.
S obzirom na to ta oznaavaju, glagoli mogu biti:
1.Glagoli radnje
2.Glagoli stanja
3.Glagoli zbivanja
Glagoli su promjenljive rijei. Mogu se javiti u velikom broju oblika blizu tri stotine.
156
Prirunik 7
4
1
157
Prirunik 7
Prirunik 7
LICE
VRIJEME
BROJ
Zna!
Ko?
TI!
Kad?
SAD!
Broj? JEDNINA!
Znat emo!
Ko?
Mi!
Kad? U BUDUNOSTI!
Broj? MNOINA!
Znao sam!
Ko?
JA!
Kad? U PROLOSTI!
Broj? JEDNINA!
Sinteza:
Kad se glagoli upotrijebe u reenici, tada oni, uz leksiko znaenje, dobivaju i
gramatika znaenja
Glagoli se odlikuju gramatikim kategorijama vida (aspekta), prijelaznosti i stanja.
Vid i prijelaznost su leksiko-gramatike osobine glagola.
Gramatike su osobine glagola:
- lice
- vrijeme
- nain,
- rod
- broj.
159
Prirunik 7
LICE
VRIJEME
NAIN
ROD
BROJ
Domaa zadaa:
Glagolima u pjesmi Roditeljska Pare Zupca odredite njihove gramatike osobine:
lice, vrijeme, nain, rod i broj.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
160
Prirunik 7
4
2
Glagolski vid/aspek(a)t
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Glagolski vid/aspek(a)t
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski vid/aspek(a)t, svreni i
nesvreni glagoli, dvovidni glagoli
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, kreda, biljenica, olovke, grafoskop,
grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, TIZO
161
Prirunik 7
Telefonski razgovor
djeak: Jesi li dobila pisamce koje sam ti poslao po Ajli?
djevojica: Jesam, upravo ga i itam.
djeak:I?! Pa hoemo li skupa gledati film Kraljevi i prosjak?
djevojica: Voljela bih, ali nisam sigurna elim li pogledati film prije nego proitam knjigu!
Koja je razlika izmeu glagola dobiti, poslati i proitati i glagola gledati, voljeti, eljeti?
Koliko traje radnja glagola dobiti? Da li je trajanje radnje ogranieno, zavreno?
A da li je radnja glagola gledati ograniena u trajanju? Koliko moe da traje ova
radnja?
162
Prirunik 7
Grafofolije
163
Prirunik 7
Mali savjet:
Dogaa se da uenici svaki glagol koji oznaava radnju koja se izvrila u prolosti
oznae kao glagol svrenog vida. Najsigurnije je odrediti vid glagola u
infinitivu.
Sinteza:
Po glagolskom vidu glagoli mogu biti:
1. svreni Svreni glagoli oznaavaju radnju ogranienog trajanja, radnju koja je
prestala trajati.
2. nesvreni Nesvreni glagoli oznaavaju radnju koja nema ogranienja u
trajanju.
164
Prirunik 7
4
3
165
Prirunik 7
Ko vri radnju?
ta je predmet radnje?
Na to prelazi radnja?
1. Prijelazni glagoli
ista obue (odlomak)
Uzalud sam pozivao prolaznike i objanjavao im da za samo nekoliko novia mogu
imati istu obuu. Beskorisno sam nespretno udarao etkama po sanduku i
kretavim glasom molio svakog ko je naiao da mu makar ietkam cipele. Izgledalo
je kao da me uope i ne uju i ne vide. A ja sam ih paljivo gledao, iskrivljujui glavu
da mi ne bi smetao iroki obod slamnatog eira.
Ranko Pavlovi
Koga je djeak pozivao? Prolaznike.
ta prolaznici mogu imati za samo nekoliko novia? istu obuu.
Koga je djeak molio? Svakog.
ta je djeak etkao? Cipele.
U kojem padeu se nalaze rijei koje su predmet radnje? U akuzativu!
166
Prirunik 7
2. Neprijelazni glagoli
Grafofolija
Ilustracija: Pliva pliva, ptica leti iznad njegove glave,
djevojica joj mae.
1. Pliva pliva.
2. Ptica leti.
3. Djevojica mae.
Neprijelazni glagoli su oni uz koje ne moe stajati imenica ili neka imenska rije u
akuzativu bez prijedloga na koju bi prelazila radnja. Radnja neprelaznih glagola ne
prelazi na objek(a)t.
3. Povratni glagoli
Grafofolija/ilustracija
Ilustracija: djeak Eskim u kratkim hlaama s ubarom na glavi, na snijegu,
govori majci koja ga gleda prijekorno: Obukao sam se za tople proljetne
dane!
167
Prirunik 7
4. Glagolsko stanje
Grafofolija
Ilustracija:
Tri ilustracije po dva kvadrata:
na prvoj dva djeaka i dvije djevojice popeli se na kruku i beru kruke i stavljaju u njedra. Stablo
kruke obrano. Ispod kruke djed i baka, djed kae baki: Moramo kruke obrati.!
Jedan djeak s kruke kae: Ne brini djede, mi smo sve kruke obrali! Djed iznenaen die glavu,
pomalo ljut.
Djeca ispod kruke s punim njedrima, baka razoarana kae:
ta je
to glagolsko
stanje?
Zar
je cijela kruka
obrana! A moj dem od kruaka?
Djevojica se obraa baki: Strpite se, rodit e kruke opet.
Prirunik 7
Sinteza:
Glagoli su nesamostalne rijei. Za realiziranje radnje obiljeene glagolom nekada je
potreban predmet - objek(a)t. Takve glagole nazivamo prijelaznim glagolima.
Neprijelazni glagoli su oni uz koje ne moe stajati imenica ili neka imenska rije u
akuzativu bez prijedloga na koju bi prelazila radnja.
Neprijelazni su i povratni glagoli.
Odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju) moe biti trojak:
- radno (aktivno) stanje tj.aktiv
- trpno (pasivno) stanje tj. pasiv
- medijalno stanje tj.medij
169
Prirunik 7
4
4
170
Prirunik 7
(Junaci Pavlove ulice je pustolovni roman koji govori o dvije grupe djeaka koje se bore za
prostor u Pavlovoj ulici koji im je sluio za beskrajnu slobodu igre. Ovo je kratki odlomak iz tog
romana.)
1. Glagolsko lice
Odredite lica u ovom odlomku!
Koliko lica imaju glagoli?
Glagolsko lice iskazuje odnos subjekta i ostalih uesnika u razgovoru.
Jednina:
- Prvo lice je lice koje govori - govornik: Ne vjerujem! (Ko? Ja!);
- Drugo lice je lice kojem se govornik obraa - sagovornik: Ne misli li da pripada
nama? (Ko? Ti!);
- Tree lice predstavlja osobu o kojoj se govori: Voa je dao znak. (Ko? On.).
171
Prirunik 7
Mnoina
-
Glagolsko lice!
Glagoli imaju tri lica jednine i tri lica mnoine.
Glagolsko lice moe biti: bie, predmet, pojava.
2. Glagolski rod
Ilustracija
Ilustracija: Dejms Kuk i njegov otac posmatraju lae
na moru
3. Glagolski broj
Ilustracija
172
Prirunik 7
Sinteza:
Glagolsko lice iskazuje odnos subjekta i ostalih uesnika u razgovoru.
Glagoli imaju tri lica jednine i tri lica mnoine.
Glagolsko lice moe biti: bie, predmet, pojava.
Gramatiki rod kod glagola ogranien je na glagolske pridjeve, radni i trpni
Gramatikim brojem razlikujemo broj vrilaca radnje.
173
Prirunik 7
4
5
4
6
174
Prirunik 7
Proitajte ovaj tekst o egipatskoj kraljici Nefertiti i obratite panju na glagole istaknute
u tekstu!
Nefertiti
je bila kraljica Egipta. Na
egipatskim spomenicima njen portret
prikazuje enu izuzetne ljepote, izduena
lica, dugog vrata, pravilnog nosa i krupnih
oiju. Kraljica Nefertiti e roditi tri keri i,
neko vrijeme
e vladati Egiptom. Od
nekolicine fantastinih kamenih bisti
kraljice Nefertiti, najljepa e se uvati u
Berlinu. Jednom oku na ovoj bisti
nedostaje zjenica, pa se smatra da je autor
nije zavrio.
Kraljica Nefertiti
Prirunik 7
Sadanje vrijeme oznaava radnju (stanje ili zbivanje) koja se vri u trenutku kada
se o njoj govori. (Npr. pjevam, smijem se, odgovaram...)
Prolo vrijeme je ono koje prethodi trenutku govora. Njime su iskazane radnje
(stanja ili zbivanja) koje su izvrene u prolosti, prije vremena govorenja.
(Npr. pjevao sam, smijah se, odgovarao je...)
Budue vrijeme je ono koje dolazi poslije trenutka govora. Njime su iskazane
radnje koje e se desiti u budunosti, poslije vremena kada se o njima govori.
(Npr. pjevat u, doi u, u odgovarati ...)
2. Glagolski oblici
Zato kaemo da se glagoli mijenjaju po vremenima?
Ilustracija: strip u 2 kvadrata:
djeak pred ogledalom cvijet u ruci, zamilja djevojicu u oblaiu, kae: Oduvijek sam
volio, volim sada i uvijek u voljeti - tebe!
Isti djeak i djevojica iz oblaia s knjigom u ruci, djeak joj prua cvijet i kae: Oduvijek
sam volio, volim sada i uvijek u voljeti da itam knjige!
176
Prirunik 7
2. glagolske naine (iskazuju lini stav govornog lica prema vrenju glagolske
radnje);
3. glagolske pridjeve (glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni);
4. glagolske priloge (glagolski prilog sadanji i glagolski prilog proli);
5. neodreeni glagolski oblik infinitiv.
1. Lini i nelini glagolski oblici
Poznaju li svi glagolski oblici kategoriju lica?
Ilustracija: 2 kvadrata
Rasejani pjesnik s olovkom i sveskom, sjedi naslonjen na drvo pored vode, oko njega lete ptiice
kojima se obraa: Pjevajte pjesmu da bih i ja pjevao!
Iz rijeke izviruju abe i uglas krekeu: kre, kre..., pjesnik zatvara ui
177
Prirunik 7
Glagolska osnova je dio koji ostaje nepromijenjen pri mijenjanju oblika glagola.
(Npr. pjeva-ti; pjeva-m; pjeva-lo...)
Glagolska osnova moe biti infinitivna i prezentska.
Infinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem infinitivnog nastavka ti.
Prezentsku osnovu dobijamo tako to od oblika za 3. lice mnoine glagola u
prezentu odbijemo nastavak - u, - ju, - e. (Npr. vui oni vuk-u, loviti oni lov-e...)
Kako se tvore sloeni glagolski oblici?
Sloeni glagolski oblici tvore se pomou linih glagolskih oblika pomonih
glagola jesam, biti (bivati) i htjeti uz koje se javljaju glavni glagoli u nekom
bezlinom obliku.
U sloene glagolske oblike spadaju: perfek(a), pluskvamperfek(a)t, futur I,
futur II, potencijal (kondicional) I i II.
Sinteza:
Temeljna odlika glagola je odreivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme je
vremenski odnos glagolskog sadraja u odnosu na trenutak govora. Glagolski se
sadraj, u odnosu na trenutak govora, moe ostvarivati u sadanjem, prolom i
buduem vremenu.
Promjena glagola po licu, vremenu ili nainu zove se konjugacija.
178
Prirunik 7
4
7
4
8
179
Prirunik 7
Glagoli zbivanja
Glagoli stanja
180
Prirunik 7
Gramatike kategorije
vid
prijelaznost
stanje
ta je to glagolski vid?
Glagolski vid/aspekt
Glagolski vid ili aspekt je, osobina glagola da oblikom mogu izrei razlike u
trajanju radnje, odnosno njihovu ogranienost ili neogranienost.
Po glagolskom vidu glagoli mogu biti:
1. SVRENI
2. NESVRENI.
Prijelaznost glagola
Kakvi glagoli mogu biti po predmetu radnje?
Glagolsko stanje
Glagolsko stanje podrazumijeva odnos subjekta prema radnji (stanju ili
zbivanju), odnosno, govori nam da li subjekt vri radnju ili je trpi.
Odnos subjekta prema radnji (stanju ili zbivanju) moe biti trojak:
RADNO (AKTIVNO) STANJE tj. AKTIV
TRPNO (PASIVNO) STANJE tj. PASIV
MEDIJALNO STANJE tj. MEDIJ
181
Prirunik 7
stanje
prijelaznost
svreni
prijelazni
aktiv
nesvreni
neprijelazni
pasiv
povratni
medij
glagolski
broj
glagolski
rod
glagolsko
vrijeme
glagolski
nain
Glagolsko lice
Glagolsko lice je kategorija kojom se iskazuje odnos izmeu subjekta i ostalih
uesnika u komunikaciji ( jednina: 1. lice: JA; 2. lice: TI; 3. lice: ON/ONA/ONO;
mnoina: 1. lice: MI; 2. lice: VI; 3. lice: ONI/ONE/ONA)
182
Prirunik 7
LICE
1. lice:
2. lice:
3. lice:
MNOINA
MI
VI
ONI/ONE/ONA
Glagolski broj
Gramatikim brojem, odnosno razlikovanjem jednine i mnoine, odlikuje se veina
glagolskih oblika. Gramatiki broj odreuje broj vrilaca radnje.
Neki glagolski oblici nemaju gramatike osobine lica, roda i broja.
Glagolski broj
jednina
mnoina
Glagolski rod
Gramatiki rod (muki, enski, srednji) kod glagola ogranien je na glagolske
pridjeve (radni i trpni), s kojima emo se upoznati i na sljedeim stranicama
udbenika.
Glagolsko vrijeme
Koja je temeljna odlika glagola?
Temeljna odlika glagola je odreivanje glagolskog vremena. Glagolsko vrijeme
je vremenski odnos glagolskog sadraja u odnosu na trenutak govora.Glagolski
se sadraj, u odnosu na trenutak govora, moe ostvarivati u sadanjem, prolom
i buduem vremenu.
Glagolsko vrijeme
prolo vrijeme
sadanje vrijeme
budue vrijeme
183
Prirunik 7
Glagolski naini
Glagolski naini iskazuju stav govornog lica prema radnji, a ne njeno ostvarenje
u vremenu. Upoznat emo se sa dva osnovna glagolska naina:
- imperativom, kojim se izrie poticaj na aktivnost, molba, elja, naredba,
- potencijalom I i II (kondicionalom I i II), kojim se izrie mogunost vrenja
glagolske radnje, elja, blaga tvrdnja.
3. Glagolski oblici
Kako dijelimo glagolske oblike?
Glagolski se oblici u bosanskom jeziku mogu podijeliti na:
1. glagolska vremena (iskazuju vrijeme vrenja radnje)
2. glagolske naine (iskazuju lini stav govornog lica prema vrenju
glagolske radnje)
3. glagolske pridjeve ( glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni)
4. glagolske priloge ( glagolski prilog sadanji i glagolski prilog proli)
5. neodreeni glagolski oblik -infinitiv
184
Prirunik 7
Glagolski oblici
lini
nelini
glagolska vremena
glagolski pridjevi
glagolski naini
glagolski prilozi
neodreeni glagolski oblik
- infinitiv
185
Prirunik 7
sloeni
infinitiv
perfek(a)t
prezent
pluskvamperfek(a)t
aorist
futur I
imperfek(a)t
futur II
imperativ
potencijal (kondicional) I
glagolski pridjevi
potencijal (kondicional) II
glagolski prilozi
Domaa zadaa:
Precrtajte tabelu podjele glagolskih oblika prema tipu tvorbe u svoje biljenice.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
186
Prirunik 7
4
9
Infinitiv
187
Prirunik 7
188
Prirunik 7
2. Sluba infinitiva
Ilustracija:
djevojica leima okrenuta za sudoperom, stoji na klupici kako bi dohvatila vodu i
stavlja jedan oprani tanjir u reetku za suenje, majka naslonjena na vrata,raznjeeno
se smjeka, djevojica kae: eljela sam te iznenaditi!
djevojica i dalje leima okrenuta za sudoperom, stoji na klupici i okree glavu prema majci,
istorvremeno stavlja na reetku za suenje mobitel i muki runi sat, majka na vratima hvata
se za glavu, djevojica kae: I tatu u iznenaditi!.
Ilustracija:
Djevojica uplakana kae: Moram se tati izviniti.
Mama sui sat i mobitel fenom za kosu i kae: U nevolji ne treba plakati, nego lijeka traziti.
Otac u radnom odijelu ulazi na vrata, djevojica i majka zateene, otac kae:
Doi kui je pravo zadovoljstvo!
189
Prirunik 7
3. Tvorba infinitiva
Kako se tvori infinitiv?
Infinitiv se tvori od infinitivne osnove i nastavka -ti. Imamo, dakle, i glagole koji
imaju u infinitivu zavretak -i.
Infinitivnu osnovu dobijamo odbijanjem nastavka -ti, a ona nam slui za tvorbu
drugih glagolskih oblika (posmatra-ti, kliza-ti, cvrkuta-ti...)
INFINITIV
INFINITIVNA
OSNOVA
NASTAVAK
ZA INFINITIV
ljubiti
ljubi-
-ti
Prirunik 7
INFINITIV
AORIST
rei
rekoh
INFINITIVNA
OSNOVA
rek-
NASTAVAK
ZA AORIST
-oh
Domaa zadaa:
U pjesmi Vjerni pratilac glagolima u infinitivu odredi glagolski vid.
Vjerni pratilac
Ne moe od njega pobjei,
ne moe ga izgubiti,
ne moe ga posjei,
ne moe ga ubiti,
ne moe ga svaliti,
ne moe ga niti spaliti,
ne moe ga istopiti,
jedino ga moe u mrak utopiti.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
191
Prirunik 7
5
0
192
Prirunik 7
Pridjevi:
- stoje uz imenicu;
- imaju isti rod, broj i pade kao i imenica uz koju stoje;
- opisni pridjevi se kompariraju (porede).
193
Prirunik 7
Uitelj je bio razljuen. Njegove suze su bile obrisane. Tabla je bila sruena.
Razredna kniga je bila baena.
U ovim reenicama su istaknuti glagoli koji imaju oblik glagolskog pridjeva trpnog.
O glagolskim pridjevima uimo na sljedeim stranicama udbenika.
194
Prirunik 7
Jednina
Mnoina
Muki rod
odlazio
enski rod
odlazila
Srednji rod
odlazilo
rekao
rekla
reklo
odlazili
odlazile
odlazila
rekli
rekle
rekla
195
Prirunik 7
Dio su predikata:
je ekala
je jurnuo
Glagolski pridjev radni u reenicama moe imati slubu atributa ili dijela
imenskog predikata.
Kad je u slubi atributa, glagolski pridjev radni se ponaa kao i svi pridjevi,
preuzima rod, broj i pade imenice uz koju stoji (Pobjenjeli uitelj...).
A kad je glagolski pridjev radni dio predikata, moe biti samo u sklopu nekih
drugih sloenih glagolskih oblika (Jurnuo je...)
Mnoina
pekli pekle pekla
sjekli sjekle sjekla
c) Kod glagola ija se osnova zavrava na je, nastalo od jata (ivjeti, htjeti...), u
ijekavskom izgovoru u mukom rodu jednine ispred samoglasnika -o, umjesto
oekivanoga -je, javlja se samoglasnik -i ( htje-ti: htio; ivje-ti: ivio)
U svim ostalim oblicima i jednine i mnoine uva se -je (ivjela, voljela, smjela).
196
Prirunik 7
NESTANDARDNO
voljeo
smjeo
eljeo
htjeo/eo
197
Prirunik 7
Domaa zadaa:
Prepoznajte u ovom odlomku glasovne promjene u glagolskom pridjevu radnom i
njegovu slubu u reenici.
Tiha i blijeda Lunja je utke gledala za kolonom. S njom su, moda zauvijek, odlazili
oni koje je najvie voljela u ivotu. Odlazio je dugaki Stric, koga je ve prealila, ali
ga nije zaboravila. Odlazio je ponosni hrabri Jovane, koga e nositi na srcu ak ako
se vie nikad i ne vrati.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
198
Prirunik 7
5
1
199
Prirunik 7
200
Prirunik 7
Infinitivna
osnova
Glagolski pridjev trpni se tvori samo od prijelaznih glagola. Tvori ili od infinitivne ili od
prezentske osnove i nastavaka za rod u jednini i mnoini:
-n, -na, -no; -ni, -ne, -na:
pisati infinitivnapisapisana,pisa-no;
pisano...
osnova: pisa-ti pisan,
pisa-n; pisa-na;
pisa-ni; pisa-ne; pisana;
-en, -ena, -eno; -eni, -ene, -ena:
prezentska osnova: plesti oni plet-u plet-en; plet-ena; plet-eno; pleteni; plet-ene; plet-ena;
-jen, -jena, -jeno; -jeni, -jene, -jena:
infinitivna osnova: dobi-ti dobi-jen; dobi-jena; dobi-jeno; dobi-jeni;
dobi-jene; dobi-jena;
prezentska osnova: vidjeti oni vid-e vid-jen vien; viena;
vieno; vieni; viene; viena;
-ven, -vena, -veno; -veni, vene, -vena;
infinitivna osnova: izu-ti izu-ven; izu-vena; izu-veno; izu-veni; izu-vene;
izu-vena;
-t, -ta, -to; -ti, -te, -ta:
201
infinitivna osnova: da-ti da-t; da-ta; da-to; da-ti; da-te; da-ta;
(ali moe i dan; dana; dano; dani; dane; dana).
Prirunik 7
Glagolski pridjev trpni u reenicama moe imati slubu atributa ili dijela imenskog
predikata.
Kad je u slubi atributa, glagolski pridjev trpni se ponaa kao i svi pridjevi, preuzima
rod, broj i pade imenice uz koju stoji. (namrtena Lunja, zabezeknuti uitelj).
Kad je dio predikata, glagolski pridjev trpni moe biti samo u sklopu nekih drugih
sloenih glagolskih oblika (bi primorana, su bili zaueni).
- Glasovne promjene u glagolskom pridjevu trpnom
O kojim je glasovnim promjenama ovdje rije?
1. zauditi zaudjen zauen (d+j = )
ispuniti ispunjen ispunjen (n + j = nj)
nositi nosjen noen (s + j = )
U glagolskom pridjevu trpnom se javlja jotovanje, glasovna promjena u kojoj
glas j iz nastavka u kontaktu s nekim suglasnikom iz osnove, daje potpuno nov
glas (j iz nastavka jotuje se sa suglasnikom iz osnove).
202
Prirunik 7
Pokuajte zapamtiti!
STANDARDNO
dovezen
iznesen
donesen
NESTANDARDNO
doveen
izneen
donesen
203
Prirunik 7
Glagolski
pridjev radni
oznaava da
subjekt
vri radnju
(aktiv);
tvori se od
infinitivne
osnove i
nastavaka za
rod u jednini i
mnoini: -o/ao, -la, -lo;-li,
-le, la.
Glagolski
pridjevi
prosti su i
nelini glagolski
oblici;
mogu imati
slubu predikata
ili atributa;
iskazuju rod i
broj;
nemaju
kategoriju
vremena.
Glagolski
pridjev trpni
oznaava
da subjekt trpi
radnju (pasiv);
tvori se od
infinitivne ili
prezentske
osnove i
nastavaka za
rod u jedini i
mnoini: -n, -na,
-no; -ni, -ne, -na;
-en, -ena, -eno,
-eni, -ene, -ena;
-jen, -jena, jeno,
-jeni, -jene, -jena;
-ven, -vena,
-veno; -veni,
-vene, -vena;
-t, -ta, -to, -ti, -te,
-ta.
Domaa zadaa:
Precrtajte ovaj Venov dijagram iz Naeg jezika 7 u svoje biljenice.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
204
Prirunik 7
5
2
Glagolske imenice
205
Prirunik 7
Zvonimir Balog
206
Prirunik 7
Sinteza:
Glagolske imenice se tvore najee od nesvrenih glagola (pisanje, govorenje,
farbanje, klicanje, kljucanje, udaranje, graenje, crtanje, razmiljanje...), a rjee i
od svrenih glagola.
Glagolska imenica se tvori tako da se glagolskom pridjevu trpnom doda nastavak
je, ili od glagolskih osnova i razliitih sufikasa.
207
Prirunik 7
5
3
Prezent
208
Prirunik 7
Vraanje Bosni
Ilustracija:
Ilustracija pjesme :karta BiH, u njoj ljiljani, majka na
pragu kue, polje ita...
1. Znaenje prezenta
U kojem vremenu se odvija radnja (stanje ili zbivanje) u pjesmi?
209
Prirunik 7
Prezent je prost glagolski oblik. On je i lini glagolski oblik jer se iz njegovog oblika
vidi lice koje vri glagolsku radnju. Osnovna njegova uloga je obiljeavanje
sadanjosti.
To znai da se glagolom koji je u prezentu oznaava radnja (stanje ili zbivanje)
koja se vremenski podudara s trenutkom govora. Dakle, radnja (stanje ili zbivanje)
traje dok se o njoj govori i to je prava sadanjost.
Ovakav prezent mogu imati samo glagoli nesvrenog vida jer podrazumijevaju
trajanje.
Prezentom
se mogu iskazati i prole, budue ili svevremenske radnje (stanja ili
Naprimjer:Takva
Stazesadanjost
ga kui vode.
Tamoprenesena
ga eka mati.
zbivanja).
se/zove
ili neprava sadanjost.
Prenesena sadanjost
A ta oznaava prezent glagola u sljedeim reenicama?
Neki dan mi idemo kroz umu, kad iz grma iskoi sivi zec. ( prolost)
Sutra podiem novu lektiru. ( budunost)
Sunce sija otkad je svijeta i vijeka. ( svevremenost)
Ko drugom jamu kopa, sam u nju pada. ( svevremenost)
Ovo je stilska upotreba prezenta, odnosno takozvani preneseni prezent/sadanjost:
a) Prezent moe oznaavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prolosti,
prije trenutka u kojem se o njoj govori. Takav prezent se naziva historijski
prezent.
b) Prezent moe oznaavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja e se desiti u
budunosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori. Takav prezent se naziva
futurski prezent.
Historijski i futurski prezent esto susreemo u pripovijedanju, pa ih zovemo i
pripovjedakim prezentom.
c) Prezent moe oznaavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako
vrijeme, pa se takav prezent zove svevremenski.
Svevremenski prezent je est u poslovicama, pa se naziva i poslovini ili
gnomski prezent:
Vuk dlaku mijenja, ali ud nikada.
Ne pada snijeg da pomori svijet, ve svaka zvjerka da svoj trag pokae.
210
Prirunik 7
2. Tvorba prezenta
Od koje osnove se tvori prezent?
Prezent se tvori od prezentske osnove i trojakih nastavaka:
lice
1. lice
2. lice
3. lice
jednina
-m, -em, -im
-, -e, -i
; -e; -i
mnoina
-mo, -emo, -imo,
-te, -ete, -ite,
-ju, -u, -e
PREZENT
prezentska osnova: id-
idemo
Nastavak: -emo
Prezentglagola:
glagola:slikati,
slikati,
Prezent
jestii iraditi
raditi
jesti
-m,-,
-,-;-;-mo,
-mo,-te,
-te,-ju
-ju
-m,
Jednina:
Jednina:
1.lice:
lice:slikam
slikam
1.
2.
lice:
slika
2. lice: slika
3.lice:
lice:slika
slika
3.
-em,-e,
-e,-e;
-e;-emo,
-emo,-ete,
-ete,-u
-u
-em,
Jednina:
Jednina:
1.lice:
lice:jedem
jedem
1.
2.
lice:
jede
2. lice: jede
3.l.l.jede
jede
3.
-im,-i,
-i,-i;
-i;-imo,
-imo,-ite,
-ite,-e
-e
-im,
Jednina:
Jednina:
1.lice:
lice:radim
radim
1.
2.
lice:
radi
2. lice: radi
3.lice:
lice:radi
radi
3.
Mnoina:
Mnoina:
1.lice:
lice: slikamo
slikamo
1.
2.lice:
lice:slikate
slikate
2.
3.
lice:
slikaju
3. lice: slikaju
Mnoina:
Mnoina:
1.lice:
lice:jedemo
jedemo
1.
2.lice:
lice:jedete
jedete
2.
3.
lice:
jedu
3. lice: jedu
Mnoina:
Mnoina:
1.lice:
lice:radimo
radimo
1.
2.lice:
lice:radite
radite
2.
3.
lice:
rade
3. lice: rade
211
Prirunik 7
Sinteza:
Prezent je prost glagolski oblik. On je i lini glagolski oblik jer se iz njegovog oblika
vidi lice koje vri glagolsku radnju. Osnovna njegova uloga je obiljeavanje
sadanjosti.
Prezent moe oznaavati i radnju (stanje ili zbivanje) koja se desila u prolosti, prije
trenutka u kojem se o njoj govori (historijski prezent), radnju (stanje ili zbivanje)
koja e se desiti u budunosti, poslije trenutka u kojem se o njoj govori (futurski
prezent) i radnju (stanje ili zbivanje) koja se odnosi na svako vrijeme, pa se takav
prezent zove svevremenski.
U prezentu imamo glasovne promjene: jotovanje i I palatalizaciju.
Prirunik 7
Prozori
Sanjam zelene borove u tihoj luci
U kraju neznanu s onu stranu brijega.
Negdje pas laje, vrlo daleko. Cesta eka
Pred kuom nestrpljivo. Konj zlatne grive re
U zazidanom dvoritu. Nema vjetra.
Vesna Parun
Domaa zadaa:
Ispiite po jednu reenicu s glagolom u historijskom, futurskom i svevremenskom
prezentu.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
213
Prirunik 7
5
4
214
Prirunik 7
215
Prirunik 7
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
Jednina
ja jesam (sam)
ti jesi (si)
on/ona/ono jeste (je)
Mnoina
mi : jesmo (smo)
vi jeste (ste)
oni/one/ona jesu (su)
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
Jednina
ja budem
ti bude
on/ona/ono bude
Mnoina
mi budemo
vi budete
oni/one/ona budu
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
Jednina
ja hou (u), htjednem
ti hoe (e), htjedne
on/ona/ono hoe (e), htjedne
Mnoina
mi hoemo (emo), htjednemo
vi hoete (ete), htjednete
oni/one/ona hoe (e), htjednu
Sinteza:
U bosanskom jeziku postoje tri pomona glagola: jesam, biti (bivati) i htjeti.
216
Prirunik 7
Pomoni glagol jesam ima due, naglaene oblike, i krae, nenaglaene oblike
prezenta. Nenaglaeni, krai oblici prezenta pomonog glagola jesam se zovu i
enklitiki oblici.
I pomoni glagol htjeti ima due, naglaene oblike, i krae, nenaglaene oblike
prezenta.
a) jesam
jesam
a)
Jednina
Jednina
1.lice:
lice:jesam
jesam(sam)
(sam)
1.
2.lice:
lice:jesi
jesi(si)
(si)
2.
3.lice:
lice:jeste
jeste(je)
(je)
3.
Mnoina
Mnoina
1.lice:
lice:jesmo
jesmo(smo)
(smo)
1.
2.lice:
lice:jeste
jeste(ste)
(ste)
2.
3.
lice:
jesu
(su)
3. lice: jesu (su)
b)biti
biti(bivati)
(bivati)
b)
Jednina
Jednina
1.lice:
lice:budem
budem
1.
2.lice:
lice:bude
bude
2.
3.lice:
lice:bude
bude
3.
Mnoina
Mnoina
1.lice:
lice:budemo
budemo
1.
2.
lice:
budete
2. lice: budete
3.lice:
lice:budu
budu
3.
c)htjeti
htjeti
c)
Jednina
Jednina
1.lice:
lice:hou
hou(u),
(u),htjednem
htjednem
1.
2.lice:
lice:hoe
hoe(e),
(e),
2.
htjedne
htjedne
3.lice:
lice:hoe
hoe(e),
(e),htjedne
htjedne
3.
Mnoina
Mnoina
1.lice:
lice:hoemo
hoemo(emo),
(emo),
1.
htjednemo
htjednemo
2.lice:
lice:hoete
hoete(ete),
(ete),
2.
htjednete
htjednete
3.lice:
lice:hoe
hoe(e),
(e),htjednu
htjednu
3.
Domaa zadaa:
217
Prirunik 7
Nacrtajte tabelarni pregled prezenta pomonih glagola biti i htjeti u svoje biljenice.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
5
5
Perfek(a)t
218
Prirunik 7
ta je jedan djeak pronaao u gomili snijega i kakvi nemiri kidaju njegovu duu,
saznat ete ako pronaete i proitate ovu dirljivu priu.
Obratite panju na rijei istaknute u tekstu. Koje vrijeme iskazuju?
Nemiri
219
Prirunik 7
(odlomak)
(...) Napolju ga je doekao vihor pahuljica. Pobijeljela ulica bljetala je pod ve
upaljenim sijalicama. Rijetki prolaznici urili su po dvjema krivudavim linijama koje su
usjekla vozila. Radosno uzbuen, zagazio je po najdubljim nametima. Poto ih je
razrovao uzdu i poprijeko, u tiini, koja je uzbuivala javi mu se fudbalska navika.
(...)
Boris Bojadiski
Preneseno
perfekta
Perfektom seznaenje
iskazuje radnja
(stanje ili zbivanje) koja se vrila ili izvrila u prolosti,
dakle, prije trenutka u kojem se o njoj govori.
2. Tvorba perfekta
Kako se tvori perfek(a)t?
220
Prirunik 7
Perfekat je lini i sloeni glagolski oblik. Ima oblike za sva tri roda u jednini i
mnoini.
Tvori se od nenaglaenih (enklitikih) oblika prezenta pomonog glagola jesam i
glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
lice
1.
lice
jednina
urio sam/sam urio
urila sam/sam urila
2.
lice
3.
lice
PERFEK(A)T
mnoina
urili smo/smo urili
urile smo/smo urile
urila smo/smo urila
urili ste/ste urili
urile ste/ ste urile
urila ste/ste urila
urili su/su urili
urile su/su urile
urila su/su urila
Ponovimo:
Upitni ili odrini oblik prezenta pomonog glagola jesam je uvijek naglaen:
Jesi li urila ? Nisam urila u kolu.
3. Krnji perfekt
221
Prirunik 7
NESTANDARDNO
hrvao je se
smijao je se
tukao je se
kupao se
kupao je se
222
Prirunik 7
Zapamtite:
Nenaglaeni (enklitiki) oblik prezenta 3. lica jednine (je) nikad se ne upotrebljava
uz glagole koji u svom sastavu imaju rijecu se, ili nenaglaeni oblik povratne
zamjenice se.
Domaa zadaa:
Ispiite nekoliko reenica u kojima e glagol biti u futurskom perfektu.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
5
6
Aorist
223
Prirunik 7
Simon je djeak koji svog oca nije nikada upoznao. Ako elite saznati kakva je
ponienja zbog toga trpio i ta se to desilo pa su djeca shvatila da je Simon djeak
kojeg valja potovati, proitajte ovu dirljivu priu.
U tekstu su upotrijebljeni glagoli: otkuca, otvorie, pojurie, zaustavie, okupie,
stadoe.
224
Prirunik 7
1. Oblik i znaenje
Ovi glagoli oznaavaju radnje koje su trajanjem ograniene, dakle, pripadaju
svrenim glagolima.
Proitajte jo jedanput reenicu: kolska vrata se otvorie i djeca pojurie
napolje. U kojem glagolskom vremenu se deavaju ove radnje?
Znaenje aorista: Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuju doivljene radnje
(stanja ili zbivanja) ogranienog trajanja, izvrene u nedavnoj (bliskoj,
neposrednoj) prolosti. Oblik aorista uglavnom imaju svreni glagoli.
Aoristom se mogu iskazati i radnje (stanja ili zbivanja) koje e se tek desiti u
budunosti, dakle, poslije trenutka u kojem se o njima govori. Takav aorist se zove
futurski aorist.: Donesi mi knjigu, ja sutra odoh.
Svevremenski ili poslovini (gnomski) aorist se odnosi na bilo koje vrijeme
(prolo, sadanje, budue): Zatrese se gora, rodi se mi.
Preneseno znaenje aorista:
- futurski aorist
- svevremenski ili poslovini (gnomski) aorist
2. Tvorba aorista
Kako se tvori aorist?
Po tvorbi aorist je prost glagolski oblik.
Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka za lice i broj.
225
Prirunik 7
a) kad se infinitivna osnova zavrava na suglasnik, nastavci su: -oh, -e, -e;
-osmo, -oste, -oe;
Kod glagola koji se u infinitivu zavravaju na -i, osnovu dobijamo od 1.
lica aorista: pei pekoh, lei legoh...
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
Jednina
ja stadoh, legoh
ti stade , lee
on/ona/ono stade, lee
Mnoina
mi stadosmo, legosmo
vi stadoste, legoste
oni/one/ona stadoe, legoe
Jednina
ja otkucah
ti otkuca
on/ona/ono otkuca
Mnoina
mi otkucasmo
vi otkucaste
oni/one/ona otkucae
Jednina
ja bih /bjeh
ti bi/ bje
on/ona/ono bi/bje
Mnoina
mi bismo/bjesmo
vi biste/bjeste
oni/one/ona bie/ bjee
226
Prirunik 7
Sinteza:
Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuju doivljene radnje (stanja ili zbivanja)
ogranienog trajanja, izvrene u nedavnoj (bliskoj, neposrednoj) prolosti. Oblik
aorista uglavnom imaju svreni glagoli.
Po tvorbi aorist je prost glagolski oblik.
Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka za lice i broj.
U aoristu dolazi do glasovne promjene - I palatalizacije.
Domaa zadaa:
Opiite ilustraciju tako da upotrijebite glagole u aoristu: ptica preletje, zagrmi, sijevnu,
slomi se voka, pretra ovjek...
Ilustracija: Naslikati veliku ilustraciju oluje, nevremena (ptica kako
leti ka strehi, slomljno drvo, grom i munja, ovjek kako tri...
dinamine pojave u prirodi u vrijeme nevremena).
227
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
5
7
Imperfek(a)t
228
Prirunik 7
229
Prirunik 7
1. Oblik i znaenje
Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susree u svakodnevnom
govoru. Moemo ga ee nai u knjievnim djelima koja su veoma davno
napisana. Umjesto imperfekta danas se ee upotrebljava perfekt.
Imperfektom iskazujemo davno prolu doivljenu radnju (stanje ili zbivanje)
neogranienog trajanja. To znai da imperfekt oznaava prolo nesvreno
glagolsko vrijeme.
Imperfekt je prost lini glagolski oblik. U reenici ima predikatsku slubu.
2. Tvorba imperfekta
Kakvi su po trajanju radnje glagoli: priinjavahu, rezahu, ivahu?
Priinjavahu se kao da skidaju tkaninu s razboja, rezahu velikim noicama po zraku,
a ivahu iglom bez konca i konano izjavie: Eto, odijelo je gotovo!
Imperfekt se tvori od infinitivne ili prezentske osnove nesvrenih glagola i
trojakih nastavaka.
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
Jednina
-ah
-ae
-ae
Mnoina
-asmo
-aste
-ahu
Jednina
pis-ah
pis-ae
pis-ae
Mnoina
pis-asmo
pis-aste
pis-ahu
230
Prirunik 7
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
Jednina
-(j)ah; -ijah
-(j)ae; -ijae
-(j)ae; -ijae
Mnoina
-(j)asmo; -ijasmo
-(j)aste; -ijaste
-(j)ahu; -ijahu
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
Jednina
sjed-jah sjeah
sjed-jae sjeae
sjed-jae sjeae
Mnoina
sjed-jasmo sjeasmo
sjed-jaste sjeaste
sjed-jahu sjeahu
231
Prirunik 7
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
Jednina
pek-ijah pecijah
pek-ijae pecijae
pek-ijae pecijae
Mnoina
pek ijasmo pecijasmo
pek ijaste pecijaste
pek-ijahu pecijahu
Jednina
htijah/hotijah/hoah
htijae/hotijae/hoae
htijae/hotijae/hoae
Mnoina
htijasmo/hotijasmo/hoasmo
htijaste/hotijaste/hoaste
htijahu/hotijahu/hoahu
Jednina
bijah/bjeh
bijae/bjee
bijae/bjee
Mnoina
bijasmo/bjesmo
bijaste/bjeste
bijahu/bjehu
b) biti
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
232
Prirunik 7
Sinteza:
Imperfekt je glagolski oblik koji se danas rijetko susree u svakodnevnom govoru.
Moemo ga ee nai u knjievnim djelima koja su veoma davno napisana. Umjesto
imperfekta danas se ee upotrebljava perfekt.
Imperfektom iskazujemo davno prolu doivljenu radnju (stanje ili zbivanje)
neogranienog trajanja. To znai da imperfekt oznaava prolo nesvreno
glagolsko vrijeme.
Imperfekt je prost lini glagolski oblik. U reenici ima predikatsku slubu.
Starica
(odlomak)
(...)
A kad se prve godine povratio sa sveuilita, isto zadivljeno ga posmatrae: bijae
se posvema pogospodio, a samo bi se katkad snudila, opazivi da je u licu bljei no
obino. I tada bi ga pitala boljom hranom i nastojala da ga u svemu zadovolji. A sin,
kao da se ne brinjae za oskudicu i nevolju: svake godine dolazae u selo i to sve
uglaeniji i gospodskiji. (...)
Ivo ipiko
Domaa zadaa:
Imperfekte pretvorite u perfekte!
233
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
5
8
234
Prirunik 7
1. Znaenje pluskvamperfekta
Djed ne bijae imao svesku i olovku, pa nije niti pisao zadau.
235
Prirunik 7
2. Tvorba pluskvamperfekta
Kako se tvori pluskvamperfek(a)t?
Po nainu tvorbe pluskvamperfek(a)t je sloen glagolski oblik. Tvori se od
imperfekta ili perfekta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji
se mijenja.
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
Jednina
bijah/bjeh nestao (nestala)
bijae/bjee nestao (nestala,
nestalo)
bijae/bjee nestao (nestala,
nestalo)
Mnoina
bijasmo/bjesmo nestali(nestale)
bijaste/bjeste nestali (nestale,
nestala)
bijahu/bjehu nestali(nestale, nestala)
236
Prirunik 7
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
Jednina
bio sam nestao, bila sam
nestala
bio si nestao, bila si nestala,
bilo si nestalo
bio je nestao, bila je nestala,
bilo je nestalo
Mnoina
bili smo nestali, bile smo nestale
bili ste nestali, bile ste nestale, bila
ste nestala
bili su nestali, bile su nestale, bila su
nestala
Sinteza:
Pluskvamperfektom se izrie radnja (stanje ili zbivanje) koja se desila u prolosti
prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje.
Danas se i pluskvamperfekt sve rjee upotrebljava, a zamjenjuje se perfektom.
Po nainu tvorbe pluskvamperfek(a)t je sloen glagolski oblik. Tvori se od
imperfekta ili perfekta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog koji
se mijenja.
svirati, odsvirati
PREZENT
GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI
GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI
AORIST
IMPERFEKT
PERFEKT
PLUSKVAMPERFEKT
sviram, odsviram
237
Prirunik 7
sadanjost
neodreenost
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
5
9
Futur I
238
Prirunik 7
239
Prirunik 7
U kojem vremenu e se vriti ili izvriti radnja iskazana glagolima u ovom odlomku?
Ilustracija: Luna na Mjesecu
1. Znaenje futura I
Glagolski oblik kojim se obiljeava radnja (stanje ili zbivanje) koja e se desiti poslije
trenutka u kojem se o njoj govori, zove se futur I. Osnovna uloga futura I je
obiljeavanje budunosti. Naprimjer: stvorit e se, pojavit e se, e sluati, e
ispitivati, ii e...
Prisjetite se:
U djelima ila Verna (Put oko Zemlje za 80 dana, Osvajai vazduha, 20 000 hiljada
milja pod morem i dr.).
pisac je nagovijestio nagli napredak automobilizma, avijacije, helikoptera, leteih
maina, kosmikih brodova, podmornica... Vjerovao je da e se njegova bujna
matanja i snovi pretvoriti u stvarnost.
Voe i povre e se gajiti u staklenim batama.
U kojem vremenu e se vriti ili izvriti radnja?
U budunosti, poslije trenutka u kojem se o toj radnji govori.
Preneseno znaenje futura I
A koje je preneseno znaenje futura I?
Ilustracija: debeljukasti djeak razgovara s ljekarem, dri se za
stomak
Djeak: Poeljet u ti ja juer kiflice s kokosom, kad
240
Prirunik 7
2. Tvorba futura I
A kako se tvori futur I?
FUTUR I
Infinitiv glagola : lei
lei u
Jednina
u sluati/ sluat u
e sluati/ sluat e
e sluati/sluat e
Mnoina
emo sluati/ sluat emo
ete sluati/sluat ete
e sluati/ sluat e
Izbjegni pogreke!
Infinitiv na -ti ispred oblika pomonoga glagola u govoru gubi svoj nastavak -ti, pa
se govori: itau, pisau, plesau... Meutim, u pisanju je drugaije, isputa se
samo krajnje i, dakle, pie se: itat u, pisat u, plesat u...
241
Prirunik 7
Jednina
u lei/lei u
e lei/lei e
e lei/lei e
Mnoina
emo lei/lei emo
ete lei/lei ete
e lei/lei e
3. Pisanje futura I
Ilustracija: Mali princ
Mali princ
(odlomak)
... Ali, ako me ti pripitomi, moj e ivot biti kao obasjan suncem. Upoznat u bat
koraka to e se razlikovati od svih ostalih. Drugi me koraci tjeraju pod zemlju. Tvoji
e me kao muzika mamiti iz brloga. I onda pogledaj! Bit e divno kad me pripitomi.
ito, koje je zlaano, podsjeat e me na tebe. I ja u voljeti apat vjetra u itu...
Antoan de Sent Egziperi
upoznat u
bit e
Sinteza:
Glagolski oblik kojim se obiljeava radnja (stanje ili zbivanje) koja e se desiti poslije
trenutka u kojem se o njoj govori, zove se futur I. Osnovna uloga futura I je
obiljeavanje budunosti.
Futur I kojim se obiljeava prolost zove se historijskim ili pripovjedakim, jer se
najee susree u pripovijedanju.
Futur I se tvori od nenaglaenih (enklitikih) oblika prezenta pomonog glagola
htjeti i infinitiva glagola koji se mijenja.
242
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
243
Prirunik 7
6
0
244
Prirunik 7
U ovom tekstu oznaene su dvije vrste glagolskih oblika. Uoi koje vrijeme iskazuju i
jedan i drugi.
U emu je slinost, a u emu razlika izmeu njih?
Prirunik 7
Ako vi roditelji, budete vie vremena provodili s nama i vie razgovarali s nama,
svi emo biti sretniji.
Ako se budemo druili, pomagali i meusobno uvaavali, postajat emo bogatiji,
zadovoljniji. Vi ete nam pomoi, prije nego to se budemo suoili s velikim
problemima.
budemo prestali
budete provodili
e biti
emo biti
2. Tvorba futura II
246
Prirunik 7
Hu! Hu!, hue Ljuban meu prste i hrabri druinu: Proraunao sam! Budemo li se
drali ovako junaki jo pola sata, bit e stroj slobodan, i moi e se vratiti ka
vagonima.
Mato Lovrak
budemo drali
Jednina
budem drao(drala)
bude drao(drala, dralo)
bude drao(drala, dralo)
Mnoina
budemo drali(drale)
budete drali( drale, drala)
budu drali( drale, drala)
Sinteza:
Glagolski oblik kojim se izrie radnja (stanje ili zbivanje) koje e se desiti u
budunosti prije neke druge radnje, naporedo s njom ili poslije neke druge
radnje naziva se futur II (futur egzaktni).
Ovaj glagolski oblik javlja se samo u sloenim reenicama jer njegova upotreba
zahtijeva najmanje dvije radnje.
Futur II je lini, sloeni glagolski oblik.
Tvori se od svrenog prezenta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva
radnog, glagola koji se mijenja. Tvori se ee od nesvrenih glagola.
Stara jabuka
247
Prirunik 7
... Ako se tvoji ne budu suvie protivili, doi u po tebe. Ovu jabuku nikad neu
posjei... Dok god bude stajala, voljet emo se...
Miko Kranjec
Domaa zadaa:
Iz kojeg igrokaza je ovaj odlomak?
(...)
A slijedei put
Snijeg e biti ut.
A iz njega e pasti
Snijeak ljubiasti
Pa zelenkasti
Pa sivkasti.
I tako e se mijenjati boja
Kako bude htjela
Kraljevska volja moja.
(...)
Grigor Vitez
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
248
Prirunik 7
6
1
249
Prirunik 7
Prvo pismo
... A sad poni. Pazi da ne zabrlja pismo. Pii samo malo ljepe. Radije pii
neka dobro ui. Napii jo s moje strane da ga lijepo pozdravljam...
Preihov Voranc
250
Prirunik 7
Nosa Samuel
Da ja nisam obeao deset dukata za svoju sestru Saruu, ni vi, Samuele, ne
biste danas glodali kokoije vratove i trpali u stomak peena jaja, pobiberena
biberom koji sinjor Mair nabavlja iz Indije.
Isak Samokovlija
Nosa Samuel
(...)
Jest, nosau Samuele, ne trzajte se i ne gicajte nogom kao preklani jarac. Sve
je
tako kako ja kaem. Nego to! Dva ste se mjeseca natezali zbog tih dukata. Veeras
nijednim pogledom niste udostojili Saruu. Dukati su vam u glavi. Dukati! A ene se
251
Prirunik 7
vrte oko vas i nude vas: Uzmite ovo, uzmite ono! Natoite Samuelu! Dajte mu
mesa!
...
Psssst! Ne pometajte me, oe! Nikome nita neu uiniti. Dao sam rije. Hou da je
iskupim. Evo, ovdje su dukati. Evo vam ih, neka vam se dua smiri, sinjor Samuele.
A ti, Sarua, poskakuj za njim ... (...)
Isak Samokovlija
Kakvim tonom se obraa Saruin brat Jakov nosau Samuelu? Koja je svoja
raspoloenja pokazao glagolskim oblicima: ne trzajte (se), ne gicajte, uzmite,
natoite, dajte, ne pometajte?
2. Tvorba imperativa
A kako se tvori imperativ?
Ne pometajte me, oe!
Evo vam ih, neka vam se dua smiri, sinjor Samuele.
Imperativ je lini, prost glagolski oblik.
Tvori se od prezentske osnove i trojakih nastavaka. Razlikuje posebne oblike za
2. lice jednine i 1. i 2. lice mnoine.
Prvog lica jednine nema jer govorno lice ne moe samo sebi zapovijedati.
Za izricanje 3. lica (i jednine i mnoine) slui konstrukcija: neka + prezent glagola.
Naprimjer: Neka vam se dua smiri!
252
Prirunik 7
Tvorba imperativa:
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
Jednina
prezentska osnova + nastavci
-j; -; -i
neka + prezent glagola
Mnoina
prezentska osnova + nastavci
-jmo; -mo; -imo
prezentska osnova + nastavci
-jte; -te; -ite
neka + prezent glagola
Jednina
gricka-j, putuj-, kos-i
neka gricka, neka putuje, neka
kosi
Mnoina
gricka-jmo, putuj-mo, kos-imo
gricka-jte, putuj-te, kos-ite
neka grickaju, neka putuju, neka
kose
253
Prirunik 7
Sinteza:
U naem jeziku imamo dva glagolska naina: imperativ (zapovjedni nain) i
potencijal /kondicional, pogodbeni nain.
Imperativ je lini, prost glagolski oblik. Tvori se od prezentske osnove i trojakih
nastavaka. Razlikuje posebne oblike za 2. lice jednine i 1. i 2. lice mnoine.
U imperativu nekih glagola dolazi do II palatalizacije/sibilarizacije i jotovanja.
Domaa zadaa:
Pronaite glagole u imperativu i odredite im lice i broj.
Dnevnik Ane Frank
...
Ovo je jedna od stvari u kojima se mama i ja uveliko razlikujemo. Njen savjet, kada
se neko osjea tunim, jeste: Misli na svu nesreu na svijetu i budi zahvalna to je i
ti ne dijeli! Moj savjet je: Izai napolje, u polja, uivaj u prirodi i suncu, izai i
pokuaj da ponovo nae sreu u samoj sebi i Bogu. Pomisli na svu ljepotu koja jo
preostaje u tebi i oko tebe i budi srena!
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
254
Prirunik 7
6
2
6
3
Potencijal I i II / Kondicional I i II (2
asa)
255
Prirunik 7
Potencijal I /kondicional I
256
Prirunik 7
1. Oblik i znaenje
ta je iskazano glagolima koji iskazuju Anine elje?
Tim glagolima nije iskazano vrijeme vrenja glagolske radnje, nego odnos
glagolskog sadraja prema stvarnosti. Oni se nalaze u glagolskom obliku
potencijalu I. Ime mu je latinskog porijekla: potencijalno znai mogue, ono to
je u mogunosti da se ostvari (potencijalni pobjednik je mogui pobjednik).
Zovemo ga jo i kondicional I.
Potencijal I je sloen lini glagolski oblik.
Osnovna njegova uloga je izricanje elje, mogunosti, uvjeta da se neka
radnja vri ili izvri. Zovemo ga jo i pogodbeni nain.
Kad god bih otputovala u neki novi grad, ja bih tamo kupila novi eir.
Potencijalom I se moe obiljeiti i radnja (stanje ili zbivanje) koja se u prolosti
ponavljala. Ovakav potencijal I zove se pripovjedakim, jer se uglavnom
susree u pripovijedanju.
2. Tvorba potencijala I / kondicionala I
Ja bih putovala.
Kupovala bih eire.
POTENCIJAL I
nenaglaeni aoristni oblik
pomonog glagola biti: bih
bih putovala
257
Prirunik 7
Jednina
donosio/donosila bih
donosio/donosila/donosilo bi
donosio/donosila/donosilo bi
Mnoina
donosili/donosile bismo
donosili/donosile/donosila biste
donosili/donosile/donosila bi
Jo poneto o potencijalu I!
Potencijal II / Kondicional II
1. Oblik i znaenje
ta iskazujemo
potencijalom II?
Ilustracija: uionica
Na vratima uenik kasni na as
Nastavnik: ta je danas razlog kanjenju?
Uenik: Prespavao sam. Nisam uo sat kad
je zvonio!
Nastavnik: A jesi li ga navio da zvoni?
Uenik: Valjda jesam!
Nastavnik: Hmmm... Valjda! Da si ga valjda navio,
on bi valjda bio zvonio, a ti bi valjda bio ustao.
258
Prirunik 7
2. Tvorba potencijala II
Da uiste na vrijeme, bili biste sve nauili.
POTENCIJAL II
potencijal I pomonog
glagola BITI: bili biste
Lice
1. lice
2. lice
3. lice
Jednina
bio bih nauio
bila bih nauila
bio bi nauio
bila bi nauila
bilo bi nauilo
bio bi nauio
bila bi nauila
bilo bi nauilo
Mnoina
bili bismo nauili
bile bismo nauile
bili biste nuili
bile biste nauile
bila biste nauila
bili bi nauili
bile bi nauile
bila bi nauila
Sinteza:
Potencijal I je sloen lini glagolski oblik.
Osnovna njegova uloga je izricanje elje, mogunosti, uvjeta da se neka radnja
vri ili izvri. Zovemo ga jo i pogodbeni nain.
Potencijal I se tvori od nenaglaenog aoristnog oblika pomonog glagola biti i
glagolskog pridjeva radnog koji se mijenja.
259
Prirunik 7
Domaa zadaa:
Prepoznajte potencijal I i II!
kola iz snova
Ulaz u moju kolu bi izgledao kao Trijumfalna kapija, kola bi bila u obliku piramide
koja bi svjetlucala i blistala i pri najmanjim zracima sunca. U dvoritu bi se nalazili
bazeni s toboganima, a pored njih ljuljake i klackalice.
Zidovi uionica bi bili obojeni veselim bojama, a na njima bi bili naslikani: Ajvanho,
princ Valijant, mali princ, Ana Frank, Lastan... Table ne bi bilo, a sjedjeli bismo na
loptama-skoicama. Uili bismo kroz igru i ne bismo nosili teke torbe. Ocjene nam
ne bi ni trebale jer bismo svi bili najbolji uenici. Bili bismo uvijek vedri, nasmijani i
jutrom bismo trali u kolu. Eh, kakva bi to kola bila!!!
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
260
Prirunik 7
6
4
Prirunik 7
Akvarel
...
O bistri jesenji dani,
Odozgo sa svijetlih palata
Osmijeh me va mami,
O bistri jesenji dani.
...
Hamza Humo
Mali princ
...
Tada se pojavi lisica:
-Dobar dan- ree lisica.
-Dobar dan-pristojno odgovori mali princ,
okrene se ali ne vidje nita.
262
Prirunik 7
Prirunik 7
Vanjka
...
Vanjka ukov, deko od devet godina, koji je prije tri mjeseca poao u nauk
obuaru Aljahinu, nou uoi Boia nije legao da spava. Saekavi da gazda,
gazdarica i pomonici odu na jutrenje, on je izvadio iz gazdina ormara boicu sa
tintom i dralo sa zaralim perom, i rairivi pred sobom zguvan list papira, poeo
pisati.
...
Anton Pavlovi ehov
264
Prirunik 7
Prirunik 7
Sinteza:
Kao i prilozi, i glagolski prilozi su nepromjenljivi.
Glagolski prilozi se nikad ne javljaju u predikatskoj slubi, mada radnju glagolskog
priloga i radnju predikata vri isti subjekt.
Glagolskim prilogom prolim obiljeava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvrila
prije neke druge radnje izreene linim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili
poslije nje.
Glagolski prilog proli je prost nelian glagolski oblik.
Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -vi (-v), -avi (-av).
Infinitiv
Infinitivna
osnova
rairiti
rairi-
-vi, -v
glagolski prilog
proli
rairivi, rairiv
Domaa zadaa:
Ispiite nekoliko reenica u kojima ete upotrijebiti sljedee glagole u glagolskom
prilogu prolom: doi, proi, nauiti, prodati, proitati.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
266
Prirunik 7
6
5
Prirunik 7
Aska i vuk
...
Mislei to, vuk je izaao za ovicom, zastajkujui kad ona zastane i pruajui korak
kad ona ubrza ritam igre.(...) Idui tako mesearski, ne gledajui gde staje i ne dajui
sebi vie rauna o pravcu u kom ide, vuk je jednako ponavljao sam u sebi: Krv i
meso ovog iljeeta nikad mi ne ginu.
...
Ivo Andri
1. Oblik i znaenje
Istaknuti glagolski oblici se nalaze u slubi prilokih odredaba.
Odredimo sada predikat u reenici:
268
Prirunik 7
269
Prirunik 7
3. lice mnoine
prezenta
treniraju
Nastavak: -i
-i
glagolski prilog
sadanji
trenirajui
misle + i pruajui
pjevaju + i pjevaju
razmiljaju + i razmiljajui
270
Prirunik 7
Glagolski
prilog sadanji
radnja se vri
istovremeno s nekom
drugom
radnjom;
tvori se od nesvrenih
glagola;
tvorba: 3.lice mnoine
prezenta + nastavak -i.
Glagolski prilozi
prosti i
bezlini;
nepromjenljivi;
obje radnje
odnose se na isti
subjekt;
ne mogu imati
slubu predikata;
imaju slubu
priloke odredbe.
Glagolski
Prilog proli
radnja se vri prije neke
druge radnje, istovremeno ili
poslije nje;
tvori se uglavnom
od svrenih glagola;
tvorba: infinitivna osnova
+ nastavci
-avi, -av; -vi, -v.
Domaa zadaa:
O ovom odlomku prepoznajte glagolski prilog sadanji!
Naza vezilja
271
Prirunik 7
(...)
Proljea su uvijek donosila Nazi nova i nanovo doivljena uzbuenja i ta uzbuenja
Naza nije umjela kazati niti bi je ko sluao. Samo su greviti potezi na razapetom
platnu govorili o tim doivljajima, i stoga su proljetne vezove njene gospoe najradije
kupovale, plaajui izuzetno i razmetljivo po deset dinara vie. Drhtavi, ti su crveni i
zeleni potezi zadihano jurili nekud vijugajui, gubei se, da najzad izbiju na plavu
irinu u nekoj vritavoj boji to podsjea na prekinut uzvik.(...) Ne osjeajuu umor,
ponesena eljom da uhvati i ispie na erefu onaj svoj veliki jutarnji doivljaj, ona je
urila da to prije svri (sve s potajnom milju na sinono ruho), kao da e poslije
toga odmah doi ono neto, davno oekivana posljednja srea...
Zija Dizdarevi
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
6
6
6
7
272
Prirunik 7
NEODREENGLAGOLSKI
GLAGOLSKIOBLIK
OBLIK
NEODREEN
INFINITIV
INFINITIV
prost
prostglagolski
glagolskioblik;
oblik;
bezlian
bezlianglagolski
glagolskioblik;
oblik;
neodreen
glagolski
oblik;
neodreen glagolski oblik;
samo
samoimenuje
imenujeglagolsku
glagolskuradnju,
radnju,stanje
stanjeiliilizbivanje;
zbivanje;
slui
za
tvorbu
drugih
glagolskih
oblika;
slui za tvorbu drugih glagolskih oblika;
pjevati,
pjevati,govoriti,
govoriti,voljeti,
voljeti,pei,
pei,sjei,
sjei,nai...
nai...
273
Prirunik 7
274
Prirunik 7
GLAGOLSKAVREMENA
VREMENA
GLAGOLSKA
SADANJEVRIJEME
VRIJEME
SADANJE
PROLOVRIJEME
VRIJEME
PROLO
BUDUEVRIJEME
VRIJEME
BUDUE
PREZENT
PREZENT
prost
prost
glagolski
glagolski
oblik;
oblik;
radnja
radnjase
se
odvijauu
odvija
trenutku
trenutku
govora;
govora;
jednina:
jednina:
ja
pjevam,
ja pjevam,
pjeva,
titipjeva,
on/ona/ono
on/ona/ono
pjeva;
pjeva;
mnoina:
mnoina:
mi
pjevamo,
mi pjevamo,
vi
pjevate,
vi pjevate,
oni/one/ona
oni/one/ona
pjevaju.
pjevaju.
PLUSKVAMPLUSKVAMPERFEK(A)T
PERFEK(A)T
AORIST
AORIST
prost
prost
glagolski
glagolski
oblik;
oblik;
Radnja
Radnjase
se
desila
u
desila u
neposrednoj
neposrednoj
prolosti;
prolosti;
jednina:
jednina:
otpevah,
jajaotpevah,
otpjeva,
titiotpjeva,
on/ona/ono
on/ona/ono
otpjeva;
otpjeva;
mnoina:
mnoina:
mi
mi
otpjevasmo,
otpjevasmo,
vivi
otpjevaste,
otpjevaste,
oni/one/ona
oni/one/ona
otpjevae.
otpjevae.
sloen
sloen
glagolski
glagolski
oblik;
PERFEK(A)T oblik;
PERFEK(A)T
radnja
radnjase
se
prost
prost
odvijala
u
sloen
odvijala u
sloen
glagolski
prolosti,
glagolski
glagolski
prolosti,
glagolski
oblik;
prijeneke
neke
oblik;
oblik;
prije
oblik;
davno
davno
druge
radnja
se
druge
radnja se
prola
radnje;
prola
odvijala
radnje;
odvijala
radnja;
jednina:
jednina:
radnja;
prije
prije
jednina:
jednina:
bio
sam
trenutka
bio sam
trenutka
pjevah,
pjevao,
jajapjevah,
govora;
pjevao,
govora;
pjevae,
biosisi
titipjevae,
jednina:
jednina:
bio
on/ona/ono
pjevao,
on/ona/ono
pjevao
sam,
pjevao,
pjevao sam,
pjevae;
biojeje
pjevae;
pjevaosi,
si,
bio
mnoina:
mnoina: pjevao
pjevao;
pjevao
je;
pjevao;
pjevao je;
mi
mnoina:
mnoina:
mi
mnoina:
mnoina:
pjevasmo,vivi
bili
smo
pjevasmo,
pjevalismo,
smo, bili smo
pjevali
pjevaste,
pjevali,
pjevaste,
pjevali
ste,
pjevali,
ste,
oni/one/ona pjevali
biliste
ste
oni/one/ona
pjevalisu.
su.
bili
pjevali
pjevahu.
pjevali,
pjevahu.
pjevali,
bilisu
su
bili
pjevali.
pjevali.
IMPERFEK(A)T
IMPERFEK(A)T
FUTURI I
FUTUR
FUTURIIII
FUTUR
sloen
sloen
sloen
sloen
glagolski
glagolski
glagolski
oblik; oblik;
glagolski oblik;
oblik;
radnja
radnjae
ese
se radnja e
radnja e
desiti
u
desiti u
sedesiti
desitiuu
se
budunosti,
budunosti,
budunosti
nakontrenutka
trenutka budunosti
nakon
prijeneke
neke
prije
govora;
govora;
druge
radnje
jednina:
druge radnje
jednina:
ili
naporedo
pjevat
u/u
ili
naporedo
pjevat u/u
njom;
pjevati,
ssnjom;
pjevati,
pjevate/e
e/e
jednina:
jednina:
pjevat
pjevati,
budem
pjevati,
budem
pjevate/e
e/e
pjevat
pjevao,
pjevao,
pjevati
pjevati
bude
bude
mnoina:
mnoina:
pjevao,
pjevao,
pjevat
pjevat
bude
bude
emo/emo
emo/emo
pjevao
pjevati,
pjevao
pjevati,
mnoina:
mnoina:
pjevat
pjevat
budemo
ete/ete
budemo
ete/ete
pjevati,
pjevali,
pjevati,
pjevali,
pjevate/e
e/e
budete
pjevat
budete
pjevati. .
pjevati
pjevali,
pjevali,
budupjevali
pjevali
budu
275
Prirunik 7
GLAGOLSKINAINI
NAINI
GLAGOLSKI
Iskazujuodnos
odnosgovornog
govornoglica
lica
Iskazuju
premaradnji.
radnji.
prema
IMPERATIV
IMPERATIV
POTENCIJALI I
POTENCIJAL
prost
prostglagolski
glagolskioblik;
oblik;
Iskazuje
zapovijest,
Iskazuje zapovijest,
elju,molbu,
molbu,poticaj;
poticaj;
elju,
nema
oblike
prvoglica
lica
nema oblike prvog
jednine;
jednine;
3.3.lice
licejednine
jedninei imnoine
mnoine
imakonstrukciju:
konstrukciju:neka
neka++
ima
prezentglagola;
glagola;
prezent
jednina:
jednina:
pjevaj,
pjevaj,
nekapjeva;
pjeva;
neka
mnoina:
pjevajmo,
mnoina: pjevajmo,
pjevajte,neka
nekapjevaju.
pjevaju.
pjevajte,
sloen
sloenglagolski
glagolski
oblik;
oblik;
iskazuje
iskazuje
mogunost,elju,
elju,
mogunost,
uvjet;
uvjet;
jednina:
jednina:pjevao
pjevaobih,
bih,
pjevao
bi,
pjevao
bi;
pjevao bi, pjevao bi;
mnoina:
mnoina:pjevali
pjevali
bismo,
pjevali
biste,
bismo, pjevali biste,
pjevali
bi.
pjevali bi.
POTENCIJALIIII
POTENCIJAL
sloen
sloenglagolski
glagolskioblik;
oblik;
iskazuje
iskazujemogunost,
mogunost,
elju,uvjet,
uvjet,ali
aliza
zaradnje
radnjeuu
elju,
prolosti;
prolosti;
jednina:
jednina:bio
biobih
bihpjevao,
pjevao,
bio
bi
pjevao,
bio
bi
bio bi pjevao, bio bi
pjevao;
pjevao;
mnoina:
mnoina:bili
bilibismo
bismo
pjevali,
bili
biste
pjevali,
pjevali, bili biste pjevali,
bilibibipjevali.
pjevali.
bili
276
Prirunik 7
GLAGOLSKIPRIDJEVI
PRIDJEVI
GLAGOLSKI
GLAGOLSKIPRIDJEV
PRIDJEVRADNI
RADNI
GLAGOLSKI
prost
prostglagolski
glagolskioblik;
oblik;
bezlian
bezlianglagolski
glagolskioblik;
oblik;
oznaava
da
je
subjek(a)t
vrio
oznaava da je subjek(a)t vrio
izvrioradnju
radnju(AKTIV);
(AKTIV);
iliiliizvrio
ima
promjenu
porodovima
rodovimai i
ima promjenu po
brojevima;
brojevima;
nema
nemakategoriju
kategorijuvremena;
vremena;
jednina:
pjevao,
pjevala,
jednina: pjevao, pjevala,
pjevalo;
pjevalo;
mnoina:
mnoina:pjevali,
pjevali,pjevale,
pjevale,
pjevala.
pjevala.
GLAGOLSKIPRIDJEV
PRIDJEVTRPNI
TRPNI
GLAGOLSKI
prost
prostglagolski
glagolskioblik;
oblik;
bezlian
glagolski
oblik;
bezlian glagolski oblik;
oznaava
oznaavada
dajejesubjek(a)t
subjek(a)ttrpio
trpio
radnju
(PASIV);
radnju (PASIV);
ima
imapromjenu
promjenupo
porodovima
rodovimai i
brojevima;
brojevima;
nema
nemakategoriju
kategorijuvremena;
vremena;
jednina:
jednina:pjevan,
pjevan,pjevana,
pjevana,
pjevano;
pjevano;
mnoina:
mnoina:pjevani,
pjevani,pjevane,
pjevane,
pjevana.
pjevana.
277
Prirunik 7
GLAGOLSKIPRILOZI
PRILOZI
GLAGOLSKI
GLAGOLSKIPRILOG
PRILOGSADANJI
SADANJI
GLAGOLSKI
prost
prostglagolski
glagolskioblik;
oblik;
bezlian
bezlianglagolski
glagolskioblik;
oblik;
iskazuje
nesvrenu
radnjukoja
koja
iskazuje nesvrenu radnju
sedeava
deavaistovremeno
istovremenossradnjom
radnjom
se
iskazanom
u
predikatu;
iskazanom u predikatu;
obje
objeradnje
radnjese
seodnose
odnosena
naisti
isti
subjekt;
subjekt;
ima
imasamo
samojedan
jedanoblik:
oblik:itaju
itaju++
i,pjevaju
pjevaju++i...
i...
i,
ne
moe
imati
slubu
ne moe imati slubu
predikata;
predikata;
ima
imaslubu
slubupriloke
prilokeodredbe.
odredbe.
GLAGOLSKIPRILOG
PRILOGPROLI
PROLI
GLAGOLSKI
prost
prostglagolski
glagolskioblik;
oblik;
bezlian
glagolski
oblik;
bezlian glagolski oblik;
iskazuje
iskazujenajee
najeesvrenu
svrenu
radnju
koja
se
desila
ilie
ese
se
radnju koja se desila ili
desitiprije
prijeradnje
radnjeiskazane
iskazane
desiti
predikatom;
predikatom;
nastavci:
nastavci:-vi,
-vi,-v;
-v;-av,
-av,-avi
-avi
(doavi,
pobijedivi,
rijetko
(doavi, pobijedivi, rijetko
doav,pobjediv);
pobjediv);
doav,
ne
moe
imatislubu
slubupredikata;
predikata;
ne moe imati
ima
slubu
priloke
odredbe.
ima slubu priloke odredbe.
6
8
6
9
Prirunik 7
279
Prirunik 7
280
Prirunik 7
KOMUNIKACIJSKICILJ
CILJ
KOMUNIKACIJSKI
dase
seprenese
preneseobavijest
obavijest
da
izjavne
reenice(.)
izjavne reenice(.)
dase
sezatrai
zatraiobavijest
obavijest
da
-upitne
reenice(?)
-upitne reenice(?)
dase
sesugovornik
sugovornik
da
potakne
naneto
neto
potakne na
-poticajnereenice,(.!)
reenice,(.!)
-poticajne
uskline(!)
uskline(!)
Reenice po sastavu
Odredi slubu rijei u reenicama!
Koja od ovih reenica je najjednostavnija po svom ustrojstvu?
Zato?
Prirunik 7
1. Prosta/jednostavna reenica
Visoko nad gradom, na jednom visokom stupu stajao je kip Sretnog princa.
Bio je sav pozlaen tankim listiima suhoga zlata. Velik crveni rubin sjao je na drku
njegova maa. Oi su mu bile dva sjajna safira. Svi su mu se divili.
Ali, Princ je bio nesretan. Plakao je.
282
Prirunik 7
Prisjetimo se: Subjekat u reenici moe biti izostavljen ili skriven. (Izostavljeni
subjekat: Plakao je. KO? ON, Sretni princ.)
U govoru i pisanju esto izostavljamo line zamjenice jer nije posebno vano
naglasiti osobu. Tada reenicu moemo izrei samo predikatom.
Primijetili ste da u ovoj reenici subjekat nije izreen, ali ipak jasno znamo, na
osnovu sadraja prethodne reenice, o kome ili o emu se radi. Takav subjekat
zovemo izostavljeni subjekat. U reenicama se izostavlja da se ne bi
ponavljale ili nagomilavale rijei. Ovaj subjekat je uvijek u 3.licu jednine ili
mnoine.
A ta je skriveni subjekat?
A ta su besubjektne reenice?
Prosta neproirena reenica nam esto nije dovoljna da bismo izrazili nae misli,
osjeanja, da bismo prenijeli potpunu obavijest. Zbog toga nae iskaze proirujemo
dodavanjem novih informacija i podataka.
283
Prirunik 7
Razmotrimo reenicu!
Rubin je sjao.
Iz ove reenice smo saznali samo da je rubin sjao.
Ne znamo ni kakav je rubin, niti gdje je sjao.
Dodatnim informacijama dobijamo potpunu sliku o rubinu, o njegovom izgledu i
mjestu gdje je sjao.
Velik crveni rubin sjao je na drku njegova maa.
Kakav je rubin? velik crveni;
Gdje je sjao rubin? na drku njegova maa.
Pridjevi velik crveni su dodaci imenici koji kazuju osobinu te imenice. Dakle, to
su atributi.
Skupina rijei na drku njegova maa kazuju mjesto na kojem je sjao rubin.
Dakle, ta skupina rijei se nalazi uz predikat i ima slubu priloke odredbe.
Proirena reenica
Prirunik 7
Sinteza:
Sva zapaanja, misli, osjeanja moemo iskazati reenicom.
Reenica je osnovna komunikacijska ili obavijesna jedinica.
To je skup rijei, ili samo jedna rije, kojom se izrie potpuna obavijest.
Reenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i sloene.
Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih reenica od sloenih je broj predikata.
Reenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim
/prostim reenicama.
Reenice koje u svom sastavu imaju dva ili vie predikata zovemo sloenim
reenicama.
7
0
285
Prirunik 7
286
Prirunik 7
287
Prirunik 7
PREDIKAT
SUBJEKAT
OBJEKAT
je recitovao
Dado
pjesmu
288
Prirunik 7
ATRIBUT: odvani
Predikat
Subjekat
Objekat
Priloke odredbe
Atribut
Apozicija
P
S
O
PO
A
AP
AP
Sinteza:
Reenica je gramatika i znaenjska veza rijei kojom se prenosi ili trai obavijest,
ili se potie sugovornika na neku radnju.
Rijei se u reenici povezuju tako da jedna rije drugoj otvara mjesto. Predikat ini
gramatiku jezgru reenice. On otvara mjesto svim ostalim rijeima u reenici.
Predikat otvara mjesto subjektu, objektu i rijeima za izricanje okolnosti pod kojima
se vri glagolska radnja, prilokim odredbama.
Osnovno gramatiko ustrojstvo reenice ine: predikat, subjekat, objekat i
priloke (adverbijalne) odredbe. Oni se u reenicu ukljuuju direktno i zbog toga su
samostalni reenini lanovi.
289
Prirunik 7
7
1
Prirunik 7
Prirunik 7
1. Predikat
a) Glagolski predikati
Voka njie kapi i bljeti obasjana suncem.
292
Prirunik 7
Podsjetimo se: Kako zovemo reenice u kojoj imamo dva ili vie predikata?
Predikat obiljeava radnju koju vri subjekat, stanje u kojem se subjekat nalazi ili
neku osobinu koja se odnosi na subjekat. Takav se predikat izrie nekim linim
glagolskim oblikom, dakle, sadran je samo od glagola.
b) Imenski predikat
Imenski predikat je po svojoj strukturi uvijek sloen.
293
Prirunik 7
Predikat moemo izrei oblikom pomonog glagola biti i nekom imenskom rijeju.
Koje vrste rijei se nalaze u slubi predikata?
Puna je kapi. (pridjev + pomoni glagol)
Ona je opet, kao prvo,
Obino, malo, jadno drvo. (pomoni glagol + pridjev + pridjev + pridjev +
imenica)
PREDIKAT
IMENSKI
(iskazan pomonim
glagolom biti + imenica,
GLAGOLSKI
(iskazan linim glagolskim
oblikom)
pridjev, zamjenica)
broj, prilog...
PROSTI
(iskazan jednim
glagolskim oblikom)
SLOENI
(iskazan nepunoznanim
glagolom i infinitivom)
Predikat se izrie:
glagolom u bilo kojem licu i vremenu (glagolski predikat): Mi pjevamo.
nepunoznanim glagolom i infinitivom kao dopunom: Mi elimo pjevati.
linim oblicima pomonog glagola biti i imenskom rijeju (imenski predikat):
Mi smo pjevai.
294
Prirunik 7
Sinteza:
Predikat se odlikuje i leksikim znaenjem. Leksiko znaenje predikata moe biti
izreeno glagolskom ili neglagolskom rijeju (leksemom), pa se predikati mogu
podijeliti na glagolske predikate i neglagolske predikate. Neglagolske predikate
zovemo i imenskim predikatima.
Predikat koji se izrie oblikom pomonog glagola biti i nekom imenskom rijeju
zovemo imenskim predikatom.
7
2
Prilone/priloke/adverbijalne oznake
u reenici
295
Prirunik 7
296
Prirunik 7
PRILOZI
PRILOZI
VREMENSKI
VREMENSKI
odreujuvrijeme
vrijeme
odreuju
sad(a),tad(a),
tad(a),onda,
onda,
sad(a),
nekad(a),nikad(a),
juer,
nekad(a),nikad(a), juer,
jutros,danas,
danas,veeras,
veeras,
jutros,
ljetos,
sutra,
jesenas,
ljetos, sutra, jesenas,
zimus...
zimus...
MJESNI
MJESNI
odreujumjesto
mjesto
odreuju
ovdje,ondje,
ondje,unutra,
unutra,
ovdje,
vani,
tuda,
svuda,
vani, tuda, svuda,
nikuda(a),ovamo,
nikuda(a),ovamo,
onamo,odavde,
odavde,iznutra,
iznutra,
onamo,
izvana,dovde,
dovde,dotle...
dotle...
izvana,
donde,
tamo...
donde, tamo...
NAINSKI
NAINSKI
odreuju
nain
odreuju nain
hrabro,brzo,
brzo,ovako,
ovako,
hrabro,
pjeice,onako,tako,
onako,tako,
pjeice,
nikako,
lijepo,
sporo,
nikako, lijepo, sporo,
tiho...
tiho...
297
Prirunik 7
Prirunik 7
Jo o prilokim odredbama!
Sinteza:
Priloke oznake/odredbe za uzrok oznaavaju uzrok vrenja glagolske radnje ili
trajanja stanja oznaenog predikatom.
Priloke odredbe za koliinu oznaava koliinu radnje, stanja ili zbivanja iskazane
predikatom.
Priloka odredba drutva pokazuje drutvo u kojem se vri radnja.
299
Prirunik 7
7
3
Objek(a)t
Prirunik 7
Razgovarajmo o ilustracijama.
Ko se sve nalazi u uionici?
ta oni rade?
DJEAK
DJEVOJICA
TA RADI: PREDIKAT
ita
Ilustracija: TABLA.
brie
UITELJ
pozdravlja
Ilustracija: UENICI.
DJEVOJICA
zaliva
Ilustracija: CVIJEE.
DJECA
gledaju
Ilustracija: uitelj.
Prirunik 7
Dio reenice koji ini dopunu glagolu a kazuje na kome ili emu se vri radnja
ili ta je predmet glagolske radnje, zove se objekat. Objektu mjesto u reenici
otvara glagol. Objekat moe biti u svim zavisnim padeima: genitivu, dativu,
akuzativu, instrumentalu i lokativu.
Pogledajmo reenicu!
Uitelj pozdravlja uenike.
Ko vri radnju?
ta rade?
ta je predmet radnje?
302
Prirunik 7
DJECA
GLEDAJU
U UITELJA.
Ilustracija: prozor .
Ilustracija: maka.
Selma vozi
Ilustracija: bicikl.
Sunce zalazi za
Ilustracija: oblak.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
303
Prirunik 7
7
4
Prirunik 7
Grafofolija:
ljubiasta
siva
uta
crna
crvena
zelena
plava
naranda
sta
bijela
Crvena boja nas moe razdraiti, ali i oraspoloiti. Simbolizira ljubav, veselje. Na
svojim zastavama je imaju mnoge zemlje. U saobraajnim znacima crvena boja
predstavlja opasnost.
ivahna, vesela uta boja predstavlja znanje, svjetlo, jasne misli. Zbog svoje
vidljivosti koristi se u saobraajnim znacima. uta je suneva svjetlost.
Vesela i sveana narandasta boja predstavlja plodnost i zdravlje. Simbolizira
bogatstvo. Holandska zastava je narandasta.
305
Prirunik 7
Blaga odmarajua zelena boja simbolizira mir, nadu, vjeru. Zelena boja nas
oputa. Zelena boja simbolizira istu, ouvanu prirodu i upozorava ovjeka da bez
takve okoline nema ni zdravog ivota.
Neutralna siva boja ima najbolji uinak kada se pomijea sa nekom drugom
bojom. Predstavlja bijedu i poniznost. Djeluje slubeno i hladno. I siva boja je
ahromatska.
Crna boja je takoer ahromatska. To je boja mraka. Crna boja izaziva osjeaj
straha i praznine. Simbolizira alost i nesreu.
306
Prirunik 7
Atribut moe ponekad biti i cijeli skup rijei: Djevojica s plavom trakom u kosi
etala je parkom. (Kakva djevojica?)
Ilustracija: mlada dama s monoklom, sjedi i pored nje lijevo prazno mjesto, nosi
lentu na kojoj pie imenica, pored nje je kavalir s ruom, i s lentom na kojoj
pise atribut, obraa joj se: Da li je slobodno mjesto pored vas?
Ko otvara atributima mjesto u reenici?
Nauili smo i to
Domaa zadaa:
Odredimo rod, broj i pade imenice i atributa koji se nalaze uz njih.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
307
Prirunik 7
7
5
308
Prirunik 7
1. Kongruentni atribut
Razmotri paljivo tabelu i kai:
IMENICA
crvena
svojim
mnoge
zelena
istu
ouvanu
boja
zastavama
zemlje
boja
sredinu
prirodu
SLUBA
IMENICE
subjekat
POM
subjekat
subjekat
objekat
objekat
ROD
BROJ
PADE
enski
enski
enski
enski
enski
enski
jednina
mnoina
mnoina
jednina
jednina
jednina
N
L
N
N
A
A
Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u slubi atributa zovu se
pridjevski atributi. Oni se slau s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i
padeu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najee stoje ispred imenice,
odnosno, u prepoziciji.
2. Nekongruentni atribut
Ilustracija: utakmica, euforija bh
navijaa jer lopta ulijee u gol
309
Prirunik 7
IMENICA
zastava
pahulje
kapljicama
polovinu
zjenice
SLUBA IMENICE
subjekat
subjekat
objekat
objekat
subjekat
ROD
enski
enski
enski
enski
enski
BROJ
jednina
mnoina
mnoina
jednina
mnoina
PADE
N
N
I
A
N
ATRIBUT
Bosne i Hercegovine
snijega
znoja
stadiona
u oima
VRSTA RIJEI
imenica
imenica
imenica
imenica
prijedlog + imenica
ROD
enski
muki
muki
muki
srednji
BROJ
jednina
jednina
jednina
jednina
mnoina
PADE
G
G
G
G
L
Prirunik 7
Sinteza:
Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u slubi atributa zovu se
pridjevski atributi. Oni se slau s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padeu
pa ih zovemo kongruentni atributi. Najee stoje ispred imenice, odnosno, u
prepoziciji.
Imeniki atributi su imenice koje dopunjavaju, poblie oznauju imenice.
Najee stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slau se sa imenicom u rodu, broju i
padeu pa se nazivaju nekongruentni atributi.
Nekongruentni atributi mogu biti razliite vrste rijei: imenice, zamjenice...
311
Prirunik 7
Domaa zadaa:
Na as donesite radove sa asa likovne kulture, podijelite se u grupe, odaberite
toliko radova koliko imate grupa.
Paljivo pogledajte radove i za sve predmete, bia ili pojave na radovima pronaite
to vie atributa. Ne zaboravite! Svi prijedlozi su jednako vani. Atributi mogu biti i
humoristini. Kad vam ponestane ideja, vjeba je gotova. Okaite vae radove na
zid uionice, proitajte vae atribute ostalim grupama.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
7
6
Apozicija
312
Prirunik 7
Prirunik 7
1.
SUBJEKAT
Biha
PREDIKATSKI SKUP
ima Unu.
2.
SUBJEKATSKI SKUP
Grad Biha
PREDIKATSKI SKUP
ima svoju ljepoticu Unu.
314
Prirunik 7
Sinteza:
Apozicija je nesamostalni reenini lan kojemu mjesto u reenici otvara imenica ili
zamjenica.
Apozicija je imenica ili imeniki skup rijei koji je dopuna drugoj imenici, tj. blie
odreuje drugu imenicu i s njom se slae u padeu.
Ako se apozicija nalazi ispred imenice koju blie odreuje, ne odvaja se zarezom.
Ako se apozicija nalazi iza imenice koju blie odreuje, u pisanju se obavezno odvaja
zarezima s obje strane, a u govoru pauzama (stankama).
315
Prirunik 7
316
Prirunik 7
7
7
Sloena reenica
317
Prirunik 7
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura, geografija
Prirunik 7
Ova reenica u svom sastavu ima pet predikata, dakle, sastavljena je od pet
jednostavnih/prostih reenica. Te reenice mogu biti i samostalne cjeline i iza
njih moemo staviti taku. Svi predikati se nalaze u linom glagolskom obliku.
319
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
320
Prirunik 7
7
8
7
9
Prirunik 7
Pravopis i pravogovor
Pravopis ili ortografija (grki orthos prav; grafo piem) obuhvata skup pravila o
pisanju slova, pisanju velikoga i maloga slova, sastavljenom i rastavljenom pisanju
rijei, upotrebi interpunkcijskih i pravopisnih znakova.
Pravogovor ili ortoepija (grki orthos prav; epos govor) obuhvata pravilan
izgovor glasa i rijei, pravilno naglaavanje (isticanje) sloga u izgovornoj (naglasnoj)
cjelini.
Ilustracija: naslovnice pravopisa i rjenika
Bosanska krajina
322
Prirunik 7
Tuzla
323
Prirunik 7
Jajce
U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva rije pie velikim poetnim
slovom a ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice:
trgovi: Trg heroja, Trg rtava faizma, Trg slobode, Trg Bosne i
Hercegovine, Trg Ivana Krndelja, Trg solidarnosti, Trg sarajevske olimpijade,
Trg djece Dobrinje...
Teheranski trg, Trg rudara, Soni trg, Trg bana Jelaia...
ulice:
ulice: Ulica platana, Ulica branilaca, Ulica ehida, Ulica palih branitelja,
Ulica slobode, Ulica Ferhadija,...
bulevari: Bulevar Kulina bana, Bulevar kralja Tvrtka, Bulevar revolucije,
Bulevar Mee Selimovia, Bulevar mira...
324
Prirunik 7
Pisanje etnika
Kako se piu etnici?
325
Prirunik 7
Sinteza:
U zemljopisnim imenima velikim poetnim slovom se pie samo prvi lan, ukoliko
ostali lanovi imena nisu vlastite imenice.
Velikim poetnim slovom piu se svi lanovi imena naseljenih mjesta (gradova,
arija, gradskih etvrti-veih dijelova grada, sela, zaselaka), osim veznika i
prijedloga koji su u sastavu imena.
U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva rije pie velikim poetnim slovom a
ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice.
Velikim poetnim slovom piu se nazivi stanovnika/stanovnica po mjestu
ivljenja, zaviajnosti, porijeklu (tzv. etnici) izvedeni od imena kontinenata,
drava, pokrajina, otoka, gradova, etvrti, sela, zaselaka, mahala, planina,
brda.
326
Prirunik 7
8
0
327
Prirunik 7
Prirunik 7
Jednina
ja bih /bjeh
ti bi/ bje
on/ona/ono bi/bje
Mnoina
mi bismo/bjesmo
vi biste/bjeste
oni/one/ona bie/ bjee
329
Prirunik 7
330
Prirunik 7
8
1
8
2
Prirunik 7
Mnoina
pekli pekle pekla
sjekli sjekle sjekla
332
Prirunik 7
NESTANDARDNO
voljeo
smjeo
eljeo
htjeo/eo
333
Prirunik 7
STANDARDNO
dovezen
iznesen
donesen
NESTANDARDNO
doveen
izneen
donesen
Pokuajte zapamtiti!
Prirunik 7
335
Prirunik 7
336
Prirunik 7
8
3
337
Prirunik 7
338
Prirunik 7
Ilustracija: Neka od ilustracija iz Naseg jezika 6, moda ova: otac (lii na pisca - Abdulaha Sidrana) na
trijemu - drvenoj verandi sa muepcima zavaljen u rustikalnu drvenu seiju, pui lulu, pred njim rustikalni
osmougaoni drveni sto sa dezvom i fildanima, ..., ispred oca djeak sa velikom modricom na oku, plava
neuredna kosa, bijela koulja, kratke crne pantalone na tregere, na nogama bijele dokoljenice i duboke
cipele na njiranje, torba s knjigama preko jednog ramena,
Prirunik 7
-
Nauili smo:
Ako se apozicija nalazi iza imenice koju blie odreuje, u pisanju se obavezno
odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama.
Vanjka ukov, deko od devet godina,...
Iza rijei u vokativu obavezno pravimo pauzu u izgovoru a zarez u pisanju.
(Mili djedice, Konstantine Makariu!)
Iza istovrsnih rijei u nabrajanju obavezno piemo zarez. (Kidanac, kidanac,
zevzee!)
I uzvici se odvajaju zarezima. (Ama, ti si blentav.)
Zarez piemo i kod naknadnog pojanjenja rijei, reenica. (ta znai
energiniji?
Mislim, odluniji, da brzo, to jest otro reaguje.)
Sinteza:
Ako se apozicija nalazi iza imenice koju blie odreuje, u pisanju se obavezno
odvaja zarezima s obje strane, a u govoru pauzama.
Iza rijei u vokativu obavezno pravimo pauzu u izgovoru a zarez u pisanju.
340
Prirunik 7
Vanjka
(odlomak)
Vanjka ukov, deko od devet godina, koji je prije tri mjeseca poao u nauk
obuaru Aljahinu, nou uoi Boia nije legao da spava. Saekavi da gazda,
gazdarica i pomonici odu na jutrenje, on je izvadio iz gazdina ormara boicu sa
tintom i dralo sa zaralim perom, i rairivi pred sobom zguvan list papira, poeo
pisati. Prije nego to e napisati prvo slovo, nekoliko puta se plaljivo osvrnuo i
pogledao na vrata i prozore, pogledao ispod oka na tamnu sliku, ispod koje su se s
obje strane pruale police, i isprekidano uzdahnuo. Papir je bio na klupi, a on je
kleao pred klupom.
Mili djedice, Konstantine Makariu! pisao je on. - Evo ti piem pismo. estitam
vam Boi i elim ti sve od gospoda boga. Nemam ni oca ni matere, samo si mi ti
ostao.
Anton Pavlovi ehov
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
341
Prirunik 7
8
4
342
Prirunik 7
Ilustracija: David
trbac (iz itanke
7) - detalj
(...)
DAVID: Ti misli, glavati gospodine, e sam ja roen za turskog suda, da ne
znam dananjeg reda. Znam ja dananji red, znam. Istina Bog, mlogo sam se i
promuio dok sam to sve u glavi uredio i, reemo kaz'ti, sredio... jedemo 'vako ja i
ona moja babetina, uvee kraj ognjita, pa ponemo, tono vi velite, tudijerati: ovo
je, eno, po zakonu, ovo jope nije; ovo bi moglo biti po 'vom paligrapu, ovo jope ne
bi. I tako do neko doba noi tudijeramo.
Petar Koi
343
Prirunik 7
HASANAGINICA
to se bjeli u gori zelenoj?
Al' je snijeg, al' su labudovi?
Da je snijeg, ve bi okopnio,
labudovi, ve bi poletjeli.
Ilustracija: Hasanaginica
(citanka 7) - detalj
Taka-zarez
ta obiljeava taka-zarez?
Taka-zarez je pravopisni znak koji obiljeava pauzu/stanku srednje
duine, krau od take, a duu od zareza. Obino se stavlja izmeu jedinica
koje bi taka razdvojila preotro, a zarez nedovoljno uoljivo.
Takom-zarezom se mogu odjeljivati:
1. skupine istovrsnih ili srodnih jedinica (mogu to biti skupine rijei ili
skupine reenica);
2. reenice bez veznika;
3. reenice koje treba posebno istaknuti, a u sastavu su sloene reenice.
344
Prirunik 7
... I uvee kada leim u krevetu (...) mislim o svom zdravlju i itavim svojim biem
kako je Peter drag, o onome to je tek u zaetku i jo neodreeno i to niko od nas
ne usuuje da nazove imenom ni dotakne u razgovoru, o onome to e jednom doi;
ljubav, budunost, srea i ljepota koja postoji u svijetu; svijet, priroda, ljepota i sve,
to je plemenito i lijepo...
ta e to jednom doi?
U obje reenice koje su zavrene takom-zarezom, Ana misli i pria o ljubavi, srei,
ljepoti koja postoji u svijetu.
2. Taka-zarez u reenicama bez veznika
Takom-zarezom odvajamo i reenice bez veznika!
Budi
kia sve to u nama drijema;
draga
kia sve to u nama plae;
tjei
kia sve to u nama cvili.
(Tin Ujevi: Dad)
Prirunik 7
Ilustracija: Hrt
(citanka 7) - detalj
Treptao je zato to ne moe nikud, drhtao je, i svoju tanku glavu, iz nemoi, dizao
nebu kao jedinom prostoru kud bi se moglo; kad bi se moglo.
(amil Sijari: Hrt)
Sinteza:
Apostrof se javlja umjesto izostavljenoga dijela rijei (u knjievnoumjetnikim
tekstovima.
Apostrof se ne stavlja na kraju krnjeg infinitiva koji i nije prihvaen u standardnome
jeziku, niti na kraju krnjeg infinitiva koji je u sastavu futura I.
Taka-zarez je pravopisni znak koji obiljeava pauzu/stanku srednje duine, krau od
take, a duu od zareza. Obino se stavlja izmeu jedinica koje bi taka
razdvojila preotro, a zarez nedovoljno uoljivo.
Ilustracija: Hasanaginica
(citanka 7) - detalj
PJESMA O PERU
O pero, iako si nemono i naoko nijemo, bez jezika,
kad pree u ruke pjesniku, on od tebe naini slavuja;
Istoga asa pone izvijati pjesme,
u svakome napjevu otkriva hiljadu tajni.
Hodi sada, otponi pjesmu i sloi glas
sa slavujem moje naravi.
Muhamed Nerkesi Sarajlija
Posmatranje i praenje:
346
Prirunik 7
8
5
Prianje (pripovijedanje/naracija))
Nastavna oblast: kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Prianje (pripovijedanje/naracija)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao naslijeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, bogaenje
rjenika
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: Prianje
(pripovijedanje/naracija), hronoloki i retrospektivan redoslijed prianja,
objektivno i subjektivno prianje, standardne i nestandardne rijei i izrazi,
prianje u prvom i treem licu
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
347
Prirunik 7
348
Prirunik 7
349
Prirunik 7
Ako smo uesnici dogaaja, onda se radi o doivljenom dogaaju ili doivljaju.
Svako prianje dogaaja ili doivljaja mora imati svoj poetak, glavni dio i
zavretak.
U glavnom dijelu je najee izdvojen poetak radnje, zaplet i vrhunac radnje
(kulminacija), nakon ega slijedi rasplet. Svako prianje ne mora imati izdvojen
zavretak.
Kakavmoemo
moe bitiu redoslijed
Priati
prvom (ja)prianja?
i u treem licu (on, ona, ono).
Prianje u prvom licu je subjektivnije i daje mogunost za jae iskazivanje emocija.
Kada se pria u treem licu, pripovjeda nije izravno prisutan, ali nam pria ono to
zna da se desilo. Ovakvo prianje omoguava bre kretanje od jedne do druge
radnje, ali je manje subjektivno.
Kakav je hronoloki redoslijed prianja?
350
Prirunik 7
Sinteza:
Prianje (naracija ili pripovijedanje) moe biti subjektivno i objektivno. U
subjektivnom kazivanju dolaze do izraaja line emocije, a u objektivnom prianju
stvarna, istinita zbivanja.
Prianje moe biti ostvareno usmenim i pismenim putem.
Priati moemo u prvom (ja) i u treem licu (on, ona, ono).
Prianje dogaaja ili doivljaja ima svoju sadanjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono
se ne mora podudarati sa stvarnim vremenom deavanja radnje o kojoj
pripovijedamo. Postoje dva redoslijeda prianja: hronoloki i retrospektivni.
Hronoloki/vremenski redoslijed prianja podrazumijeva izlaganje pojedinosti
onim redom kojim su se u ivotu i deavale. Retrospektivni redoslijed prianja je
onaj u kojem se priajui iz sadanjosti vraamo u prolost.
RAZVOJ RADNJE
ZAPLET
POETAK
RADNJE
RASPLET
ZAVRETAK/KRAJ
UVOD
Domaa zadaa:
Ispriajte neki dogaaj (sa ljetnog raspusta ili zimskih igara na snijegu)
hronolokim/vremenskim i retrospektivnim redoslijedom prianja.
Posmatranje i praenje:
351
Prirunik 7
8
6
352
Prirunik 7
Gospodin uitelj
Bili su praznici poslije prve normalke. Kako da se s veseljem ne sjeam onoga
vremena? Cijele dane smo se igrali na kopnu i na moru.
Jednom nas se desetak po kolskom dvoritu natjeravalo.
Nau halabuku e si lako pomisliti reem li da smo se igrali Indijanaca. Znali smo
da na gospodin uitelj tu stanuje, nego tko e na to u igri misliti a ferije su!
Upravo je urnebesnim urlikanjem jedna divljaka eta na drugu navalila - - Divno!
Nego na gospodin uitelj bijae ini mi se drugoga mnijenja, jer se je u taj tren
pokazao na vratima - sa ibom u ruci.
Uitelj! Uitelj!, viu prestraeno divljaci pak u bijeg. Ja nisam bjeao.
Uitelj je bjegunce gonio sve do vrata od dvorita ne ulovivi na sreu ni jednoga.
Vraajui se opazi mene te poe maui ibom prema meni. Stojim.
Iao je brzo, onda sve laganije, ak do mene - tad se naglo okrenu i ode u kuu.
Stari, dobri moj Frane! Je l' da me ne bi tedio da si me ulovio u bijegu?
Fran Maurani
353
Prirunik 7
Plan prie
sadanjost
prolost
prolost
prolost
prolost
sadanjost
354
Prirunik 7
Uvodni i zavrni dio prie ispriani su u sadanjosti. Ostali dijelovi prie pripadaju
pievom sjeanju, odnosno prolosti. To je retrospektivni redoslijed prianja, jer
se pisac, priajui iz sadanjosti, vraa u prolost.
Sinteza:
Pojedinosti dogaaja se najee priaju hronoloki (onim redom kojim su se i
dogaale ili bi se mogle dogoditi), ali i retrospektivno (iz sadanjosti se vraamo u
prolost, ili prianje poinjemo od zavretka radnje pa se vraamo na dogaaje, misli,
osjeanja iz prolosti).
355
Prirunik 7
8
7
356
Prirunik 7
Iz velegradskog podzemlja
(...)
Kad je doteturao do kue, pojavio se u njem strah pred enom: kako e ona sad
vikati, plakati i kleti... A dodue dosjeao se i pijan u tom strahu bogzna je li
imala s djecom i kruha za veeru? Jer trgovac gdjekada udui, a gdjekada je zle
volje pa se otrese na djecu:
Ne dam... Nijesam ja tu da fukaru hranim...
I Mika se naslonio na kuna vrata i razmiljao kao kroz maglu o svemu, to se
danas dogaalo. A svijest se sve vie gubila, a teak san htio da mu sklopi oi. Tad
je otvorio kuna vrata i pomislio, da se treba uuljati u sobu na prstima, da ga nitko
ne uje. U podzemlje spustio se etveronoke po strmim stubama, a kad je
koraknuo posrnuvi od najnie stepenice, naao se poklopljen crnom tminom kao u
grobu. Badava je napipavao rukama vrata sobe u kojoj su stanovali. Kud se god
okrenuo, svuda zid... Onda najednom nije bilo dugo zida... neka golema upljina, u
koju je ulazio sve dublje i dublje, kao da joj nema kraja... inilo mu se kao da pada
nekamo u duboku tminu, poutio je strah, a od straha povratio mu se traak svijesti.
Tad je pomislio:
Jesam li ja pogodio pravu kuu...
Nato je zovnuo dva puta enu:
357
Prirunik 7
Lucija!... Lucija!
ekao je zibajui se u tmini na nogama, a nitko se nije javljao. I opet je teturajui i
ispruenih ruku poao u tminu pomislivi srdito:
Jednom u valjda doi do kraja...
Napokon je opet udario rukama o zid, i kud god se sada okrenuo, svuda zid...
Da nijesu vjetice... neka arolija? pomislio je uljajui se uza zid, a zidu je
iznenada bio kraj, i on se sruio na tlo.
Sad mu je bilo ugodno. Priinilo mu se da se naao na svom krevetu i da se smije
mirno nauiti sna kojemu se jedva odrvavao. Ali u to se pojavilo svjetlo i digla vika.
to se zapravo dogaalo, ne zna, jer se sve gubilo iz sjeanja kao predmeti to
iezavaju u mraku. Netko mu je pomagao da ue u sobu valjda djeaci, a netko
je pri tom neprestano vikao bez sumnje Lucija.
Ali kao obino u takovim zgodama, pored sve zamraene svijesti u njem se i sino
stao javljati ponos i svijest o pravu gospodara koji je tu glava svemu pa smije da radi
to hoe. ena je vikala, on se razbuivao a onda su se potukli. Tad je ena
pobjegla iz sobe, djeaci su skoili sa svoga kreveta, a kad ih je htio tui, umaknuli
su nekamo za materom. I Evica je htjela za braom, a on... Uhvatio ju je, i bogzna
to je uradio djetetu, jer se opet nala odnekud u sobi ena i, otrgnuvi mu Evicu,
digla je u naramak i psujui plakala. A on je vidio cijeli niz ena s djetetom u
naramku i tu prestaje posve njegovo pamenje. Pao je odjeven na krevet i odmah
zaspao...
Vjenceslav Novak
Sinteza:
Dogaaji se esto priaju uz istovremeno opisivanje likova ili pejzaa. Takvo prianje
dogaaja je slikovitije, zanimljivije i slualac/italac stie potpuniju sliku o dogaaju.
358
Prirunik 7
8
8
359
Prirunik 7
ilustracija: Ibrahim-beg
..A onaj mali ovjei, Ibrahim-beg, iao je arijom i ne sanjajui da je dao povoda
da se o njemu govori. Iao je svojim sitnim korakom, nosei na ramenu veliku,
ipkovu metlu, kojom isti ariju, i dugake merdevine, po kojima se penje da utrne
varoke fenjere. Odijelo na njemu poderano, pa dronjci vise i kuckaju ga po
360
Prirunik 7
Svetozar orovi
361
Prirunik 7
Opiite osobu s ilustracije, ali tako to ete dati i vanjski i unutranji portret!
Prethodno organizirajmo leksike vjebe!
Ilustracija portreta u pokretu na flip artu ili na grafofoliji:
ilustracija: neki zanimljiv enski ili muki lik
u pokretu
Leksike vjebe!
Kakvo to moe biti?
Hod: brz, siguran, tih, nervozan, dostojanstven, sitan;
Glava: okrugla, duguljasta, vornata, ponosna, uzdignuta, mudra, pametna,
umorna, dopadljiva;
Kosa: crna, plava, bujna, kovrdava, razbaruena, talasasta, sijeda, kratka,
rijetka, gusta, prava...
elo: visoko, nisko, lijepo, vedro, natmureno, naborano, ispupeno, umno;
Oi: crne, plave, zelene, krupne, sanjalake, ive, bistre, umorne, prodorne;
Usta: mala, rumena, tanka, slatka, medena, velika, mesnata, iroka;
Ruke: jake, snane, zdepaste, mrave, uljevite, miiave, vrste, umorne...
362
Prirunik 7
8
9
Prirunik 7
364
Prirunik 7
365
Prirunik 7
Sinteza:
Motivi koji pokreu radnju, motivi koji radnju ine dinaminom, zovu se dinamini
motivi.
Pri opisu dinaminih pojava u prirodi esto se sluimo aoristom jer on oznaava
radnje koje se zbivaju iznenada, neoekivano.
9
0
itanje i sluanje
Prirunik 7
367
Prirunik 7
reenini naglasak: isticanje pojedinih rijei ili skupova rijei u reenici jaim
glasom;
tempo:brzina kojom se govor ostvaruje.
Ne zaboravimo: u itanju i recitovanju je veoma vaan i vizuelni kontakt sa
sluaocem, te diskretnost gestova i mimike (pokreti tijela i lica ne smiju biti
prenaglaeni)
ilustracija:
2 ilustracije povezane 1. uenik dok ita
pjesmu, zamilja voku poslije kie (u
oblaiu)
(tanko stabalce)-mlada voka, njena
Al' (I) nek se (I) sunce (I) malo (I) skrije, (II)
nestane (I) sve te (I) arolije. (III)
Ona je (I) opet, (II) kao prvo, (II)
obino, (II) malo, (II) jadno drvo. (III)
Dobria Cesari
Iza rijei u stihovima obiljeene su krae (I), malo due (II) i najdue
pauze/stanke (III). Iza kojih interpunkcijskih znakova se nalaze? Proitaj pjesmu u
sebi, a zatim i naglas vodei rauna o ovim stankama.
Pjesmu doivljavamo kao dvije kontrasne slike:
1. bljetava rasko stabalca s kinim kapima obasjanog suncem;
2. obino, malo, jadno drvo.
Koja slika je na tebe ostavila jai dojam?
Koju sliku e proitati/recitovati vedrijom bojom glasa?
Kojom brzinom/tempom e proitati/recitovati pjesmu?
Koje rijei iz pjesme e posebno naglasiti pri itanju/recitovanju?
I boju glasa, i tempo/brzinu itanja/recitovanja bi trebalo usaglasiti s osjeanjem i
raspoloenjem u pjesmi.
Dok govorimo/recitujemo, neke rijei izgovaramo jae (naglaene rijei), a neke
slabije (nenaglaene rijei). Koje bi rijei u ovoj pjesmi posebno naglasio/la? Potrudi
da tako i proita stihove.
368
Prirunik 7
9
1
Prirunik 7
370
Prirunik 7
371
Prirunik 7
9
2
372
Prirunik 7
373
Prirunik 7
Pisanje autobiografije
ta je autobiografija?
Autobiografija je knjievni tekst u kojemu autor sam iznosi svoj ivotopis. Takav
tekst se sastoji od niza konkretnih podataka o godini i mjestu roenja, o kolovanju i
openito ivotu onoga koji pie autobiografiju. U autobiografiju se unose i znaajni
doivljaji i susreti, ali i pogledi na svijet i ivot.
Za razliku od autobiografije, biografija je djelo u kojemu ivotopis zanimljive linosti
pie neko drugi.
374
Prirunik 7
Ivana Brli-Maurani
Autobiografija
Piem ovu svoju malu autobiografiju, povodei se za pitanjima koja mi je
priposlala slavna Jugoslavenska akademija u Zagrebu kad me je poastila svojim
zahtjevom da joj poaljem svoj ivotopis.
(...)
Ogulin mi je rodno mjesto, a 18. travnja 1874. dan mojega roenja. Moji roditelji
(Vladimir Maurani, tada dravni odvjetnik, a sada umirovljeni potpredsjednik
Banskog stola u Zagrebu, i Henrieta ro. Bernath) budu 1875. premjeteni u
Karlovac. No ve u mojoj estoj, a poslije opet u dvanaestoj godini desila se prilika
da proboravim neko vrijeme u rodnom mjestu Ogulinu. Odande potjeu prvi jaki utisci
kojih se sjeam. Ve za prvoga od ovih boravaka sjeam se osobito uzbuenosti koju
je u mene proizvela neobinost okolice i tamonjih narodnih nonja. Drugi boravak
donio je prve moje biljeke i malo zatim prvu pjesmu Zvijezdi moje domovine.
udnovati i napadni oblici Kleka i romantinost Dobre pruali su mojoj mati toliko
hrane da sam daleko u no prevraala u mislima najudnovatije slike i fantastine
mogunosti: to li se sve odigrava u dubokoj noi oko Kleka. udnovatim nainom
pretpostavljala je moja mata ne navrh Kleka, ve u nutrini njegovoj silne, burne i
neprestane prizore odigravane fantastinim, veinom herojskim, sad povijesnim sad
biblijskim biima, sve u nekoj svezi, a sve s nekim maglenim patriotskim ciljem.
tovie, ove slike, koje su mi se prikazivale, nisam drala za tvorevine mate, ve za
neko otkrivenje, koje mi je iz daljine odavalo istiniti nutarnji ivot Kleka...
(...)
Godine 1913. vratila sam se djejem svijetu i napisala knjiicu udnovate zgode
egrta Hlapia koja je izala opet meu izdanjima Hrvatskog pedagokog zbora.
Ova se je pripovijetka, kako mi se ini, najvie svidjela i djeci i onima koji kao
svjedoci ili kao glasnici itaoci dijele radosti djejeg itanja. Bilo mi je glavno
nastojanje da u toj pripovijeci postignem do skrajne granice jednostavnost i bistrinu
sloga i jezika kako bi djeji likovi i prizori zaista proizlazili u pravoj djejoj istoi i
jasnosti. Time se je i za mene desilo milo iznenaenje: lik mojeg malog Hlapia
stupio je iz ove knjige preda me i miliji i jasniji negoli je u mojim mislima bio, pa drim,
bar po vlastitom iskustvu, da je to doista rijedak sluaj...
Topusko, svibanj 1916.
375
Prirunik 7
Biografija
Ivana Brli-Maurani (1874. - 1938.) roena je u Ogulinu, smatra se jednim od
najveih hrvatskih knjievnika. esto nazivana hrvatskim Andersenom (radi njene
virtuoznosti kao pripovjedaa za djecu), Ivana Brli-Maurani svojom originalnou i
svjeinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima djeije knjievnosti.
Poznatija djela Ivane Brli-Maurani su:
- 1913. udnovate zgode egrta Hlapia;
- 1916. Prie iz davnine;
o Kako je Potjeh traio istinu;
o Ribar Palunko i njegova ena;
o Rego;
o uma Striborova;
o Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica;
- 1923. Knjiga o omladini.
Sinteza:
Autobiografija je knjievni tekst u kojemu autor sam iznosi svoj ivotopis. Takav
tekst se sastoji od niza konkretnih podataka o godini i mjestu roenja, o kolovanju i
openito ivotu onoga koji pie autobiografiju. U autobiografiju se unose i znaajni
doivljaji i susreti, ali i pogledi na svijet i ivot.
Za razliku od autobiografije, biografija je djelo u kojemu ivotopis zanimljive linosti
pie neko drugi.
376
Prirunik 7
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
9
3
9
4
Prirunik 7
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, heuristika metoda, metoda
diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, rad u parovima
Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 7, rjenik, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
378
Prirunik 7
2. DIKTAT
(Pisanje nijenice/odrine rijece NE uz glagole)
379
Prirunik 7
Rijei za sastav mogu predlagati i uenici. Prijedloge rijei i izraza biljeite na tabli
ili flip artu, a zatim, uz pomo nastavnika, od svih predloenih rijei izaberite
one koje e initi stvaralaku podlogu sastava. Kada zavrite - proitajte nekoliko
radova i odluite koji e vam nastavnik diktirati.
Primjer rijei za stvaralaki diktat: hemija, fizika, informatka, voljeti, uiti, kabinet,
vjebe, lektira, drug, majka, ljetovanje, more, odmor, srea, djeak, plavokosa,
vrijedan...
Izlet, uma, ptice, povjetarac, tuan pogled, djeak, cvijee, lopta, utaj, strah,
bun, zei, smijeh, povratak, slatki umor...
4. DIKTAT
( sa spreavanjem pogreaka)
Donesite na as diktata i pravopisni prirunik i rjenik, Na jezik VII,
gramatiku ili neku drugu literaturu kojom se moete sluiti na asu
diktata.
380
Prirunik 7
5. DIKTAT
(sa upotrebom pravopisnog rjenika)
Piite glagole u odrinom obliku!
znati, dam, bih, sjedoh, stati, nauen, voljeti, napisati, napisana, vidjeti, jesam,
hou, mogu, rei u, e platiti, budem li govorio, bili smo doli, sjedei, zavrivi
381
SADRAJ
2
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog, hrvatskog i srpskog
jezika i knjievnosti u sedmom razredu devetogodinje osnovne kole
3
KNJIEVNOST
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Hasanaginica usmena balada
8
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Hadi Musi Meho narodna romansa
382
Prirunik 7
11
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ima l' jada k'o kad akam pada sevdalinka
14
Uzorak obrade nastavne jedinice:
elem, elem romska pjesma
18
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ljetopis Mula Mustafa Baeskija
22
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Oslo pod snijegom Isidora Sekuli
26
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dnevnik Ane Frank
30
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pjesma o peru Nerkesi
33
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Voka poslije kie Dobria Cesari
37
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pjesma o kuji Sergej Jesenjin
41
Uzorak obrade nastavne jedinice:
U poznu jesen Vojislav Ili
44
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zapis o zemlji Mak Dizdar
48
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Akvarel Hamza Humo
52
Uzorak obrade nastavne jedinice:
383
Prirunik 7
384
Prirunik 7
100
Uzorak obrade nastavne jedinice:
ista obue Ranko Pavlovi
104
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Komani Zane Grey
108
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Iz velegradskog podzemljaVjenceslav Novak
112
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pria kapetana Frana PorporelosaFea ehovi
116
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Jazavac pred sudom Petar Koi
MEDIJSKA KULTURA
120
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pozorite/kazalite/teatar
124
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Strip
129
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Film (2 asa)
137
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Film i knjievnost
142
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Film- klasici bosanskohercegovake kinematografije
JEZIK
145
385
Prirunik 7
386
Prirunik 7
207
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prezent
213
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prezent pomonih glagola
218
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Perfeka(a)t
223
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Aorist
228
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Imperfek(a)t
234
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pluskvamperfek(a)t
238
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Futur I
244
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Futur II (egzaktni)
249
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Glagolski naini: imperativ
255
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Potencijal I i II / Kondicional I i II (2 asa)
261
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Glagolski prilozi: glagolski prilog proli
267
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Glagolski prilog sadanji
387
Prirunik 7
272
Uzorak ponavljanja nastavnog gradiva:
Ponovimo glagolska vremena, priloge, pridjeve i naine
278
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Reenice po sastavu (2 asa)
285
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Gramatiko ustrojstvo reenice
290
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Samostalni reenini lanovi: predikat
295
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prilone/priloke/adverbijalne oznake u reenici
299
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Objek(a)t
303
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nesamostalni reenini lanovi: atribut
307
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Kongruentni i nekongruentni atribut
312
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Apozicija
316
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Sloena reenica
320
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima (2 asa)
326
Uzorak obrade nastavne jedinice:
388
Prirunik 7
389
Prirunik 7
376
Uzorci provjere usvojenosti nastavnih sadraja iz ortoepije i ortografije
Pisanje diktata: kontrolni diktat, stvaralaki diktat, diktat sa spreavanjem
greaka
390